Ekonomija BiH će rasti 2,6 posto u 2024. vođena potrošnjom i investicijama
Bloomberg Adria Nakon skromnog rasta u 2023. godini, ova godina bi trebala donijeti umjeren opravak ekonomije Bosne i Hercegovine od 2,6 posto vođen potrošnjom i investicijama. Analitičari Sektora Istraživanje, strategija i ESG upravljanje Raiffeisen banke u BiH, zbog slabijih rezultata u posljednjem kvartalu 2023. revidirali su projekciju rasta ekonomije BiH na niže u odnosu na prethodni krug, kada su predviđali rast od tri posto. Navode da je u prošloj godini ekonomija BiH rasla 1,7 posto. Osim toga, početak 2024. nije donio dugo očekivane znakove oživljavanja vanjske potražnje, praćene snažnijim oporavkom izvoza robe i industrijske proizvodnje. Ključni generatori rasta će biti otporna privatna potrošnja i stabilan rast investicija. – Na strani potrošnje, otpornost je već vidljiva kroz kontinuiran dvocifren rast prometa maloprodaje u prvom kvartalu 2024. godine od 15,6 posto, potpomognut i dalje prisutnim rastom plata od šest posto u odnosu na prosjek prethodne godine, kao i snažnom kreditnom aktivnošću stanovništva koja je posebno intenzivirana od početka godine, pogotovo u dijelu potrošačkih kredita koji su rasli 8,4 posto i stambenih kredita uz rast 9,1 posto, naveli su analitičari Raiffeisen banke u BiH. Dodatno očekuju da će se rast investicija temeljiti na realizaciji energetskih i građevinskih projekata te na intenzivnijem prilivu pretpristupnih fondova i projekata EU. Pozitivne ekonomske posljedice za BiH proizlaze iz statusa zemlje pregovarača BiH, gdje se otvaraju vrata za pristup značajnom iznosu sredstava kroz novi finansijski instrument ‘Plan rasta za Zapadni Balkan’ vrijedan šest milijardi eura, od kojih jedna milijarda eura može biti doznačena BiH kroz grantove i kredite s povoljnim uslovima u periodu 2024-2027, što je velika prilika za jačanje investicionih ciklusa u zemlji. Naglašavaju da izvozna dinamika u prvom kvartalu 2024. godine nije ukazala na olakšavajuće znakove oporavka jer je izvoz robe u datom periodu pao za 12,5 posto na godišnjem nivou, što je pad od 550 miliona KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je dinamika uvoza porasla za 4,3 posto u istom vremenskom okviru, što je uticalo na jačanje trgovinskog deficita koji je dosegao iznos od 2,9 milijardi KM. – Samim tim, industrijska proizvodnja koja direktno korelira s izvozom također bilježi negativna kretanja uz pad od 4,7 posto u prvom kvartalu. Očekivanja do kraja godine baziraju na poboljšanim izgledima za dinamiku vanjske trgovine, s obzirom na to da se očekuje oporavak vanjske potražnje primarno iz zemalja EU i CEFTA-e, što bi u konačnici podržalo očekivani realni ekonomski rast BiH od 2,6 posto u 2024. godini, pojašnjavaju. Kada je riječ o inflaciji, izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, predviđaju da će prosječna inflacija u 2024. godini iznositi 2,7 posto uzimajući u obzir neminovan pritisak na povećanje cijena nafte i učinak prelijevanja poskupljenja električne energije tokom sljedećih mjeseci. Prognoza analitičara Raiffeisen banke je u skladu s prognozama Centralne banke BiH i Svjetske banke, dok Međunarodni monetarni fond predviđa nešto niži rast od 2,5 posto. S druge strane, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa da će ekonomija BiH u 2024. rasti 2,8 posto, dok najpesimističnije prognoze ima Evropska komisija koja očekuje da će ekonomija BiH u ovoj godini rasti 2,3 posto.
