As iz Tešnja dao ponudu za preuzimanje preostalog udijela u Vispaku
Marx.ba AS iz Tešnja objavio je ponudu za preuzimanje preostalog udjela u Vispaku čime bi postao stopostotni vlasnik ove kompanije. Osnovni kapital Vispaka iznosi 15,2 miliona KM, koji je podijeljen na 1.522.311 redovnih (običnih) dionica, nominalne vrijednosti 10 KM po dionici. AS je vlasnik 1.446.653 redovnih (običnih dionica) sa pravom glasa, što čini 95,03 posto od ukupnog broja dionica sa pravom glasa. Broj dionica koje su predmet ponude je 75.658 ili 4,96 posto dionica Vispaka. Ponuda za preuzimanje je upućena svim dioničarima Vispaka. AS će kupiti i dionice na kojima je zasnovano neko opterećenje (založno pravo, pravo plodouživanja, pravo trećih lica na vrijednosnim papirima i drugi tereti), odnosno ograničenja prava iz vrijednosnih papira – dionica, samo ako dioničar u periodu trajanja ponude za preuzimanje u Registru vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine provede postupak brisanja zasnovanog založnog prava. Ponuđena cijena iznosi 15 KM po dionici, što predstavlja 150 posto nominalne vrijednosti dionice Vispaka, a novac je uplaćen na račun Registra vrijednosnih papira. Rok trajanja ponude za preuzimanje je 28 dana, a počinje teći od dana objavljivanja ponude za preuzimanje u dnevnim novinama. Ako su ispunjeni svi uslovi iz ponude, rok za plaćanje deponovanih dionica iznosi sedam dana od dana isteka roka trajanja ponude za preuzimanje. U ponudi se navodi da je cilj sticanje stopostonog vlasništva te da se ne očekuje da će preuzimanje uticati na promjenu poslovanja Vispaka osim u pravcu razvoja s obzirom da AS već posjeduje 95 posto udjela. Također, ne očekuje se da će ponuda imati uticaja na dosadašnje planove poslovanja niti na politiku zapošljavanja i radnopravne statuse radnika. AS nema namjeru vršiti promjene u vezi s upravom i nadzornim odborom. Vispak je prošlu godinu završio s 3,2 miliona dobiti, što je za 68,2 posto više u odnosu na 2022. godinu. Prihodi su rasli za 4,6 posto, a rashodi za 1,5 posto. Dionicama Vispaka se posljednji put trgovalo na Sarajevskoj berzi 13. februara, po cijeni od 15 KM. Kompanija Vispak osnovana je 1972. godine kao firma čija je osnovna djelatnost prženje i pakovanje sirove kafe. U narednim decenijama firma je izrasla u jednu od najvećih prehrambenih kompanija u BiH, čiji obim aktivnosti uključuje proizvodnju, preradu, pakovanje i trgovinu prehrambenim proizvodima. Dio AS Group postala je 2010. godine, a već godinu kasnije kompanija je predstavila 20 novih proizvoda koji su obuhvatili sve proizvodne programe Vispaka.
