Sveti gral elektrifikacije: Baterija bez gubitka dometa poslije pola miliona kilometara
Marx.ba Ako se tipuje da će jedna tehnologija promijeniti pravac čitave auto-industrije, onda su to baterije sa čvrstim elektrolitom. One bi trebalo da donesu dugovječnost električnim automobilima, ali i potpuno isključe mogućnost požara. Proizvođač QuantumScape je objavio da je njegova baterija briljirala na testu koji je sproveo Volkswagen. Prototip baterije prošao je više od 1.000 ciklusa punjenja i to je jedva imalo bilo kakav negativan efekat, pošto je ćelija zadržala više od 95% svog prvobitnog kapaciteta. Zaključak je da je to ekvivalent od 482.803 pređenih kilometara bez gubitka dometa. Prema WLTP sistemu mjerenja, prosječan domet vozila sa ovim baterijama bio bi od 500 do 600 km. Cilj kompanije QuantumScape i dalje ostaje 800 ciklusa sa 80% zadržavanja energije, a testovi su ohrabrujući. QuantumScape je objavio da mjeseci testiranja koje je sprovela Volkswagenova PowerCo laboratorija pokazuju potencijal performansi čvrstih litijum-metalnih baterija. One bi trebalo da omoguće veće domete, kraće vrijeme punjenja i maksimalnu bezbjednost – u poređenju sa tradicionalnim litijum-jonskim baterijama i drugim baterijama slijedeće generacije koje su trenutno u razvoju. Kompanija je takođe primijetila da rezultati daleko prevazilaze industrijski standard od 700 ciklusa punjenja uz zadržavanje 80% kapaciteta baterije.
Dionice, obveznice, nekretnine: Evo na kojim vrstama imovine ste lani mogli zaraditi najviše
Marx.ba Prema podacima S&P Globala i stranice Investing.com, Tportal je objavio popis vrsta imovine koje su u 2023. godini zabilježile najveći povrat uloženog. Jedan od najboljih rezultata imale su japanske dionice, koje su do kraja 2023. porasle za čak 30 posto. U maju prošle godine japanski Nikkei dosegao je najviši nivo u 30 godina, uslijed boljih finansijskih rezultata korporacija, slabim jenom (privlačenje inozemnih ulagača) i naletom otkupa dionica. Japan je pored toga imao koristi od problema u kineskoj ekonomiji, izazvanih krizom u nekretninskom sektoru koja se prelila na ostatak ekonomije vrijedne 19 triliona dolara. Ulagači koji su tražili opcije izvan Kine, nisu morali otići predaleko da bi pronašli japanske dionice. Međutim, Nikkei je sada suočen s novim preprekama – jačanje jena od novembra, slaba potražnja među potrošačima te izgledno smanjenje kamatnih stopa na međunarodnom nivou koje će vjerovatno preusmjeriti novac na druga tržišta dionice. Drugi najveći porast doživjele su dionice najvećih američkih kompanija, i to 24,2 posto (S&P 500), a slijede ih evropske dionice (STOXX 500) s porastom od 17,3 posto. Značajan rast od oko 13 posto, imale su dionice malih američkih kompanija, ali i zlata. Zlato je uobičajeno popularna zaštita od inflacije potaknute sve većim geopolitičkim trzavicama. S druge strane, rast ispod deset posto imale su kanadske dionice, američki nekretninski sektor, dionice tržišta u nastajanju i američke obveznice. Loša investicija je bila sirova nafta (WTI Oil) koja koja je lani pojeftinila za 11,5 posto, te ostale robe i kineske dionice koje su pale za 12,5 posto. Sve to se pripisuje usporavanju kineske ekonomije. Međutim, napadi Hutija u Crvenom moru i druge geopolitičke trzavice s kojima smo ušli u ovu godinu, mogli bi utjecati na ponovni rast cijena nafte.