Drži se cijena zlata: Ne kupuju se samo poluge, nego i velike količine nakita
Marx.ba Promptnim zlatom trenutno se trguje po 2351,3 dolara. Cijene žutog metala održale su uzlazni zamah usred obnovljene slabosti u SAD, a analitičari očekuju da će cijene zlata ojačati u sledećih 12 mjeseci CNBC. – Dok su geopolitički rizici nastavili da utjču na potražnju, impresivan porast potražnje za zlatom u Kini u prvom tromesečju 2024. uvelike je podstakao rast cijena, napisali su stratezi ANZ-a. Kina je trenutno vodeća potrošačka potražnja za polugama, nakon što je ta zemlja 2023. pretekla Indiju i postala najveći svetski kupac zlatnog nakita. Kineski potrošači također su bili na čelu kupovine zlata, kupili su 603 tone zlatnog nakita prošle godine, što je skok od 10% u odnosu na 2022., pokazuju podaci Svjetskog vijeća za zlato. WGC očekuje da će kineska potražnja za nakitom ostati visoka ove godine, ili čak i viša u upoređujući sa 2023. godinu. Stratezi UBS-a u prošlosedmičnoj su bilješci povisili svoje prognoze za zlato na 2.500 dolara po unci do kraja septembra i 2.600 dolara do kraja godine. Optimalan izgled banke duguje se jačoj kineskoj potražnji, povrh niza slabijih američkih cijena i podataka u aprilu, što je dovelo do promjene cijena očekivanja za SAD – Smanjenje stopa Federalnih rezervi. Više stope imaju tendenciju pritiska na zlato jer čine državne obveznice, također sigurnu imovinu, privlačnijom opcijom za ulagače. – Mislimo da zlato može nastaviti s novim vrhuncima, rekao je strateg za plemenite metale UBS-a Joni Teves za CNBC-jevu „Street Signs Asia“.
Premija osiguranja u BiH premašila 350 miliona KM
Bloomberg Adria Osiguravajuća društva u Bosni i Hercegovini od početka godine bilježe premiju u visini od oko 354 miliona maraka, do kraja aprila, a većina se odnosi na osiguranje od autoodgovornosti i kasko osiguranje, što ukazuje na to da su druge vrste osiguranja još uvijek nedovoljno razvijene. Osiguravajuća društva u Republici Srpskoj ostvarila su u ovoj godini, do kraja aprila, premiju u visini od 113,4 miliona maraka, od čega se 94,1 milion odnosi na neživotna osiguranja, a 19,2 miliona na životna osiguranja. Prema podacima Agencije za osiguranje RS, štete koje su osiguravajuće kuće isplatile u pomenutom periodu premašile su 40,4 miliona maraka, a najveći dio odnosi se na štete za neživotna osiguranja i to 32,1 milion maraka, u čemu dominira osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (18,5 miliona KM). Štete isplaćene u životnim osiguranjima iznosile su 8,3 miliona KM, najviše (7,5 miliona) za osiguranje života. Ognjen Aleksić, direktor Brokerskog društva u osiguranju Broker Fortis, kaže da tržište osiguranja bilježi rast, ali da udio neživotnih osiguranja od 83 posto, odnosno životnih od 17 posto pokazuje da je tržište i dalje nedovoljno razvijeno. – Udio obaveznog osiguranja od autoodgovornosti iznosi 52,83 posto u ukupnoj premiji, odnosno 63,63 odsto u non-life premiji. Ovaj podatak, kada mu dodamo i kasko osiguranje, pokazuje da osiguranje motornih vozila u premiji non-life, zajedno s osiguranjem od autoodgovornosti i kasko osiguranjem iznosi 74,83 posto i to je jako visok procenat, ističe Aleksić. Ostale vrste osiguranja su, prema njegovom mišljenju, i dalje na zanemarljivo niskim procentima učešća u ukupnoj premiji. Prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem osiguranja u Federacije BiH, osiguravajuće kuće koje posluju u FBiH (uključujući podružnice društava iz RS u FBiH) u prva četiri mjeseca ove godine bilježe premiju od 241 milion maraka, od čega se na neživotna osiguranja odnosi 192,4 miliona KM, a na životna 48,5 miliona KM. Isplaćene štete u FBiH iznose 116,5 miliona maraka, od čega za neživotna osiguranja 84,9 miliona maraka, a za životna 31,6 miliona maraka. Posmatrajući duži period, vidljivo je da je premija za osiguranje od požara i elementarnih nepogoda porasla u 2014. godini, kada su BiH zadesile katastrofalne poplave, iako taj rast nije bio u velikom obimu u odnosu na 2013. godinu. Međutim, poplave stanovništvo i privredu nisu natjerale da se okrenu češćem osiguranju od elementarnih nepogoda, pa je premija već 2015. i 2016. godine pala. Nešto značajniji rast evidentiran je 2017. i 2021. godine, a razlog može biti što su godinu ranije (2020) BiH također zahvatile obilne padavine koje su dovele do poplava.
