Globalna elita sastaje se u Davosu, ovo su teme koje će dominirati sastancima
Marx.ba Gaza, Ukrajina, trgovina kroz Crveno more, očekuje se da će geopolitika dominirati godišnjim sastankom svjetskih političkih i ekonomskih elita koji u ponedjeljak počinje u Davosu. Sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u švicarskim Alpama održat će se “u najsloženijem geopolitičkom i ekonomskom kontekstu u nekoliko desetljeća, priznao je ove sedmice Borge Brende, predsjednik organizacije. – Rat u Gazi se nastavlja i strahuje se da će eskalirati, upozorio je Brende. – Okupit ćemo ključne ljude da vidimo kako možemo izbjeći daljnje pogoršanje situacije i razmatrati budućnost, dodao je. Ratovi, klimatske promjene, diplomatske napetosti između Sjedinjenih Država i Kine oko Tajvana i napadi na trgovačke brodove u Crvenom moru bit će na dnevnom redu. – Geopolitika je kao da gledate izvođača u cirkusu kako žonglira tanjirima na motkama, rekla je AFP-u Karen Harris, partnerica i ekonomistica u konzultantskoj kompaniji Bain & Company. U Davos bi trebalo doći više od 60 šefova država ili vlada, među njima i premijer Li Qiang koji će biti najviši kineski dužnosnik od predsjednika Xi Jinpinga 2017. godine. Bit će prisutan i novi argentinski šef države Javier Milei kojega zbog njegovih antisistemskih stavova uspoređuju s Donaldom Trumpom. Doći će i stotine ekonomista. Očekuje se da će u Davos doći američki državni sekretar Antony Blinken i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, izraelski predsjednik Isaac Herzog pa čak i premijeri Libanona, Katara i Jordana. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji se u prošlosti čelnicima obraćao samo putem video poruke, ove godine će doputovati u Davos. Učestvovat će u nedjelju, uoči WEF-a, na sastanku savjetnika za nacionalnu sigurnost nekoliko zemalja. Francuski predsjednik Emmanuel Macron govorit će “ulozi Francuske u Evropi”, naveli su organizatori. Švicarsko skijalište bit će strogo nadzirano. Oko 5.000 švicarskih vojnika učestvuje u sigurnosnom sistemu kojim se provode stalni patrolni letovi borbenih aviona nad cijelom zemljom. Tema foruma je “ponovna izgradnja povjerenja”, a cilj je, osim globalnih sukoba, staviti naglasak na umjetnu inteligenciju koju organizatori opisuju kao “snagu za ekonomiju i društvo”. Među velikim imenima globalnog kapitalizma izdvojeni su šef Microsofta Satya Nadella i Sam Altman, šef Open AI-ja, tvorca ChatGPT-ja. Klima i kibernetička sigurnost su na dnevnom redu, kao i rizici povezani s dezinformacijama koje mogu “potkopati legitimitet novoizabranih vlada”, navodi se u Izvještaju o globalnim rizicima koje je objavio WEF uoči sastanka. – Osim rizika od misinformacija i dezinformacija “potaknutih umjetnom inteligencijom”, ali i “društvenom polarizacijom”, ove godine tu su još i “zabrinutosti zbog stalne krize troškova života”, saopćio je WEF. Osim službenog programa, Davos nudi bezbrojne doručke, ručkove, večere i neformalne koktele između političara i ekonomista, uz priliku za sankanje na 1-500 metara nadmorske visine. WEF je i ove godine meta kritika. Mladi švicarski socijalisti, koji pozivaju na proteste u nedjelju, ponovno su osudili “zatvoren sastanak moćnih i bogatih” koji “snose odgovornost za krize i ratove”.
