Svjetska tržišta: U nervoznom trgovanju S&P i Nasdaq indeks blago ojačali
Marx.ba U nervoznom trgovanju u ponedjeljak na Wall Streetu S&P 500 i Nasdaq indeks blago su porasli unatoč slabim podacima o industrijskoj aktivnosti u SAD i kvaru na njujorškoj berzi, koji je nakratko uzrokovao zastoj u trgovanju desecima dionica. Kvar na njujorškoj burzi izazvao je velike oscilacije cijena dionica Berkshire Hathawaya i Barrick Golda. Trgovanje s najmanje 60 dionica bilo je neko vrijeme zaustavljeno zbog volatilnosti, prije nego što je berza riješila tehnički problem i aktivnost se nastavila. Njujorški Dow Jones indeks na kraju trgovanja oslabio je 115,29 bodova ili 0,38 posto, na 38.571 bod. Istodobno, S&P 500 indeks porastao je 0,11 posto, na 5.283 boda, a Nasdaq indeks za 0,56 posto, na 16.828 bodova. Tehnološke dionice bile su najveće dobitnice, dok su energetske dionice zabilježile u prosjeku najveći gubitak. Tržište kapitala pritisnuli su nanoviji podaci o usporavanju tvorničke aktivnosti u SAD već drugi mjesec zaredom, što je potaknulo zabrinutosti o mogućem ekonomskom usporavanju. – Bio je to jedan od onih dana kada investitori čekaju na sljedeći katalizator, a trgovanje je nestalno u uslovima kada tržište vidi slabljenje industrijske aktivnosti dok čeka da Fed snizi kamatne stope, ističe Keith Lerner, jedan od direktora za ulaganja u Truist Advisory Services u Atlanti. Tržišni sudionici procjenjuju da šanse da Fed počne smanjivati kamatne stope u septembru na 59 posto, odnosno pet posto više nego prije podatka o slabljenju industrijske aktivnosti. Cijena dionice Nvidie porasla je za 4,9 posto, nakon što je njen izvršni direktor Jensen Huang otkrio da će kompoanije sljedeću generaciju platforme AI čipova predstaviti 2026. godine. Dionice drugih velikih tehnoloških kompanija, uključujući Apple, Amazon, Alphabet i Meta također su porasle. Na većini evropskih berzi cijene dionica u ponedjeljak su porasle u očekivanju da će Evropska središnja banka ove sedmice sniziti kamatne stope. Frankfurtski DAX porastao je 0,6 posto, na 18.608 bodova, a pariški CAC za 0,06 posto, na 7.998 bodova, dok je londonski Ftse indeks oslabio za 0,15 posto, na 8.262 boda.
Prodaja automobila u BiH: Škoda najpopularnija, slijede Toyota i Volkswagen
N. D. Prodaja novih automobila u Bosni i Hercegovini je u prva četiri mjeseca ove godine na nivou koji može biti zadovoljavajući. Prema mišljenju struke brojka od 3.338 isporučenih novih automobila, koja je neznatno veća nego za isti period prošle godine, pokazuje da postoji potencijal. Što se tiče najprodavanijih vozila, tu se već neko vrijeme stvari ne mijenjaju. Škoda je najprodavanija u BiH, a u prva četiri mjeseca 2024. prodalo se 675 vozila (najviše modela Octavia – 277). Škoda je ubjedljivo najpopularnija, a slijedi Toyota sa 302 isporučena primjerka (najviše Yaris Cross – 121), te Volkswagen sa isporučenih 292 vozila (najviše Golf – 67). Slijede Hyundai (273), Dacia (225), Renault (203), Kia (171), Citroen i Peugeot (po 144), a listu 10 najprodavanijih kompletira Audi sa 103 primjerka. Kada se radi o premium segmentu svakako treba naglasiti da je u prva četiri mjeseca ove godine u našoj zemlji novog vlasnika pronašlo 44 Porschea. Zanimljivo da je Tesla isporučila osam vozila u prva četiri mjeseca, a brzorastući kineski BYD je u našoj zemlji isporučio tek jedno vozilo.
