Izvještaj o ambicijama: Milijarderi danas prolaze kroz seizmičku promjenu
Marx.ba Današnji milijarderi prolaze kroz seizmičku promjenu, prenoseći neviđenu količinu bogatstva na nasljednike širom svijeta koje je toliko veliko da mijenja sastav tipičnog milijardera. Naime, trenutno, tipični milijarder ima oko 69 godina i zaradio je (gotovo uvijek muškarac) novac od neke vrste poduzetništva. Zanima ga filantropija i vjerovatno će živjeti u Sjedinjenim Državama, koje imaju 751 milijardera koji drže bogatstvo u vrijednosti većoj od 4,5 triliona dolara. Međutim, ova je godina obilježila promjenu u višim slojevima društva, prema UBS-ovom Izvještaju o ambicijama milijardera za 2023. godinu. Novopečeni milijarderi su u periodu na koji se odnosi ovogodišnji izvještaj veći dio svog bogatstva akumulirali ne poduzetništvom, već nasljedstvom. U stvari, 53 nasljednika dobila su oko 151 milijardu dolara, u usporedbi sa 141 milijardom dolara koju su iskovala nova 84 samostvorena milijardera širom svijeta. Predviđa se da će do 2045. godine obični Amerikanci naslijediti oko 84,4 triliona dolara. No, nasljedstva milijardera su na nekom drugom nivou. Tokom sljedeća dva do tri desetljeća, UBS, koji opslužuje klijente visoke neto vrijednosti, očekuje da će samo 1.000 milijardera globalno naslijediti bogatstvo procijenjeno na 5,2 triliona dolara. Ovi mlađi nasljednici često imaju drugačije prioritete od svojih predaka. Vjerovatnije je da će, na primjer, prihvatiti brz tempo tehnoloških promjena i ulagati u rješenja za čistu energiju. Samo 32 posto anketiranih nasljednika reklo je da bi im glavni cilj bio ispuniti svoje filantropske ciljeve ili utjecati na svijet i društvo, u usporedbi sa 68 posto iz prve generacije. Oni su više zainteresirani za utjecajno ulaganje nego njihovi roditelji. Više od polovice od 53 nasljednika odlučilo je ne raditi u porodičnoj kompaniji. Ipak, nasljeđe je važno. Više od dvije trećine milijardera koje je anketirao UBS, a koji su naslijedili svoje bogatstvo, kažu da namjeravaju nastaviti razvijati ono što su njihove porodice započele, a 60 posto želi prenijeti bogatstvo budućim generacijama. I to ne treba preuveličavati promjene koje se upravo sada događaju – oni možda imaju različite prioritete, ali 43 posto nedavnih nasljednika odlučilo je nastaviti raditi u porodičnom poslu. U posljednja tri desetljeća zabilježen je historijski porast akumulacije bogatstva. Godine 1995. u svijetu je bilo samo 377 milijardera, s ukupnim bogatstvom od 954 milijarde dolara, prema UBS-u. Sada ih je 2.544. Dio razloga zašto su nasljednici milijardera naslijedili više novca tokom prošle godine nego što su milijarderi koji su sami to postali akumulirali, je to što se ova paradigma mijenja. UBS koristi tržište inicijalne javne ponude (IPO) 2022. i početkom 2023. kao jednu ilustraciju trenda. S manje IPO-a, manje je prilika za milijardere poput Marka Zuckerberga. Ipak, 21 posto novopečenih milijardera iz tog perioda svoje je bogatstvo steklo upravo IPO-om. – Iako nasljedstvo neće uvijek nadmašiti poduzetništvo kao izvor bogatstva novih milijardera, ono očito postaje sve materijalniji faktor u stvaranju novih milijardera i pokazuje kako se bogatstvo akumulira unutar porodice, stoji u izvještaju, prenosi Lider.
