Kakav je utjecaj sirovinskih materijala na cijenu proizvodnje kozmetike u regiji
Marx.ba U proizvodnji kozmetike, cijena proizvoda može značajno varirati ovisno od sirovinskih materijala koji se koriste. Ovi materijali, koji obuhvataju sve od aktivnih sastojaka do pomoćnih sredstava, igraju bitnu ulogu u određivanju konačne cijene proizvoda. Razumijevanje kako različite sirovine utječu na troškove proizvodnje može pomoći proizvođačima da optimiziraju svoje lance opskrbe, dok potrošačima omogućava bolje razumijevanje vrijednosti proizvoda koje koriste, piše u analizi Seebiz. Troškove proizvodnje Sirovinski materijali čine osnovu svakog kozmetičkog proizvoda. Uključujući aktivne sastojke kao što su vitamini i ekstrakti, kao i pomoćne komponente kao što su emulgatori i konzervansi, kvalitet i porijeklo sirovina direktno utiču na konačnu cijenu proizvoda. Na primjer, parafin, koji se često koristi u proizvodnji balzama i krema, može biti relativno jeftin, ali njegova upotreba u velikim količinama može povećati troškove proizvodnje. Pored parafina, drugi sirovinski materijali kao što su esencijalna ulja, ekstrakti biljaka i prirodni voskovi često su skuplji zbog složenosti njihove proizvodnje i nabavke. Ova razlika u troškovima sirovina odražava se na krajnjoj cijeni proizvoda na tržištu. Takođe, sirovine sa specifičnim funkcijama, kao što su stabilizatori ili specifični emulgatori, mogu povećati troškove proizvodnje zbog svoje specijalizirane prirode. Na primjer, tržište parafinskog voska je bilo promjenljivo tokom drugog tromjesječja 2024. godine u Evropi, pa je tako cijena tokom prvog mjeseca porasla za 1%, a potom nastavila padati. Porast cijene najbitnijeg sirovinskog materijala, sirove nafte, je utjecao na povećanu proizvodnju i cijenu energije tokom ovog perioda, što je potom utjecalo na cijenu i parafinskog voska. Utjecaj kvaliteta sirovina Kvaliteta sirovinskih materijala je bitna u određivanju cijene kozmetičkih proizvoda. Visokokvalitetne sirovine, kao što su organski ekstrakti i esencijalna ulja, obično imaju višu cijenu zbog svog porijekla i procesa obrade. Na primjer, organska esencijalna ulja često su skuplja od sintetičkih alternativa zbog strožih standarda proizvodnje i kontrole kvaliteta. Ovi materijali ne samo da dodaju vrijednost proizvodu, već i povećavaju njegovu cijenu zbog većih troškova proizvodnje i nabavke. S druge strane, sintetičke sirovine, iako često jeftinije, mogu imati drugačiji utjecaj na tržište. Mnoge kompanije koriste sintetičke alternative kako bi smanjile troškove, ali to može utjecati na percepciju kvaliteta proizvoda kod potrošača. Na primjer, sintetički emulgatori su često 50% jeftiniji od prirodnih alternativnih emulgatora. U nekim slučajevima, upotreba sintetičkih sastojaka može smanjiti troškove proizvodnje, ali može imati negativan uticaj na reputaciju proizvoda ako potrošači preferiraju prirodne ili organske opcije. Geopolitički i ekonomski faktori Geopolitički i ekonomski faktori također igraju bitnu ulogu u cijeni sirovinskih materijala. Na primjer, promjene u političkoj situaciji ili ekonomskim uslovima u zemljama proizvođačima sirovina mogu uticati na cijene tih materijala. Ako su sirovine uvozno porijeklo, promjene u valutnim kursevima ili trgovinskim politikama mogu direktno uticati na troškove. Ove varijacije mogu izazvati nepredvidive fluktuacije u cijeni proizvodnje, što može biti izazov za proizvođače u planiranju budžeta i cijena. Na primjer, tokom prethodnih godina promjene u valutnim tečajevima između američkog dolara i eura ujeicale su na cijene sirovina u Evropi, a to je moglo dovesti do povećanja od 5-10% u troškovima uvoza. Održivost i ekološki utjecaj S obzirom na sve veću svijest o održivosti i ekološkom utjecaju, mnoge kompanije prepoznaju potrebu da koriste ekološki prihvatljive sirovine. Organski sastojci i materijali koji su uzgajani na održiv način često su skuplji zbog dodatnih troškova proizvodnje i certifikacije, troškovi organske proizvodnje mogu biti 20-30% viši od konvencionalne