OPEC produžio smanjenje proizvodnje nafte i na 2025. godinu
Marx.ba Saudijska Arabija i druge zemlje proizvođači nafte okupljene u udruženju OPEC produžili su trajanje smanjenja proizvodnje nafte i na čitavu slijedeću godinu, sa ciljem da održe cijene goriva koje nisu porasle čak ni usljed previranja na Bliskom istoku i na početku ljetnje sezone putovanja. Saudijcima su potrebne veće cijene nafte da bi finansirali ambiciozne planove prestolonasljednika Mohameda bin Salmana da skrene ekonomiju zemlje sa izvoza fosilnih goriva na druge izvore prihoda. Više cijene nafte također bi pomogle Rusiji da održi ekonomski rast i stabilnost jer troši velike količine prihoda na svoj rat protiv Ukrajine. U saopćenju organizacije OPEC nakon online sastanka nije navedeno šta će se dogoditi sa dodatnim setom dobrovoljnih smanjenja proizvodnje za 2,2 miliona barela dnevno od strane manje grupe članica alijanse, uključujući Saudijce. Analitičari su očekivali da će biti produženi i ti jednostrani rezovi, koji ističu krajem juna. Čak ni rat u Gazi i napadi na brodove u Crvenom moru od pobunjenika Huti iz Jemena nisu podigli cijene nafte na 100 dolara po barelu, koja je posljednji put zabilježena u septembru 2022. godine. Mogući razlozi za to su više kamatne stope, zabrinutost za potražnju zbog sporije od željene ekonomske stope rasta, rast u Evropi i Kini, i povećanje ponude izvan OPEC, uključujući i američke proizvođače nafte iz škriljaca. Cijene benzina u SAD su u posljednje vrijeme bile stabilne – 3,56 dolara po galonu prošle sedmice, malo manje nego prije godinu dana. To je manje od rekordnog nacionalnog prosjeka od pet dolara po galonu iz juna 2022. godine. Oscilacije cijena su mnogo manje u Evropi, jer tamo porezi čine veći dio cijene goriva.
Prošla sedmica na svjetskim tržištima: Tehnološki sektor određuje ritam
Marx.ba Najvažniji svjetski berzanski indeksi prošle sedmice su pali jer inflacija ne popušta tako brzo kako su se ulagači nadali, pa se čini da su procjene na tržištu o tempu smanjenja kamata centralnih banaka bile preoptimistične. Na Wall Streetu je Dow Jones pao 0.9 posto, na 38.686 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0.5 posto, na 5277 bodova, a Nasdaq indeks 1.1 posto, na 16.735 bodova. Kretanje indeksa u posljednje vrijeme ponajviše ovisi o oscilacijama tehnološkog sektora i makroekonomskim podacima. Tehnološki sektor već duži period predvodi po rastu, ali postavlja se pitanje koliko je taj rast, potaknut euforijom u vezi razvoja umjetne inteligencije, održiv. Stoga u posljednje vrijeme cijene dionica u tehnološkom i komunikacijskom sektoru prilično osciliraju. Uz to, tržište se kreće ovisno o makroekonomskim podacima, ponajviše onima koji ukazuju na kretanje inflacije. Cijene su dionica mjesecima rasle zahvaljujući špekulacijama da će američka centralna banka ove godine agresivno smanjiti kamatne stope, što bi podržalo rast ekonomije. No, te su špekulacije splasnule jer svi posljednji makroekonomski podaci pokazuju da su inflacijski pritisci u SAD i dalje pojačani, a da je tržište rada i dalje snažno. Zbog toga čelnici Feda već duže vrijeme ponavljaju da bi kamatne stope mogle ostati povišene dulži period nego što se očekivalo, piše Seebiz.