Prognoza: Narodne i korporativne obveznice i dividende nada za buđenje tržišta u regionu
Bloomberg Adria Tržišta kapitala u Adria regionu nadaju se da će 2024. godina biti produktivnija što se tiče trgovanja na lokalnim berzama. Dok u Bosni i Hercegovini (BiH) nadu budi najavljeno izdavanje narodnih obveznica, u Srbiji očekuju ekspanziju korporativnih obveznica, a potencijal vide i u fondovima nekretnina. U Hrvatskoj vlada optimizam, koji je zahvatio i globalno tržište dionica, kao i u Sloveniji, gdje berza tradicionalno ima povoljnu vrijednost, pri čemu se investitori raduju relativno visokim dividendama. Makedonska berza već duže vrijeme pokazuje anemiju, a uvođenje poreza na kapitalnu dobit dodatno je smanjilo interes investitora za trgovanje uz očekivanja da neće biti drastičnih promjena. Tržište kapitala u BiH je veoma plitko Tržište kapitala u BiH je veoma plitko, a jedan od uzroka toga je slaba finansijska pismenost stanovništva i potencijalnih ulagača. Nadu za uspon bude najavljena emisija narodnih obveznica u 2024. godini, planirane edukativne aktivnosti i rast depozita stanovništva u bankama, a čiji dio bi se mogao preliti na tržište kapitala. Srđan Šuput, koji je prije 23 godine učestvovao u osnivanju Banjalučke berze, kaže da treba mnogo više da radimo na promociji tržišta kapitala, ali i tržište se mora mijenjati, jer se uspava i onda se postavlja pitanje interesa investitora. – Veoma dobra stvar je najavljena emisija nacionalnih obveznica u Republici Srpskoj i to podržavam gledajući iskustva Slovenije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije, koje su emitovale takve obveznice”, kazao je Šuput. Kao pozitivne korake u razvoju tržišta ocijenio je nedavnu emisiju ESG obveznica Naše banke, koja je završena uspješno. Izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima (DUIF) Management Solutions Dragan Kajkut kaže da je zabrinjavajući rast troškova zaduživanja koji se desio u prethodnom periodu. – Bojim se da će troškovi zaduživanja i traženi prinosi kod budućih emisija državnih obveznica da ostanu visoki čak i kad dođe do smanjenja referentnih kamatnih stopa u evrozoni, navodi Kajkut. Ekonomista Dejan Vuklišević je istakao da će u BiH biti potrebno vrijeme za poboljšanje znanja o ulaganju na tržištu kapitala. – Ako pogledamo tržište SAD-a, gdje za 18. rođendan otprilike dobijete portfolio i nastavite da živite u maniru gdje skoro svaki građanin srednje i više klase investira na tržište kapitala, mislim da će kod nas trebati vrijeme da dođemo do toga. Trebaće vrijeme da ljudi shvate da drže određene količine novca, koji nije uposlen, na svojim računima, dodaje on. U Srbiji očekuju izdavanje velikog broja korporativnih obveznica Učesnici na tržištu kapitala u Srbiji nisu puni nade da bi 2024. mogla da bude godina preokreta. “Ne očekujem da će porasti promet u 2024, najviše zbog toga što nema novog materijala na tržištu”, smatra Vladan Pavlović, analitičar kompanije Ipopema Securities. – Od 1. januara 2024. očekujemo izdavanje velikog broja korporativnih obveznica, a država Srbija će podržati tu inicijativu i snosiće trošak emitovanja, rekao je prilikom rasprave o budžetu ministar finansija Srbije Siniša Mali. Sličnu poruku prenio je i Marko Janković, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti, koji je na tu temu govorio u decembru, a emisije korporativnih obveznica bi mogle da daju rezultat, ako kamate budu dovoljno