Disney planira uložiti pet milijardi dolara u produkciju u Evropi
Marx.ba Disney planira uložiti najmanje pet milijardi dolara (4,5 milijardi eura) u produkciju u Ujedinjenom Kraljevstvu i kontinentalnoj Evropi u sljedećih pet godina. Uz trenutni uspjeh Deadpoola i Wolverinea na blagajnama, jedan od produkcijskih potencijala vidi se u filmovima o superjunacima. – Čini se da je žanru ostalo još mnogo života, rekao je šef kompanije za Evropu, Bliski istok i Afriku Jan Koeppen za Financial Times. Deadpool & Wolverine, u produkciji britanskog studija Pinewood, već je zaradio oko 900 miliona dolara širom svijeta, postavljajući novi rekord za prvu sedmicu u kinima. – Osjećamo se kao da smo se vratili na pravi put s filmovima, što je fantastično. Siguran sam da ljudi ponovno idu u kino i posebno uživaju u našim filmovima, dodao je Koeppen. Ujedinjeno Kraljevstvo je važno produkcijsko središte za Disney, a kompanija je ondje potrošila oko 3,5 milijardi dolara u posljednjih pet godina. U zemlji su stvorene neke kultne franšize poput Ratova zvijezda. Disney u budućnosti planira nekoliko visokoprofilnih projekata za Pinewood Studios, uključujući remake Snjeguljice i filmove The Fantastic Four: First Steps, The Roses i The Amateur. Novi Star Wars film je također u pripremi. Investicijska strategija se, međutim, proteže dalje od prikazivanja u kinu, budući da usluga streaminga Disney+ igra važnu ulogu u širenju kompanije u Evropi, prenosi Variety, piše Seebiz.
Investicije u stalna sredstva BiH u 2023. porasle za 17,48 posto
Bloomberg Adria Vrijednost ukupno ostvarenih investicija kompanija i institucija u BiH, a koje su ulagale u imovinu, proizvodne pogone i druge slične objekte u 2023. godini iznosila je 8,2 milijarde KM čime su one povećane za 17,48 posto u odnosu na 2022. godinu, kada je njihova vrijednost iznosila 6,9 milijardi KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Investicije u nova imovinska sredstva u 2023. godini iznosile su 7,4 milijarde KM, dok u 2022. godini iznose 6,3 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 17,64 posto. Posmatrano prema djelatnosti investitora, najveća ulaganja u ukupnim investicijama, ali i najveći udio u ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva u 2023. godini su imale prerađivačka industrija i trgovina na veliko i malo. Najveći udio u ostvarenim investicijama u novu imovinu u 2023. godini, prema djelatnosti investitora, pored prerađivačke industrije na koju otpada 15,34 posto, ostvaren je na trgovinu na veliko i malo na koju otpada 13,51 posto, zatim na javnu upravu i odbranu 12,11 posto, slijede proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 11,99 posto i na posljednjem mjestu su transport i skladištenje sa 10,82 posto udjela. Po vrsti finansiranja najviše sredstava i dalje se izdvaja iz vlastitih sredstava. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, vrijednost ukupno ostvarenih investicija u stalna sredstva u Federaciji BiH za 2023. godinu iznosila je 5,5 milijardi KM. U odnosu na 2022. godinu, ostvarene investicije u stalna sredstva u 2023. godini su veće za 18,9 posto. Kada je riječ o ukupno ostvarenim investicijama u stalna sredstva Republike Srpske, a prema djelatnosti investitora, u toku 2022. godine bile su do sada najveće kada se posmatraju u apsolutnom iznosu, posljednji su podaci Zavoda za statistiku RS. U Republici Srpskoj u 2022. godini ukupno ostvarene investicije u stalna sredstva prema djelatnosti investitora iznosile su 2,28 milijardi KM, što je za 25,0 posto više u odnosu na 2021. godinu. U 2022. godini došlo je do velikog rasta ulaganja u rudnike, hidroelektrane, osnovno, srednje i visoko obrazovanje, a također je zabilježen i veliki rast ulaganja u bolničke kapacitete.