Dobar početak godine: Bitcoin ponovo prešao cijenu od 45 hiljada dolara
Marx.ba Bitcoin je ponovno u porastu i na početku ove godine. Nakon užasne 2022., cijena BTC-a polako je rasla tokom prošle godine, a sada je prešla granicu od 45.000 dolara, najveću od aprila 2022. Porast je potakao ulagače i insajdere da daju predviđanja o tome koliko će visoka cijena digitalnog novčića doseći – vjeruje se da 500.000 dolara nije naodmet. Ta 2022. bila je godina za zaborav za Bitcoin. Nakon što je godinu dana ranije dosegao najveću vrijednost svih vremena od oko 69.000 dolara, u decembru 2022. pao je ispod 17.000 dolara, što je rezultat kolapsa TerraUSD-a i FTX-a. Ova takozvana kripto zima dovela je do gubitka 1 biliona dolara s vrijednosti tržišta kriptovaluta. Ipak, cijena Bitcoina je polako ali sigurno rasla prošle godine. Porastao je za 156% 2023. i sada je dosegao 21-mjesečni vrhunac od preko 45.000 dolara. To je još uvijek daleko od najvišeg nivoa svih vremena, ali postoji mnogo optimizma da će cijena nastaviti rasti ove godine. Očekuje se da će dva faktora pogurati Bitcoin još više u 2024. Prvi je prepolovljenje, događaj koji se događa svake četiri godine u kojem se količina bitcoina dodijeljena rudarima prepolovi. Ideja je da će to pomoći da Bitcoin bude oskudniji i otporniji na inflaciju. Prepolovljavanje će se nastaviti dok se ne izrudari svih 21 milion Bitcoina, što će vjerovatno biti negdje 2140. godine. Na temelju prethodnih prepolovljenja, očekuje se da će cijena BTC-a porasti nakon tog događaja. Drugi faktor je sve veća vjerovatnost da će Komisija SAD za vrijednosne papire i berzu odobriti spot Bitcoin fondove kojima se trguje na berzi (ETF). Osim što ulagačima omogućuje kupovinu proizvoda koji prati cijenu bitcoina bez direktnog držanja valute, to bi moglo pomoći u privlačenju velikih institucionalnih ulagača, a istovremeno legitimizirati coin – izvršni direktor JPMorgan Chasea prošlog je mjeseca rekao da je kriptovaluta korisna samo za kriminalce i treba je “ugasiti. “ Vrijedno je zapamtiti da većina ovih predviđanja dolazi od onih unutar kripto industrije koji žele da ljudi ulažu. Bilo je predviđanja prošle godine da će Bitcoin dostići 250.000 dolara , što se očito nije dogodilo.
Kakva ekonomija čeka svijet: Pet razloga za optimizam u 2024. godini
Marx.ba Mnogi su strahovali da će 2023. biti godina recesije. Ipak, ispostavilo se da je to bila godina izuzetne otpornosti. Čini se da najveća svjetska ekonomija – američka – uživa u mekom slijetanju za koje su mnogi tvrdili da je gotovo nemoguće. Inflacija se dramatično ohladila, nezaposlenost je i dalje niska, a Federalne rezerve bi mogle da smanje stope već u martu, piše CNN, citirajući Justina Wolfersa, profesora na Univerzitetu Mičigen. – Ne samo da se ekonomija oporavila od najbrže recesije ikada, već je prevazišla rat u Ukrajini, šokove cena nafte, političku disfunkciju i bezbroj drugih pitanja, napisali su. Doduše, američka ekonomija se i dalje suočava sa stvarnim rizicima i izazovima, od rata između Izraela i Hamasa do najnepristupačnijeg tržišta nekretnina u posljednje vrijeme, pa ipak, postoje opipljivi razlozi za optimizam u pogledu ekonomije u 2024. godini, dodaje