Airbus A320neo najprodavaniji: Evropski konzorcijum objavio, isporučeno preko 700 aviona u 2023.
Marx.ba Evropski proizvođač aviona Airbus pohvalio se još jednom uspješnom godinom iza sebe. U 2023. ostvario je profit od nekoliko milijardi eura dok je kupcima širom sveta isporučio preko 700 aviona. Kompanija je u prethodnoj godini ostvarila prihod u iznosu od 65,4 milijarde eura dok je profit prije kamate i poreza (EBIT) iznosio je 4,6 milijarde. Sa proizvodnih traka Airbusa je između 1. januara i 31. decembra izašlo ukupno 735 letjelica. Airbus je proizveo 571 avion iz A320neo porodice aviona dok je drugi uskotrupni model, manji A220, napravljen u 68 primjeraka. Proizvođač je u 2023. godini također sastavio 32 A330 i 64 A350. Jedan od najvažnijih aktuelnih projekata Airbusa je model A321XLR koji je do sada prikupio veliki broj narudžbi od avio-kompanija i lizing kuća. Testiranje i sertifikacija ovog modela se nastavlja i u 2024. godini, a iz Airbusa poručuju da će ulazak aviona u redovan saobraćaj kasniti i da se očekuje u trećem kvartalu. Usljed velike potražnje za putničkim avionima Airbus planira da nastavi sa povećanjem obima proizvodnje svojih najprodavanijih modela. Airbus namjerava da do 2026. godine proizvodi 14 A220 na mjesečnom nivou, odnosno 75 A320neo na linijama za sklapanje aviona u Francuskoj, SAD, Kini i Njemačkoj. Sa širokotrupnim avionima, Airbus nastavlja sa mjesečnom stopom proizvodnje od četiri aviona A330 u 2024. godini kao i deset A350 do 2026. godine, navodi se u saopštenju evropskog konglomerata. Sektor konzorcijuma koji se bavi priuzvodnjom helikoptera – Airbus helicopters ostvario je profit od 735 miliona evra. Godinu ranije profit je bio 639 miliona, piše Aero. U 2023. godini zabilježeno je 393 narudžbine helikoptera dok je u isto vrijeme isporučeno 346 jedinica.
Šta nam je donijela 2023. godina: Koje zemlje su glavni izvozni i uvozni partneri BiH i koliki je promet
N. D. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je prezentaciju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2023. godini, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima. Prezentaciji su prisustvovali predstavnici medija, diplomatskog kora, bh. institucija i kompanija, a o trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni govorili su predsjednik Komore dr.sc. Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistema Slaviša Ćeranić. Istaknuto je da je obim razmjene u 2023. iznosio 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39% odnosno 2,08 milijardi KM u odnosu 2022. godinu. – Analize za 2023. godinu pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou EU. Pogoršanje međunarodnog okruženja, geoplitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupovina skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja, itd su doveli do pada aktivnosti na nivou EU, koja je ključni partner za privredu BiH. Pored toga, značajan uticaj na razmjenu je imala visoka referentna 2022. godina, kada su se desile tršižne neravnoteže i vještačko povećanje potražnje na tržištu energenata. Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire, došlo je do smanjenja potražnje, te posljedično i izvoza, kazao je predsjednik VTK/STK BiH Vjekoslav Vuković. Vrijednost izvoza u 2023. godini iznosi 17.2 mlrd. KM, što je manje za 1,20 mlrd. KM ili 6,57% uodnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 mrld. KM, što je manje za 875,60 mil KM ili 3,01% u odnosu na godinu ranije. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11.074.114, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,8 %. Bosne i Hercegovine je skoncentrisana prvenstveno na tržište EU, s toga 72,3% od cjelokupnog izvoza se plasira na tržište EU. U 2023. godini zabilježen je pad izvoza na tržište EU za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obimu trgovine su Hrvatska sa 17,32% učešća u ukupnom obimu razmjene Bosne i Hercegovine, zatim Srbija (13,17%), Njemačka (11,63%), Slovenija (8,38%,) i Italija (7,99%). Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija (116%) i Njemačka (106%). Istovremeno, najveći izvoz bilježimo u Njemačku (2,7 mlrd. KM), Hrvatsku (2,6 mlrd. KM) i Srbiju (2,1 mlrd. KM), a najviše uvozimo iz Hrvatske (5,3 mlrd. KM), Srbije (3,9 mlrd. KM) i Njemačke (2,6 mlrd. KM). – I pored toga što je Njemačka, kao najveće izvozno tržište, bila u recesiji u 2023. godini ostvaren je rast izvoza od 20,70 mil KM. Rast izvoza zabilježen je i u Austriju, gdje je pokrivenost izvoza uvozom 116 %, u iznosu od 6,72 mil KM. Iz ovih pokazatelja može se zaključiti da je BiH uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta usljed dugoročnih ugovora i uspjeha privatnog sektora, prije svega u metalskom i drvnom sektoru, i da odgovore pravovremeno i kvalitetno na ugovorene narudžbe, kazao je Vuković. Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su električna energija (1,1 mlrd. KM), izolovana žica (663,9 mil. KM) i željezne ili čelične konstrukcije (613,4 mil. KM), dok smo najviše uvozili naftna ulja (2,4 mlrd. KM), osobne automobile (1,1 mlrd. KM) i lijekove (684,2 mil. KM). Privreda Bosne i Hercegovine, kako su istakli predstavnici VTK/STK BiH, unatoč svim izazovima, kako vanjskim tako i unutarnjim, pokazala je visok stupanj agilnosti, otpornosti ali i fleksibilnosti. Nakon prezentacije održan je panel „Poboljšanje poslovnog ambijenta s ciljem povećanja izvoza u 2024. godini“ na kojem je razgovarano, između ostalog, o podršci kompanijama kako bi, prije svega, uspjeli da zadrže svoje kupce, te prošire poslovanje na druga nova tržišta. Na panelu su učestvovali predstavnici bh. instititucija Hajrudin Podbićanin, (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH), Samir Džaferović (Ministarstvo komunikacija i prometa BiH), Dino Selimović (Ministarstvo vanjskih poslova BiH), Marko Kubatlija (Agencija za unapređenje stranih investicija BiH) i Miljka Kutić (Uprava za neizravno/indirektno oporezivanje). Uvoz i izvoz kroz brojke Obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u 2023. godini iznosio je 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39% odnosno 2,08 mlrd KM u odnosu 2022. godinu. Pad izvoza za 1,20 mlrd KM ili 6,57% u 2023. godini u odnosu na godinu ranije. Pad uvoza u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini za 875,60 mil KM ili 3,01% u odnosu na 2022. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je 60,8% i manji je za 3,68% u odnosu na 2023. godinu. Smanjen izvoz robe iz Bosne i Hercegovine u 16 zemalja EU, ali je i dalje nastavljen trend povećan obima izvoza na ključna tržišta: Njemačka, Austrija. Smanjenje ukupnog obima razmjene rezultat je smanjenja tražnje i pada privrednih aktivnosti na nivou EU, geopolitičke tenzije, te smanjenje potražnje za energentima. Robna razmjena sa EU Obim razmjene za 2023. godinu sa EU je iznosio oko 31,25 milijarde KM što je manje za 6,71% u odnosu na 2022. godinu. Ukupan obim EU razmjene predstavlja 68,8 % ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom. U 2023. godini je na tržište EU izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 12,4 mlrd KM, što je manje za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je iz EU uvezeno robe u vrijednosti od 18,8 mlrd. KM, što je manje za 0,59% u usporedbi sa prethodnom godinom. U ukupnom izvozu EU učestvuje sa 72,3 %, a u uvozu sa 66,7 % Deficit sa EU iznosi 6,4 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 65,9 %. Razmjena sa zamljama CEFTA-e Ukupan obim razmjene sa CEFTOM je iznosio 