Wall Street zabilježio najbolju dnevnu izvedbu od 2022.: Lijek za mršanje lansirao dionicu Elly Lilly
Marx.ba Na Wall Streetu su u četvrtak indeksi snažno uzletjeli zahvaljujući najnovijem podatku s tržišta rada koji je ublažio zabrinutosti investitora o njegovom ubrzanom slabljenju i mogućoj recesiji u SAD. Dow Jones indeks skočio je u četvrtak 683 bodova ili 1,76 posto, na 39.446 bodova. Istodobno, S&P 500 je porastao 2,3 posto, na 5.319 bodova, ostvarivši najveći dnevni postotni skok od novembra 2022. godine, a Nasdaq indeks za 2,87 posto, na 16.660 bodova. Raspoloženje na berzi potaknuo je podatak američkog ministarstva rada da je broj zahtjeva za naknade radi nezaposlenosti prošle sedmice dosegnuo 233.000, što je 17.000 manje nego u sedmici ranije i manje od očekivanja analitičara. Ulagači na Wall Streetu tako su odahnuli, nakon što je početkom sedmicea tržište oštro korigirano zbog straha o ubrzanom usporavanju potražnje za radnicima te najavama moguće recesije u SAD. Posljedično, indeks volatilnosti (VIX), mjera straha investitora na Wall Streetu spustio se u četvrtak za 14,5 posto. – Iz tog podatka očitavamo da je tržište rada i dalje u redu, dok su strahovi od recesije u ovom trenutku vjerovatno malo prenapuhani, ustvrdio je Paul Nolte, tržišni strateg u Murphy&Sylvestu. Sezona objave poslovnih rezultata za drugo tromjesečje polako jenjava, no investitori i dalje pozorno prate ostvarenja kompanija. Među najvećim dobitnicama bila je dionica Elly Lilly, nakon što je taj proizvođač lijekova podigao svoje procjene ovogodišnje zarade, a prodaja njegovog popularnog lijeka za mršavljenje Zepbounda premašila po prvi put u milijardu dolara u jednom tromjesečju. Na evropskim berzama u četvrtak su najvažniji indeksi imali mješovitu izvedbu, pa je frankfurtski DAX porastao 0,37 posto, na 17.680 bodova, dok je londonski Ftse oslabio 0,27 posto, na 8.144 bda, a pariški CAC za 0,26 posto, na 7.247 bodova, piše Jutarnji.
L’Oréal kupuje udio u kompaniji koja se bavi filerima: Ulaze na tržište estetike
Marx.ba L‘Oréal je kupio deset posto udjela u švicarskoj firmi Galderma koja je specijalizirana za tretmane kože i injekcije kao što su fileri. – Ovo je ambiciozan korak za našu firmu koji će nam omogućiti istraživanje partnerstva na brzorastućem tržištu estetike, komentirao je glavni izvršni direktor L‘Oréala Nicolas Hieronimus. Udio je vrijedan 1,7 milijardi na temelju Galdermine tržišne kapitalizacije, što nije veliki iznos za francuskog diva pa će kupovinu finansirati putem raspoloživog novca i kreditnih linija, piše Reuters. Prvi je to korak u mogućem širenju njihova poslovanja i izvan segmenta preparata za njegu kože i kose, nakon što se L‘Oréal ranije odlučio za potpuno suprotan korak. Naime, Galdermu su 1981. godine izvorno osnovali L‘Oréal i švicarska prehrambena grupa Nestlé, ali je Nestlé 2014. otkupio svih 50 posto udjela svog partnera. L‘Oréal je zauzvrat dobio dionice koje je Nestlé imao u njihovoj firmi.