primamljive za investitore. Novi direktor Beogradske berze Ivan Leposavić, koji je na jednoj konferenciji u novembru govorio o tome da bi mogao da se desi novi IPO, ali vjerovatno “na parče”. To znači da bi neko javno preduzeće moglo jedan dio svog poslovanja da listira na berzi i tako lakše dođe do kapitala. Nije veliko otkrovenje da su ljudi u Srbiji skloni da višak novca ulože u nekretninu. Upravo ovaj trend bi mogao berzi da pomogne da privuče veći broj ulagača, i to preko takozvanih REITs fondova (engl. Real Estate Investment Trusts). Valuacije ovakvih fondova u Srbiji bi mogle da se kreću između 400 i 600 miliona evra. Hrvatska: Crobex rastao 28 odsto, najviše od 2007. godine Hrvatski berzanski dionički indeks Crobex završio je prošlu godinu na zaključnoj vrijednosti od 2533,92 boda, što je 28 odsto više nego krajem 2022. godine. Radi se o najvećem rastu vrijednosti tog indeksa još od legendarne 2007. godine, kada je Crobex dvije godine zaredom rastao po više od 60 odsto. U odrazu optimizma koji je zahvatio globalno tržište dionica, podstaknuto nadanjem ulagača da će centralne banke konačno privesti kraju svoju borbu s inflacijom i u dogledno vrijeme početi snižavati referentne kamatne stope, dobro raspoloženje vladalo je i tržištem u Hrvatskoj. Rastući indeksi na evropskim berzama očito su bili dobro utočište za optimizam domaćih ulagača, a svoju su ulogu svakako odigrali i solidni korporativni rezultati hrvatskih kompanija. U Sloveniji se investitori raduju relativno visokim dividendama Uprkos prognozama o recesiji, 2023. godina je bila uspješna za akcije u Sloveniji, a investitori s optimizmom gledaju u 2024. godinu. Slovenačka berza tradicionalno ima povoljnu vrijednost, pri čemu se investitori raduju relativno visokim dividendama. Rok Potočnik, viši menadžer u NLB Skladi, smatra da bi investicijske prilike trebalo tražiti na domaćem berzanskom tržištu. “Slovenačka berza je tradicionalno povoljno vrednovana, jer je odnos cijene i dobiti po akciji (P/E pokazatelj) indeksa SBITOP oko osam, što je niže u poređenju s većinom svjetskih berzi”, ističe Potočnik. Prema njegovim riječima, likvidnost slovenačkih društava je niska zbog manjeg tržišta i relativno male tržišne kapitalizacije. – Zato su investitori spremni platiti nešto manje nego u slučaju najvećih svjetskih kompanija, kaže Potočnik. Kao što se očekuje dobra godina globalnim berzama s opadanjem kamatnih stopa, isto se može reći i za Ljubljansku berzu. – Tamo se tradicionalno možemo nadati visokim dividendama, smatra Potočnik. Sjeverna Makedonija: Uvođenje poreza na kapitalnu dobit smanjilo interes za trgovanje Makedonska berza već duže vrijeme pokazuje anemiju, a među glavnim preprekama za veće kretanje su nedostatak novih kompanija i niska likvidnost akcija. Uvođenje poreza na kapitalnu dobit od 2023. godine dodatno je smanjilo interes investitora za trgovanje na berzi. Filip Petruševski, izvršni menadžer u Investbrokeru, navodi da promet na Makedonskoj berzi doživljava ozbiljan pad od oko 50 odsto u odnosu na 2022. godinu iz više razloga. – Visoke kamate i veći prinosi povećali su atraktivnost instrumenata poput depozita i obveznica, što je jedan od faktora smanjenja prometa, ističe Petruševski. On ukazuje na to da je uvođenje poreza na kapitalnu dobit, koji ne obuhvata kamate na depozite, već kapitalne razlike na berzi i udjele u fondovima, doprinijelo jednoj nefer poziciji na kapitalnom tržištu.
