Volkswagen ulaže 2,5 milijardi eura u proširivanje proizvodnog i inovacijskog centra
Marx.ba Njemačka automobilska grupa Volkswagen objavila je da će uložiti 2,5 milijardi eura u proširivanje proizvodnog i inovacijskog centra u kineskom gradu Hefeiju. Centar u Hefeiju pomoći će kompaniji da za 30 posto brže plasira tehnologije na kinesko tržište i da proizvodi vše električnih vozila, rekao je član upravnog odbora Volkswagen grupe za Kinu Ralf Brandstaetter. Volkswagen se sprema u Kini proizvoditi i dva modela ove kompanije koje razvija u saradnji s kineskim partnerom XPENG-om, objavili su prošle sedmice iz njemačke kompanije, dodavši da bi proizvodnja trebala početi 2026. godine. Volkswagen je krajem 2022. izgubio “titulu” najprodavanije marke automobila u Kini, koju mu je preoteo domaći proizvođač električnih vozila BYD. Njemačka kompanija najavila je niz novih modela u elektrifikaciji kineskog portfelja kako bi vratila izgubljeni udio u najvećem tržištu automobila u svijetu.
ECB neće mijenjati kamate, prvo smanjenje se očekuje u junu
Bloomberg Adria Evropska centralna banka (ECB) vjerovatno neće pristupiti smanjenju kamatnih stopa na ovosedmičnoj sjednici, ali će narativ biti jasniji u smjeru trenutka kada će pristupiti smanjenju kamata, smatraju analitičari Bloomberg Adrije. – Trenutni izgledi su da će to biti junska sjednica, pa se fokus pomjera na intenzitet smanjenja do kraja godine, kaže Marina Petrov Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije. Dodaje da je to ipak na dugom štapu, jer ukoliko inflacija nastavi usporavati i ne bude nikakvih iznenađenja, naši analitičari očekuju smanjenja kamatnih stopa u koracima od 0,25 procentnih poena do kraja godine, što bi već bitno smanjilo restriktivnost monetarne politike ECB-a, a i teret kamatnih stopa na ekonomije. Prema najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banke i dalje vide slabljenje tražnje za kreditima, što svjedoči o tome da se tražnja iz kreditnog kanala drži pod kontrolom. Inflacija u eurozoni ide ka cilju od dva posto i u martu je prema procjenama bila na nivou od 2,4 posto, već šesti mjesec zaredom ispod tri posto, što ohrabruje ECB da direktnije komunicira sljedeće korake. Tržište rada je zategnuto, pa pritisci na zarade omogućavaju nešto veću perzistentnost baznim kategorijama inflacije – tipa uslugama koje su radno intenzivne i čija inflacija se od novembra ne spušta ispod četiri posto. – To su i faktori koji trenutno ograničavaju akcije ECB-a, i zahtijevaju opreznost u donošenju odluka i u samoj komunikaciji. Tempo rasta zarada je usporio u četvrtom kvartalu 2023., a podaci o rastu zarada za prvi kvartal 2024. bit će raspoloživi do junske sjednice ECB-a i iskristalisat će potez centralne banke, zaključuje Petrov Savić.