Evropska unija odobrila 1,2 milijarde eura državne pomoći za infrastrukturu u “oblaku”
Marx.ba Evropska komisija odobrila je do 1,2 milijarde eura državne podrške grupe zemalja EU za evropske projekte razvoja infrastrukture za računarstvo u oblaku, uz podršku niza “nedirektnih partnera”. Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska i Španija najavile su 1,2 milijarde eura podrške za 19 “visoko inovativnih” projekata od “zajedničkog evropskog interesa”, a njihova podrška trebala bi “otključati” 1,4 milijarde eura privatnih ulaganja, navodi Komisija. Projekte će realizirati 19 kompanija, uključujući, hrvatski Infobip, francuski Atos i Orange, njemački SAP, Deutsche Telekom i Siemens, talijanski Fincantieri i Telecom Italia, mađarski 41G i špansku Telefonica Espana. Kompanije će razviti softver otvorenog koda koji će distribucijom računarskih resursa blizu korisniku osigurati uvjete za brze usluge i time smanjiti potrebu za prijenosom velike količine podataka na centralizirane servere u oblaku, objašnjavaju. Uz softver, u planu je i razvoj kapaciteta za obradu podataka i alata za njihovo dijeljenje koji će servisirati tehnologiju za oblak i srodne usluge. Komisija naglašava da će u realizaciji učestvovati i mala i srednja preduzeća, dodajući da će “dio šireg ekositema” biti i više od 90 “nedirektnih partnera”. Faza istraživanja, razvoja i početne primjene trebala bi trajati od 2023. do 2031., a prvi inovativni rezultat, referentna infrastrukktura otvorenog koda, očekuje se krajem 2027., napominje Komisija, prenosi Lider. U Bruxellesu predviđaju da će u tim fazama, direktno ili indirektno, biti otvoreno najmanje hiljadu radnih mjesta s visokim kvalifikacijama i “puno više u fazi komercijalizacije”. Od 2018. Komisija je status zajedničkog evropskog interesa odobrila šest projekta na području proizvodnje baterija, vodika, mikroelektronike i komunikacijske tehnologije.
Direktor Hemofarma Seeliger: Planiramo investicije blizu 100 miliona eura, tržište Balkana obećava
Marx.ba Kompanija Hemofarm planira investicije u iznosu od gotovo 100 miliona eura, a ove godine očekuju dvocifreni rast, izjavio je generalni direktor te farmaceutske kompanije Ronald Seeliger. Govoreći o planiranim investicijama, Seeliger je istakao kako se pripremaju brojni projekti u narednih nekoliko godina, koje će Hemofarm “staviti u red mega-proizvodnih lokacija, čak i u međunarodnim okvirima”. – Iznos investicija koje planiramo blizu je cifre od 100 miliona eura i to će biti uloženo u sektore koji će osigurati konstantnu opskrbu. Ova investicija predstavlja dio naše obveze i riješenosti da osiguramo lanac opskrbe u budućnosti, rekao je Zeliger i naglasio kako u 2023. godini očekuje dvocifreni rast Hemofarma. I ove godine Hemofarm predstavio nekoliko novih lijekova. Seeliger je istakao da je Hemofarm iz godine u godinu rušio vlastite rekorde u poslovanju kao rezultat neprekidnog ulaganja, jer, kako je istakao, vole izazove. Podsjetio je kako je i ove godine Hemofarm na tržištu predstavio nekoliko novih lijekova – za multiple sklerozu, kao i jedan novi lijek protiv virusa gripe. – Važno je voditi računa o manjim grupama pacijenata i mi smo ponosni da i tu dajemo svoj doprinos. To je dio naše kulture, poručio je generalni direktor Hemofarma. Hemofarm u Srbiji i regiji posluje kao dio njemačke Stada grupe, koja ima poslovnu tradiciju dužu od jednog stoljeća i jedan je od najvećih njemačkih investitora u Srbiji. – Najbolji pokazatelj koliko je tržište Srbije bitno za Stada grupu je investicija od skoro 450 miliouna eura, koliko je od 2006. godine uloženo u Hemofarm. Srbija i cijela regija Zapadnog Balkana predstavljaju za nas jedno tržište koje jako obećava, tako da neprestano težimo unaprijediti svoje poslovanje i ojačati našu lidersku poziciju, kazao je Zeliger. Istakao je da je Hemofarm trenutno na “prilično uzbudljivom putu rasta” te da su opredijeljeni da tako nastave iu narednim godinama. – Plan nam je i dalje intenzivno ulagati u razvoj naših zaposlenika i primjerom drugima pokazati da su promjene na bolje uvijek moguće, rekao je Seeliger u razgovoru za magazin “Cord”.