Stvar se mijenja iz temelja: Bitcoin će obarati rekorde vrijednosti
Marx.ba Američka komisija za berze i vrijednosnice (SEC) dobrila je kasno u srijedu prve berzanski kotirane fondove (ETF) za Bitcoin, objavio je Reuters. SEC je u ovom krugu odobrio poslovanje za 11 ETF spot fondova, među kojima su i oni od BlackRocka, Ark Investments/21Shares, Fidelityja, Invesca i VanEcka, objavljeno je na njihovoj web stranici. Nakon odobrenja cijena najpopularnije kriptovalute, Bitcoin, mogla bi znatno porasti i oboriti nove rekorde visine tokom sljedećih nekoliko godina, tvrdi Tom Lee iz analitičke kuće Fundstrat. U intervjuu za CNBC u srijedu, Lee je izjavio kako bi Bitcoin mogao skočiti na cjenovnu razinu od 100.000 do 150.000 dolara u sljedećih 12 mjeseci, dok bi se tokom sljedećih pet godina vrijednost ove kriptovalute mogla vinuti i do 500.000 dolara. – Imamo ograničenu opskrbu i sada potencijalno ogroman porast potražnje s odobrenjem spot Bitcoina ETF-a, pa mislim da bi nešto oko pola miliona dolara moglo biti ostvarivo u roku od pet godina, izjavio je Lee. Odobrenje spot Bitcoina ETF-ova od strane SEC-a važno je jer bi spot Bitcoin ETF-ovi držali Bitcoin kao osnovnu imovinu fonda, za razliku od ETF-ova na terminske ugovore koji trguju terminskim ugovorima za Bitcoin, a ne drže kriptovalutu kao osnovnu imovinu. Spot Bitcoin ETF-ovi trebali bi omogućiti većem broju investitora i finansijskim savjetnicima pristup kriptovaluti, a da pritom ne moraju proći kroz postupak otvaranja kripto novčanika, direktne kupovine kriptovalute te rješavanja različitih vrsta pohrane imovine. Lee nije jedini analitičar s Wall Streeta koji ima visoka očekivanja po pitanju daljnjeg kretanja cijene Bitocina. Iz banke Standard Chartered tako su objavili kako bi cijena Bitcoina mogla skočiti na 200.000 dolara do kraja 2025. godine pod pretpostavkom da će ETF-ovi privući između 50 milijardi i 100 milijardi dolara od investitora tijekom njihove prve godine trgovanja.
Znate li koja je zemlja evropski rekorder po rastu cijena nekretnina
Marx.ba Hrvatska je ostala evropski rekorder po rastu cijena nekretnina od 10,9% u 3. tromjesečju 2023. u odnosu isto razdoblje u 2022. Ipak, Eurostat navodi da i u RH nekretnine poskupljuju blaže nego prijašnjih mjeseci pa su u usporedbi s drugim tromjesječjem poskupjele samo 0,3%. Usporavanje je prisutno i na godišnjem nivou s 13,7 na 10,9%, no to su ipak minimalni pomaci ima li se na umu da su od 2015. cijene u Zagrebu udvostručene, a na Jadranu skočile gotovo 70%. Zadržavanje cijena na visokim nigvoima nije bez utjecaja na ponašanje kupaca, koji su lani kupovali opreznije. Prema nepotpunim podacima Porezne uprave, lani je prodaja stambenih nekretnina pala za oko 7%, odnosno u RH je prodano oko 6000 nekretnina manje nego 2022. Pritom su stranci lani u Hrvatskoj kupili 2.000 nekretnina manje nego 2022. – nešto manje od 7.400 nekretnina u odnosu na 9.515 nekretnina 2022. U 59.000 slučajeva kupci su bili domaći. Neka statistički blaga pojeftinjenja vidljiva su u 3. kvartalu 2023. U odnosu na drugi poskupjele su samo nekretnine u Zagrebu, za 2,4%. Na Jadranu su cijene pale 1,4%, a u drugim dijelovima Hrvatske 1,9%. No ko je ljetos kupovao stan, platio ga je 8% skuplje na Jadranu, 12% skuplje u Zagrebu i 16% više u drugim dijelovima RH u odnosu na ljeto 2022. U deset članica EU bilježi se pad cijena nekretnina na godišnjem nivou, i to od 10 do 13 posto u Njemačkoj i Luksemburgu, dok je pad cijena u odnosu na prethodni kvartal zabilježen u sedam članica Unije. Najveći pad zabilježen je u Luksemburgu (-6,3%), Finskoj (-2,7%) i Njemačkoj (-1,4%), a najveći rast u Poljskoj (+4,5%). Hrvatska jedina ima dvoznamenkasti rast cijena na godišnjem nivou.