7,37 mlrd KM što je skoro 16,2% ukupne razmjene BiH sa svijetom. Na tržište CEFTE-e je u analiziranom periodu izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 3,05 mlrd. KM, što je manje za 10,95% u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 4,32 mlrd. KM, što je manje za 5,75% u odnosu na isti period prethodne godine. Deficit sa CEFTA-om iznosi 1,2 mlrd. KM, a pokrivenost uvoza izvozom 70,7%. Razmjena sa zemljama EFTA-e Ukupan obim razmjene sa zemljama EFTA-e iznosi 1,16 mlrd KM. Izvezeno je robe na tržište EFTA-e u vrijednosti od 465,26 mil. KM, što je više za 4,57 % u odnosu na 2022. godinu. Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 701,06 mil KM, što predstavlja smanjenje od 36,33%. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 235,80 mil. KM, a pokrivenost uvoza izvozom 66,4 %. Razmjena sa ostalim
Marko Кubatlija, v. d. direktora FIPA-e: BiH bilježi konstantan rast stranih investicija
AA Marko Кubatlija, vršilac dužnosti direktora Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) rekao je u razgovoru za agenciju Anadolu da BiH bilježi konstantan rast po pitanju direktnih stranih investicija te da se čak 80 posto investitora vraća u zemlju da reinvestira. Prema podacima FIPA-e, direktne strane investicije u periodu januar-septembar 2023. iznosile su 1,442 milijarde konvertibilnih maraka (KM), što je povećanje za 23,9, posto, budući da su investicije godinu ranije iznosile 1,16 milijardu KM. Riječ je uglavnom o reinvesticijama postojećih stranih investitora u BiH. – Ono što je zanimljiv podatak i što je jako bitno, je da FIPA-a proteklih tri do pet godina bilježi konstantan rast direktnih stranih investicija u svim poljima i nastavićemo tako u budućnosti, kazao je Kubatlija. U prvih šest mjeseci 2023. godine zemlje s najvećim registrovanim iznosima kapitala u BiH su Rusija (284,2 miliona KM), Nizozemska (124,6 miliona KM), Velika Britanija (112 miliona KM) i Hrvatska (104,9 miliona KM). – Imamo također i zemlje regiona, Srbiju te Albaniju. Zanimljivo je to što su ruske investicije jako iznenadile s ovim porastom, ali u nekom periodu znaćemo i koje su to kompanije Ruske Federacije. Najviše ulaganja je u oblasti proizvodnje i turizma, ali čekamo da nam jave i zvanično iz Centralne banke BiH koji su to sektori, s obzirom na to da mi trenutno raspolažemo samo sa statistikom ulaganja, nismo još dobili informacije koje su firme u kojim oblastima, rekao je Kubatlija. Jedna od nadležnosti FIPA-e je privlačenje i povećanje priliva stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu i poticanje postojećih investitora u zemlji na dalja ulaganja i širenje poslovanja. Kubatlija ističe da će FIPA u narednoj godini dodatno raditi na polju poboljšanja imidža BiH kao investicione destinacije kroz učešća na međunarodnim privrednim forumima i konferencijama na kojima će predstavljati sektore i projekte za ulaganje u BiH. – Nastojaćemo da što više napravimo kontakata sa potencijalnim stranim investitorima, što u našoj zemlji, što u inostranstvu. FIPA-a je agencija koja se bavi privlačenjem stranih investicija i naš zadatak je da djelujemo van okvira Bosne i Hercegovine, ali mi također preko naših konzularnih odjeljenja, preko naših ambasada, diplomatskih odnosa koje imamo, također radimo na privlačenju stranih investicija, stupamo u kontakt sa potencijalnim stranim investitorima koji se nalaze u Bosni i Hercegovini, rekao je Kubatlija. Kubatlija u 2024. godini očekuje rast direktnih stranih investicija u BiH i da FIPA-a bude jedina agencija preko koje će država imati direktne strane investicije. Dodatno, FIPA će intenzivnije raditi na animiranju i povezivanju svih nadležnih institucija u BiH kako bi se zajedno radilo na predstavljanju potencijala.
