EU pomaže BiH da napreduje ka evropskim standardima u fitosanitarnom sektoru
Marx.ba Na završnoj konferenciji EU Twinning projekta vrijednog 1,5 miliona eura, koja je održana u Sarajevu, predstavljen je napredak postignut u usklađivanju sa pravnom stečevinom EU u fitosanitarnom sektoru u BiH. Taj projekt je omogućio razmjenu znanja između italijanskih, poljskih i bh. stručnjaka, podstičući dugoročnu saradnju. Projekt je podržao postepeno usklađivanje i izgradnju institucionalnih kapaciteta fitosanitarnog sektora u BiH u posljednje tri i po godine. Podrška koju pruža Evropska unija u unapređenju Bosne i Hercegovine prema evropskim standardima u ovom sektoru je od suštinskog značaja za osiguranje dobrobiti i prosperiteta njenih građana. Pridržavajući se evropskih standarda, Bosna i Hercegovina može poboljšati svoju konkurentnost na međunarodnim tržištima, što će dovesti do povećanja trgovinskih mogućnosti i ekonomskog rasta. Osim toga, poboljšane fitosanitarne prakse mogu poboljšati otpornost sistema poljoprivredne proizvodnje, osiguravajući sigurnost hrane i sredstva za život poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama. – U posljednjih 15 godina, iz pretpristupne pomoci, EU je podržala fitosanitarni sektor BiH sa skoro pet miliona eura, unapređujući infrastrukturu i kapacitete institucija na svim relevantnim nivoima. Dok razmišljamo o dostignućima ovog projekta, ponovo potvrđujemo našu opredijeljenost za daljnju podršku BiH i održavanje najviših standarda fitosanitarne politike i zakonodastva. Zajedničkim radom možemo nastaviti unapređivati održivost zdravlja i poljoprivrede, kao i daljnji napredak BiH na njenom putu ka EU, naglasila je Antonella Di Sandri, šefica Operativnog odjela za ekonomski razvoj, infrastrukturu i prirodne resurse Delegacije EU u BiH. Fitosanitarni sektor igra ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti i kvaliteta opskrbe hranom. Provođenje rigoroznih mjera inspekcije i kontrole pomaže u sprječavanju širenja štetnih štetočina i bolesti u poljoprivrednim proizvodima, čime se smanjuje rizik od bolesti koje se prenose hranom i štiti javno zdravlje. Osim toga, kako su na današnjoj konferenciji naveli govornici i stručnjaci, usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom je ključno kako bi se osigurala uspješna provedba fitosanitarnih politika. – Taj twining projekat je obuhvatio sve relevantne aktere fitosanitarne oblasti u Bosni i Hercegovini, uključujući fitosanitarne inspekcije, administrativno osoblje, fitosanitarne laboratorije i poljoprivredne proizvodjače. Glavni cilj je izgradnja i razvoj fitosanitarnog sektora u Bosni i Hercegovini te usklađivanje sa EU zakonodavstvom i standardima. Velika zahvalnost ide zemljama partnerima koji su svoje eksperte poslali i od kojih smo puno naučili, kao i Evropskoj uniji koja je pomogla da se uspostavi jedan funkcionalnan sistem u fitosanitarnoj oblasti na svim nivoima vlasti u BiH, izjavio je Predrag Jović, direktor Uprave BiH za zdravstvenu zaštitu bilja. Evropska unija je snažan i pouzdan partner u pružanju podrške fitosanitarnom sektoru u BiH pružajući finansijsku podršku, kao i znanje i najbolje prakse evropskih stručnjaka. Osim stručne obuke svih relevantnih aktera u fitosanitranoj oblasti, Evropska unija je iz Pretpristupne pomoći BiH obezbijedila i 25 terenskih vozila, kao i 180 računara i ostale informatičke opreme za jačanje fitosanitarnih inspekcija u BiH, što doprinosi poboljšanju rada i učinkovitosti fitosanitarnih inspekcijskih službi u Bosni i Hercegovini. Na finalnoj konferenciji Twinning projekta, prisustvovali su predstavnici iz dvije države članice EU: iz Ministarstva poljoprivrede, suvereniteta hrane i šumarstva Italije, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Poljske, te Državnog inspektorata za zaštitu zdravlja bilja i ispitivanje sjemena Poljske. Konferenciji je prisustvovao i Marco Di Ruzzo, ambasador Italije u BiH, Wojciech Skrobisz, konzul u ambasadi Poljske u BiH, kao i mnogobrojni predstavnici svih nadleznih institucija i sluzbi u Bosni i Hercegovini u ovom sektoru. Vodeća korisnička institucija u ovom projektu je Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, u saradnji s nadležnim organima dvaju entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Brčko Distrikta BiH, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.