proizvodnje zbog dodatnih koraka u proizvodnom procesu i oštrijih standarda. Međutim, ove investicije mogu se isplatiti dugoročno kroz bolju reputaciju brenda i privlačnost kod potrošača koji su sve više zainteresirani za ekološki prihvatljive proizvode. Na primjer, korištenje biljnih ekstrakta koji su uzgajani bez upotrebe pesticida može povećati troškove sirovina, ali može također poboljšati tržišnu poziciju proizvoda. Kao rezultat, kompanije koje investiraju u održive prakse često mogu postići viši nivo lojalnosti potrošača i dugoročne koristi, iako su početni troškovi proizvodnje viši. Tehnološki napredak i inovacije Tehnološki napredak također igra važnu ulogu u cijeni sirovinskih materijala. Novi procesi obrade i proizvodnje mogu smanjiti troškove i povećati efikasnost. Na primjer, napredne tehnologije ekstrakcije mogu omogućiti proizvodnju koncentrisanijih i efikasnijih sastojaka po nižoj cijeni. Ove tehnologije mogu smanjiti potrebu za velikim količinama sirovina, čime se smanjuju troškovi proizvodnje i eventualno konačna cijena proizvoda. Pored toga, inovacije u oblasti proizvodnje mogu omogućiti korištenje alternativnih sirovina koje su jeftinije ili ekološki prihvatljivije. Na primjer, istraživanje novih vrsta biološki razgradivih polimera može smanjiti zavisnost od skupljih materijala poput parafina, što može rezultirati smanjenjem ukupnih troškova proizvodnje. Cijena proizvodnje kozmetike je kompleksan rezultat mnogih faktora, uključujući vrste i kvalitet sirovinskih materijala, ekonomske i geopolitičke uslove, kao i tehnološke inovacije. Razumijevanje kako različite sirovine utiču na troškove može pomoći proizvođačima da bolje upravljaju svojim budžetom i optimizuju procese proizvodnje, piše Seebiz.
Je li groznica počela: Najbogatiji su krenuli u potragu za „bijelim zlatom“
Marx.ba Mnogi vide vodonik kao gorivo budućnosti. Taj plin mogao bi biti ključ za postizanje nultih emisija globalne privrede, jer kad se koristi u industrijskim procesima ili kao gorivo, ne proizvodi ugljendioksid (CO2). Startup koji podržava Bill Gates objavio je da globalna zlatna groznica za zakopanim vodonikom uzima maha. Ispod površine Zemlje Koloma, američka startup kompanija koju podržavaju milijarderi Gates i Jeff Bezos, saopštila da želi iskoristiti stručnost koja je tradicionalno služila industriji fosilnih goriva za pokretanje globalne zlatne groznice za zakopanim vodonikom. Geološki vodonik – ponekad poznat kao bijeli, zlatni ili prirodni vodonik – odnosi se na gas vodonik koji se nalazi u svom prirodnom obliku ispod površine Zemlje. Smatra se da se proizvodi reakcijom visoke temperature između vode i minerala bogatih gvožđem. Ogroman porast broja kompanija koje aktivno tragaju za geološkim nalazištima vodonika posljednjih godina podstakao je analitičare u Rystad Energy da opisuju tu potragu kao „groznicu bijelog zlata“. Ova nada dolazi u trenutku kada se traži način oko iskorištavanja potencijala čiste energije geološkog vodonika, dugo zanemarenog resursa za koji zagovornici kažu da bi mogao da igra ključnu ulogu u prelasku sa fosilnih goriva. Pete Johnson, izvršni direktor i suosnivač Koloma, rekao je za CNBC da je geološki vodonik u osnovi posao istraživanja i proizvodnje. – Možemo koristiti stručnost i pružaoce usluga koji su tradicionalno služili industriji nafte, gasa i rudarstva i brzo ih pokrenuti u otkrivanju resursa bez ugljenika. Korištenje i modifikovanje onoga što već postoji omogućiće nam da brže razvijemo industriju, rekao je on. Sa sjedištem u Denveru u Koloradu, Koloma je prikupila više od 305 miliona dolara otkako je osnovana pre samo nekoliko godina, rekli su iz kompanije za CNBC. Podržavaoci startupa uključuju američku firmu rizičnog kapitala Khosla Ventures, Amazon’s Climate Pledge Fund, United Airlines i Breakthrough Energi Ventures, fond za klimu i tehnologiju koji je osnovao Bill Gates 2015. godine. Tu su i investitori Ray Dalio iz Bridgevater Associatesa, Richard Branson iz Virgin grupe i Jack Ma iz Alibabe. Istraživački napori