Na najvećem tržištu prihodi od sportskih sponzorstava porasli u 2023. godini: Jedna kompanija prednjačila
N. D. Bliži se kraj 2023. – sjajne godine u svijetu sporta i zabave. Naravno, brendovi su željeli da učestvuju u svim tim akcijama na terenu i van njega. Prihodi od sponzorstva timova za glavne muške profi lige u SAD porastao su za više od 17%, dok su ženske lige doživjele povećanje od 35%, prema izvještaju SponsorUniteda, koji je pregledao sportska i zabavna partnerstva iz prošle godine. Jedan brend gaziranih pića bio je bez premca po broju sportskih sponzorstava u 2023. godini, a bio je i na vrhu liste po ponudama u drugim kategorijama zabave. Coca-Cola, koja je ove godine ostvarila 938 poslova sa svjetskim sportskim objektima, navodi SponsorUnited. To je skoro duplo više od konkurentskog Pepsija, koji je imao drugi najveći broj sportskih sponzorskih ugovora ove godine, sa 499. PepsiCo brend Gatorade bio je broj 3, sa 493. Ostali vrhunski sportski sponzori su Adidas i Nike, koji su zauzeli 4. i 5. mjesto. Nike i Adidas, međutim, bili su dva najbolja brenda po broju poslova sa međunarodnim sportistima za razliku od nekretnina. Tri brenda piva našla su se visoko na listi (Bud Light, Michelob Ultra i Budweiser), kao i dva proizvođača automobila (Toyota i Ford) i dva lanca brze hrane (McDonald’s i Chick-fil-A). Coca-Cola je takođe bila na vrhu liste kada su u pitanju poslovi sa poznatim ličnostima i uticajnim ličnostima, pošto je ove godine potpisala 41, prema izveštaju. Amazon i L’Oréal bili su blizu, sa po 38 ponuda. Iako je NFL (američki fudbal) donio najveći sponzorski prihod od bilo koje američke muške profi lige sa oko 2 milijarde dolara, što je povećanje od 14% u odnosu na isti period prethodne godine, MLB (bejzbol) je zabilježio najveći rast od 23%. To je dijelom zahvaljujući odluci lige da dozvoli sponzore dresova ove sezone, navodi se u izvještaju. Tokom prve godine prodaje te imovine MLB-a, liga je zaradila 129 miliona dolara ukupnog prihoda od reklama za dresove za 16 timova, procjenjuje se u izvještaju, sa srednjom cijenom reklame od 6 miliona dolara. NHL (hokej), u svojoj drugoj godini prodaje reklama na dresu, donio je procijenjenih 93 miliona dolara prihoda za sezonu 2022-2023, sa 13 timova. NBA (košarka) je zaradila procijenjenih 216 miliona dolara sponzorskog prihoda za dresove za svoju sezonu 2022–2023 – sedmu tokom koje je dozvolila reklame na dresovima (sa pet timova). A MLS (fudbal) je zaradio 136 miliona dolara prihoda od reklama na dresovima u 2023., što je bila 17. godina sa imovinom, procjenjuje se u izvještaju, sa samo jednim timom u ligi bez sponzora dresa.