Aerodrom iGA Istanbul uvodi operaciju trostruke paralelne piste: Ulažu 656,5 miliona eura
Marx.ba IGA Istanbul Airport, jedno od najznačajnijih svjetskih čvorišta za transfere, proglasio je 2024. „godinom investicija“. Selahattin Bilgen, izvršni direktor iGA Istanbul Airport, izjavio je da je aerodrom uložio 160,1 miliona eura u 2023. i najavio cilj ulaganja za 2024. od 656,5 miliona eura, kao i navodeći ključne ciljeve u pogledu ruta leta, pisti, održivosti i zadovoljstvo putnika. Povećavajući svoj utjecaj kao globalno čvorište za transfere iz dana u dan, iGA Istanbul Airport je započeo 2024. sa inovacijama i ambicioznim ciljevima rasta, nakon veoma uspješne 2023. godine. Iako je otvoren samo pet godina, nosio je titulu „najprometnijeg aerodroma u Evropi“ u posljednje četiri uzastopne godine. – Od kada smo započeli letove 2019. godine, povećali smo broj letova sa 329.876 na 505.968 na kraju 2023. godine, a time i broj putnika sa skoro 53 miliona na 76 miliona, obarajući rekorde kako dnevnih letova tako i broja putnika na letovima. Turska kao destinacija također je doživjela porast u turizmu, postavši četvrta zemlja na svijetu koja je ugostila najveći broj turista. Tako smo oduševljeni što možemo da doprinesemo nacionalnoj ekonomiji Turske i našim građanima kroz ovaj sektor, rekao je Bilgen. Aerodrom iGA Istanbul također ima planove da implementira prvu operaciju trostruke paralelne piste u Evropi 2024. – Mi ćemo otvoriti novi teren među zemljama članicama ICAO-a našim trostrukim nezavisnim operacijama na pisti. Ciljamo operacije sa najvećom efikasnošću i kapacitetom, posle SAD. Ovim metodom, naš kapacitet od 120 ATM/h (satni kapacitet vazdušnog saobraćaja) potencijalno može premašiti 148 ATM/h. Ovo povećanje kapaciteta u vazdušnom saobraćaju će igraju ključnu ulogu u tome da naš aerodrom premaši cilj od 150 miliona putnika iz ugovora i dostigne 200 miliona putnika bez ikakvih dodatnih ulaganja u pistu nakon faze 5, najavio je Selahatin Bilgen.
Fantastičan uzlet kriptorudara CleanSpark
Marx.ba Bitcoin se u ponedjeljak prilično glatko zaljuljao iznad 50 hiljada dolara, što je najviša vrijednost u posljednje više od dvije godine. Priljevi u novostvorene američke ETF-fondove po spot cijeni bitcoina su zavidno visoki, bliži se aprilski “halving”, a trebala bi pripomoći i kineska Nova godina koja tradicionalno pomalo gura bitcoin prema gore. Jučer je nakon objave inflacije u SAD uslijedila korekcija na kripto tržištu koja se poklopila s negativnim raspoloženjem na berzama i također padom zlata ispod 2.000 dolara za 31,1 gramsku uncu. Cijena bitcoina pala je ispod 49 hiljada dolara. U ovom mjesecu, uz kriptovalute, snažno su porasle i dionice koje su na ovaj ili onaj način vezane uz kripto (Coinbase, MicroStrategy, Marathon Digital, CleanSpark). Konkretno, oštro je porasla cijena CleanSparka, bitcoin rudara koji je prošle sedmice izvijestio o neočekivano dobrim poslovnim rezultatima (kompanija prvi put posluje s dobiti), već ovog mjeseca za više od 100 posto.