Atlantic Grupa u prvom tromjesečju s 3,2 posto većom dobiti nego lani
Marx.ba Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju 2024. godine ostvarila neto dobit od 9,9 miliona eura, što je 3,2 posto više u odnosu na isti lanjski period, objavio je Atlantic danas. Prihod od prodaje iznosio je 236,6 miliona eura, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od 9,8 posto. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) porasla je 20,3 posto na 25,2 miliona eura. Najveći rast ostvarila su strateška poslovna područja pića (16 posto), ljekarničko poslovanje (11,8 posto) i kafe (9,4 posto). Kava kao najveća pojedinačna kategorija učestvuje u ukupnom prihodu s 20,1 posto. – Odlični prodajni rezultati na početku godine omogućili su snažan rast profitabilnosti unatoč značajnom rastu cijene kakaa i sirove kave te logističkim izazovima koji još uvijek traju, kao i rastu ulaganja u ljude i marketing, izjavio je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Čelnik Atlantica kaže da slijedi nastavak značajnih kapitalnih ulaganja i inovacija u proizvodnom portfelju.
Turistički aranžmani skoro rasprodani
Bloomberg Adria Građani Bosne i Hercegovine sve više uviđaju prednosti ranog bookinga kada je riječ o ljetovanju, zbog čega turističke agencije već od januara polako bilježe rezervacije. Kao i prethodnih godina, najveća potražnja je za aranžmanima u Turskoj, Tunisu, Egiptu i na Jadranu. Za razliku od prošle godine, kada su cijene porasle za 30 posto, ove godine na pojedinim destinacijama nije bilo promjena. Kada je riječ o Turskoj, prema riječima Aide Terzić, vlasnice agencije Relax Tours, visoka inflacija u Turskoj, koja je prema posljednjim podacima blizu 70 posto, uticala je na rast cijena turističkih aranžmana za nekih 20 posto. Međutim, to ne utiče na potražnju s obzirom na to da su pojedini aranžmani i termini već u februaru skoro rasprodani. Isplativost ranog bookinga – Od februara već bilježimo rezervacije, što nije uobičajeno, jer naši ljudi nisu navikli da unaprijed rezerviraju svoje aranžmane, a od ove godine to koriste. Od februara imamo već popunjene neke hotele i određene termine, jer se očekuje da će cijene biti više u sezoni, kazala je Terzić u emisiji Zoom IN na Bloomberg Adria TV. Ono gdje se, prema njenim riječima, najviše osjeti rast cijena na turskom primorju su hoteli, upravo zbog inflacije. Koliko se rani booking isplati pokazuju i podaci agencije Elite Travel, koja je već u januaru prodala dobar dio aranžmana. – Konkretno, ove godine smo na ultra ranom bookingu za Tunis 2024. u januaru prodali 50 posto od planirane ljetne sezone. Rani booking ima svoje prednosti kako za putnike tako i za čitavu industriju turizma, za Bloomberg Adriju kaže Amna Mulabegović-Mosbah, agentica iz Elite Travela. Ističe da se cijene aranžmana za Tunis nisu mijenjale u odnosu na prošlu godinu, a i potražnja je na istom nivou. Predsezona, kao i sam kraj sezone, svakako su cjenovno povoljniji u odnosu na juli i august, kada je vrhunac sezone, te su idealni za porodice s malom djecom i naravno sve one koji žele boravak u hotelu s manjom gužvom. Konkretno, krajem juna sedam noćenja na bazi all inclusive usluge u hotelu sa četiri zvjezdice u predsezoni košta 975 KM po osobi, dok za istu uslugu u julu i augustu treba izdvojiti 1.400 KM po osobi. Ista usluga u hotelu s pet zvjezdica u predsezoni košta 1.350 KM po osobi, dok je u top sezoni potrebno izdvojiti 2.250 KM po osobi. Cijene na hrvatskom primorju, prema riječima Borisa Žgombe, šefa Uniline grupe, za sezonu 2024. su zabilježile blagi rast koji je u sinergiji s inflacijom. Inače Hrvatska se u BiH percipira kao skupa destinacija, te