Zemlje nastale iz bivše države lideri u Evropi: Žene na guvernerskim pozicijama
Marx.ba Jasmina Selimović izabrana je za novu guvernerku Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH). U posljednjih 26 godina, CBBiH su predvodila četiri guvernera, a Selimović je prva žena koja je izabrana na ovu poziciju. Funkciju je preuzela od Senada Softića. – Dužnost guvernerke Centralne banke Bosne i Hercegovine preuzimam ponosna jer sam prva žena guverner u modernoj historiji BiH, ali i svjesna velike odgovornosti koju ova časna dužnost nosi, izjavila je guvernerka Jasmina Selimović po preuzimanju dužnosti prije nekoliko dana. Kako je rekla, u narednom će razdoblju usmjeriti posebnu pažnju na povezivanje Centralne banke BiH s centralnim bankama regije i Evrope. Guvernerka Jasmina Selimović nije jedina guvernerka u regiji. Zemlje bivše Jugoslavije postale su lideri u Evropi u imenovanju žena da vode njihove centralne banke, piše Woman in Andria. Narodnom bankom Srbije rukovodi žena – Jorgovanka Tabaković. Tabaković je ranije birana za narodnog poslanika u šest saziva Narodne skupštine Republike Srbije. U dva mandata je bila predsjednica Odbora za finansije Narodne skupštine Republike Srbije. Od 1998. godine do 2000. obavljala je funkciju ministrice za ekonomsku i vlasničku transformaciju. Od oktobra 2012. godine obavlja funkciju guvernera Narodne banke Srbije. Tabaković nije prva guvernerka Narodne banke Srbije. Prije nje tu je funkciju imala Kori Udovički koja je prva žena guverner u historiji Narodne banke Srbije. U decembru 2023. godine Crna Gora dobila je svoju prvu guvernerku. Riječ je o Ireni Radović koja je ranije bila na funkciji šefa Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore. Njeno imenovanje u su predložili predsjednik Jakov Milatović i nova crnogorska vlada. I u Sjevernoj Makedoniji u guvernerskoj je stolici žena. Anita Angelovska Bezhoska preuzela je dužnost guvernerke Narodne banke Republike Makedonije u maju 2018. godine. Poziciju je preuzela nakon gotovo 12 godina radnog iskustva u Banci, prvo kao glavni ekonomist i gotovo osam godina nakon toga kao viceguverner za monetarnu politiku, istraživanje i statistiku. Također je bila zamjenica guvernera za Republiku Makedoniju u Odboru guvernera Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Članica je Odbora Irving Fisher pri Banci za međunarodna poravnanja u Baselu. Kad su u pitanju guvernerke u regiji, na začelju su Hrvatska i Slovenija. Hrvatskom narodnom bankom (HNB) do sada nije rukovodila žena. Trenutno ovu dužnost obavlja Boris Vujčić. Ipak, ima jednu viceguvernerku. Ivana Jakir-Bajo koordinira i rukovodi poslovima iz područja Sektora za gotov novac. Niti Slovenija do sada nije imala ženu na poziciji guvernera odnosno guvernerke. Na toj se poziciji od 1993. pa do danas izmijenilo pet guvernera. No, kao i Hrvatska, imaju viceguvernerku Elenu Kohutikovu.