Saradnja francuske i kineske kompanije: Renault i Geely postaju partneri
Marx.ba Francuski proizvođač automobila Renault i kineski partner Geely najavili su u petak dugo očekivani zajednički pothvat koji će razvijati motore s unutrašnjim sagorijevanjem i hibridne motore, u nadi da će poboljšati konkurentnost svog naslijeđenog automobilskog poslovanja. Pothvat je usmjeren na razvoj učinkovitijih benzinskih motora i hibridnih sistema, dok konkurentski proizvođači automobila povećavaju ulaganja u pogonske sklopove s niskim emisijama kao odgovor na usporavanje prodaje električnih vozila. Toyota Motor predstavila je u utorak motore sljedeće generacije koji se mogu koristiti u hibridima i drugim vozilima s nižim emisijama, a kineski BYD također je ove sedmice najavio novu hibridnu tehnologiju s nižom potrošnjom goriva. – Kombinacija različitih tehnologija pogonskih sklopova nužna je… kako bi se postigla uspješna dekarbonizacija u svijetu u kojem se očekuje da će se više od polovice proizvedenih vozila i dalje oslanjati na motore s unutrašnjim sagorijevanjem do 2040., rekli su Renault i Geely u zajedničkoj izjavi. Zajedničko ulaganje 50-50 ključni je element Renaultove strategije za ostanak u utrci s većim konkurentima potpisivanjem višestrukih partnerstava za smanjenje troškova i pristup novim tržištima. Otvaranjem svog poslovanja s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, Renault se planira usredotočiti na električna vozila, dio općeg restrukturiranja francuske kompanije koje također uključuje reviziju njenog desetljećima starog saveza s Nissan Motorom. Za Geely, ugovor proširuje svoj obrazac izgradnje partnerstva za širenje izvan Kine. Geely je prethodno najavio ugovor o razvoju hibridnih benzinskih motora s Mercedes-Benzom i drži udio u njemačkom proizvođaču automobila. Pothvat, nazvan HORSE Powertrain, bit će sa sjedištem u Londonu i opskrbljivat će robne marke grupe kao i proizvođače trećih strana. Očekuje se da će poslovanje doseći oko 15 milijardi eura (16,2 milijarde dolara) godišnjeg prihoda i proizvodnju od oko pet miliona pogonskih jedinica godišnje, rekli su proizvođači automobila. Matias Giannini bit će izvršni direktor pothvata, a izvršni direktor Geely Holdinga Daniel Li bit će predsjednik odbora. Giannini je bio bivši globalni izvršni direktor prodaje za Vitesco Technologies, posao pogonskih sklopova koji se odvojio od dobavljača automobila Continental. Pothvat se očekivao od početka godine, ali je regulatorno odobrenje u Kini odgođeno najmanje tri puta, rekli su Reutersu izvori, prenosi Seebiz.
Kako se brendovi sportske opreme pripremaju za vruće sportsko ljeto
Bloomberg Adria Prije više od 70 godina, proizvođači sportske opreme iz Njemačke, braća Adolf i Rudolf Dassler su se posvađali, što je dovelo do podjele njihove kompanije na Adidas i Pumu. Priča se da je porodično neslaganje uzelo tolike razmjere da su pripadnici porodice koji su vodili Pumu i Adidas išli u odvojene pekare, mesare, pabove. Osim što je rivalstvo potpuno podijelilo stanovnike Hercogenauraha, grada u kojem su kompanije osnovane, i sledstveno radnike koji su radili u fabrikama na suprotnim stranama grada, zauvijek je promijenilo i industriju sportske opreme. Najznačajniji događaj koji je dodatno podstakao rivalstvo bio je “Pelé pakt”, gdje su se obe strane saglasile da ne potpisuju ugovor sa Peléom za Svjetsko prvenstvo u fudbalu 1970. godine, smatrajući da bi rat za najpoznatijeg sportistu