za izvor energije sa niskim sadržajem ugljenika trenutno su u toku u SAD, Kanadi, Australiji, Francuskoj, Španiji, Kolumbiji, Južnoj Koreji i drugima. – Geološki vodonik bi trebalo da ima veoma nizak uticaj ugljenika, ali i mali otisak zemlje i veoma mali uticaj na vodu, rekao je Johnson. Napori za dekarbonizaciju Upitan o izgledima za industriju koja se brzo razvija, on je rekao da bi neiskorišteni geološki resursi vodonika u SAD mogli da igraju značajnu ulogu u naporima zemlje za dekarbonizaciju. – Geološki resursi vodonika u SAD će nam omogućiti da povećamo našu domaću proizvodnju amonijaka i postanemo neto izvoznik, čak i kada dramatično smanjimo ugljenični otisak proizvoda, dodao je. Vodonik se već dugo smatra jednim od mnogih potencijalnih izvora energije koji bi mogli igrati značajnu ulogu u energetskoj tranziciji, ali većina se proizvodi korištenjem fosilnih goriva kao što su ugalj i prirodni gas kroz proces koji generira značajne emisije gasova staklene bašte. U ovom kontekstu je zamah rastao u odnosu na potencijal geološkog vodonika. Geoffrei Ellis, istraživački geolog u Programu energetskih resursa američkog Geološkog zavoda (USGS), rekao je za CNBC ranije ove godine da bi mogla postojati ogromna količina prirodnog vodonika zakopana u podzemnim rezervoarima širom svijeta. On je rekao da bi samo mali procenat geološkog oporavka vodonika mogao biti dovoljan da zadovolji svu projektovanu potražnju za 200 godina. Nisu svi uvjereni u to da je to potencijal čiste energije. Koalicija za nauku o vodoniku, grupa akademika, naučnika i inženjera saopštila je da geološka otkrića vodonika trenutno snabdijevaju svijet sa manje dnevne energije nego što to čini jedna vjetroturbina. Koalicija kaže da postoji zabrinutost za životnu sredinu u vezi sa procesom ekstrakcije, a izazovi transporta i distribucije znače da se geološki vodonik vjerovatno neće naći tamo gdje je najpotrebniji. Johnson iz Kolome je rekao da, iako je to još mnogo prepreka koje treba prevazići, kompanija je „veoma dobro kapitalizovana, što nam omogućava da prihvatimo ove izazove na pravi način, promišljeno i strpljivo“. – Koloma ima sreću što ima podršku različitih investitora. Neki koji su više fokusirani na prednosti tehnologije i podataka koje Koloma gradi, neki koji vide ogromne potencijalne povrate otkrića velikih resursa, a drugi koji su najentuzijastičniji za preuzimanje pozicija oko cijene jeftinih proizvoda derivata sa niskim sadržajem ugljenika koji mogu da koriste geološki vodonik. Kao i sa svakim istraživačkim poslom i bilo kojom novom tehnologijom, još uvijek imamo mnogo izazova koje treba da prevaziđemo kako bismo otključali potencijal geološkog vodonika, rekao je Johnson.
Cijene zlata ponovo obaraju rekorde
Marx.ba Evropski i američki berzanski indeksi su danas u porastu dok su cijene zlata ponovo oborile rekordne vrijednosti kada su porasle iznad 2.560 dolara za uncu. Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) odlučio je na svom septembarskom sastanku da snizi kamatnu stopu na depozite za 25 baznih poena na 3,5 posto, što je značajno utjecalo na kretanje na berzama. Kamatne stope na glavne operacije refinansiranja su smanjene na 3,65 posto, a kamatna stopa na marginalne kreditne olakšice će iznositi 3,9 posto, objavila je ECB. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.25 sati porastao na 18.581,65 poena, britanski FTSE 100 na 8.260,87 poena, francuski CAC 40 na 7.461,47 poena, dok je moskovski MOEX pao na 2.626,63 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama porasla na 41.096,77 poena, indeks S&P 500 na 5.595,76 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 17.569,68 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 69,421 dolar, a cijena nafte Brent na 72,317 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 35,245 evra za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.567,88 dolara za uncu, a cijena pšenice na 5,8289 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,10768, što je otprilike isto kao u četvrtak.