Top 10: Ovo su najskuplji novi automobili u historiji
Marx.ba Na svijetu se do sada prodavalo ili se još uvijek prodaje više od 50 modela čije su cijene bez poreza iznosile milion eura ili više. Ko je na samom vrhu liste po cijenama, otkrit ćemo vam u nastavku s top 10 najskupljih novih automobila u historiji. Naa popisu nema oldtimera koji nerijetko ostvaruju i mnogo veće cijene. Također, sve cijene su izražene bez poreza. 10. Bugatti Divo Cijena: 5,3 miliona eura Još jedna izvedenica Chirona nastala je 2019. godine. Divo je lakši, ekstremniji i brži na stazi od Chirona. Ovaj automobil s 1500 KS proizveden je u samo 40 primjeraka. 9. Pagani Huayra Imola Cijena: 5,5 miliona eura Bazirana na Huayri, Pagani Imola ima AMG-ov 6,0-litarski twin-turbo V-12 motor koji ima 838 KS, a teži manje od 1,5 tona. Iako s ovom snagom i maksimalnom brzinom od 350 km/h nije ni blizu ekstreman kao Bugatti, ovaj Pagani je skuplji od većine njih. Navedena cijena se odnosi na roadster dok je coupe ipak malo jeftiniji, s cijenom od oko pet miliona eura. 8. Pagani Codalunga Cijena: 6,8 miliona eura Ovo je najskuplji Pagani u historiji. Auto s 840 KS i 1100 Nm okretnog momenta baziran je na Huayri, s dizajnom nadahnutim italijanskim automobilima iz 1960-ih godina. Proizvedeno ih je samo pet. 7. Mercedes-Maybach Exelero Cijena: 7,4 miliona eura Mercedes-Benz Maybach Exelero je unikat. Nastao je 2005. po narudžbi Fulde, njemačke podružnice Goodyeara, kao izložbeni model i model za testiranje guma. Auto ima 700 KS i juri 350 km/h. 6. Bugatti Centodieci Cijena: 8,3 miliona eura Auto na bazi Chirona predstavljen je 2019. povodom 110 godina kompanije. Sa samo deset proizvedenih primjeraka izuzetno je ekskluzivan, a rasprodan je i prije premijere. 5. Bugatti Chiron Profilée Cijena: 10 miliona eura Iako nije toliko različit od klasičnog Chirona ovaj automobil je bio izuzetno skup jer je bio unikat. Bugatti ga je 2022. napravio kao najavu za ograničenu seriju Profilée modela, ali je na kraju ostao jedini primjerak te je prodan na aukciji. Profilée ima modificiranu karoseriju i prilagođeni spojler koji ga izdvaja od ostatka Chirona. 4. Rolls-Royce Sweptail Cijena: 11,8 miliona eura Rolls-Royce, očekivano, zauzima tri od prva četiri mjesta na ovoj listi, a zadivljujući unikatni Sweptail iz 2017. nalazi se na četvrtom mjestu. U svoje vrijeme bio je najskuplji novi automobil ikada. 