CNN. “Izvanredno” hlađenje inflacije Mnogi u Vašingtonu očekivali su da će se inflacija ohladiti nakon što je dostigla maksimum u četiri decenije u junu 2022. Ali, malo ko je očekivao koliko brzo će se to dogoditi. Brzina hlađenja inflacije je „izvanredna“, nedavno je napisao u izvještaju ekonomista Ian Shepherdson. Mark Zandi, glavni ekonomista Moody’s Analytics-a, rekao je za CNN kako očekuje da će se inflacija vratiti blizu cilja Federalnih rezervi od 2% do kraja 2024. Nakon što su 2022. porasle na nivo iznad 5 dolara po galonu, cijene gasa su značajno smanjene u 2023. Prosječna cijena gasa u SAD će ponovo pasti 2024. godine, što će omogućiti potrošačima da troše 32 milijarde dolara manje na gorivo nego lani. Pobeda nad inflacijom Inflacija se toliko ohladila da je FED zaustavio čudovišno povećanje kamatnih stopa koje je prijetilo da izbaci ekonomiju iz kolosjeka i time je, bukvalno, izbezumio investitore. Zvaničnici FED-a sada, čak, predviđaju smanjenje kamatnih stopa za 2024. godinu, što bi predstavljalo proglašenje pobjede u ratu protiv inflacije. Zandi je, međutim, rekao kako sumnja da će FED sniziti stope četiri puta u 2024., a Goldman Sucks se kladi da bi Američka centralna banka mogla početi sa smanjenjem kamatnih stopa u martu. To bi, svakako, donijelo olakšanje Mejnstirtu, snižavajući troškove za dobijanje hipoteke, zajam za automobil i saldo kreditne kartice. Stope na hipoteke su već pale sa skoro 8% u oktobru na 6,6% na kraju godine. “Blokbaster godina” za akcije Hlađenje inflacije, strahovi od recesije koji blijede i nadolazeće smanjenje stope pokrenuli su Volstrit, te su američke akcije završile godinu u velikom stilu: indeks S&P 500 je jačao devet sedmica do kraja 2023. godine – što je najduži niz pobjeda od 2004. Nasdaq je porastao za 43 odsto, za dlaku propustivši svoju najbolju godinu u prethodne dvije decenije. Ipak, istina je i da berza nije ekonomija, napominje CNN. Ponekad, ono što je dobro za Volstrit nije dobro za Mejnstrit, i obrnuto. Ali, u ovom slučaju, berzanski skup je u velikoj mjeri odrazio optimizam u pogledu ekonomije, inflacije i povjerenja u meko slijetanje, što je dobra vijest i za Volstrit i Mejnstrit. “Izuzetno niska” stopa otpuštanja Uprkos povećanju stopa FED-a, nivo nezaposlenosti je na samo 3,7%, odnosno blizu najnižeg nivoa u pola vijeka. Inicijalni zahtjevi za nezaposlene, koji predstavljaju zamjenu za otpuštanja, ostaju historijski niski na samo 218.000, što je znak da mnogi poslodavci nerado puštaju svoje radnike. – Da bi se oglasila zvona za uzbunu, potraživanja bi morala biti bliže 300.000. Daleko smo daleko od toga, kaže Zandi. Ako ovaj trend potraje, trebalo bi da podrži ličnu potrošnju, koja je glavni pokretač ekonomije. Plaće iznad cijena Tokom većeg dijela ekonomskog oporavka od kovida-19, cijene su rasle brže od plaća, što znači da su se realne plaće, prilagođene inflaciji, smanjile. Međutim, taj trend je nedavno počeo da se mijenja, a plaće su sustizale inflaciju. I Zandi i Wolfers su, stoga, izrazili optimizam da će realni rast plaća dobiti zamah u 2024. godini. – Kako vrijeme odmiče ovde, a inflacija ostaje niska, prihodi će sustići i nadmašiti inflaciju, rekao je Zandi.