se vrlo često navodi da se za isti novac na drugim destinacijama može dobiti puno više. Međutim, brojke pokazuju da cijene ne utiču na posjećenost hrvatskog primorja, bar kada je riječ o bh. turistima. Cijena nekada nije bitna Žgomba navodi da je Hrvatska u prošloj godini zabilježila oko pola miliona turista iz BiH i da je već u februaru oko 40 posto kapaciteta u Hrvatskoj bilo prodano. – Treba znati da Hrvatska ima ogroman dijapazon ponude od kampova, privatnog smještaja, apartmana, mobilehomea, hotela vrhunske kategorije. S obzirom na tu ponudu, svako može naći nešto što je primjereno njegovim mogućnostima i željama, kazao je Žgomba u emisiji Zoom IN. Naravno da ima segmenata ponude koji su skupi i koji možda nisu dostupni svakom građaninu BiH, ali ima isto tako i jako puno segmenata koji jesu i to dokazuje i broj ljudi koji posjećuju Hrvatsku, dodaje. Žgomba ovaj rast cijena pravda i unapređenjem turističke ponude i infrastrukture. Kako kaže, turistički radnici su radili na poboljšanju kvaliteta usluge, prilagođavanju cijena gdje je to moguće, ulagali su u radnu snagu. Međutim, ne treba zaboraviti da cijene ljetovanja u suštini nisu nikada bile problem za Bosance i Hercegovce te da u BiH vrijedi ona da ”ne ljetuje ko ima, nego ko je naučio”. To pokazuju i posljednji podaci, ali i oni iz prethodnih godina o prodaji turističkih aranžmana. – Očito da su putovanja postala potreba ljudi koji putuju bez obzira na rast cijena, kazala je Terzić. Dodala je da bh. turisti uglavnom biraju pasivni odmor, izležavanje na plaži i dobru hranu. – Naši ljudi štede, vole da putuju, odvajaju novac za putovanja. Postoje gosti koji ne pitaju za cijenu. Ako traže naprimjer neki luksuzniji hotel s pet zvjezdica, svejedno im je da li je to 200-300 KM skuplje. Njima je jedino važno da im je lijepo, zaključila je Terzić.
Plemeniti metali: Srebro se vraća na prijašnje vrijednosti
Marx.ba Ozbiljno zaoštravanje napetosti na Bliskom istoku uzrokovalo je i bijeg prema zlatu ili plemenitim metalima, gdje je, barem za zlato, vrhunac dosegnut 12. aprila. Naime, tog dana je za uncu zlata trebalo platiti 2.431 dolar. Početkom ove sedmice vidljivo je unovčavanje dobiti. Posebno se to odnosi na srebro koje je s pet posto minusa imalo najveći jednodnevni gubitak u više od tri godine. Indikator zamaha konvergencije/divergencije pokretnog prosjeka (MACD) pao je ispod svoje signalne linije, što ukazuje da je srebro vjerovatno preokrenulo svoj srednjoročni trend i da će pasti još niže. Signal je poboljšan činjenicom da je MACD pouzdaniji pokazatelj na tržištima koja nisu u jakom trendu, kao što je slučaj sa srebrom. Cijena srebra će vjerovatno pasti na podršku s prijašnjih najviših vrijednosti od 26,00 dolara. Na tom se nivou moglo bazirati i oporaviti. Odlučujući proboj ispod 26,00 dolara vratio bi srebro unutar njegovog jednogodišnjeg raspona i vjerovatno donje linije trenda na otprilike 23,00 dolara. Trgovanje zlatom i srebrom u utorak je bilo prigušenije, zlato je stotinjak dolara bilo ispod rekordne vrijednosti, ali je od početka godine ipak poraslo za zavidnih 13 posto. U međuvremenu, na tržištima kriptovaluta bitcoin sramežljivo raste nakon subotnjeg prepolovljenja, što se podudara s priljevima u američke ETF-ove. Naime, priljevi su bili negativni prošle sedmice do petka, a u petak i ponedjeljak zabilježen je neto priljev u svježem novcu od oko 60 miliona dolara. Ipak, prognoze za bitcoin ostaju pozitivne, a djelomično se taj optimizam temelji i na značajno povećanoj potražnji u razdoblju nakon halvinga.
Počelo drugo izdanje jednog od najvažnijih regionalnih turističkih foruma – Sarajevo Tourism Summit 2024.