na svijetu bio preskup. Međutim, Puma je prekršila sporazum i potpisala ugovor sa Peléom, čija je popularnost i pobjeda Brazila te godine značajno doprinijela poboljšanju imidža Pume i dovela do povećanja prodaje. Do ove godine, Puma je nadmašivala svog “bratskog” rivala svake godine od 2016. godine. Ipak, i sa 13 posto rasta još je daleko iza 21 posto rasta koji je ostvario Adidas, koji doživljava preokret pod vodstvom bivšeg šefa Pume Bjorna Guldena. Puma SE ove godine uvodi nove proizvode za trčanje, košarku i fudbal u nadi da bi Olimpijske igre i veliki fudbalski turniri kako u Evropi, tako i u Americi mogli pružiti olakšanje. Također, u namjeri da ubrza svoje ponovno približavanje specijalizovanom tržištu, brend je nedavno lansirao svoju prvu svjetsku kampanju u posljednjih deset godina. “Zauvijek. Brže. Vidi igru kao mi”, s kojom namjerava pozicionirati Pumu kao najbrži sportski brend na svijetu. Koje patike vode na pobjedničko postolje Naravno, oni nisu jedini koji koriste globalne sportske događaje koji obećavaju vrelo ljeto u Parizu, ali i na drugim terenima, za promociju svojih brendova, sportista – brend ambasadora i, naravno, proizvoda. To je ujedno i prilika za brendove da se u svojoj marketinškoj strategiji i promotivnom narativu vrate svojoj osnovnoj misiji: proizvodnji odjeće i obuće koji omogućavaju najbolje rezultate u sportu. – Moramo izoštriti svoj fokus na sport, rekao je John Donahoe, izvršni direktor kompanije Nike, u izvještaju o finansijama u prvom kvartalu. Brend je u aprilu premijerno prikazao svoje nove proizvode specijalno dizajnirane za određene sportove: Alphafly i 41. model njihovih Pegasus patika, centralni su dio inovacija za maratonce kompanije Nike. Nike Pegasus Premium je prikazan u okviru Art Innovation Summita u Parizu, dokazujući namjeru kompanije da agresivnije ubrza prema osvajanju specijalizovanog tržišta uoči Olimpijade. Ali, za Nike, ovo nije jedino ubrzavanje. Vijest da je ovaj američki brend sponzor dresova njemačke fudbalske reprezentacije, a ne Adidas, koji je to bio više od 70 godina, izazvala je šok i emotivne reakcije javnosti ranije ove godine. Prema izvještajima njemačke štampe, Nike je pristao da plati oko 100 miliona eura godišnje za snabdijevanje opremom, udvostručujući Adidasovo sponzorstvo od 50 miliona eura. Njemački fudbalski savez (DFB) izjavio je da su razlozi za ovaj revolucionarni preokret ekonomske prirode, a ostaje da se vidi kako će Nike iskoristiti ovu pobjedu na protivničkom terenu. Od 2027. godine, od kada počinje ovaj ugovor, Adidasove pruge i crno-crveno-zlatna boja mogli bi biti zamijenjeni novim dizajnom sa prepoznatljivim Nike logom, o kojem već postoje razne špekulacije. Otprilike u isto vrijeme, Nike je bio meta kritika zbog izmjena na engleskom nacionalnom dresu, konkretno križu Svetog Georga, čija je horizontalna traka sada kombinacija plave i ljubičaste boje umjesto crvene kao na originalnoj zastavi. Čak se i premijer Rishi Sunak uključio u raspravu oko boja dresa fudbalskog tima Engleske, rekavši da se križ ne smije menjati i da je original simbol nacionalnog ponosa. U tome je saglasan i njegov glavni rival na upravo najavljenim generalnim izborima u Velikoj Britaniji zakazanim za 4. juli, lider Laburističke partije, Sir Keir Starmer, koji je rekao da zastavu koriste svi, “ona je ujedinjujuća i ne treba je mijenjati”. Nike je izjavio da je samo želio da malo “razigra” dizajn, a i historijski, nije