Makro investitorica Lyn Alden predviđa da će bitcoin dosegnuti 200.000 dolara u sljedeće dvije godine
Marx.ba Globalna makro investitorica Lyn Alden nada se da će bitcoin dosegnuti 200 hiljada dolara u sljedeće dvije godine, vjerujući da bi 100 dolara dolara bio “razočaravajuć” ishod. U podcastu What Bitcoin Did, Alden je procijenila ulogu bitcoina u trenutnom makroekonomskom okruženju i zašto je teško predvidjeti njegovu potencijalnu cjenovnu destinaciju. Prema Alden, bitcoin je još uvijek u velikoj mjeri povezan s likvidnošću, za koju ona vjeruje da će rasti između 2024. i 2025. godine. – Postoje neki faktori turbulencije pred nama u 2024. za koje mislim da se možda neće ostvariti, ali postoji pristojna šansa da hoće. Moje uvjerenje se više odnosi na razdoblje od dvije godine nego na razdoblje od jedne godine, ako to ima smisla, pojasnila je. Cijena bitcoina historijski je doživljavala velike uspone svake četiri godine od 2013., nakon čega su uslijedile strme korekcije sljedeće godine. Iako se teorije razlikuju o izvoru obrasca, neki vjeruju da je povezan s makroekonomskim uvjetima potaknutim ekspanzivnom monetarnom politikom Feda tokom svakog relevantnog razdoblja. Na primjer, bitcoin je skočio s 3.500 na 64.000 dolara između marta 2020. i aprila 2021. nakon što je Fed snizio svoju referentnu kamatnu stopu na 0,25 posto. Prema trenutnim tržišnim predviđanjima, Fed će vjerovatno ponovno početi snižavati kamatne stope 2024., pozicionirajući 2025. za vrhunac bull marketa u svim klasama imovine, posebno kriptu. Iako je Alden primijetila da je korelacija bitcoina s likvidnošću jednostavna, rekla je da je predviđanje određene cijene daleko teže. Predviđanje cijene u rasponu između 150 i 500 hiljada dolara su “posve razumna”, prema Alden. – Raspon gdje bi bitcoin mogao doći temelji se na nizu varijabli koje je teško procijeniti, rekla je, misleći na izglede za odobrenje ETF-a, priljev kapitala, šokove u državama i potencijalno kratkoročno negativno razdoblje likvidnosti. Cijena bitcoina pala je s 45.000 na 40.800 dolara u srijedu nakon članka Matrixporta koji sumnja da će bitcoin ETF biti odobren sljedeće sedmice. Cijena mu se od tada vratila na 43.000 dolara nakon izvještaja Fox Businessa da regulatori dovršavaju detalje o ETF zahtjevima s Nasdaqom, CBOE i NYSE berzama. Bivši predsjednik NYSE-a Tom Farley predvidio je u novembru da će kapital “preplaviti” bitcoin nakon što ETF-ovi budu odobreni, prenosi Lider.
Blackstone Group prikupio je 1,3 milijarde dolara za fond privatnog kapitala
N. D. Blackstone Group prikupio je 1,3 milijarde dolara za fond privatnog kapitala namijenjen bogatim individualnim klijentima, signalizirajući nastojanje da pričuve investitore izvan baze institucija poput mirovinskih fondova. Početni iznos koji je prikupio fond Blackstone Private Equity Strategies Fund (BXPE) najveći je Blackstoneov iznos namijenjen retail ulagačima. Svjež kapital prikupljen je čak i nakon što je Blackstone prije nešto više od godinu dana bio prisiljen ograničiti povlačenja iz sličnog fonda od 67 milijardi dolara, piše FT. Blackstone, s bilon dolara imovine pod upravljanjem, najveći je globalni alternativni upravitelj imovinom. Fond BXPE približit će bogatim individualnim klijentima korporativni otkup, temelj Blackstoneovog poslovanja. Konkurenti, poput Apollo Globala, KKR-a, Carlyle Groupa i Brookfielda, imaju slične fondove za bogatim pojedincima. Veliki institucionalni ulagači nevoljko se izlažu dodatnim ulaganjima u neuvrštene kompanije u eri rasta kamatnih stopa zbog čega se industrija rizičnog kapitala sve više okreće velikim grupama privatnog kapitala. BXPE će biti Blackstoneov fond namijenjen pojedincima otkako se njegov imovinski fond Breit suočio s velikim povlačenjima koja su bacila sumnju na napore da se privuče svježi kapital od bogatih. Prikupljanje kapitala započelo je u novembru, a nastavit će se i dalje. Kapital bogatih ulagača povećala je Blackstoneovu ukupnu dobit i rast imovine posljednjih godina, ali fondovi usmjereni na male ulagače prethodno su donijeli dosta glavobolje kompaniji sa sjedištem u New Yorku krajem 2022., kada je bila prisiljena ograničiti povlačenja iz Breit fonda zbog vala povlačenja kapitala.