Saudijski državni fond lani uložio 31,8 milijardu dolara: Uz fudbal još jedan sport u fokusu
Marx.ba Saudijski državni investicijski fond (PIF) lani je činio približno četvrtinu ukupnih ulaganja državnih stabilizacijskih fondova širom svijeta, koja su se približila razini od 124 milijarde dolara, pokazao je najnoviji izvještaj. Saudijski PIF uložio je u 2023. čak 31,5 milijardi dolara, u usporedbi s ukupno uloženih 123,8 milijardi u zemljama širom svijeta, pokazuju podaci preliminarnog godišnjeg izvještaja Global SWF-a, specijalizirane kompanije za praćenje podataka u sektoru. Premda kompanija u izvještaju ne navodi pojedinačna ulaganja saudijskog fonda, pažnju sportske javnosti privukla je njegova izdašna potrošnja na nogomet i golf, primjećuje Reuters. Zahvaljujući snažnom rastu cijena dionica na globalnim tržištima u završenoj godini imovina kojom upravljaju državni imovinski fondovi dosegla je rekordna 11,2 biliona dolara. Ukupna potrošnja stabilizacijskih fondova na energetsku tranziciju, u rasponu od zelenog vodika do rudarenja litija, također je dosegla rekord, od 25,9 milijardi dolara, navodi se u izvještaju. Potrošnja je ipak lani bila manja za petinu nego u 2022., prema podacima izvještaja objavljenog u ponedjeljak. Singapurski GIC, koji je bio na vrhu svjetske ljestvice u posljednjih šest godina, gotovo je prepolovio ulaganja u 2023., unatoč uplaćene 144 milijarde dolara sa računa centralne banke. U prognozama za 2024. Global SWF procjenjuje da će imovina državnih investicijskih fondova, uključujući stabilizacijske, fondove centralne banke i mirovinske fondove, premašiti prethodni rekord iz 2021. kada je dosegla ukupno 50,8 biliona dolara, zahvaljujući nerealiziranim kapitalnim dobicima u proteklih godinu dana. Zaljevski fondovi uspjeli su povećati svoju dominaciju u sklapanju poslova, uglavnom na račun kanadskih i singapurskih fondova, pokazao je izvještaj Global SWF-a. Zaljevski fondovi sada čine gotovo 40 posto vrijednosti ulaganja državnih imovinskih fondova. Podaci koje dostavljaju kompanije poput Global SWF-a pomno se prate jer ne objavljuju svi državni fondovi godišnje izvještaje, a pet od 10 najvećih ne otkrivaju tačan ukupni iznos imovine kojom upravljaju. Izvještaj Global SWF-a ne precizira pojedinačna ulaganja PIF-a Saudijske Arabije, ali njegova raskošna potrošnja na nogomet i golf izazvala je valove širom sportskog svijeta. U junu je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman najavio da će PIF preuzeti kontrolu nad četiri vodeća nogometna kluba u zemlji, Al-Ittihadom, Al-Ahlijem, Al-Hilalom i Al-Nassrom Cristiana Ronalda. U junu je svijet golfa ostao šokiran ugovorom o spajanju PGA Toura, DP World Toura i rivalskog kruga LIV, iza kojeg stoji Saudijski PIF. To spajanje još nije dovršeno, navodi Reuters. Osim raskošnog finansiranja sporta, najveća ulaganja bila su u drugim sektorima, a 42% te potrošnje bilo je kod kuće. Velike kupovine uključuju 4,9 milijardi dolara za američku kompsniju za igre na sreću Scopely, 3,6 milijardi dolara za kupovinu odjela za iznajmljivanje aviona Standard Chartereda i 3,3 milijarde dolara za proizvođača čelika Hadeed.