jedini koji je intervenisao sa bojama zastave. Dizajnerka Stella McCartney također se našla na meti kritika nakon što je dizajnirala opremu za tim Velike Britanije za Olimpijske igre 2012. godine, koristeći plavu i bijelu verziju Union Jacka. Dok se dvoje svađaju, treći koristi Ali izgleda da i ovde važi ona: dok se dvoje (u ovom slučaju više od dvoje) svađaju, treći pobjeđuje. Kompanija On Holding AG, osnovana prije nešto više od decenije, brzo se proširila širom Evrope i Sjeverne Amerike, dijelom zahvaljujući snažnoj mreži veleprodajnih partnera i specijalizovanih prodavnica za trčanje. S obzirom na to da je podržana partnerstvom sa Roger Federerom kompanija prvenstveno jača svoje prisustvo u tenisu. Kompanija je nedavno objavila kvartalne prihode od 508 miliona švjcarskih franaka, što je 29 posto više u odnosu na prethodnu godinu i iznad očekivanja tržišta. Dionice kompanije skočile su 18 posto nakon što je objavila snažne prihode u prvom kvartalu i blago povećala prognozu prodaje za ovu godinu. Kompanija se nada se da će ojačati svijest o brendu i na Olimpijskim igrama u Parizu ovog ljeta, dijelom zahvaljujući svojim sponzorisanim sportistima u atletici, triatlonu i tenisu. – To je dio šireg trenda fragmentacije u sportskom sektoru, gdje manji brendovi osvajaju potrošače u uskim segmentima poput trčanja sa modernim opcijama obuće. To stvara krizu identiteta za tradicionalne igrače kao što su Nike, Adidas AG i Puma, koji moraju da pronađu način da privuku mase na sve više specijalizovanom tržištu, izjavio je Piral Dadhania, analitičar u RBC Capital Marketsu. A dok se veliki brendovi suočavaju sa rivalima na svim frontovima, neki igrači potpisuju ugovore sa kineskim proizvođačima.
Cijena “metala budućnosti” mogla bi dosegnuti 40.000 dolara po toni
Marx.ba Cijena bakra na berzi mogla bi se učetverostručiti u narednih nekoliko godina na 40.000 dolara po toni budući da sve veća potražnja uzrokuje smanjenje globalnih zaliha tog crvenog metala, smatra Pierre Andurand, upravitelj hedge fonda specijaliziranog za ulaganje u sirovine. Njegovo uvjerenje u rast cijena pomogla je njegovom fondu Commodities Discretionary Enhanced, koji upravlja s 1,3 milijarde dolara imovine, da se oporavi od 55-postotnog gubitka prošle godine, zbog pogrešne oklade na pad cijena nafte. Fond je ove godine porastao za 83 posto zahvaljujući dobicima na širokom spektru sirovina, piše Financial Times. Bakar je ključan metal za energetsku tranziciju. Njegova cijena porasla je od početka godine gotovo 20 posto, dosegnuvši rekordnih 11.000 dolara po toni. Andurand, jedan od najpoznatijih svjetskih trgovaca sirovinama, smatra da će cijena nastaviti rasti jer se ponuda bori da održi korak s potražnjom. – Idemo prema udvostručenju rasta potražnje za bakrom zbog elektrifikacije svijeta, uključujući električna vozila, solarne ploče, vjetroelektrane, ali i vojnu upotrebu i podatkovne centre. Mislim da bismo mogli dosegnuti 40.000 dolara po toni u sljedeće četiri godine ili tako. Ne kažem da će tu i ostati. Na kraju ćemo dobiti odgovor na ponudu, ali će ta reakcija na ponudu trajati više od pet godina, rekao je Andurand FT-u. Andurand, bivši trgovac Goldman Sachsa koji je bio suosnivač BlueGold Capitala prije pokretanja Andurand Capitala, vjeruje da dublje i brže kopanje u sadašnjim rudnicima neće biti dovoljno da bi se održao korak s rastućom potražnjom. Industrija procjenjuje da je potrebno 15 godina za razvoj novog rudnika.