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje za Marx.ba: Prošle godine uvezeno 47,5 miliona KM plemenitih metala
N. D. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Herecegovine, u prošloj godini je u našu zemlju uvezeno 47.512.430,79 KM plementih metala. To je manje nego 2022. godine kada je uvezeno vrijednosti 50.619.902,05 KM. Najveći dio uvoza odnosi se na draguljarske predmete i njihove dijelove od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima u iznosu od 28.696.656,19 KM, a po visini uvoza slijedi kategorija “otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platirani plemenitim metalima” sa iznosom uvoza od 16.642.720,55 KM. Na predmete zlatarstva ili filigranstva i njihove dijelove, bh. građani su izdvojili 1.050.815,91 KM, a tek nešto manje (941.915,93 KM) na kategoriju “zlato (uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, ili u obliku praha)”. Platina, neobrađena u obliku proizvoda ili u obliku praha uvezena je u iznosu od 123.463,58 KM, ostali predmeti od plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim metalima 55.125,18 KM, a obični metali ili srebro platirani zlatom u obliku poluproizvoda 1.733,45 KM. Inače, kada se radi o svjetskom tržištu, zlato koje se i kod nas najviše uvozilo kada se govori o plemenitim metalima, je poraslo na rekordnu vrijednost krajem 2023. usred geopolitičkih sukoba i ekonomske neizvjesnosti. Predviđa se da će cijene zlata dostići nove maksimume i ostati iznad nivoa od 2.000 dolara u 2024. godini, rekli su analitičari, navodeći geopolitičku neizvjesnost, vjerovatno slabiji američki dolar i moguće smanjenje kamatnih stopa. Prema mišljenju stručnjaka, zlatna groznica još nije okončana, jer bez obzira na to što je ovaj plemeniti metal dostigao visoku cijenu krajem prošle godine, rast bi se mogao nastaviti.
Poslovna aktivnost u eurozoni: Kada bi moglo doći do pada kamata
Marx.ba Poslovna aktivnost u eurozoni smanjila se i u decembru, uz kontinuirano slabu potražnju za robom i uslugama, izvijestila je savjetodavna kompanija S&P Global. Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone zadržao se u decembru na nivou prethodnog mjeseca i iznosio je 47,6 bodova, utvrdila je Hamburška komercijalna banka (HBOC), koja sastavlja izvještaj za S&P Global, s 47,6 bodova iz novembra, podigavši prvu procjenu za 0,6 bodova. Njegova vrijednost zadržala se ispod nivoa od 50 bodova, signalizirajući pad aktivnosti 7. mjesec u nizu. – Potražnja za robom i uslugama eurozone ponovo je oslabila, a smanjio se iznova i broj zaposlenih, po drugi put u gotovo tri godine, utvrdio je HBOC. I industrija i uslužni sektor bilježili su pad aktivnosti, a najveći su uteg bila vodeće ekonomije, u prvom redu Francuska, Njemačka i Italija. PMI upozorava na moguću recesiju u eurozoni, naglasio je glavni poslovni ekonomist njemačke banke Cyrus de la Rubia, objasnivši da modeli banke predviđaju pad aktivnosti i u četvrtom tromjesečju. “Impresioniraju” ga uspješna nastojanja uslužnih kompanija da dio povećanih ulaznih troškova prenesu na kupce. – To će pobiti argumente članova ESB-a koji žele sniziti kamatne stope već u martu. Očekujemo da će ih sniziti u junu, navodi De la Rubia.