Za početak godine: 9 koraka za finansijski detoks
Marx.ba U programu detoksikacije važno je i da ne zabijamo glavu u pijesak već da se i suočimo i s našim finansijama i tamo nazovemo stvari svojim imenom. Puno ljudi ima dugove i jedva krpi kraj s krajem, žive od plaće do plaće, pretače šuplje u prazno, već 15. u mjesecu nema ni centa i mnogima se čini da nikad neće s novcem doći na zelenu granu i izaći iz začaranog kruga. Možda ne možete sve probleme odmah riješiti no uvijek možete učiniti nešto, otplatiti neki manji sitni dug ili barem jedan dio. Možda ne možete uštedjeti hiljade eura u skoro vrijeme, ali možete već danas otvoriti trajni nalog na 10 eura. Možda ne možete zaraditi milione, ali možete li unovčiti neki svoj hobi. Svaki korak se broji. Na što je sve kod finansijskog detoksa korisno obratiti pažnju? 1. Potrebe ili želje Šta su naše stvarne potrebe, a šta želje? Kupujemo li nešto da se takmičimo i uspoređujemo sa komšijama i prijateljima? 2. Dugovi Jesmo li kome što dužni? Imamo li neplaćenih računa koji skupljaju prašinu? Navika i automatizam su ključni. Otvorite trajni nalog i počnite odvajati određeni iznos s namjerom izlaska iz minusa, vraćanja dugova i kredita. Ne čekajte da skupite odjednom velik iznos, nego malo po malo, mjesec po mjesec. 3. (Dodatna) zarada Kako možete svoje talente, znanja i vještine unovčiti? Možete li neki hobi ili strast pretvoriti u biznis? Prestanite bacati svoje znanje u vjetar i davati ga besplatno jer je to vama samo pet minuta. 4. Plaćanje računa Jesmo li svjesni koliko i na što trošimo? Plaćate li račune u grču ili sa zahvalnošću što vam je taj neko s druge strane omogućio korištenje te usluge ili proizvoda, riješio vam tako problem i dodao vrijednost u vašem životu. 5. Štednja Na riječ budžetiranje mnogima je muka. Mnogi ne vole štedjeti za crne dane, ali vole svjesno upravljati novcem i odvajati novac za neku namjeru, primjerice edukaciju, putovanje, penziju… 6. Investiranje Mnogi premalo investiraju jer misle da ne znaju. Sve informacije su nam danas dostupne. Ne radi se o naučnoj fantastici niti nuklearnoj fizici. Možemo mi to. 7. Uživanje u novcu Koliko uživate u novcu? Bez krivice? Trošite li više na iskustva ili stvari. Edukacija, putovanje, cipele, što i kako je vaš način? Kupujete li često sitnice za drage ljude… 8. Odnos s novcem – uvjerenja Kakav je vaš odnos prema novcu? Šta mislite o njemu? Imate li nekih uvjerenja koja vas ograničavaju – ako ne, razmislite što su vam govorili roditelji i bake i djedovi o novcu i kako su živjeli. 9. Imovina 1/1 nije razlomak. Vaše je samo ono što je upisano na vaše ime. Najveća pogreška je ulaganje u tuđu imovinu. Raščistite stanje i odnose. Nije lako, može potrajati, ali se isplati. I napišite oporuku. Ne ostavljate nerazriješene i neraščišćene odnose i imovinu iza sebe.