Završeno probno opterećenje mosta Hercegovina (VIDEO)
Marx.ba U srijedu je na mostu Hercegovina urađeno je probno ispitivanje opterećenja tog građevinskog objekta. Nakon što su završeni radovi na ugradnji asfalta i opreme mosta ostvareni su uvjeti za probno opterećenje, objavile su Autoceste FBiH Za ovu priliku na gradilište je stiglo 12 kamiona težine po 40 tona, kojima se sprovodilo ispitivanje u saradnji sa stručnjacima s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru. Probno opterećenje provodilo se na ciljanim tačkama konstrukcije u pokretu. – Završeno je ispitivanje mosta Hercegovina probnim opterećenjem. Rezultati ispitivanja su pokazali da se most ponaša u skladu sa projektnim uslovima, tj. da su ugibi u projektovanim granicama i da su zaostale deformacije u projektovanim granicama kao i ponašanje konstrukcije uslijed dinamičkog opterećenja mosta. Poslije ovoga slijedi tehnički prijem koji će dati rezultate takve da se može most pustiti u promet, odnosno poslije toga će se dobiti upotrebna dozvola i investitor može pustiti most u promet odnosno svima nama na korištenje, kazao je Ismet Hajduk, glavni inženjer za mostove i objekte na dionici Počitelj – Zvirovići. JP Autoceste FBiH su podnijele zahtjev za tehnički prijem prema resornom ministarstvu te očekujemo da će to biti završeno uskoro i da ćemo dobiti upotrebnu dozvolu nakon čega će most i cijela dionica Počitelj – Zvirovići biti u prometu. Most Hercegovina dio je autoceste koji se gradi na pan-evropskom Koridoru Vc koji prolazi kroz BiH. Sastavni je dio dionice Počitelj – Zvirovići koja je duga je 11,07 kilometara, a najznačajniji objekt na dionici je upravo most Hercegovina čijom će izgradnjom biti spojene dvije obale rijeke Neretve. Kolosalni most Hercegovina je jedan od najvećih u regiji, sa dužinom od skoro jedan kilometar i visinom od preko 100 metara, te je jedan od najkompleksnijih objekata na cijelom Koridoru Vc. Most je kontinuirani prednapeti armiranobetonski most sandučastog poprečnog presjeka, građen tehnologijom slobodne konzolne gradnje. Most je jedinstven po tome što se sve četiri trake autoceste nalaze na jednoj konstrukciji. Ukupna količina materijala ugrađena u most je 38.000 kubnih metara betona, 9.000 tona armature, 1.500 tona kablova za prednaprezanje i 20.000 kvadratnih metara asfalta i hidroizolacije. Izvođač radova na mostu je konzorcij Azvirt Limited Liability Company, Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd, dok nadzor nad gradnjom vrši kompanija IRD Engineering S.R.L. Izgradnja mosta finansira se iz sredstava osiguranih u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog s Evropskom investicijskom bankom (EIB) i bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF). Ukupna vrijednost radova za izgradnju mosta Hercegovina je 32.894.420,75 eura sa PDV-om.
Koliko je koštao najskuplji stan u RS koji se prodao ove godine
Marx.ba Cijena najskupljeg prodatog stana u bh. entitetu Republika Srpska (RS) u prvoj polovini ove godine iznosila je 507.110 KM i evidentirana je u Banjoj Luci. Površina stana iznosi 133,45 metara kvadratnih i nalazi se u objektu izgrađenom 2024. godine. Uz stan je kupljena i pomoćna prostorija (podrum), pri čemu ukupna ostvarena cijena u ugovoru iznosi 511.840 KM. Prema podacima iz kupoprodajnih ugovora koji su bili predmet upisa prava vlasništva u područnim jedinicama i područnim kancelarijama Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u periodu od 1. januara 2024 do 30. juna 2024. godine registrovano je ukupno 8.654 kupoprodajnih ugovora. Iz ove Uprave navode da je ugovorima prometovano 17.926 nepokretnosti. Analizirajući podatke koji su javno dostupni u Registru cijena utvrđeno je da je cijena najskuplje kuće iznosila 550.000 KM u Laktašima, a izgrađena je 2001. godine, javlja RTRS. Cijena najskupljeg prometovanog poslovnog objekta iznosi 1.521.000 KM i evidentirana je u Banjoj Luci. – Cijena najskuplje prometovane garaže u objektu (sa tri parking mjesta) iznosi 68.746 KM i evidentirana je u gradu Banja Luka, ističe se u saopćenju.