Logistički div kupljen za 14,3 milijarde eura
Marx.ba Danski DSV objavio je u petak da je potpisao ugovor o kupovini Schenkera, logističke jedinice njemačkog državnog željezničkog operatera Deutsche Bahn, za 14,3 milijarde eura u ugovoru koji bi ga mogao učiniti najvećim svjetskim špediterom. – Akvizicija Schengera transformativna je transakcija za DSV, stvarajući vodećeg svjetskog igrača unutar globalne transportne i logističke industrije, rekla je logistička firma DSV u izjavi. Reuters je u srijedu izvijestio da je danska grupacija pobijedila u utrci za kupovinu Schenkera, pozivajući se na izvore u Deutsche Bahnu i njemačkoj vladi. DSV-ova akvizicija Schenkera, najskuplja za dansku firmu do sada, trebala bi je izdići iznad švicarske grupe Kuehne und Nagel i po obimu i po prihodu, čineći je vodećim globalnim špediterom, prema brokerskoj kući Sydbank, piše SEEbiz.
Deset najboljih poreskih utočišta na svijetu
Marx.ba Pojedinci i korporacije koriste poreske oaze kako bi minimizovali svoje poresko opterećenje i zaštitili bogatstvo u jurisdikcijama s niskim ili nultim porezima. Visual Capitalist donosi pregled prvih 10 zemalja s najvećim offshore finansijskim bogatstvom, prema podacima iz Atlasa offshore svijeta za 2022. Šta je poreski raj?Poreski raj nudi stranim preduzećima i pojedincima minimalnu ili nikakvu poresku obavezu, uz politički i ekonomski stabilno okruženje. Entiteti mogu legalno koristiti poreske oaze za skladištenje novca zarađenog u inostranstvu, izbjegavajući veće poreze u SAD i drugim zemljama. U tu svrhu kompanije često osnivaju fiktivnu korporaciju—korporaciju bez aktivnih poslovnih operacija ili značajnih sredstava u zemlji u kojoj se nalaze, prenosi Investitor me. Hongkong je na vrhu liste sa preko 2,8 biliona dolara deponovanih u offshore bogatstvu. Teritorija se može pohvaliti snažnom bankarskom infrastrukturom i okruženjem pogodnim za poslovanje. Osim toga, njegov zakon za porez na dobit iz offshore-a omogućava offshore vlasnicima da plate 0% poreza na offshore prihod. Ipak, ostaje da se vidi kako će najavljeno kinesko zatezanje pravila i čvršća kontrola nad regionom posebne administracije dugoročno uticati na offshore poreski tretman ove lokacije. Nakon Hongkonga, Švicarska je domaćin najvećeg offshore finansijskog bogatstva u Evropi. Zemlja je dugo služila kao sigurno utočište za bogatstvo, posebno iz zapadnoevropskih zemalja.
Bitcoin ETF-ovi dosegnuli više od hiljadu institucionalnih ulagača
Marx.ba Od svog debija na američkom tržištu u januaru 2024., spot bitcoin ETF-ovi bili su magnet za institucionalne ulagače. Ovi ETF-ovi omogućuju direktno uključivanje bitcoina u portfelj, zaobilazeći izazove direktne kupovine i sigurne pohrane. Reakcija tržišta bila je izrazito pozitivna, s više od hiljadu institucionalnih ulagača koji su se prijavili unutar samo dva perioda podnošenja 13F obrazaca. Podnesci 13F, obvezna tromjesečna objavljivanja za institucionalne upravitelje ulaganja, odražavaju rastuće i trajno zanimanje za bitcoin ETF-ove. Eric Balchunas, viši analitičar Bloomberga, raspravljao je o izvanrednom rastu bitcoin ETF-ova. Štaviše, uporedio ih je s tipičnim ETF-ovima, koji se često bore privući znatnu ranu institucionalnu pažnju. BlackRockov iShares Bitcoin Trust (IBIT) je posebno vrijedan pažnje. Može se pohvaliti sa 661 institucionalnim vlasnikom i 20 posto dionica u vlasništvu institucija i velikih savjetnika. Balchunas predviđa da bi se ta brojka sljedeće godine mogla udvostručiti. Nadalje, značajan pomak primijećen je među vodećim američkim hedge fondovima. Naime, 60 posto tih fondova sada posjeduje bitcoin ETF-ove, što je nagli porast od početka godine. Naime, nijedan od tih fondova nije prodao svoje udjele tokom drugog kvartala, već su mnogi povećali svoje investicije. Glavni igrači poput Citadel Investmentsa, Millennium Managementa, Mariner Investmenta i Fortress Investmenta među onima su koji su povećali svoja ulaganja. Privlačnost bitcoin ETF-ova nadilazi hedge fondove. Zanimljivo je da 13 od 25 najboljih registriranih investicijskih savjetnika u SAD sada izvještava o izloženosti bitcoinu putem ovih ETF-ova. Kompanije kao što su Cambridge Associates i Hightower Advisors postupno povećavaju svoja ulaganja, signalizirajući šire institucionalno povjerenje u vrijednost bitcoina. Ova institucionalna podrška mijenja percepciju kriptovaluta. Nakon lansiranja bitcoin ETF-ova, predstavljeni su i ethereum ETF-ovi, privlačeći još više tradicionalnih ulaganja u kripto sferu. Utjecaj ovih ETF-ova na kripto tržište je neporeciv. Taj se rast odražava u naglom porastu broja bitcoin milionera, koji je skočio za 111 posto na 85.400 na globalnom novou, prema izvještaju Henley & Partners. Međutim, unatoč tim dobicima, izazovi i dalje postoje. Američki ETF-ovi iskusili su najduži niz dnevnih neto odljeva od svog debija. Ulagači su povukli otprilike 1,2 milijarde dolara iz tih fondova tokom osam dana do početka septembra. Ovaj trend naglašava trenutnu averziju tržišta prema riziku, vidljivu tokom ovog perioda. Ipak, Balchunas ostaje pozitivan, piše Lider.