Počinje odbrojavanje: Čeka se najava ECB-a o novim rijekama jeftinog novca
Marx.ba Oči investitorske javnosti u Evropi, ali i šire, ove će sedmice biti uprte u Frankfurt gdje u četvrtak zasjedaju guverneri Evropske centralne banke (ECB). Kako navode mediji, od njih tržište očekuje jasan signal da na idućem, junskom zasjedanju, slijedi prvo smanjenje kamatnih stopa nakon što su zbog borbe protiv inflacije podignute na rekordno visok nivo od četiri posto. Stopa inflacije u eurozoni u martu je, prema preliminarnoj procjeni Eurostata, pala na 2,4 posto, sa 2,6 posto u februaru, i tako je sve bliže ECB-ovom cilju od dva posto. Kako je za Reuters komentirao Guy Miller, glavni tržišni strateg kompanije Zurich Insurance Group, tržište traži potvrdu da smanjenje kamata dolazi u junu. U suprotnom, na tržištu kapitala mogle bi se dogoditi značajne turbulencije. Kako sada stvari stoje, sa priličnom se sigurnošću može reći da je junsko rezanje kamata gotova stvar. Posebice zato jer takvi signali dolaze od guvernera koji nisu skloni prebrzom snižavanju cijene novca. To prije svega vrijedi za nizozemskog guvernera Klaasa Knota koji je izjavio da bi “potpisao smanjenje u junu”, a toj se ideji ne protivi ni Robert Holzmann, guverner austrijske centralne banke, također na glasu kao jedan od “jastrebova”, piše Lider. Evropski ekonomisti smatraju kako je ECB-u u donošenju odluke o rezanju kamata važnije da pred sobom ima makroekonomske podatke koji su uglavnom s očekivanjima te institucije, za razliku od američkog Feda koji želi vidjeti poboljšanje. No, valja podsjetiti kako zadatak američke centralne banke nije samo održavanje stabilnosti cijena, odnosno kontrola inflacije, već i održavanje pune zaposlenosti. Kao protuargument i dalje stoji rast cijena usluga, koje se tvrdoglavo drže na četiri posto, što odražava daljnji rast plaća. Centralna banka eurozone više je puta naglasila kako je kretanje plaća možda i najvažniji faktor o kojem ovisi kad će krenuti u smanjenje kamatnih stopa. Jedan od mogućih scenarija stoga je da ECB signalizira da će sniziti kamatne stope, ali je pitanje koliko će izravno naznačiti da će to biti već u junu.
Cijena zlata pala s izgledima za smanjenje kamata u SAD
Bloomberg Adria Cijene zlata pale su nakon što su objavljeni rezultati mjesečnog istraživanja američkog tržišta rada. Prošle sedmice cijene dosegnule rekordne razine, no snažno tržište rada dovelo je do pada broja onih koji misle da će Fed brzo smanjiti kamatne stope, što je utjecalo na cijenu. Zlato je palo za oko 1,2 posto, dok su prinosi američkih državnih obveznica porasli kako je broj novih radnih mjesta u SAD u martu porastao više nego u bilo kojem od prethodnih 11 mjeseci, a stopa nezaposlenosti pala na 3,8 posto. Podaci idu u prilog onima koji kažu da Fed neće žuriti s popuštanjem svoje monetarne politike. Više kamatne stope obično smanjuju privlačnost zlata koje ne nosi kamatu. S druge strane, cijena zlata ostaje iznad 2,3 hiljada dolara za uncu, a period rasta koje je počelo sredinom februara bez jasnog okidača i dalje zbunjuje neke analitičare. Od tog trenutka cijena zlata porasla je za 17 posto, a barem dio optimizma pripisuje se mišljenju da bi Fed uskoro mogao početi smanjivati stope. Potražnja centralnih banaka također je bitan faktor, pri čemu je Narodna banka Kine završila mart kao neto kupac plemenitog metala 17. mjesec za redom. Ulagači će pažljivo pratiti podatke o inflaciji u SAD koji bi trebali biti objavljeni u srijedu, a koji bi mogli dodatno ukazati na to što će Fed učiniti u narednom periodu. S druge strane, investitori će morati pratiti napetosti na Bliskom istoku. Izrael je rekao da će povući dio svoje vojske iz Gaze nakon što je premijer Benjamin Netanyahu u nedjelju istakao da očekuje skoru pobjedu. Iran pak sprema odgovor na napad na konzulat u Siriji za koji krivicu pripisuje Izraelu. Hezbolah upozorava da je spreman za rat. Iako visoke kamatne stope loše utječu na cijene zlata, one često skaču u periodima kada su geopolitički rizici visoki. Cijena zlata pala je za 0,2 posto na 2325,26 dolara za uncu u 10:01 po singapurskom vremenu. Bloombergov indeks Dollar Spot napredovao je, a skočila je i cijena platine. Vrijednost paladija je pala.