BiH i Slovenija: Stvaranje mostova ka investicijama
Bloomberg Adria Slovensko udruženje privrednika u Bosni i Hercegovini organizovalo je u ponedjeljak poslovni forum na Jahorini, fokusirajući se na investicije i poslovno okruženje u BiH. Govorilo se o investiranju, ekonomskom rastu, zapošljavanju te mogućim rješenjima za sadašnje i buduće investicije u zemlji. Istaknuto je da je Slovenija među vodećim investitorima u BiH. Geoplotička situacija u svijetu se mijenja, a njeni efekti su vidljivi na globalnoj trgovini i poslovanju. Udruženje je osnovano prije dvije godine i do sada je imalo 50 projekata. Prema podacima sa njihove stranice, kad pogledamo izvoz iz Slovenije u BiH, u 2021. godini ono je iznosilo 3,142 milijarde eura. Jure Peljhan, član Uprave NLB Banke Sarajevo i predsjednik Slovenskog udruženja privrednika u BiH, pohvalio je ali i naglasio potrebu za intenzivnijim dijalogom o poboljšanju poslovnog okruženja i komunikaciji između Slovenije i BiH. On je naglasio važnost BiH kao mosta između Istoka i Zapada te je predstavio Udruženje kao platformu za privlačenje kompanija u BiH i uspostavljanje poslovanja između dviju zemalja, naoročito s obzirom na to da veliki broj radnika odlazi iz BiH na rad u Sloveniju. Istakao je prednost poslovanja između dviju zemalja – kulturološke i jezičke sličnosti, geografska povezanost i historija, te blizina. Naveo je kako poslovanje u BiH ima svojih izazova, međutim i unatoč raznim globalnim problemima BiH je i dalje stabilno tržište. Ipak, dodao je da i unatoč velikim prilikama za turizam, prirodnim bogatstvima, te prilikama za energetsku proizvodnju, ima probleme kao što su kompleksnost zakona koji usporavaju investicije. Ambasador Velike Britanije u BiH, Julian Reilly, istakao je velike prirodne potencijale zemlje, poput poljoprivrede i bogatstva resursa, te je pozvao poduzetnike da preuzmu rizike. Istaknuto je da je dijaspora ključna za ekonomski razvoj BiH, a ulazak zemlje u Evropsku Uniju predstavlja šansu ne samo za BiH, već i za cijelu Uniju. Dodao je kako je našoj zemlje potrebno zelena tranzicija, koju je kroz regulacije potrebno podići na viši nivo. – Vjerujem da je veoma važno da se poduzeme rizik, poručio je. Ovih dana obilježava se 40 godina od Olimpijskih igara koje su održane u Sarajevu, a Dejan Ljevnajić, direktor Olimpijskog centra Jahorina, naglasio je ulogu Jahorine kao primjera uspješnih investicija u posljednjim godinama. Iako je primijetio velike promjene i rast cijena nekretnina, istaknuo je potrebu za daljnjim ulaganjem i privlačenjem novih investitora radi daljnjeg razvoja planine. – Ogromna je promjena, i cijene nekretnina su mnogo više, kazao je Ljevnajić, dodavši kako se i broj skijaša i njihovih potreba povećao kroz godine, te da je potrebno privući nove investitore. S&P Global Ratings nedavno je potvrdio stabilan dugoročni i kratkoročni suvereni rejting Bosne i Hercegovine na razini B+/B. Guvernerka Centralne banke BiH, Jasmina Selimović, istakla je da BiH i dalje ostaje jeftinija u odnosu na zemlje Evropske Unije, te ukazala na stabilnost. Manuela Naessl, šefica ureda za BiH u EBRD-u, pozvala je na bolju promociju zemlje te istakla potencijal kroz ljude i njihove vještine, naglašavajući potrebu za ulaganjem u energetski sektor i digitalizaciju. – Potrebno je zadržati ljude ovdje u zemlji i pokazati im da je budućnost ovdje, kazala je Naessl.