Marx.ba U Sarajevu je jutros počelo drugo izdanje jednog od najvažnijih regionalnih turističkih foruma, Sarajevo Tourism Summit 2024. Business Concierge Center, prvi i jedini concierge servis u Bosni i Hercegovini, u saradnji s agencijom Topcom Sarajevo, organizator je 2. Sarajevo Tourism Summita, najvažnijeg internacionalnog turističkog događaja u Bosni i Hercegovini posvećenog turizmu. Summit će se održati 24. i 25. aprila 2024. godine u sarajevskim hotelima Holiday i Europa. Najavljen je dolazak preko 50 vrhunskih internacionalnih predavača, panelista i master class instruktora, te više od 300 gostiju iz Bosne i Hercegovine, regije i ostatka Evrope. Summit će ponuditi dinamične panel diskusije, analize slučajeva i prezentacije, a prvog dana panel teme će obuhvatiti “Investicije u turizmu”, “AI / Umjetnu inteligenciju u turizmu”, “Održivi turizam” i “Brand & Trend. U večernjim satima organizatori su pripremili za sve sudionike cocktail networking event u Hotelu Evropa, pod pokroviteljstvom Raiffaisen banke. Drugi dan Summita, 25. aprila 2024., započinje uvodnim predavanjem Roba Davidsona, jedog od najboljih stručnjaka kongresne industrije koji dolazi iz Londona a na temu “MICE potencijali Bosne i Hercegovine”. Potom slijede paneli na teme “Future of MICE” – Budućnost kongresne industrije, “Uticaj medija i društvenih mreža na turističke trendove”, “Inovacije u turističkom transportu” i “Iskustva u turizmu kroz promociju lokalne kulture”. Organizatori 2. Sarajevo Tourism Summita posebnu su pažnju posvetili edukaciji i razvoju mladih talenata u turističkoj industriji. Stoga su osigurali određeni broj besplatnih kotizacija za učenike i studente koji studiraju turizam na fakultetima u Sarajevu te za učenike srednje turističke škole. Ova inicijativa pruža priliku mladima da se povežu s iskusnim profesionalcima, steknu dragocjena iskustva i prodube svoje znanje o turističkoj industriji. Također, omogućuje im da sudjeluju u panel diskusijama i drugim događajima tijekom Summita, pridonoseći njihovom profesionalnom razvoju i inspirišući ih da budu budući lideri u turizmu. Enis Hadžimujić, idejni tvorac Summita i direktor kompanije Business Concierge Centera, ističe kako je Summit prilika za razmjenu ideja, iskustava i najnovijih trendova u turizmu. Organizatori žele stvoriti platformu koja će potaknuti inovacije i podržati razvoj turističke industrije u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj regiji. Jasmin Topalović, suorganizator ovog prestižnog događaja i direktor agencije Topcom i portala Marx.ba, tokom otvaranja Summita nije krio zadovoljstvo da su Sarajevo i BiH ugostili toliko eminentnih gostiju iz poslovnog svijeta.
Kompanije u BiH sve zainteresiranije za postavljanje solarnih panela na proizvodne hale
Bloomberg Adria Kompanije u Bosni i Hercegovini sve više su zainteresovane da na svoje prodajne, proizvodne i skladišne hale postavljaju solarne panele, što je posljedica rasta cijena električne energije u prethodne dvije godine. Međutim, s padom cijena na svjetskim berzama u ovoj godini smanjena je i realizacija projekata, iako je interes i dalje veliki. Cijena električne energije na mađarskoj berzi u 2022. godini je s januarskog prosjeka od 198,92 EUR/MWh porasla na decembarskih 261,15 EUR/MWh, s tim da je vrhunac bio u avgustu, kada je cijena bila 495,29 EUR/MWh. U 2023. godini vrijednost električne energije je počela da pada na januarskih 148,69 EUR/MWh, da bi na kraju godine bila 81,72 EUR/MWh (decembarski prosjek). U ovoj godini cijena električne energije je nastavila da pada pa prosječno u aprilu (do 16. 4.) iznosi 50,21 EUR/MWh. U kompaniji Telemax iz Banjaluke, koja posluje preko 20 godina, a posljednjih godina je fokusirana na gradnju solarnih elektrana po principu ključ u ruke, kažu da je svakim danom sve više zainteresovanih kompanija koje žele da investiraju u izgradnju solarnih postrojenja. To je, ističu, prije svega posljedica uvođenja pravila koje EU diktira – CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) i SDG (Sustainable Development Goals), odnosno podataka koji će pokazati koliko izvoznici u svom proizvodu imaju udjela električne energije iz obnovljivih izvora. – Potražnja za solarnim panelima će itekako rasti, s tim da se ogromna potražnja očekuje i od fizičkih lica u BiH kada se zakoni još malo prilagode, kao u regiji, kada se definišu prosumjeri, kada se riješi problem duplog