Johnson & Johnson najavio svoju pedesetu akviziciju vrijednu 12,5 milijardi dolara
Marx.ba Farmaceutski div Johnson & Johnson (J&J) kupuje proizvođača medicinskih uređaja Shockwave Medical za oko 12,5 milijardi dolara povećavajući tako svoj portfelj u segmentu medicinskih uređaja. Ova kompanija sa sjedištem u Kaliforniji proizvodi uređaj koji koristi udarne valove za razbijanje kalcificiranog plaka u srčanim žilama, slično kao što se liječe bubrežni kamenci. Kako prenosi Reuters, J&J bi, da bi kupio ovu kompaniju, trebao platiti 335 dolara po dionici u gotovini, a ponuđena cijena podrazumijeva premiju od 4,7 posto u odnosu na posljednje trgovanje Shockwavea na berzi u četvrtak koje je iznosilo 319,99 dolara. Shockwave ima tržišnu vrijednost oko 12 milijardi dolara, a dionice kompanije porasle su tek jedan posto nakon objave vijesti. Prema Tracxnu, pedeseta je ovo akvizicija farmaceutskog giganta od njenog osnivanja, a posljednja je bila prije samo tri mjeseca kada je kompanija za dvije milijarde dolara preuzela kompaniju Ambrx Biopharma koja razvija lijekove za pacijente oboljele od karcinoma. Također, u novembru su kupili i Laminar, kompaniju koja razvija medicinske uređaje usmjerene na eliminaciju lijevog atrijalnog crvuljka. J&J je ovu kalifornijsku kompaniju platio 400 miliona dolara. Godinu dana prije toga, u novembru 2022. najveća je svjetska farmaceutska kompanija akvizirala i Abiomed, lidera u revolucionarnim tehnologijama za liječenje srca, pluća i bubrega. Ova je akvizicija procijenjena na 16,6 milijardi dolara. Ipak, najveća akvizicija u historiji ove kompanije dogodila se 2017. godine kada je J&J kupio švicarski Actelion, fokusiran na liječenje plućnih bolesti, za oko 30 milijardi dolara. Početkom ove godine farmaceutski je div izvijestio o 21,40 milijardi dolara ukupnih prihoda u četvrtom kvartalu prošle godine što je 7,3 posto više u odnos na isti kvartal 2022., a zabilježio je i neto dobit od 4,13 milijardi dolara, dok je u 2022. ona iznosila 3,23 milijarde. Kompaniju je prošle godine potreslo i odvajanje kompanije Kenvue iz njihove grupacije, iako je zadržao udio od oko 9,5 posto. Mnogi su portali to nazvali “najvećim potresom u kompaniji tokom njene stoljetne historije”, ali direktori J&J-a naglasili su da se kompanija sada fokusira na svoj “MedTech” odjel, odnosno segment vezan uz farmaceutske i medicinske uređaje za koji predviđaju “relativno dosljedan” rast tokom ove godine pa im ova najnovija akvizicija dolazi “sasvim prirodno”. Naime, J&J-ovo poslovanje s medicinskim uređajima u prošloj je godini zabilježilo prihode od prodaje u iznosu od 7,67 milijardi dolara što je 13,3 posto više u odnosu na godinu ranije, piše Lider.
Nvidia je itekako profitabilna, ali ove godine ništa ne donosi zaradu kao kakao
Marx.ba Ovogodišnji rast berzanske vrijednosti kompanije Nvidia za 80 posto primjer je dobrog investiranja u nove tehnologije, ali su investitori u kakao ove godine ostvarili za 50 posto bolju zaradu, jer je cena fjučersa ove biljke koja se gaji uglavnom u Africi i Južnoj Americi porasla za više od 120 posto. Cijene kakaoa porasle su posljednjih mjeseci zbog globalne nestašice i panične kupovine koja je dodatno doprinijela cjenovnom skoku. Najveći svjetski proizvođači kakaa, Obala Slonovača i Gana, pogođeni su nepovoljnim vremenskim uslovima i biljnim bolestima, što je dovelo do značajno nižih prinosa, prenosi Statista. Od početka tekuće sezone, isporuke iz Obale Slonovače i Gane, opale su za 28, odnosno za 35 posto u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je Međunarodna organizacija za kakao (ICCO) u februarskom izvještaju. ICCO očekuje da će globalni deficit snabdijevanja dostići 374.000 metričkih tona u sezoni koja traje do septembra. Ukupna godišnja produkcija kakaa u 2020. godini bila je oko 5,8 miliona tona. Budući da ne postoji lako i brzo rješenje za probleme globalnog snabdijevanja, gotovo je izvjesno da će cijene kakaa ostati povišene još neko vrijeme. Potrošači će vjerovatno početi da osjećaju efekte poskupljenja kasnije ove godine, jer se očekuje da će se troškovi biti prenijeti na krajnje kupce čokolade i ostalih proizvoda koji sadrže kakao. Obala Slonovače, kao vodeći izvoznik kakaa u svijetu, saopštila je ove sedmice da podiže svoju zvaničnu cijenu za 50 posto, kako bi podržala lokalne poljoprivrednike. Skoro šest miliona ljudi (od ukupno 30,9 miliona stanovnika) u Obali Slonovače zavisi od industrije kakaa, a ovaj sektor ima ključnu ulogu u ekonomskoj stabilnosti i rastu zemlje. Pored Obale Slonovače i Gane, najveći proizvođači kakaa u svijetu su Indonezija, Nigerija, Ekvador, Kamerun i Brazil.