Prvi put nakon više od dvije godine: Bitcoin probio cijenu od 50.000 dolara
Marx.ba Rast vrijednosti kriptovaluta se nastavlja. Jučer je tako zabilježen prvi proboj cijene Bitcoina iznad nivoa od 50.000 dolara, prvi put nakon više od dvije godine. Nakon što je nedavno doživio „recejction“ u zoni od 48.000 – 49.000 dolara, ovisno o mjenjačnici, kad mu je cijena bila pala ispod 39.000 dolara, Bitcoin je jučer uspio probiti ovu resistance zonu, da bi se jučer nešto kasbije korigirao, s vjerovatnim pokušajem konsolidacije u zoni između 49.000 i 50.000 dolara. Ovaj događaj može se protumačiti kao nastavak nedavno započetog trenda oporavka kriptovaluta, nakon čitave dvije godine bear marketa. Naravno, svemu je pridonio i povratak povjerenja ulagača u finansijske instrumente, budući da je i S&P500 berzanski indeks nedavno dosegnuo najveći nivo u historiji, probivši granicu od 5000 bodova. Iako se cijena Bitcoina već neko vrijeme odvojila od grafa kojeg iscrtava S&P500, pozitivni događaji i u kripto svijetu uzrokuju povratak povjerenja ulagača. Nikako ne treba zanemariti nadolazeći Bitcoin halving event, koji će se dogoditi 18. aprila, koji je vjerovatno već sada katalizator rasta cijene najveće kriptovalute, a posljedično i ostalih. Inače, bitcoin halving se događa svake četiri godine. Radi se o algoritmu ugrađenom u sistem koji u tačno određenom trenutku smanjuje novu količinu tokena koji ulaze u optjecaj, za pola (half). Historija je do sada pokazala da halving svaki put uzrokuje veliki rast vrijednosti Bitcoina, budući da rudari moraju prilagoditi cijene.
Google ulaže 25 miliona eura u AI obrazovanje u Evropi
Marx.ba Google je izdvojio 25 miliona eura za potporu obrazovanju u korištenju AI tehnologije u Evropi. Amerirčki tehnološki div, otkrivajući inicijativu, poziva na prijave društvenih kompanija i neprofitnih organizacija usmjerenih na pojedince, koji će imati najviše koristi od AI obuke. Uz finansijsku pomoć, Google planira uspostaviti “akademije rasta” za kompaniju koje koriste umjetnu inteligenciju za proširenje poslovanja te je proširio svoje besplatne online kurseve umjetne inteligencije na 18 jezika. Adrian Brown, izvršni direktor Centra za javni utjecaj u Evropi, neprofitne organizacije, naglasio je potencijal za umjetnu inteligenciju da proširi postojeće nejednakosti, posebno u ekonomskoj sigurnosti i zapošljavanju. Riječ je o neprofitnoj inicijativi u saradnji s Googleom. – Ovaj novi program pomoći će ljudima širom Evrope da razviju svoje znanje, vještine i samopouzdanje u vezi s umjetnom inteligencijom, osiguravajući da niko ne bude zapostavljen, pojasnio je Brown. Googleova nedavna objava ulaganja od milijardu dolara u podatkovni centar u blizini Londona naglašava predanost tog tehnologškog diva ispunjavanju rastuće potražnje za internetskim uslugama u toj regiji. Postrojenje, smješteno u Waltham Crossu, 24 kilometra sjeverno od centra Londona, dio je Googleove strateške ekspanzije za poboljšanje digitalne infrastrukture.