Početak rada kompanije Transfera u BiH: Ekspanzija poslovanja uz podršku lokalnoj zajednici
Marx.ba Kompanija Transfera nastavlja da širi svoje poslovanje u regionu, a početak rada u Bosni i Hercegovini obilježila je donacijama za dvije humanitarne organizacije u ovoj zemlji – Udruženju „Dajte nam šansu“ u Sarajevu i „Dajte nam šansu – Zvjezdice“ u Banjaluci. Udruženja su osnovali roditelji djece i osoba sa smetnjama u razvoju, i njihov osnovni cilj je pružanje podrške i pomoći u domenu mentalnog zdravlja, socijalne integracije i pravne zaštite. Imajući u vidu potencijal rasta bosansko-hercegovačkog tržišta, poboljšanje poslovnog okruženja i trendove u industriji logistike i transporta koji su krucijalni za kreiranje novih poslovnih prilika izvan granica Srbije, Transfera je prepoznala svoju ulogu u Bosni i Hercegovini, te se u bliskoj budućnosti očekuje i povećanje broja lokacija na ovom području. – Naši planovi su veliki, a s obzirom na to da smo jedan od regionalnih lidera u industriji logistike i transporta, prirodno je da je naš fokus širenje izvan granica naše države. Potrebe klijenata za našim integrisanim logističkim rješenjima u ovom dijelu regiona uticale su na odluku da slijedeći korak u našem poslovanju bude upravo otvaranje Transfere u Bosni i Hercegovini, koje smo, tradicionalno, obilježili podrškom onima kojima je to najpotrebnije, izjavio je Stefan Radivojević, direktor Klijent servisa u kompaniji Transfera. Kompanija Transfera je prethodne godine obilježila deceniju uspješnog poslovanja, tokom koje se razvila u jednog od regionalnih lidera u domenu transporta, carinskog zastupanja, skladišno – manipulativnih operacija, distribucije i e-commerce poslovanja. Nakon otvaranja predstavništva u NR Kini i preko 20 lokacija širom Srbije, počela je sa radom i kompanija Transfera Bosna, koju za sada čine poslovne jedinice u Sarajevu, Gradiški i Bijeljini. Za sve upite i više informacija možete pisati na e-mail adresu: [email protected].
Borba za putnike: Sjeverna Makedonija, Slovenija i BiH ciljaju nove rute putem subvencija
Marx.ba Nekoliko aerodroma u bivšoj Jugoslaviji trebalo bi da imaju koristi od subvencija koje daju državne ili lokalne vlasti avio-kompanijama koje su spremne da započnu rad. Trenutno su u toku tri javna poziva vezana za Sjevernu Makedoniju, Sloveniju, ali u BiH aerodrome u Sarajevu i Mostaru. Vlada Sjeverne Makedonije objavila je javni poziv avio-kompanijama za pokretanje novih linija ka aerodromima u Skoplju i Ohridu u zamjenu za subvencije. Iako je makedonski ministar saobraćaja ranije nagovijestio da će uslovi tendera biti prilagođeni kako bi privukli širi spektar prevoznika u odnosu na prethodne pozive, uslovi ostaju uglavnom nepromijenjeni. Samo aviokompanije koje su prošle godine prevezle najmanje pet miliona putnika i ostvarile profit od najmanje deset miliona eura mogu se prijaviti. Finansijska podrška će se dodijeliti na osnovu faktora kao što su trajanje operacija, učestalost sedmičnih letova, atraktivnost odredišnog aerodroma i broj mjesta dostupnih za prodaju. Tender je otvoren za sve aviokompanije i nije ograničen samo na evropske. Odabrani prevoznici dobit će devet eura po dolasku u Skoplje i dvanaest eura po dolasku u Ohrid u periodu od tri godine. Rok za podnošenje ponuda je 7. oktobar. Slovenija je objavila peti tender za aviokompanije za uvođenje novih linija u zemlju. Ministarstvo za infrastrukturu je ranije izdvojilo ukupno 16,8 miliona eura sredstava za avioprevoznike u periodu od 2023. godine, kada je raspisan prvi javni poziv, do 2026. godine, kada se očekuje posljednji poziv, iako se može produžiti ako ostane sredstava. Do sada je potrošeno samo 1,1 milion eura. Sredstva su jednaka pokrivanju 50 posto naknada prevoznika na novoj ruti. Samo aviokompanije registrovane i bazirane u Evropskom zajedničkom vazdušnom prostoru (ECAA) imaju