Zlato probilo granicu od 2.300 dolara
Marx.ba Geopolitički i strukturni faktori postavili su zlato u poziciju da dosegne 2.600 dolara za uncu u roku od godinu dana, prema jednom tržišnom veteranu. Plemeniti metal je ove godine dosegnuo uzastopne rekordne vrijednosti, uključujući još jedan u četvrtak kada je promptno zlato probilo iznad 2.300 dolara prije nego što je blago pojeftinilo. Rano u petak trgovalo se oko 2.278 dolara po unci. Razlozi koji stoje iza njegova uspona – i koliko više može ići u bliskom ili srednjoročnom periodu – vruće su teme među ulagačima, osobito budući da su dobici na berzi i dalje snažni. Juerg Kiener, glavni investicijski direktor u Swiss Asia Capitalu, rekao je u srijedu za CNBC-jev “Street Signs Asia” da njegova analiza krivulje naprijed za zlato “izgleda fantastično”. – Ako pogledate svoju krivulju unaprijed za godinu dana, to je oko 2.600 dolara. Mislim da bismo mogli biti jako brzi dok uzimamo 2.300, ima dosta zadržane potražnje, rekao je, prenosi Lider. Dodao je da kolaps zaliha na tržištu zlata dovodi u opasnost “mnoge izvedene strukture”. – To vjerovatno dovodi u opasnost mnoge strukture koje su na tržištu igrajući zlato, jer trgovci možda neće moći pokriti svoje kratke pozicije. A ako kažem da je 26.000 za mene samo krivulja prema naprijed, u slučaju da dobijemo kratak stisak, brojke će ići puno više, rekao je. Kratki stisak je kada cijena imovine naglo poraste, a oni s kratkim pozicijama — koji su se kladili na pad cijene — prisiljeni su kupiti imovinu kako bi spriječili nove gubitke, obično dodatno podižući cijenu. Kiener je također naveo geopolitiku, prelazak na “multipolarni svijet” i promjenu međunarodne trgovinske strukture kao razloge za njegov nagonski raspoloženje u pogledu cijene zlata. Drugi je bio da vlade “štampaju novac kao da sutra ne postoji”. Na zlato se obično gleda kao na takozvano sigurno utočište, a također i kao potencijalnu zaštitu od inflacije. Geopolitiku je nekoliko analitičara navelo kao temelj srednjoročnog rasta za zlato, usred ratova u Gazi i Ukrajini, nadolazećih izbora u SAD i mogućnosti recesije u velikim ekonomijama. Drugi često citirani faktor je vjerovatnost smanjenja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi SAD, od kojih se tri očekuju ove godine. Niži troškovi posudbe obično povećavaju privlačnost zlata jer se ulagači odmiču od imovine s fiksnim prihodom poput obveznica. – Imamo ogroman tok plemenitih metala koji napuštaju Zapad, rekao je, dodajući da je došlo do “stvarnog pomaka” prema rastućoj potražnji za dragocjenim metalima u Aziji i šire u zemljama BRIC-a.