Izazovi u turizmu u 2024: Godina novih iskušenja
Marx.ba/Hina Turistička industrija u 2024. bi se mogla suočiti s nizom problema, među kojima su glavni sigurnosni, s pitanjima nastavka ratova, terorizma, porastom kibernetičkih napada i ekonomskih previranja, što može utjecati na turističku potražnju i potrošnju, predviđanja su iz Svjetske turističke mreže. – Sada kada su praznici prošli, turistički se djelatnici vraćaju u svijet rada i novih izazova. Prošla 2023. nije bila laka, možemo jenazvati i “godinom tobogana” u kojoj se svijet, pa i turizam istodobno oporavljao od covida i suočavao s ratovima u Evropi i na Bliskom istoku, kao i s zdravstvenim i ekonomskim problemima te socijalnim nemirima i sve češće nekvalitetnim uslugama. Posljedice toga morat će uzeti u obzir u pripremi i planiranju 2024., uz suočavanje i s novim problemima, komentiraju iz te mreže. Od sigurnosnih problema koji su velika prijetnja turizmu posebice izdvajaju porast radikalnih terorističkih skupina i nekontrolirane granice, zbog čega smatraju da će stručnjaci za sigurnost u turizmu u 2024. imati još više posla. – Terorizam se nije smanjio nego mutirao. Terorizam jedne ćelije ili “vuk samotnjak” postaje veća prijetnja turističkoj industriji, jer ih je teže nego do sada i otkriti, a teroristi su upućeni i u društvene mreže i ne čine više samo nasilje nego su naučili i kako prilagoditi medije svojim potrebama, ocjenjuju analitičari iz te mreže. Posebno upozoravaju na rast kibernetičkog kriminala, koji je nekad bio relativno rijedak u turizmu, a sada postao jedan od njegovih glavnih problema te se očekuje da će i u 2024. nastaviti “progoniti” turističku industriju. To vežu uz činjenice da su mnoga područja turizma uvela mogućnosti bezgotovinskog plaćanja i kreditnim karticama, koje se mogu ukrasti i koristiti bez dopuštenja. Ako se putnici boje zbog takvih krađa koristiti kartice, taj sistem plaćanja je ugrožen, zbog čega će službenici javne i privatne sigurnosti morati još više voditi računa o ovoj novoj prijetnji. Također su sve češći i kibernetički napadi na velike korporacije, te sada one poput hotelskih lanaca i aviokompanija mogu biti i “ranjivije” na te napade. Među glavnim ekonomski izazovima za turizam u 2024. sa Svjetske turističke mreže označavaju trošak kredita, jer velik dio kupovine srednje klase, koja ostaje “srce turizma”, ovisi o kreditima. Ako se nastavi trend rasta kamatnih stopa, kupovina će toj klasi postati skuplja, a na nekim mjestima sada prijeti i deflacija. – U deflaciji ljudi čekaju niže cijene, što pak stvara noćnu moru trgovcima, pa i turizmu, koji je vrlo osjetljiv na ekonomsku neizvjesnost i trebat će puno precizniji marketing. U takvoj situaciji srednja klasa se, kao prethodnih godina ako dođe do velikog povećanja poreza ili drugih potrebnih usluga, može suzdržati od luksuznih stvari, među kojima su za mnoge i putovanja, kažu s te mreže. Napominju i da bi u 2024. usponi i padovi u finansijskoj industriji mogli utjecati na turizam – kada berze imaju tendenciju rasta, mnogi se ljudi osjećaju bogatijima i spremniji su potrošiti novac, dok se kod pada događa suprotno. Predviđa se i da će putnici više tražiti usluge kompanija s dobrom službom za korisnike, a nakon što se to u 2023. u turističkoj i industriji putovanja primjetno pogoršalo, u čemu još uvijek prednjače avioprijevoznici, ali i drugi dijelovi turističke industrije moraju preispitati kvalitetu usluga koje pružaju.