pravo na subvencije. ECAA se sastoji od država koje su dio Evropske unije, kao i Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Islanda, Sjeverne Makedonije, Norveške, Kosova i Crne Gore. Slovenačka vlada prvenstveno cilja na uvođenje letova iz Beča, Kopenhagena, Madrida, Praga, Berlina, Rima, Štokholma, Osla, Barcelone i Lisabona, iako su sve destinacije unutar ECAA prihvatljive. Zainteresovani prevoznici imaju rok do 16. septembra, , da dostave svoje prijave. Njihovo otvaranje neće biti javno i obaviće ga Komisija za dodjelu pomoći u roku od 15 dana od isteka roka za tender, piše EX YU aviation. Turistička zajednica Kantona Sarajevo raspisala je javni poziv aviokompanijama za uvođenje novih linija do glavnog grada Bosne i Hercegovine uz subvencije. Sredstva će biti raspoređena aviokompaniji ili prevoznicima koji žele otvoriti bazu u gradu, onima koji pokreću letove do neopslužene destinacije iz Sarajeva, onima koji započinju operacije na jednoj ili više ruta za koje se smatra da su od strateškog značaja, a koje nisu opslužene ili održavane pet puta sedmično ili manje, kao i one koji obavljaju duge letove iz Sarajeva, odnosno usluge duže od šest sati. Aerodrom prvenstveno cilja na uvođenje tridesetak evropskih destinacija, od kojih su neke već opslužene. Avio-kompanije koje se prijavljuju za shemu subvencija moraju saobraćati na novim rutama najmanje dva puta sedmično, dok se čarter usluga može održavati jednom sedmično. Moraju se koristiti avioni sa kapacitetom od preko pedeset putnika, a za sredstva su kvalifikovani i sezonski i cjelogodišnji letovi. Zainteresovani prevoznici imaju rok za prijavu do 1. oktobra. Tačna vrijednost subvencija nije javno objavljena. Konačno, pokrenute su tenderske procedure za aviokompanije zainteresirane za otvaranje baze na aerodromu Mostar 2025. godine u zamjenu za subvencije. Zainteresovani prevoznici imaju rok da dostave ponude do 17. septembra,a tačne uvjete tendera mogu dobiti samo zainteresirani prijevoznici ako se direktno obrate Aerodromu Mostar.
Ekonomski rast regije podržan domaćom potrošnjom i infrastrukturnim projektima
Bloomberg Adria Adria regiju u ovoj godini čeka umjereni ekonomski rast podržan snažnom domaćom potrošnjom, infrastrukturnim projektima čija je realizacija u toku i oporavkom vanjske potražnje. Isti faktori gurat će ekonomski rast i u 2025. U najnovijem makrokvartalnom izvještaju analitičari Bloomberg Adrije zadržali su projekcije ekonomskog rasta za sve države nepromijenjenima za ovu i narednu godinu, izuzev za Hrvatsku, gdje je projekcija za 2025. blago smanjena (-0,1 procentni poen). Fiskalne politike širom regije ostat će ekspanzivne u 2024. godini, s naglaskom na javna ulaganja i socijalnu potrošnju. Međutim, do 2025. očekuje se postepeni prelazak prema fiskalnoj konsolidaciji, posebno u Sloveniji i Hrvatskoj, jer će vlade nastojati upravljati budžetskim deficitima. Unatoč ekspanzivnom fiskalnom okruženju u 2024. godini, očekuje se da će budžetski deficiti ostati pod kontrolom. Politička nesigurnost u Bosni i Hercegovini predstavlja rizik za fiskalnu stabilnost i pristup sredstvima Evropske unije, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj posljednjoj analizi. Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će centralne banke postepeno smanjivati kamatne stope kao odgovor na očekivano monetarno popuštanje Evropske centralne banke (ECB). Očekuje se da će i Srbija i Sjeverna Makedonija provesti pažljiva smanjenja stopa s ciljem poticanja ekonomskog rasta uz upravljanje inflatornim pritiscima. Valute regije vjerovatno će održavati stabilnost. Bosna i Hercegovina Bruto domaći proizvod (BDP) BiH, prema očekivanjima analitičara, trebao bi rasti 2,8 posto u ovoj godini. Depresivna vanjska potražnja uzima danak, a glavni pokretač ekonomskog rasta u 2024. bit će potrošnja. – Godišnji rast plata od devet posto