Uspješno održan sastanak o implementaciji projekta Svjetske Banke u Razvojnoj banci FBiH
Marx.ba U Razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine održan je izuzetno važan sastanak s predstavnicima partnerskih komercijalnih banaka, leasing kuća, te predstavnicima Federalnog ministarstva finansija i Svjetske banke. Sastanak je imao za cilj dubinsku evaluaciju dosadašnje implementacije “Projekta za oporavak i podršku firmama/poslovnim subjektima u BiH”, koji Razvojna banka FBIH provodi pod okriljem Svjetske banke kako bi se pružila podrška preduzećima u procesu oporavka nakon izazova izazvanih nedavnim globalnim događajima. Na ovom susretu predstavljeni su dosadašnji rezultati implementacije ovog projekta, praćeni otvorenom diskusijom o postignutim dostignućima i mogućnostima za dalja unapređenja. Naglašena je važnost kontinuirane saradnje i partnerstva između Razvojne banke FBiH, komercijalnih banaka i leasing društava, Svjetske banke i ostalih relevantnih institucija kako bi se osiguralo da ovaj projekat dostigne svoj puni potencijal. Svi učesnici su se složili o neophodnosti daljeg jačanja sinergije među partnerima radi efikasnog ostvarenja ciljeva projekta. U tom kontekstu, dogovorene su naredne aktivnosti, koje obuhvataju i planirane edukacije osoblja, s uvjerenjem da će doprinijeti daljem napretku i ostvarenju optimalnih rezultata projekta. Tanja Latić, predstavnica Svjetske banke, zajedno s pomoćnikom ministra finansija, Samirom Bakićem, te v.d. izvršnim direktorom Razvojne Banke FBIH, Daliborom Milinkovićem, istakli su svoje zadovoljstvo dosadašnjim postignućima, naglašavajući istovremeno duboku posvećenost komercijalnih banaka i leasing kuća u pružanju podrške lokalnom privrednom sektoru kroz ovaj Projekat uz izuzetno aktivno sudjelovanje Razvojne Banke FBIH, Svjetske banke te Federalnog ministarstva finansija.
Ulagači traže sigurno utočište u zlatu
Marx.ba Tržišta dionica nesretno su ušla u drugo tromjesečje, uz rast “pogrešnih” stvari – cijena nafte i prinosa na državne obveznice. Razlog za uzbunu je očekivanje da će Sistem federalnih rezervi (FED) ove godine vrlo oprezno smanjivati kamatne stope, javlja Anadolu. Pad indeksa u ponedjeljak je na Wall Streetu ipak bio prilično blag, no u utorak je već bio značajniji jer su Dow Jones i S&P 500 izgubili oko postotak vrijednosti. Usred rastućih napetosti na Bliskom istoku, cijena američke lake nafte premašila je 85 dolara prvi put od oktobra. Federalne rezerve očito će imati puno posla oko smanjenja inflacije na ciljanu razinu od dva posto. Kako su objavljeni i neočekivano dobri makroekonomski podaci, Fedovo junsko snižavanje kamata, koje su tržišta već uvelike ugradila u cijene dionica, ugroženo je. Ovosedmični pad vodećih berzanskih indeksa stoga ne čudi, tim više što smo u prvom tromjesečju (uz sve geopolitičke napetosti) zabilježili neočekivano visok rast – indeks S&P 500 porastao je deset posto. U utorak su porasle samo vrijednosti dionica energetskih kompanija. Popularni iShares Global Energy ETF porastao je na najvišu razinu od septembra 2014. S negativne strane, Tesla je ponovno bio jako izložen. Nakon vijesti da je prodaja električnih vozila u prvom tromjesečju bila 8,5 posto manja nego u istom periodu 2022., dionica je poletjela prema dolje za više od pet posto. Postavlja se pitanje gdje tražiti prilike za ulaganje nakon što su procjene u SAD postale historijski vrlo visoke, a višestruka zarada već je 30 posto iznad prosjeka. Hedge fondovi su ove godine počeli dodavati više evropskih dionica (uglavnom informacijske tehnologije i poluvodiča) u svoje portfelje, dok