Iz Direkcije za evropske intregracije za Marx.ba: Otvoreni projekti za finansiranje su odlična prilika
N. D. U okviru Programa za dunavsku regiju (Interreg Danube Region Programme), koji je jedan od sedam programa teritorijalne saradnje u kojima učestvuje Bosna i Hercegovina, otvoren je Seed Money Facility poziv za dostavljanje prijedloga projekata. – Specifičnost koju Seed Money Facility (SMF) ima u odnosu na standardne pozive za projekte je da se tim instrumentom daje podsticaj za detaljnu razradu projektnih ideja i razvoj budućih prijedloga projekata, a kojima se dalje može aplicirati za sve odgovarajuće instrumente finansiranja u dunavskoj regiji unutar programa teritorijalne saradnje, te ostalih programa koji se finansiraju iz EU i drugih donatorskih sredstava. Razvijeni transnacionalni projekti, proistekli kao rezultat podržanih SMF inicijativa, moraju imati karakteristike strateških projekata, na način da su usklađeni s nekim od 12 prioritetnih oblasti definisanih EU Strategijom za dunavsku regiju (EUSDR) i da doprinose realizaciji Akcionog plana EUSDR.Organizacije i institucije iz Bosne i Hercegovine u SMF projektima mogu imati ulogu i koordinatora i implementirajućeg partnera. Pored jedinstvene mogućnosti za dobijanje podrške u pripremi i razvoju budućih projekata, učešće u SMF projektima istovremeno je prilika za uspostavljanje transnacionalnih partnerstava, prenos znanja i jačanje kapaciteta za implementaciju projekata teritorijalne saradnje.Ukupna raspoloživa sredstava u ovom pozivu su 3,6 miliona eura. U zavisnosti od tipa projekta, maksimalni iznosi koji će se dodijeliti mogu biti do 50.000, odnosno do 100.000 eura po projektu (bez obaveznog sufinansiranja od 20%), poručili su izjavi za Marx.ba iz Direkcije za evropske integracije. U Programu za dunavsku regiju uporedo je u toku i drugi poziv, za redovne transnacionalne projekte, ukupne vrijednosti 38,7 miliona eura iz Interreg fondova. – Otvoren je za projektne prijave u okviru tri programska prioriteta: Zelenija dunavska regija (s fokusom na klimatske promjene, jačanje kapaciteta za odgovor na prirodne katastrofe, upravljanje vodama i sedimentima i zaštitu biodiverziteta), Društvenija dunavska regija (kojem je težište na razvoju tržišta rada, inkluzivnih i pristupačnih servisa u oblasti obrazovanja i cjeloživotnog učenja, kao i na unaprjeđenju razvojne uloge kulture i turizma), i Bolja uprava u dunavskoj regiji (usmjeren na jačanje kapaciteta za makroregionalno i teritorijalno upravljanje). S obzirom da je preko 50 bh. partnera uključeno u dvoipogodišnje projekte podržane kroz prvi poziv Programa za dunavsku regiju, a koji će početi s implementacijom u januaru 2024., za očekivati je da će se ovakav trend uspješnosti nastaviti i u drugom pozivu, kao i da će zainteresovanost biti velika i za učešće u Seed Money Facility projektima, u kojima do sada nije bilo naših partnera, naglasili su iz Direkcije za evropske integracije. Inače, oba programa su otvorena do 24. marta naredne godine.
Struka objašnjava za Marx.ba: Zašto u BiH niko ne uzgaja “crveno zlato”, najskuplji začin na svijetu
N. D. Šafran je najtraženiji i najskuplji začin na svijetu, a zovu ga i “crveno zlato” jer mu kilogram postiže cijene iznad 1.100 eura. Među većim svjetskim izvoznicima je Indija, ali posljednjih godina i oni se suočavaju s velikim problemima u proizvodnji zbog klimatskih promjena. Za proizvodnju samo jednog kilograma potrebno je između 200.000 i 300.000 cvjetova, a sve se radi ručno. Začin se dobiva samo od tučka, tamnocrvenih niti zvanih stigma. One se uklanjaju između latica i suše. – To je radno vrlo intenzivna industrija u kojoj svaki proces, od sadnje lukovica, branja cvjetova, nježnog uklanjanja tučka s cvjetova, do konačnog ocjenjivanja, pedantno provode kvalificirani radnici s desetljećima iskustva u tom poslu, kaže za BBC poduzetnik Monis Mir, čija porodica već četiri generacije vodi biznis sa šafranom. Kada se radi o uzgoju šafrana, na našim područjima nije česta pojava. Čak je raritet pa se teško mogu naći oni koji se odlučuju na uzgoj ove kulture. U Srbije je jedan bračni par uspostavio proizvodnju, a što se tiče Bosne i Hercegovine još nema proizvodnje. Iz poljoprivrednih udruženja u Federaciji BiH za naš portal potvrđeno je da nemaju informacije o eventualnim uzgajivačima šafrana. Struka na ovu proizvodnju gleda kao na izuzetno tešku. Vladimir Ferzanović, ugledni ogranski proizvođač ljekovitog i začinskog bilja i drugih kultura za Marx.ba kaže kako je teško očekivati da se neku upusti u uzgoj šafrana. – Šafran je vrlo je zahtjevan, traži mu se posveti malo više pažnje. Sve se mora raditi ručno. Zarada jeste dobra, ali nemamo mi te količine da bi se moglo raditi i zarađivati. Šafran se koristi kao suhi cvijet, a to je jako skupa proizvodnja za nas, jer je potreban veliki broj cvjetova da bi se proizveo samo jedan kilogram začina. Mi se ne usuđujemo da počnemo sa šafranom i iz drugog razloga. Treba imati ugovoren plasman, a to je kod nas vrlo teško. Cijene jesu jako visoke na tržištu, ali zaista treba puno toga, pa nije čudno da se niko ne usuđuje krenuti u taj uzgoj, kaže Ferzanović.