PDV-a… Cijene struje će rasti i definitivno će domaćinstva biti ogromno tržište, kaže u intervjuu za Bloomberg Adriju Nikola Maksimčuk, direktor prodaje u kompaniji Telemax i suosnivač brenda City Gecko. Trenutno je zbog stanja na energetskom tržištu realizacija projekata usporila, iako je broj zainteresovanih svaki dan sve veći. – Nama je bitna, a investitorima još bitnija, cijena megavat sata električne energije na berzama, na mađarskoj, hrvatskoj i srpskoj berzi koja je vezana sa BiH. Mi s njima trgujemo. Posljednje dvije godine su cijene bile rekordno visoke, povrat investicije bio je kratak, dok je sada stvar malo drugačija, cijene niže, pa su investitori oprezniji, naglašava Maksimčuk. Međutim, solarne elektrane su investicije koje se posmatraju minimalno 15+ godina, do 30 godina, tako da u Telemaxu vjeruju da se ulaganje svakako isplati. O cijenama izgradnje jednog solarnog postrojenja je nezahvalno govoriti jer na to utiče mnogo faktora, ali u Telemaxu kažu da se može govoriti o pojedinim budžetskim varijantama. – Što se tiče krova kompanija, na koji bi se postavili paneli, cijene se kreću od 650 do 850 eura po kilovat satu (kWh), po principu ključ u ruke. Mnogo faktora utiče na cijenu tako da prije izlaska na teren i detaljne analize ne možemo tačno da odredimo cijenu. Sve zavisi od strukture kompanije, potrošnje, od želja i svega ostalog, poručuje Maksimčuk. Fizičkim licima koja su zainteresovana za postavljanje panela na svojim domaćinstvima poručuju da sačekaju, jer su nakon ugradnje off-grid.
Cijena zlata pala sa rekordne vrijednosti i nafta jeftinija
Marx.ba Evropski berzanski indeksi su danas su u porastu, a cijena zlata je pala sa rekordnih vrijednosti od prošle sedmice, dok se nafta Brent prodaje za manje od 86 dolara po barelu. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.00 sati porastao na 17.876,50 poena, francuski CAC 40 na 8.069,26 poena, londonski FTSE 100 na 7.986,75 poena, moskovski MOEX na 3.467,83 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi porastao na 37.986,40 poena, dok je indeks S&P 500 pao na 4.967,23 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 15,282,01 poen. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 80,896 dolara, a cijena nafte Brent na 85,948 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 30,250 eura za megavat-sat. Cijena zlata je pala na 2.356,52 dolara za uncu, a cijena pšenice na 5,5056 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,06658, što je otprilike isto kao u petak.
CEFTA SEED+ projekat nastavlja pružati podršku trgovini kroz digitalizaciju
Marx.ba CEFTA Sekretarijat i Evropska komisija potpisali su Ugovor vrijedan četiri miliona eura za aktivnosti projekta SEED+ pod nazivom „Podrška sistematskoj razmjeni elektronskih podataka (SEED+) u CEFTA-i 2024“. Ovaj projekat će poboljšati olakšavanje trgovine i ekonomsku integraciju kako unutar CEFTA-e, tako i između CEFTA-e i Evropske unije. Evropska komisija se obavezala da će u potpunosti finansirati SEED+ projekat tokom naredne tri godine, navodi se u saopćenju. Ovaj projekat je namijenjen značajnom olakšavanju trgovine robom i uslugama, promovišući bliže ekonomske veze unutar CEFTA-e i pojednostavljivanjem procesa kroz ubrzavanje digitalne tranzicije. Osnovni fokus SEED+ aktivnosti je održavanje i proširenje ovog sistema. Projekat će nastaviti da pruža podršku elektonskoj razmjeni trgovinskih podataka i dokumenata unutar CEFTA-e, promovišući trgovinu bez papira, poboljšavajući sigurnost u trgovinskim operacijama bez ometanja tokova trgovine. Smanjujući teret na ekonomske operatere, preduzetnike i građane u prikupljanju i dostavljanju trgovinskih podataka i dokumenata, SEED+ projekat teži eliminaciji prepreka i smanjenju troškova i vremena potrebnih za slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi kroz CEFTA-u. SEED+ aktivnosti također teže bližoj saradnji sa EU, usklađujući prakse sa evropskim standardima kako bi se poboljšala interoperabilnost i doprinijelo ekonomskoj integraciji CEFTA Strana u EU, objašnjeno je u saopćenju. SEED+ projekat je usklađen sa Akcionim planom za Zajedničko regionalno tržište (CRM) i novim Planom rasta Evropske komisije za Zapadni Balkan, sa ciljem povećanja ekonomskog rasta i ubrzanja socio-ekonomskog usaglašavanja sa EU. Ključni rezultati CRM-a i Plana rasta, kao što su Zelene i Plave trake, bit će implementirani kroz CEFTA SEED+ projekat.