3. Bugatti La Voiture Noire Cijena: 12,3 miliona eura Unikatni Bugatti La Voiture Noire službeno je najskuplji novi Bugatti ikada. Moderna interpretacija modela Type 57 SC Atlantic. Koristi isti 8,0-litreni W16 motor s četiri turbopunjača kao i Chiron, koji razvija 1500 KS. 2. Rolls-Royce Boat Tail Cijena: 26 miliona eura (procjena) Nasljednik zapanjujućeg Sweptaila iz 2017. ima jedinstvenu dvobojnu vanjštinu, prilagođene vrhunske završne obrade iznutra, i hladnjak za šampanjac. Iako Rolls-Royce službeno ne objavljuje cijene za unikatne modele koji se, poput ovog, rade po narudžbi, procjenjuje se da je Boat Tail koštao nevjerovatnih 26 miliona eura. 1. Rolls-Royce Droptail Cijena: 28 miliona eura (procjena) Automobil je debitirao prošle godine kao prvi od četiri unikatna primjerka iz serije Rolls-Royce Droptail. S procijenjenom cijenom od 28 miliona eura Rolls Royce La Rose Noire Droptail najskuplji je novi automobil u historiji na planetu, a otprilike istu cijenu imaju i ostala tri primjerka koje su kupci specificirali potpuno po svojim željama i od kojih je svaki dobio svoj poseban naziv. Nakon La Rose Noire uslijedio je Amethyst, a nakon njega i Arcadia, dok bi četvrti model trebao biti predstavljen uskoro, piše Autoklub.
Evropska centralna banka će oprezno smanjivati kamatne stope
Marx.ba Evropska centralna banka je na putu da počne smanjivati kamatne stope slijedećeg mjeseca, ali će morati zadržati politiku “na restriktivnoj teritoriji do 2024. godine”, kaže njen glavni ekonomista Philip Lane. – Ali unutar te zone restriktivnosti možemo pomjeriti stope do izvjesne mjere naniže, rekao je Lane u intervjuu za Financijal Times. Upitan o izgledima na slijedećoj sjednici banke 6. juna, on je rekao da „osim ako se dese neka velika iznenađenja, u ovom trenutku vidimo dovoljno pokazatelja da se uklone najviši nivoi ograničenja”. Početak monetarnog popuštanja na slijedećem sastanku ECB je naširoko najavljivan u medijima. Naknadni koraci su manje jasni, a tržišta očekuju da kreatori evropske monetarne politike u julu preskoče smanjivanje stopa, a nastave ga u septembru. – Slijedeće godine, sa inflacijom koja se vidno približava cilju, a zatim kamatnim stopama svedenim na nivo koji je u skladu sa tim ciljem – to će biti potpuno druga debata, rekao je Lane. Bazna inflacija u eurozoni, na koju se kreatori monetarne politike fokusiraju jer uklanja nestabilne elemente kao što su cene energenata, vjerovatno je prestala da slabi prvi put od jula, piše Bloomberg. Pored toga, ključni indikator rasta ličnih zarada objavljen prošle sedmice također se ubrzao u prvom ovogodišnjem kvartalu, iako je Lane rekao da „ukupni pravac kretanja plata i dalje ukazuje na usporavanje, što je od suštinskog značaja“, i zaključio da će situacija još neko vrijeme postepeno i neravnomjerno menjati.