Pametno ulaganje: Ovaj čovjek će zaraditi milijardu dolara za godinu ne radeći ništa
Marx.ba Za većinu ljudi, pasivni prihod je dodatna manja zarada koja dobro dođe za krpljenje kućnog budžeta. Za Stevea Ballmera to znači da će zaraditi milijardu dolara godišnje, a da neće raditi ništa. Ballmer će toliko prikupiti od dividende od Microsofta u 2024. godini. Tehnološki div je povećao tromjesečnu isplatu dividende na 75 centi po dionici, ili tri dolara po dionici godišnje. Budući da Ballmer kao bivši glavni izvršni direktor Microsofta posjeduje 333,2 miliona dionica kompanije od 2014. što je ekvivalent udjela od četiri posto, dobit će “sitniš” od milijardu dolara u fiskalnoj 2024. I to samo zato što posjeduje dionice — neovisno o kretanju cijena na berzi. Naravno moguće je da Microsoftov upravni odbor odluči smanjiti dividendu, ali to se ne čini vjerovatnim. Od kada je kompanija 2003. počela isplaćivati dividendu dioničarima, iznos se samo povećava. Ballmer nije jedini koji mlati pare samo od posjedovanja dionica kompanije koje isplaćuju dividendu. Berkshire Hathaway Warrena Buffeta trebao bi prikupiti čak šest milijardi dolara dividendi za ovu godinu, prema analizi Wall Street Journala. To je zato što većina kompanija u koje Berkshire Hathaway ulaže u isplaćuju dividende. Na tom popisu su Chevron, Bank of America, Apple, Coca-Cola, Kraft Heinz i American Express. Na Forbesovoj listi milijardera Warren Buffet trenutno drži petu poziciju s procjenjenim bogatstvom od 106 milijardi dolara dok je Steve Ballmer deseti s 80,7 milijardi dolara. Bloomberg Billionaires Index svrstava Ballmera na petu poziciju s 115 milijardi dolara bogatstva. Ballmer se pridružio Microsoftu 1980. kao asistent Billu Gatesu, no zapravo je radio kao glavni menadžer. Prvobitno je dogovorio osnovnu plaću od 50.000 dolara plus 10 posto udjela u rastu dobiti koji je generirao, ali kada je njegov udio u profitima postao prevelik, pristao je zamijeniti uvjete za značajan udio u vlasništvu kompanije. Pouzdani Gatesov savjetnik postupno je napredovao i postao izvršni direktor Microsofta 2000. godine. Funkciju je napustio 2014. godine.
Kada se podvuče crta, kripto kompanije mogle bi ove godine potrošiti rekordan iznos na lobiranje
Marx.ba Protekla je 2023. godina bila poprilično teška za kripto industriju. Velike kripto kompanije pogođene su federalnim tužbama – SEC tuži kriptomjenjačnicu Kraken, tvrdeći da se nije registrirala te da je pomiješala sredstva klijenata. Osnivač FTX-a Sam Bankman-Fried proglašen je krivim po svim točkama optužnice u jednoj od najvećih finansijskih prijevara u američkoj historiji. Izvršni direktor Binancea Changpeng Zhao, optužen za pranje novca, pristao je odstupiti u sklopu nagodbe Ministarstva pravosuđa SAD-a vrijedne 4,3 milijarde dolara. Unatoč turobnom okruženju, svi su uvjeravali da kripto ne ide nigdje, da je tu da ostane i da su američki zakonodavci na rubu usvajanja prijeko potrebnih propisa za reguliranje kriptovaluta. Prema novom izvještaju Reutersa, to je mišljenje potkrijepljeno rekordnom potrošnjom kripto zajednice na lobiranja. Podaci neprofitne istraživačke grupe OpenSecrets, naime, pokazuju da su kripto kompanije na lobiranje potrošile 19 miliona dolara u prva tri kvartala ove godine, u usporedbi sa 16,1 milion dolara u istom razdoblju 2022., kada je ukupno potrošeno oko 22 miliona dolara. Tokom 2023. najviše je lobiranja bilo usmjereno na utjecaj na propise o stablecoinu. No, podaci za prošlu godinu uključuju ulaganja sada već propalog FTX-a. Bankman-Fried je navodno donirao milione dolara političarima, a kako je otkrio CoinDesk, više od jednog od tri člana Kongresa dobilo je njegovu potporu za