u prvoj polovici 2024. i doznaka od osam posto u prvom kvartalu pružaju snažnu podršku trendu rasta potrošnje koji je u prvoj polovini godine iznosio 12 posto međugodišnje, ističu analitičari. U 2025. očekuju ubrzanje ekonomskog rasta na tri posto. Očekuju da će se vanjska potražnja početi oporavljati, što bi snažno potaknulo izvoz, s obzirom na nisku bazu iz 2024. godine. Potrošnja će zadržati stabilan tempo kako se tržište rada dodatno poboljšava. – Politički rizici ostaju glavna unutrašnja prepreka za zemlju u ubrzavanju reformi i rasta. Zemlja je već propustila predfinansiranje od 70 miliona eura iz EU plana rasta zbog političkih nesuglasica, dodaju. Hrvatska Hrvatski BDP bi trebao rasti oko 3,5 posto u 2024. zbog rastućeg zamaha u potrošnji, dobrih ulaganja i turističke sezone. Priliv sredstava putem Kohezijske politike i fondova RRF pridonosi bržem rastu (dva zahtjeva za plaćanje ostvarena su do sada u 2024., ukupno oko 984 miliona eura). – U 2025. očekujemo i dalje snažan rast od 2,6 posto na godišnjem nivou, uz daljnju konvergenciju prema EU. Pad kamatnih stopa podržat će potrošnju putem povećanja zaduživanja, jer novi gotovinski i potrošački krediti za domaćinstva čine oko 13 posto ukupne potrošnje (prema podacima o fiskalnim računima), kažu analitičari. Također, očekuju da će ulaganja ojačati u skladu s nadogradnjama u segmentu proizvodnje i distribucije energije, ali i da će se pokrenuti privatna ulaganja s padom kamatnih stopa. Srbija I BDP Srbije bi trebao rasti oko 3,5 posto, čemu solidan doprinos daje i potrošnja. Očekuju se negativni učinci sušne ljetne sezone na jesenje usjeve. Po istoj stopi ekonomija Srbije bi trebala rasti i u 2025. Povećanje proizvodnog potencijala vidi se u rastu uvoza kapitalnih dobara od cca 18 posto na godišnjem nivou u prvoj polovini 2024., te u porastu novih investicijskih kredita za 27 posto godišnje u prvoj polovini 2023. – Uzimajući sve navedeno u obzir i u skladu s boljom vanjskom potražnjom, očekujemo brži rast izvoza. Infrastrukturna ulaganja ostat će značajan stub rasta kako se projekt Expo 2027 ubrzava, dodaju analitičari. Slovenija Analitičari očekuju da će BDP Slovenije u 2024. godini rasti za 2,1 posto na godišnjem nivou. U 2025. ekonomski rast bi trebao iznositi dva posto godišnje, uz pomak prema poboljšanju izvoza. – Iako se Slovenija bori s oporavkom izvoza, koji je glavni pokretač dugoročnog trenda u BDP-u, očekujemo pozitivne doprinose tokom ostatka 2024. zbog niske baze u drugoj polovini 2023., navode analitičari. Daljnji doprinos ekonomskom rastu dat će domaća potrošnja. Prema istraživanju Evropske komisije o ulaganjima u industriji, glavni faktori su izazovna potražnja i finansijska ograničenja. Analitičari BBA vide dvostruke učinke smanjenja stopa ECB-a. – Prvo, domaća ekonomija osjetit će niže kamatne stope, što će neke investicije učiniti izvedivijim, a teret kamatnih stopa će se smanjiti. Drugo, opći trend pada kamatnih stopa prevest će se u bolju vanjsku potražnju, povećavajući domaću proizvodnju i izvoz, pojašnjavaju analitičari. Sjeverna Makedonija Ekonomski rast Sjeverne Makedonije, prema očekivanjima analitičara, u ovoj godini iznosit će 2,4 posto. – Očekujemo oporavak izvozne strane, zbog niske baze iz 2023., iako je brži rast ograničen slabim njemačkim proizvodnim podacima kao glavnim izvoznim tržištem, navode analitičari. U 2025. očekuje se rast od tri posto na godišnjem nivou. Izvoz će se oporaviti, jer se vanjska potražnja brže oporavlja, a prilivi direktnih stranih ulaganja (FDI) počinju s proizvodnjom. – Daljnji priliv FDI ima potencijal zbog dostupnosti radne snage i namjera vlade da smanji poreznu stopu za multinacionalne kompanije s prihodima većim od 50 miliona eura. Ulaganja u obnovljive izvore energije, i solarne i vjetroelektrane, podržat će rast u srednjem roku, ističu analitičari Bloomberg Adrije.