Struka i statistika: Da li zaista dolazi do dedolarizacije na globalnom nivou
Marx.ba Poznati ekonomisti širom svijeta posljednjih godina učestalo govore o ubrzanoj dedolarizaciji, odnosno smanjivanju upotrebe dolara kao valute u prekograničnim transakcijama. Rat u Ukrajini koji je za posljedicu imao isključivanje ruskih institucija iz SWIFT-a dodatno je okrenuo Rusiju ka juanu i pokušaju veće upotrebe rubalja. A šta kaže statistika? U posljednjem trogodišnjem izvještaju Banke za međunarodna poravnanja (Bank for International Settlements – BIS), u deceniji zaključno sa 2022. godinom – dakle, rat na sjeveroistoku Evrope već je uzeo maha – udio američkog dolara u međunarodnim FX poravnanjima nije se smanjio, već naprotiv, uvećan je za 1,5 posto. Međutim, zanimljivo je da je udio eura i japanskog jena pao. Euro je za deset godina izgubio 2,9 procenata, a jen čak 6,3 posto. U tom periodu svakako je najveći dobitnik kineska nacionalna valuta juan (renminbi). Globalno korištenje juana je od 2013. do 2022. godine poraslo za 4,8 posto. Kina sve manje zbirno koristi američki dolar u svojim međunarodnim transakcijama. Prema podacima koje je objavila Hinrich fondacija, u 2010. godini dolar je bio dominantna valuta u kineskim transakcijama, sa čak 84,3 posto, dok je juan imao nevjerovatno mali učinak od samo 0,3 procenta. No, iako se može očekivati dalji rast udela juana u međunarodnim plaćanjima, potpuna dedolarizacija svjetske ekonomije u bliskom ili srednjem roku malo je vjerovatna. Stroga kineska kontrola kapitala koja ograničava dostupnost juana izvan zemlje, kao i ekonomski rast nacije, ključni su razlozi koji tome doprinose, zaključuju u Goldman Sachsu. Druge nacionalne valute izvan vodećih pet (dolar, euro, jen, funta, juan) nisu potencijalno zanimljive niti predstavljaju “prijetnju” dolaru u inostranim transkacijama. Statistički skok u prvi kvartal 2024. godine pokazuje ogromnu promjenu koja se u međuvremenu dogodila – juan je činio 52,9 posto kineskih transkacija, a dolar 42,8 posto. Analitičari investicione banke Goldman Sachs tumače ovu promjenu povećanom spremnosti stranaca da trguju sredstvima denominovanim u juanima. Početkom prošle godine i Brazil i Argentina su najavili da će početi da dozvoljavaju trgovačka poravnanja u kineskoj valuti.
Šta je protekla sedmica donijela cijeni zlata
Marx.ba Cijene zlata porasle su u petak dok je dolar pao, ali su krenule prema svojoj najgoroj sedmici u pet i po mjeseci jer su se ukrotile nade u smanjenje kamata od strane centralne banke SAD. Zlato je poraslo je 0,2% na 2332,77 dolara po unci u 13:54. ET (1754 GMT) dok je indeks američkog dolara skliznuo za 0,4%, čineći zlato relativno jeftinijim za druge vlasnike valute. Futuresi američkog zlata spustili su se za 0,1% na 2334,50 dolara. Cijena zlata dosegla je rekordni nivo od 2449,89 dolara u ponedjeljak, ali je od tada pala za više od 100 dolara i na putu su ove sedmice za pad od 3%, što je njegov najgori sedmični pad od početka decembra. – Ono što smo oduvijek imali bio je mali nedostatak interesa zapadnih ulagača zbog neizvjesnosti kada će Fed sniziti stope. Kada Fed jednom smanji stope, ponovno bi povećali izloženost, rekao je Michael Widmer, banka američkog voditelja istraživanja metala. Inače, unatoč neizvjesnosti oko američkih perspektiva kursa, cijene zlata uspjele su porasti 13% do sada ove godine, uglavnom zahvaljujući snažnoj kineskoj potražnji i stalnim geopolitičkim neizvjesnostima, primijetili su analitičari. Međutim, “sada postoji rizik da biste mogli vidjeti nešto niže kupovine zlata od kineskih malih ulagača u drugoj polovici ove godine, budući da vlada ulaže puno više napora u ponovno napuhavanje ekonomije. – Ako se to dogodi, tada se vraćate na potražnju zapadnih ulagača – vraćajući nas na raspravu o smanjenju stope Feda”, rekao je Widmer. Spot srebro poraslo je 0,5% na 30,25 dolara. U ponedjeljak je dosegnuo 11-godišnji maksimum. Platina je porasla za 0,8% na 1.027,25 dolara, dok je paladij pao za 0,7% na 962,50 dolara. Sva tri metala bila su na putu ka sedmičnim gubicima, prenosi Seebiz.