Sjaj olimpijskih medalja: Prestiž, novac ili oboje
N. D. Dok se hiljade olimpijskih sportista bore za mjesto na podijumu u Parizu, neki koji završe na vrhu vratit će se kući sa više od zlata. Dok Olimpijske igre nagrađuju svoje šampione ogromnom slavom i mjestom u historiji sporta, tradicionalno odsutni su sjajni džinovski čekovi koje druga takmičenja dijele. Iako Međunarodni olimpijski komitet (MOK) ne dodjeljuje novčane nagrade pobjednicima, on ne sprječava nacionalne vlade ili organizacije ili sportske federacije da podstaknu sportiste novčanim ili drugim nagradama. I ove godine, neke federacije su donijele revolucionarnu odluku da to urade na Igrama u Parizu. World Athletics, međunarodno vodeće tijelo za atletiku, objavilo je u aprilu da će osvajači zlatne olimpijske medalje u atletici dobiti nagradu od 50.000 dolara – prvu takve vrste za sportsku federaciju. U maju je Međunarodna boksaerska asocijacija, kojoj je MOK prošle godine oduzeo vođenje turnira na Olimpijadi, zbog finansijskih i upravljačkih problema, rekla da će ponuditi 100.000 dolara bokserskim zlatnim medaljama, „dajući mnogima jasan primjer o tome kako međunarodne federacije treba da se ponašaju njihovi šampioni.” Najave su se pokazale kontroverznim. Drugi savezi su tvrdili da takav potez “potkopava vrijednosti olimpizma” i da je nepravedan prema sportovima koji si ne mogu priuštiti da ponude novčane nagrade. MOK je tvrdio da bi se savezi trebali fokusirati na smanjenje nejednakosti u svom sportu umjesto na podizanje svojih pobjednika. U međuvremenu, sportska tijela i sportisti branili su zasluge nagrađivanja najboljih izvođača koji donose publicitet i prihode za Olimpijske igre i za svoje sportove i pozvali su da se više novca podijeli pobjednicima na svim olimpijskim događajima. – Iako je nemoguće staviti tržišnu vrijednost na osvajanje olimpijske medalje, ili na posvećenost i fokus koji su potrebni da čak i predstavljate svoju zemlju na Olimpijskim igrama. Mislim da je važno da počinjemo negdje i osiguravamo da se dio prihoda koji naši sportisti ostvare na Olimpijskim igrama direktno vrate onima koji od Igara čine globalni spektakl kakav jesu, rekao je predsjednik Svjetske atletike Sebastian Coe u aprilu. Osim odabranih federacija koje će isplatiti svoje šampione, neke zemlje također dodjeljuju bonuse onima koji kući donesu medalje, iako se ponuđene nagrade mogu uvelike razlikovati. U onome što bi moglo biti najveća isplata za olimpijsku medalju, saudijske vlasti dodijelile su karatisti Taregu Hamediju 5 miliona rijala (oko 1,33 miliona dolara) nakon što je za dlaku propustio zlato, zadovoljivši se srebrom u Tokiju 2021. Druge bogate zaljevske države poput Bahreina i Katara, koje imaju historiju “krivolova” na strane sportiste unosnim ugovorima, također su poznate po tome što nude velike nagrade u zamjenu za sportske medalje. Katar je 2005. godine ponudio vrhunskom južnoafričkom plivaču Rolandu Schoemanu višemilionski ugovor, uključujući bonus od milion randa (preko 50.000 dolara) za svaku osvojenu olimpijsku medalju ili svjetsku titulu, iako je Schoeman na kraju odbio tu ponudu. Osvajači zlatnih medalja u Hong Kongu, ako ih ima, na Olimpijskim igrama u Parizu dobit će među najvećim novčanim nagradama u ponudi: 6 miliona HK$ (preko 750.000 dolara), kao dio gradske šeme poticajnih nagrada za sportiste, koju sponzorira Džokej klub Hong Konga, gradski zvanični organizator klađenja. Slično, Singapur, kroz svoj Program nagrada Major Games Award koji je u velikoj mjeri sponzoriran od strane Nacionalnog odbora za lutriju, nudi preko 700.000 dolara za pojedinačne pobjednike, a naravno tu su nagrade i za ekipne sporove. Također daje 50% od gore navedenih iznosa srebrnim i 25% bronzanim. Međutim, do sada je samo jedan Singapurac ikada uspio osvojiti glavnu nagradu – plivač Joseph Schooling, koji