su smanjili izloženost Sjevernoj Americi, prema podacima koje je objavio Morgan Stanley. U Evropi su vrednovanja niža, prosječni multiplikator očekivane dobiti je 14, a u SAD-u 21. Ipak, ove je godine indeks S&P 500 u prvom kvartalu “potukao” STOXX 600, nakon što mu je rast bio dvostruko veći od prošle godine. Ako rizični fondovi vjeruju evropskim berzama, to je očito gore za evropsku ekonomiju, piše britanski The Economist u posljednjem broju. Evropa se suočava s trostrukim šokom: prvo ju je pogodio energetski udar (nakon početka rata u Ukrajini), sada se bori s jeftinim kineskim uvozom (uglavnom proizvođači električnih vozila vrlo brzo osvajaju tržišne udjele), suočiti s još višim carinama na izvoz u SAD, ako Donald Trump bude izabran. Ekonomija je sve više na nogama. Nakon 2019. stvarni ekonomski rast EU iznosio je četiri posto, što je polovica rasta SAD. Prognoze govore da će ovogodišnji rast biti manji od jedan posto. Njemačka je u recesiji, Francuska je objavila da je prošlogodišnji proračunski deficit iznosio 5,5 posto, što je znatno iznad očekivanja. Ali, SAD ima i svojih problema. Istina je da je privredni rast neočekivano visok, ali sve više na račun alarmantne zaduženosti. Neovisni nadzorni organ američkog Kongresa čak upozorava da SAD riskira sličnu krizu na tržištu obveznica s kojom se Velika Britanija suočila prije godinu i po, kada je tadašnja premijerka Liz Truss nepromišljeno najavila smanjenje poreza, a britanske obveznice oštro pale kao proizlaziti. Američki dug već sada iznosi 35 triliona, što je gotovo 130 posto BDP-a (u historiji su takva zaduženja uglavnom završavala bankrotom), a samo za kamate SAD bi 2026. godine trebao platiti bilion (hiljadu milijardi) dolara. Dođe li Trump u Bijelu kuću u novembru, nastavit će politiku smanjenja poreza, očekuje se da će smanjiti porez na dobit s 21 na 15 posto. Čak i uz rast američkog duga bez presedana, neki ulagači traže sigurno utočište u zlatu, koje je ovih dana postavilo novi rekord. Cijena zlata je sada na 2.295,31 dolar za uncu (unca iznosi 28,35 grama). Bitcoin je osjetno pao i skliznuo ispod 65.000 dolara, tako da je ponovno više od deset posto udaljen od rekordne vrijednosti postignute sredinom marta (74.000 dolara). Uzbuđenje koje je bilo tako očito nakon pokretanja američkih spot bitcoin ETF-ova u januaru jenjava. Ako je od tada došlo do priljeva od 12 milijardi dolara u ove novonastale instrumente, slika se posljednjih dana okrenula. U ponedjeljak su ti fondovi prijavili neto odljeve u ukupnom iznosu od 86 miliona dolara. Na tržište (kao i na dionice) također negativno utječe sve manja vjerovatnost da će Fed stvarno započeti ciklus smanjenja stopa u junu, piše Anadolija.
Bitcoin pada: I dalje vlada „ekstremna pohlepa“
Marx.ba Bitkoin je jučer popodne na najvećoj svetskoj berzi kripto valuta Binance pao za 6,44 posto na 60.787,30 eura. Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata (do jučer popodne) je bio 28,28 milijardi eura, što je znatno manje u odnosu na prosječne brojke iz prošle sedmice. Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) vezan za bitcoin se jučer nalazio na nivou 79 u kategoriji „ekstremna pohlepa“, što znači da su investitori i nadalje veliki optimisti povodom daljeg rasta bitcoina. Vrijednost itirijuma (ETH) je pala za 7,11 posto na 3.072,45 eura, a vrijednost binance koina (BNB) za 5,81 posto na 513,79 eura. Solana (SOL) je pala za 9,27 posto, avalanš (AVAX) 11,02 posto, šiba inu (SHIB) 9,34 posto ripl (XRP) 4,45 posto. Najviše se trgovalo bitcoinom, itirijumom i solanom, a najveću rast su ubilježile kriptovalute BNX, VIB i GHST.