Radna snaga u građevini: Izazovi i perspektive za zelenu tranziciju
Marx.ba Građevinski sektor Evrope se bori da pronađe kvalifikovane radnike kako bi ispunio klimatske ciljeve EU, posebno za renoviranje zgrada i instalaciju sistema obnovljive energije. Politike migracije hitno zahtijevaju reformu kako bi se obezbijedili legalni putevi za radnike tehničkih struka da popune ovaj jaz. Potražnja za kvalifikovanom radnom snagom u ovom sektoru je kritična, jer je cilj utrostručiti stopu renoviranja kako bi se poboljšala energetska efikasnost do 2050. godine. Revizija Direktive o obnovljivoj energiji EU, izazvana invazijom Rusije na Ukrajinu, nalaže da 42,5% potrošnje energije bude iz obnovljivih izvora do 2030. godine. Ovo zahtijeva ne samo povećanje obnovljive energije već i značajna poboljšanja energetske efikasnosti, posebno u zgradama koje čine 40% potrošnje energije u EU. U Irskoj, koja predstavlja mikrokosmos ovog problema, male građevinske firme dominiraju sektorom, ali se bore sa birokratijom oko migracija. Vladin sistem migracija, koji prioritizuje akademske kvalifikacije nad tehničkim zanatima, dodatno pogoršava problem. Iako je Irska 2021. proširila Generalnu radnu dozvolu kako bi obuhvatila više građevinskih zanimanja, odgovor je bio mlak. Da bi privukla zanatlije, Irska bi trebala da uključi ova zanimanja u kategoriju Radne dozvole za kritične vještine, koja nudi bolja prava i manje birokratije. Slične reforme su potrebne širom Evrope. Donosioci politika moraju djelovati kako bi uskladili sisteme migracija sa zahtjevima tržišta rada, omogućavajući građevinskom sektoru da pokrene zelenu tranziciju Evrope.
Zapisnik sa zasjedanja Feda: Šta će biti sa kamatnim stopama
Marx.ba Nakon nekoliko neočekivano visokih očitavanja inflacije, zvaničnici Federalnih rezervi (Fed) u SAD zaključili su na sastanku početkom ovog mjeseca da će biti potrebno više vremena nego što su prethodno mislili da se inflacija dovoljno ohladi kako bi opravdali smanjenje svoje ključne kamatne stope, koja je sada na najvišem nivou u posljednje 23 godine. Zapisnici sa sastanka održanog 1. maja, objavljeni sinoć, pokazali su da su zvaničnici također raspravljali o tome da li njihova referentna stopa ima dovoljno restriktivan utjecaj na ekonomiju kako bi dodatno usporila inflaciju. Mnogi zvaničnici su napomenuli da nisu sigurni koliko su restriktivne politike Feda, navedeno je u zapisnicima, prenosi Yahoo Finance.Visoke kamatne stope „mogu imati manji efekat nego u prošlosti“, navedeno je u zapisnicima. Ekonomisti su primijetili da su mnogi američki vlasnici kuća, na primjer, refinansirali svoje hipoteke tokom pandemije i zaključali veoma niske kamatne stope. Većina velikih kompanija također je refinansirala svoj dug po niskim stopama. Oba trenda su ublažila utjecaj 11 povećanja stopa Feda u 2022. i 2023. godini. Takve zabrinutosti su podstakle spekulacije da bi Fed mogao razmotriti povećanje, umjesto smanjenja, svoje referentne stope u narednim mjesecima. Zapravo, u zapisnicima je navedeno da su „različiti“ zvaničnici „spomenuli spremnost“ da povećaju stope ako se inflacija ponovo ubrza. Međutim, na konferenciji za novinare odmah nakon sastanka, predsjednik Feda Jerome Powell rekao je da je „malo vjerovatno“ da će Fed ponovo povećati svoju ključnu stopu. Bila je to izjava koja je privremeno podstakla finansijska tržišta. U međuvremenu, najnoviji mjesečni izvještaj pokazao je da je zapošljavanje usporilo u aprilu, a izvještaj vlade o inflaciji pokazao je da su se pritisci cijena takođe smirili prošlog mjeseca. Ti trendovi su vjerovatno dodatno smanjili vjerovatnoću povećanja kamatne stope Feda.