kampanju. Zakonodavci su se brzo požurili distancirati od osramoćenog osnivača i njegove kompanije te su organizirali saslušanja kako bi procijenili posljedice skandala. Donacije za kampanju također su postale središnji dio kaznenog postupka protiv Bankman-Frieda. Iako je američko Ministarstvo pravosuđa odbacilo optužbe u vezi s navodnim nezakonitim političkim doprinosima zbog komplikacija oko sporazuma o izručenju s Bahamima, to je ostalo ključni argument u sudskom slučaju, dodajući dodatnu neugodnost za političare povezane s Bankman-Friedom. Republikanci se i dalje zalažu za zakonodavstvo kojim bi se regulirali stablecoini i stvorio okvir tržišne strukture za industriju digitalne imovine, uz ograničenu potporu demokrata, iako se čini da su svi napori zaustavljeni do 2024. godine. Stablecoin je vrsta kriptovalute gdje bi vrijednost digitalne imovine trebala biti vezana za referentnu imovinu, koja je ili fiat novac, roba kojom se trguje na burzi ili druga kriptovaluta. No to usporavanje nije usporilo potrošnju kripto kompanija na lobiranje. Reuters je otkrio da Coinbase, najveća američka kripto berza, vodi s 2,16 miliona dolara, a slijede je operativna kompanija za Crypto.com, Blockchain Association i Binance. Nakon pada Bankman-Frieda, glavni izvršni direktor Coinbasea Brian Armstrong postao je jedna od najvidljivijih osoba u DC-u, s Coinbaseom koji vodi političku kampanju pod nazivom Stand With Crypto, a čiji je cilj uvjeriti političare da podrže kripto industriji. Coinbase je također upleten u tužbu protiv Komisije za vrijednosne papire i burzu, a koja bi mogla ugroziti njegov poslovni model. Ipak, kraj 2023. godine obilježio je ponovni rast cijene bitcoina, najveće kriptovalute na svijetu, koja trenutno iznosi nešto malo više od 43 hiljade dolara. Pod povećalom je također odobrenje spot bitcoin ETF-a koje se očekuje uskoro, početkom januara 2024. godine.
Da ste početkom godine uložili u ove dionice, sada biste imali ozbiljnu zaradu
Marxy.ba Iza evropskog tržišta dionica je odlična godina. Indeks Euro Stoxx 50, ključno mjerilo za evropske korporativne divove, zabilježio je impresivan rast od 19 posto, oporavivši se nakon pada od 12 posto u 2022. Predvodnici u pogledu performansi unutar Euro Stoxx 50 su neka od najpoznatijih evropskih imena, piše Euronews. Posebno se istakla italijanska finansijska institucija Unicredit SpA, čije su dionice porasle za čak 84 posto, kao dokaz snažnog poslovnog modela i dobrih strateških odluka uprave. Drugu i četvrtu poziciju drže dva proizvođači automobila, Stellantis (nastao spajanjem FIAT Chrysler i francuskog PSA) i Ferrari s dobicima od 60, odnosno 57 posto. Španski maloprodajni gigant, Industria de Diseño Textil, SA (Inditex), matična kompanija popularnih marki poput Zare, doživio je značajan porast vrijednosti dionica od 58 posto. Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (BBVA) iskoristila je ekonomski oporavak Španijee, što joj je donijelo porast vrijednosti od 46 posto. Njemački div sportske opreme Adidas AG zabilježio je rast od 52 posto, nošen tržištem koje je nakon pandemije ponovno prihvatilo sport i aktivan stil života. Softverski titan SAP SE također je ostvario značajne dobitke, s rastom od 43 posto koji naglašava ubrzanu digitalnu transformaciju u globalnim kompanijama. Francuske kompanije Compagnie de Saint-Gobain SA i Schneider Electric SE zabilježili su dobitak od 45 posto odnosno 38 posto. Ove brojke odražavaju rast u sektorima građevinarstva i upravljanja energijom. Nadalje, luksuzni brend Hermès International povećao je vrijednost za 38 posto, što dokazuje otpornost robe visoke potrošnje na tržištu. Danska farmaceutska tvrtka Novo Nordisk A/S, najveća