Poljski eSky kupio online Thomas Cook: Otvara se novo poglavlje za najstariju agenciju
Marx.ba Poljska eSky Grupa, vlasnik vodeće putničke platforme u srednjoj i istočnoj Evropi, od kineskog Fosun Tourism Groupa preuzela je britansku turističku kompaniju Thomas Cook, sve osim njihovog poslovanja u Kini. Iznos transakcije nije objavljen. Ugovor će Thomasu Cooku omogućiti pristup ponudi letova eSkyja i podržat će njegov kontinuirani rast, a eSkyu otvara put za ulazak na jedno od najrazvijenijih tržišta zapadne Evrope i jačanje pozicije. Sa sjedištem u Katowicama, grupacija eSky osnovana je 2004. godine i njeni brendovi eSky i eDestinos posluju u više od 50 zemalja širom Evrope, Amerike i Afrike, nudeći usluge više od 550 avioprijevoznika i 1,3 miliona hotela. Dobit grupacije u prošloj poslovnoj godini premašila je 21,3 miliona eura, što je 42 posto više u odnosu na prethodnu godinu i gotovo tri puta više nego u 2019. Kompanija eSky ima više od 800 zaposlenika, uključujući interni razvojni tim s više od 190 ljudi, a od 2022. su u djelomičnom vlasništvu kompanije MCI, koja u portfelju ima i kompaniju za taksi-prijevoz Gett i kompaniju za plaćanja iZettle. – Sinergija naslijeđa marke Thomas Cook s našom tehnologijom potaknut će rast Thomas Cooka i omogućiti nam da ojačamo poziciju eSkya u zapadnoj Evropi. Ova akvizicija dio je naše strategije diverzifikacije od prodaje letova do ponude paket-aranžmana na našim postojećim tržištima u Evropi i Latinskoj Americi, kao i daljeg širenja u zapadnu Europu, pojasnio je Lukasz Habaj, suosnivač i izvršni direktor eSky Grupe. Michał Górecki, viši investicijski partner u MCI Capitalu, rekao bi ovaj potez mogao povećati prodaju paketa eSkya iznad 233 milijuna eura sljedeće godine, što bi značilo troznamenkasti rast. Kako je poznato, brend Thomas Cook kupio je Fosun Tourism Group nakon stečaja kompanije u septembru 2019. godine, a Fosun je ponovno pokrenuo Thomas Cook online u septembru 2020. godine. Fosun Tourism Group također posjeduje brendove kao što je Club Med, koji upravlja s otprilike 70 odmarališta. Kompanija će s novim vlasnikom nastaviti poslovati pod imenom Thomas Cook, na čelu s izvršnim direktorom Alanom Frenchom, koji je uvjeren da će ovim spajanjem nastati impresivan igrač na evropskom tržištu. Vijest je značajna jer predstavlja novi početak poslovanja najstarijeg putničkog brenda u Evropi, nakon bankrota Thomasa Cooka 2019. godine. Kako se sjećamo, turistički div Thomas Cook proglasio je stečaj u rujnu 2019. nakon što su propali pokušaji da se osigura dogovor o spašavanju u posljednji trenutak. Time je propao posao star čak 178 godina te je započeo dotad najopsežniji proces repatrijacije britanskih putnika s više od 45 aviona iz cijelog svijeta, dok su Nijemci trebali vratiti kući čak 300.000 svojih građana iz inozemstva. Inače, propala britanska kompanija držala je 30 posto udjela tržišta odmorišnog turizma u Velikoj Britaniji te deset posto njemačkog i Thomas Cook bio je zaslužan za oko 2,5 posto kapaciteta avionskih sjedišta na relaciji između Ujedinjenog Kraljevstva i Evrope te za 1,5 posto svih sjedišta na letovima unutar Evrope. Stečajem Thomasa Cooka bez posla je ostalo ukupno 20.000 zaposlenika, uključujući njih 9.000 u Velikoj Britaniji. Dva mjeseca poslije Fosun Tourism Group otkupio je brend i internet imovinu Thomasa Cooka te se poslovanje nastavilo putem online agencije. Fosun je kupca navodno tražio posljednjih 18 mjeseci, piše Jutarnji.