Počela gradnja strateškog logističkog centra Lidl BiH uz investiciju od preko 100 miliona eura
Marx.ba Danas je, postavljanjem kamena temeljca, Lidl Bosna i Hercegovina svečano započeo izgradnju svog prvog logističko-distributivnog centra. Centar se nalazi u Lepenici, općina Kiseljak i predstavlja najveću investiciju kompanije Lidl u Bosni i Hercegovini do sada. Sa ukupnom vrijednošću od preko 100 miliona eura, ovo značajno ulaganje će dugoročno doprinijeti lokalnoj zajednici stvaranjem preko 200 radnih mjesta. Projekat obuhvata zemljište površine 250.000 m², dok će kapacitet skladišta iznositi 60.000 m². Skladište će biti izgrađeno prema najmodernijim tehnološkim standardima, prilagođeno za efikasno poslovanje velikog obima i karakterizirat će ga primjena specijaliziranih mašina, sistema automatizacije i logističke opreme usmjerenih na optimizaciju operacija. U okviru svečanog obilježavanja početka izgradnje, generalni direktor Lidla Bosna i Hercegovina, Toljan Papajorgji, podijelio je viziju i ambicije kompanije za ovaj projekt. Naglasio je kako će novi logistički centar poslužiti kao ključni korak za Lidlov ulazak na bosanskohercegovačko tržište, omogućujući kompaniji da primijeni bogato iskustvo stečeno na globalnom nivou. – Predan rad i saradnja proteklih mjeseci popločali su nam put da zajedno obilježimo ovu značajnu prekretnicu. Danas sa ponosom predstavljamo našu najveću investiciju u Bosni i Hercegovini, rekao je Papajorgji. , Zahvaljujući najsavremenijim tehnologijama, novi logistički centar Lidla Bosna i Hercegovina ispunjava najnovije standarde održive gradnje. Centar će koristiti napredne metode za energetsku efikasnost i smanjenje utjecaja na okolinu, čime postavlja nove standarde u sektoru. Snažna podrška lokalne zajednice i vlasti omogućava Lidlu da kroz ovaj projekt ne samo unaprijedi logističke kapacitete, već i značajno doprinese lokalnoj ekonomiji, otvarajući nova radna mjesta i promovišući ekološki osviještenu praksu. Ovaj centar predstavlja važan korak ka održivom poslovanju, usvajajući napredne prakse koje bi mogle poslužiti kao model za buduće projekte u zemlji. Svečanosti su prisustvovali ambasador SR Njemačke u BiH dr. Thomas Fitschen, šefica Sektora kooperacija u Delegaciji EU u BiH Antonella Di Sandri, načelnik općine Kiseljak dipl.ing. Mladen Mišurić-Ramljak, te niz visokih zvanica iz političkog, poslovnog i diplomatskog sektora. Lidl Bosna i Hercegovina dio je lanca maloprodajne kompanije Lidl, koja je jedna od vodećih maloprodajnih lanaca hrane u Njemačkoj i Evropi. Lidl trenutno ima preko 12.200 filijala i više od 220 logističkih centara u 31 zemlji. Lidl zapošljava oko 376.000 ljudi širom svijeta. Dinamika u svakodnevnom sprovođenju, rezultirajuća snaga i poštenje u međusobnom ophođenju, karakterizira rad u Lidlu širom svijeta. Lidl Bosna i Hercegovina trenutno zapošljava 112 uposlenika i kontinuirano zapošljava nove kvalifikovane profile iz različitih oblasti i za različite poslove. Lidl u svojim svakodnevnim aktivnostima preuzima odgovornost za ljude, društvo i životnu sredinu. U Lidlu održivost znači ispunjavanje obećanja kvaliteta svakog dana.