Ekonomija BiH će rasti 2,6 posto u 2024. vođena potrošnjom i investicijama
Bloomberg Adria Nakon skromnog rasta u 2023. godini, ova godina bi trebala donijeti umjeren opravak ekonomije Bosne i Hercegovine od 2,6 posto vođen potrošnjom i investicijama. Analitičari Sektora Istraživanje, strategija i ESG upravljanje Raiffeisen banke u BiH, zbog slabijih rezultata u posljednjem kvartalu 2023. revidirali su projekciju rasta ekonomije BiH na niže u odnosu na prethodni krug, kada su predviđali rast od tri posto. Navode da je u prošloj godini ekonomija BiH rasla 1,7 posto. Osim toga, početak 2024. nije donio dugo očekivane znakove oživljavanja vanjske potražnje, praćene snažnijim oporavkom izvoza robe i industrijske proizvodnje. Ključni generatori rasta će biti otporna privatna potrošnja i stabilan rast investicija. – Na strani potrošnje, otpornost je već vidljiva kroz kontinuiran dvocifren rast prometa maloprodaje u prvom kvartalu 2024. godine od 15,6 posto, potpomognut i dalje prisutnim rastom plata od šest posto u odnosu na prosjek prethodne godine, kao i snažnom kreditnom aktivnošću stanovništva koja je posebno intenzivirana od početka godine, pogotovo u dijelu potrošačkih kredita koji su rasli 8,4 posto i stambenih kredita uz rast 9,1 posto, naveli su analitičari Raiffeisen banke u BiH. Dodatno očekuju da će se rast investicija temeljiti na realizaciji energetskih i građevinskih projekata te na intenzivnijem prilivu pretpristupnih fondova i projekata EU. Pozitivne ekonomske posljedice za BiH proizlaze iz statusa zemlje pregovarača BiH, gdje se otvaraju vrata za pristup značajnom iznosu sredstava kroz novi finansijski instrument ‘Plan rasta za Zapadni Balkan’ vrijedan šest milijardi eura, od kojih jedna milijarda eura može biti doznačena BiH kroz grantove i kredite s povoljnim uslovima u periodu 2024-2027, što je velika prilika za jačanje investicionih ciklusa u zemlji. Naglašavaju da izvozna dinamika u prvom kvartalu 2024. godine nije ukazala na olakšavajuće znakove oporavka jer je izvoz robe u datom periodu pao za 12,5 posto na godišnjem nivou, što je pad od 550 miliona KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je dinamika uvoza porasla za 4,3 posto u istom vremenskom okviru, što je uticalo na jačanje trgovinskog deficita koji je dosegao iznos od 2,9 milijardi KM. – Samim tim, industrijska proizvodnja koja direktno korelira s izvozom također bilježi negativna kretanja uz pad od 4,7 posto u prvom kvartalu. Očekivanja do kraja godine baziraju na poboljšanim izgledima za dinamiku vanjske trgovine, s obzirom na to da se očekuje oporavak vanjske potražnje primarno iz zemalja EU i CEFTA-e, što bi u konačnici podržalo očekivani realni ekonomski rast BiH od 2,6 posto u 2024. godini, pojašnjavaju. Kada je riječ o inflaciji, izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, predviđaju da će prosječna inflacija u 2024. godini iznositi 2,7 posto uzimajući u obzir neminovan pritisak na povećanje cijena nafte i učinak prelijevanja poskupljenja električne energije tokom sljedećih mjeseci. Prognoza analitičara Raiffeisen banke je u skladu s prognozama Centralne banke BiH i Svjetske banke, dok Međunarodni monetarni fond predviđa nešto niži rast od 2,5 posto. S druge strane, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa da će ekonomija BiH u 2024. rasti 2,8 posto, dok najpesimističnije prognoze ima Evropska komisija koja očekuje da će ekonomija BiH u ovoj godini rasti 2,3 posto.