evropska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, koja se ne pojavljuje u Euro Stoxx 50, zabilježila je povećanje vrijednosti dionica od 49 posto. Ova impresivna izvedba potaknuta je velikim uspjehom novih lijekova za liječenje dijabetesa i pretilosti. Izvan kruga ovih globalnih korporacija, raznolika grupa manjih evropskih kompanija imala je rast dionica i veći od 100 posto. Ovu grupu predvodi njemačka tehnološka kompanija Northern Data AG, ranije poznata kao Northern Bitcoin AG, s povećanjem vrijednosti dionica od astronomskih 310 posto. Specijalizirana je za računarstvo visokih performansi, služeći rastućim potrebama usluga u oblaku, blockchain tehnologiji i novonastalom području generativne umjetne inteligencije (AI). Na drugom mjestu, portugalska kompanija Mota-Engil SPGS SA, koja se bavi građevinarstvom i infrastrukturom, do danas je zabilježila porast dionica za impresivnih 238 posto. Slijedi mađarski OPUS GLOBAL Nyrt, industrijski konglomerat, koji se popeo za 228 posto. Dionice britanske inženjerske kompanije Rolls-Royce Holdings poletjele su 222 posto. Nizozemska Redcare Pharmacy NV kapitalizirala je stalno rastući zdravstveni sektor, s povećanjem vrijednosti svojih dionica za 204 posto, čime je osigurala mjesto među pet najboljih, prenosi Tportal.
Digitalna transformacija za kompanije znatno veći izazov od troškova finansiranja i inflacije
Marx.ba Ključni izazov za poslovanje u 2024. godini ostaje digitalna transformacija, složilo se više od 150 izvršnih finansijskih direktora kompanija iz 16 zemalja u istraživanju u kojem su učestvovali i CFO-i zemalja regije. U najnovijem istraživanju nezavisne konsultantske kuće Horvath izvršni finansijski direktori podijelili su očekivanja za 2024. godinu vezana uz daljnju digitalnu transformaciju i ostvarivanje poslovnih ciljeva svojih kompanija. Iako još uvijek ne očekuju ekonomski stabilnije razdoblje, zanimljivo je kako CFO-i ocjenjuju troškove finansiranja, opći ekonomski rast, inflaciju te ostvarivanje strateških ciljeva kompanije kao značajno manje izazove u odnosu na izazove vezane uz daljnju digitalnu transformaciju kompanija. – Uloga CFO-a jedna je od centralnih uloga u kompanijama u digitalnoj transformaciji, budući da upravo oni određuju prioritetne aktivnosti te alociraju potrebne resurse za tako velike transformacije na nivou kompanija. Više od 80 posto CFO-a vidi digitalnu transformaciju kao visoki prioritet, a prosječno planiraju osigurati čak 23 posto godišnjeg budžeta za potrebe digitalne transformacije. Osim osiguravanja potrebnih vještina i prilagodbe poslovnih procesa, CFO-i prepoznaju stvaranje primjerene kulture kao jedan od ključnih faktora uspjeha njihovih kompanija u digitalnom dobu, s čim je trenutno zadovoljno samo 22 posto ispitanika, izjavila je Maria Boldor iz konsultantske kuće Horvath. Sudionici istraživanja složili su se kako je digitalna transformacija strateški prioritet, a poseban su naglasak u poslovanju u 2024. stavili na ispravno korištenje podataka odnosno data exploitation, upravljanje kibernetičkom sigurnosti te prilagodbu poslovnih procesa i vještina zaposlenika digitalizaciji. Za uspješnu digitalnu transformaciju ispitanici kao izazov navode i nedovoljan nivo upravljanja procesom uvođenja i provedbe transformacije unutar kompanije, ali i nedostatak vještina finansijskog kadra u ovoj domeni. Ispitanici se slažu da uvođenje digitalne transformacije dugoročno znatno smanjuje troškove kompanija i može rezultirati porastom prihoda od 12 posto. Uvjereni su da će im upravo digitalizacija procesa omogućiti bolje finansijsko planiranje i prognoziranje, te osigurati brže i kvalitetnije donošenje odluka, piše Cropc.