Nova strategija: Čokoladni gigant ulaže u proizvođače kakaoa
Marx.ba Barry Callebaut ulaže u uzgoj stabala kakaoa kako cene ključnog sastojka čokolade rastu, smanjujući profit za slastičare. Švicarska fabrika čokolade radi sa farmama u Brazilu i Ekvadoru na „pilotiranju i razvoju najboljih praksi za stvaranje skalabilnog i profitabilnog visokotehnološkog modela za održivu proizvodnju kakaoa“, navodi kompanija, piše Seebiz. Pristup dolazi pošto je ozbiljna nestašica kakaoa gurnula cijene na rekordno visoke i skrenula pažnju na godine hroničnog nedovoljnog ulaganja u ključnim zapadnoafričkim zemljama, ometajući sposobnost farmera da se brane od bolesti i vremenskih rizika. Inicijativa Future Farming ima za cilj da „bude katalizator za druge da ulažu u poljoprivredu i stvore partnerstva sa farmerima za modernizaciju održivog uzgoja kakaoa velikih razmjera“, navodi se u saopćenju kompanije. Barry Callebaut je potpisao inicijalni sporazum o saradnji sa poljoprivrednom kompanijom u Bahiji u Brazilu za razvoj 5.000 hektara zemlje. Imovina kompanije od 640 hektara u Ekvadoru, također, će biti dio inicijative, navodi se. Steven Retzlaff, aktuelni predsjednik kompanije Global Cocoa, postat će izvršni predsjednik FFI-ja i podnosit će izvještaj izvršnom direktoru Peter Feld. Alain Freymond će postati novi predsjednik globalne kakao kompanije. – Uvjeren sam da sa FFI nećemo samo dovesti uzgoj kakaa na industrijski nivo, već ćemo, također, pomoći da održivi kakao postane norma, rekao je Retzlaff.
FBiH najavila: Aukcije za velike solarne i vjetroelektrane od 2025. godine
Marx.ba U periodu od 2025. do 2030. godine, Federacija Bosne i Hercegovine planira pokrenuti aukcije za velike projekte vjetroelektrana i solarnih elektrana s ukupnim kapacitetom od 240 MW i subvencionirati rad malih fotonaponskih postrojenja, postrojenja na biomasu i bioplin od kombiniranih 61,2 MW. Dinamiku dodjele poticaja objavilo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u prijedlogu Uredbe o kvotama za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju. Dražbe su omogućene novim Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovitoj kogeneraciji u kolovozu prošle godine. – Javna rasprava o nacrtu uredbe otvorena je do 22. aprila, objavilo je Ministarstvo, prenosi Balkan Energy News. Dokumentom su definirane kvote za svaku tehnologiju i količine električne energije iz malih projekata koje će biti podržane zajamčenim otkupnim cijenama. Njihovi programeri natječu se na takozvanim FIT aukcijama. Nacrt sadrži i planirani obiam dražbi za velike elektrane za fiksne premije (FIP). Zajednice obnovljivih izvora energije dobile su udio u kvotama za sve tehnologije u segmentu malih objekata. Regulator će provoditi FIP aukcije najmanje jednom svake dvije godine Volumeni FIP aukcija određeni su na temelju sektorskih ciljeva za proizvodnju električne energije. Operator za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) provodit će FIP aukcije najmanje jednom u dvije godine, stoji u Nacrtu. Cilj je jednom godišnje imati aukcije za svaku tehnologiju zasebno.