je postao prvi i jedini njihov osvajač zlatne medalje nakon pobjede na 100 metara leptir na Olimpijskim igrama u Riju 2016. godine. U međuvremenu, osvajači zlatne olimpijske medalje na Tajvanu, u okviru vladinog programa medalja, primaju preko 600.000 dolara i doživotnu mjesečnu stipendiju od oko 4.000 dolara. Druge vlade koje su ponudile (ili obećale da će ponuditi) svojim olimpijskim šampionima šestocifrene novčane nagrade uključuju: Indoneziju, Kazahstan, Maleziju, Maroko, Italiju, Filipine, Mađarsku, Kosovo, Estoniju i Egipat. U nekim slučajevima, sportisti dobijaju nagrade i od svojih vlada i od nacionalnih sportskih organizacija. Indijska vlada nudi osvajačima zlatne olimpijske medalje 7,5 miliona rupija (oko 90.000 dolara), dok ih Indijska olimpijska asocijacija posebno nagrađuje sa 10 miliona rupija (oko 120. 000 dolara). U okviru programa Operation Gold Američkog olimpijskog i paraolimpijskog komiteta, osvajači zlatne olimpijske medalje primaju 37.500 dolara, dok osvajači srebrnih i bronzanih medalja primaju 22.500 dolara, odnosno 15.000 dolara. Nacionalne sportske organizacije također imaju svoje programe nagrađivanja sportista, a fond za medalju USA Wrestling Living The Dream nudi 250.000 dolara za zlatne olimpijske medalje, a USA Swimming nudi 75.000 dolara za iste. U nekim zemljama, često pored gotovine, pobjedničkim sportistima se ostavljaju raskošne nagrade, od luksuznih automobila do stanova. Malezijske vlasti obećale su svojim sportistima automobile strane proizvodnje ako kući donesu medalje iz Pariza, dok u Kazahstanu olimpijski pobjednici imaju zakonsko pravo na stanove čija će se veličina razlikovati ovisno o boji medalja. Nakon što je kineska sportska strijelac Yi Siling osvojila zlato u disciplini zračna puška na Olimpijskim igrama u Londonu 2012., vlasti provincije Guangdong, gdje je živjela, navodno su joj dale novčanu nagradu od 7,65 miliona juana (preko milion dolara), zajedno s automobilom vrijednim 30.000 dolara i alkohol napravljen po narudžbi. Drugi kineski sportisti, prema lokalnim medijima, dobili su skupe nove domove od kompanija za nekretnine. Kada su se osvajači zlatne medalje u badmintonu iz Indonezije Greysia Polii i Apriyani Rahayu vratili kući nakon Olimpijskih igara u Tokiju, osim novčane nagrade od indonežanske vlade, lokalne vlasti i poduzetnici su njih obasuli i poklonima, uključujući krave, kuću, pa čak i vlastiti restoran sa ćuftama. U međuvremenu, austrijski osvajači olimpijskih medalja ranije su primili filharmonijske novčiće u vrijednosti od 17.000 eura, popularni novčić u polugama nazvan po orkestru Bečke filharmonije. U Rusiji, olimpijski šampioni obično dobijaju 4 miliona rubalja (45.300 dolara), zajedno sa skupim stranim automobilima, stanovima, počasnim titulama i doživotnim stipendijama. Pobjeda na Olimpijskim igrama također se često pretvara u više nematerijalne oblike uspjeha, pri čemu mnogi visokoprofilirani sportisti, kao što su hrvač Aleksandar Karelin, umjetnička klizačica Irina Rodnina i gimnastičarka Svetlana Horkina, počinju karijeru u politici nakon povlačenja iz sporta. U nekim slučajevima, samo
Kako teku radovi na dionici Nemila – Vranduk (VIDEO)
Marx.ba JP Autoceste Feceracije BiH objavilo je video u kojem prikazuje kako teku radovi na dionici autoputa Nemila – Vranduk. Dužina ove dionice je 5.6 kilometara, navedeno je u opisu videa, a od objekata na ovoj dionici se ističu vijadukt Stara stanica, četiri potpunjaka sa izmještanjem lokalnih cesta i prošireni most na ulazu u naselje Nemila. Projekat obuhvata i izmještanje magistralne ceste M-17 u dužini oko 3,6 km koje je završeno i regulacija korita rijeke Bosne gdje radovi značajno napreduju. Izvođač radova je HGG Insaat Anonim Sirketi. (Turska). Nadzor nad izvođenjem radova je Adel Al-Obaid Engineering Consultants and Ipsa Institut d.o.o.