Drži se cijena zlata: Ne kupuju se samo poluge, nego i velike količine nakita
Marx.ba Promptnim zlatom trenutno se trguje po 2351,3 dolara. Cijene žutog metala održale su uzlazni zamah usred obnovljene slabosti u SAD, a analitičari očekuju da će cijene zlata ojačati u sledećih 12 mjeseci CNBC. – Dok su geopolitički rizici nastavili da utjču na potražnju, impresivan porast potražnje za zlatom u Kini u prvom tromesečju 2024. uvelike je podstakao rast cijena, napisali su stratezi ANZ-a. Kina je trenutno vodeća potrošačka potražnja za polugama, nakon što je ta zemlja 2023. pretekla Indiju i postala najveći svetski kupac zlatnog nakita. Kineski potrošači također su bili na čelu kupovine zlata, kupili su 603 tone zlatnog nakita prošle godine, što je skok od 10% u odnosu na 2022., pokazuju podaci Svjetskog vijeća za zlato. WGC očekuje da će kineska potražnja za nakitom ostati visoka ove godine, ili čak i viša u upoređujući sa 2023. godinu. Stratezi UBS-a u prošlosedmičnoj su bilješci povisili svoje prognoze za zlato na 2.500 dolara po unci do kraja septembra i 2.600 dolara do kraja godine. Optimalan izgled banke duguje se jačoj kineskoj potražnji, povrh niza slabijih američkih cijena i podataka u aprilu, što je dovelo do promjene cijena očekivanja za SAD – Smanjenje stopa Federalnih rezervi. Više stope imaju tendenciju pritiska na zlato jer čine državne obveznice, također sigurnu imovinu, privlačnijom opcijom za ulagače. – Mislimo da zlato može nastaviti s novim vrhuncima, rekao je strateg za plemenite metale UBS-a Joni Teves za CNBC-jevu „Street Signs Asia“.
Premija osiguranja u BiH premašila 350 miliona KM
Bloomberg Adria Osiguravajuća društva u Bosni i Hercegovini od početka godine bilježe premiju u visini od oko 354 miliona maraka, do kraja aprila, a većina se odnosi na osiguranje od autoodgovornosti i kasko osiguranje, što ukazuje na to da su druge vrste osiguranja još uvijek nedovoljno razvijene. Osiguravajuća društva u Republici Srpskoj ostvarila su u ovoj godini, do kraja aprila, premiju u visini od 113,4 miliona maraka, od čega se 94,1 milion odnosi na neživotna osiguranja, a 19,2 miliona na životna osiguranja. Prema podacima Agencije za osiguranje RS, štete koje su osiguravajuće kuće isplatile u pomenutom periodu premašile su 40,4 miliona maraka, a najveći dio odnosi se na štete za neživotna osiguranja i to 32,1 milion maraka, u čemu dominira osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (18,5 miliona KM). Štete isplaćene u životnim osiguranjima iznosile su 8,3 miliona KM, najviše (7,5 miliona) za osiguranje života. Ognjen Aleksić, direktor Brokerskog društva u osiguranju Broker Fortis, kaže da tržište osiguranja bilježi rast, ali da udio neživotnih osiguranja od 83 posto, odnosno životnih od 17 posto pokazuje da je tržište i dalje nedovoljno razvijeno. – Udio obaveznog osiguranja od autoodgovornosti iznosi 52,83 posto u ukupnoj premiji, odnosno 63,63 odsto u non-life premiji. Ovaj podatak, kada mu dodamo i kasko osiguranje, pokazuje da osiguranje motornih vozila u premiji non-life, zajedno s osiguranjem od autoodgovornosti i kasko osiguranjem iznosi 74,83 posto i to je jako visok procenat, ističe Aleksić. Ostale vrste osiguranja su, prema njegovom mišljenju, i dalje na zanemarljivo niskim procentima učešća u ukupnoj premiji. Prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem osiguranja u Federacije BiH, osiguravajuće kuće koje posluju u FBiH (uključujući podružnice društava iz RS u FBiH) u prva četiri mjeseca ove godine bilježe premiju od 241 milion maraka, od čega se na neživotna osiguranja odnosi 192,4 miliona KM, a na životna 48,5 miliona KM. Isplaćene štete u FBiH iznose 116,5 miliona maraka, od čega za neživotna osiguranja 84,9 miliona maraka, a za životna 31,6 miliona maraka. Posmatrajući duži period, vidljivo je da je premija za osiguranje od požara i elementarnih nepogoda porasla u 2014. godini, kada su BiH zadesile katastrofalne poplave, iako taj rast nije bio u velikom obimu u odnosu na 2013. godinu. Međutim, poplave stanovništvo i privredu nisu natjerale da se okrenu češćem osiguranju od elementarnih nepogoda, pa je premija već 2015. i 2016. godine pala. Nešto značajniji rast evidentiran je 2017. i 2021. godine, a razlog može biti što su godinu ranije (2020) BiH također zahvatile obilne padavine koje su dovele do poplava.