Bosna i Hercegovina cilja nove avionske linije putem subvencija
Marx.ba Nekoliko aerodroma u bivšoj Jugoslaviji trebalo bi da imaju koristi od subvencija koje daju državne ili lokalne vlasti avio-kompanijama koje su spremne da započnu rad, piše Ex YU aviation. Trenutno su u toku tri javna poziva od kojih su dva vezana za Bosnu i Hercegovinu. Radi se o aerodromima u Tuzli i Sarajevu. Aerodrom Tuzla traži pokretanje novih ruta, odnosno održavanje postojećih koje održava Lumiwings, a koje se trenutno također subvencioniraju. Lokalne vlasti su navele ukupno devetnaest destinacija koje su predmet finansiranja. Oni uključuju Hahn, Berlin, Saarbrucken, Hamburg, Baden Baden, Nirnberg, Keln i Friedrichshafen u Njemačkoj, zatim Geteborg, Stockholm, Halmstad i Malmo u Švedskoj, zatim Esbjerg i Billund u Danskoj, Beč i Salzburg u Austriji, Maastricht i Eindhoven u Nizozemskoj, kao i Istanbul u Turskoj. Svima njima mora upravljati avion sa kapacitetom od najmanje 110 putnika. Zainteresovana aviokompanija mora u svom podnesku uključiti ukupne troškove upravljanja rutom, s tim da su lokalne vlasti u Tuzli spremne pokriti razliku ako troškovi nisu pokriveni prihodima. Avio-kompanije su imale rok do početka ove sedmice da dostave svoje ponude putem e-pošte, dok je štampana kopija ponude morala biti dostavljena do petka. U Sarajevu je raspisan još jedan javni poziv aviokompanijama za polazak u grad sa rokom za podnošenje ponuda narednog ponedjeljka. Sredstva će biti stavljena na raspolaganje prijevoznicima koji ili uvedu letove sa destinacije koja nije bila opslužena u posljednjih dvanaest mjeseci, započnu usluge do jedne od 26 neposluženih destinacija za koje se smatra da su od strateškog značaja ili opslužene destinacije s liste s manje od pet letova sedmično, kao i onima koji žele da počnu sa radom na linijama dužim od šest sati. Vrijednost subvencija nije objavljena. Na sličan tender prošlog mjeseca prijavilo se pet aviokompanija – Ryanair, TUI Airways, Aegean Airlines, LOT Polish Airlines i Norwegian. Inače, Slovenija je raspisala četvrti tender za aviokompanije da uvedu nove linije do zemlje u zamjenu za subvencije u trajanju od tri godine, objabio je Ex YU aviation.
Altman traži ulaganje oko sedam biliona dolara u AI industriju
Marx.ba Izvršni direktor OpenAI Sam Altman nastoji da privuče bilione dolara od investitora u industriju vještačke inteligencije, uključujući vladu Ujedinjenih Arapskih Emirata, kako bi povećao kapacitete čitavog svijeta za proizvodnju naprednih čipova koji bi napajali zahtjevne AI projekte. Altmanova „divlje ambiciozna tehnološka inicijativa“ mogla bi da zahtijeva prikupljanje čak sedam biliona dolara, izvijestio je Wall Street Journal. Kao dio svog predloga investitorima, Altman je predložio izgradnju desetina pogona za proizvodnju čipova vodećih kompanija na tržištu, kao što je Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC), rekli su povjerljivi izvori. Planovi imaju za cilj da riješe prepreke rastu OpenAI, uključujući i nedostatak čipova koji pokreću AI modele kao što je ChatGPT, prema WSJ, koji je opisao da su sume koje se traže „nevjerovatno velike po standardima korporativnog prikupljanja finansijskih sredstava“. Altmanovi planovi su do sada predviđali da održava sastanke sa visokim zvaničnicima UAE, rukovodiocima TSMC-a, američkom ministarkom trgovine Ginom Raimondo i glavnim izvršnim direktorom SoftBank Masajoshijem Sonom, navodi se u izvještaju. Iako su brojne zemlje najavile planove za podršku domaćoj proizvodnji poluprovodnika, globalnom snabdijevanjem i dalje dominira nekolicina firmi, uključujući TSMC i američku kompaniju NVIDIA. WSJ je citirao portparola OpenAI-a koji je rekao da je imao „produktivne rasprave o povećanju globalne infrastrukture i lanaca snabdijevanja“ i da će kasnije podijeliti više detalja. Na čelu OpenAI-a, Altman je postao jedno od najprepoznatljivijih lica u rastućem polju vještačke inteligencije. U novembru, 38-godišnji preduzetnik je otpušten iz startapa čiji je suosnivač, da bi nekoliko dana kasnije bio vraćen na svoju poziciju nakon protesta zaposlenih i investitora.