Mars razmatra preuzimanje Kellanove
Marx.ba Div pakirane hrane Mars, čije robne marke slatkiša uključuju M&M’s i Snickers, istražuje potencijalnu akviziciju Kellanove, proizvođača grickalica kao što su Cheez-It i Pringles, prema ljudima upoznatim s tim pitanjem. Dogovor bi bio jedan od najvećih ikad u sektoru pakirane hrane, s obzirom na tržišnu vrijednost Kellanove od oko 27 milijardi dolara uključujući dug, i testirao bi apetite regulatora da dopuste konsolidaciju u sektoru. Dionice Kellanove porasle su za oko 20% otkako se prošlog oktobra odvojila od WK Kellogg Co, ali se i dalje trguje s diskontom u odnosu na neke konkurente, kao što su Hershey i Mondelez International, što je čini potencijalnom metom akvizicije. Nema sigurnosti da će Kellanova sklopiti ugovor s Marsom, rekli su izvori. Drugi bi se udvarač također mogao obratiti Kellanovoj, a moguće je da ne dođe do dogovora s bilo kojom stranom, dodali su izvori koji su zahtijevali anonimnost jer je stvar povjerljiva. Kellanova je odbila komentirati, dok glasnogovornici Marsa nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar. Sklapanje poslova u sektoru pakirane hrane bilo je snažno jer kompanije traže razmjere kako bi prebrodile utjecaj inflacije cijena i vaganja lijekova za mršanje na zahtjev. Prošle je godine J.M. Smucker kupio proizvođača Twinkiesa Hostess Brands za 5,6 milijardi dolara, u ugovoru koji je ujedinio dva velika američka proizvođača grickalica. No mnogi su poslovi bili manji od mega spajanja između Heinza i Krafta postignutog prije gotovo deset godina, budući da su američki antimonopolski regulatori postali zabrinutiji zbog takvih transakcija koje dovode do viših cijena i manjeg izbora za potrošače. Cijene hrane porasle su 25% između 2019. i 2023., brže od druge potrošačke robe i usluga, prema nedavnim statistikama Ministarstva poljoprivrede SAD. Savezna komisija za trgovinu i država Colorado tužili su kako bi spriječili 25 milijardi dolara vrijednu akviziciju Albertsonsa od strane operatera trgovina mješovitom robom Krogera, navodeći zabrinutost da bi taj posao povećao cijene za milione Amerikanaca. Dogovor za Kellanovu bio bi najveći ikad za Mars, zasjenjujući njegovo preuzimanje operatera veterinarskih bolnica VCA u iznosu od 9,1 milijarde dolara 2017. Kompanija sa sjedištem u McLeanu u Virginiji nastoji diverzificirati svoje poslovanje putem akvizicija. U vlasništvu je potomaka svog osnivača Franka C. Marsa i ostvaruje oko 47 milijardi dolara godišnje prodaje. Djeluje u tri odjela; Mars Petcare, Mars Snacking i Mars Food & Nutrition.