Mogu li se u 2024. godini pojaviti nove industrije koje će ponoviti uspjeh umjetne inteligencije
Marx.ba Tehnološki krajolik neprestano se razvija i napreduje, stoga nije iznenađenje vidjeti rapidan rast novih industrija. Prostorno računarstvo je razmjerno širok pojam koji uključuje tehnologije poput proširene stvarnosti (AR), virtualne stvarnosti (VR) i miješane stvarnosti (MR). Navedene tehnologije imaju potencijal revolucionizirati način na koji komuniciramo sa svijetom oko nas, a već se određeno vrijeme koriste u raznim industrijama, uključujući industriju videoigara, medicine i proizvodnje. Analitičari Freedom Finance Europe donose svoja predviđanja o tehnologijama koje bi mogle oblikovati našu budućnost. Američki tehnološki div Apple, po raznim napisima, ulaže velika sredstva u prostorno računarstvo i „po kuloarima“ se priča kako razvija vlastite AR/VR slušalice. Ako Apple uspije u svom naumu i plasira ovaj proizvod na tržište, to bi moglo potaknuti novi val interesa za prostorno računarstvo i dovesti do razvoja novih industrija i pojave novih oblika poslovanja. Možda su upravo ova „šuškanja“ razlog zašto je prostorno računarstvo postalo jedno je od područja koje privlači sve veću pažnju. O tome svjedoči i Appleovo predstavljanje Apple Vision Pro, prvog prostornog računara. Predviđeno za puštanje u prodaju 2024. godine, ovo novo čudo tehnologije ima za cilj neprimjetno povezati digitalni sadržaj s fizičkim svijetom predstavljanjem potpuno trodimenzionalnog korisničkog sučelja kojim upravljaju oči, ruke i glas korisnika. Ovo je značajan korak prema budućnosti u kojoj će digitalna interakcija biti sveobuhvatnija i intuitivnija. Nešto što također ne može proći ispod radara je infrastruktura električnih vozila (EV) koja pokazuje značajan rast zadnjih par godina. Na primjer, predviđa se da će tržište infrastrukture punjača električnih vozila za prijevoz teških tereta 2024. godine vrijediti nešto manje od 7,4 milijarde američkih dolara. Osim toga, stručnjaci očekuju da će do 2030. potražnja za energijom za punjenje električnih vozila doseći 53 milijarde kWh, što ukazuje na snažan zamah i konstantan rast ovog sektora. Uz prostorno računarstvo i EV infrastrukturu, postoji niz drugih industrija koje bi mogle slijediti nagli razvoj u tim razmjerima. Web3, nova vizija interneta temeljena na blockchain tehnologiji, jedan je od primjera potencijalnih uspješnica. Web3 ima potencijal pokrenuti revoluciju u mnogim industrijama, pogotovo u finansijama, društvenom umrežavanju i već spomenutim videoigrama. Kvantno računarstvo, za koje upućeni tvrde da je budućnost tehnologije, bi također moglo potaći razvoj mnogih industrija uključujući proizvodnju lijekova, nauku o materijalima i finansije. Još jedan potencijalni procvat možemo vidjeti u sintetičkoj biologiji, polju biološkog inženjerstva koje omogućuje stvaranje novih i korisnih bioloških sistema. Razvoj sintetičke biologije bi zahvatio te promijenio iz temelja medicinu, poljoprivredu i energetiku. Investitori zainteresirani za nove industrije i industrije u nastajanju trebali bi pažljivo odvagati prije donošenja bilo kakve odluke o ulaganju. Taj tip ulaganja donosi mnoge nestabilnosti i rizike, ali, s druge strane, mogu ponuditi visoke povrate ulagačima koji su spremni preuzeti rizik. Međutim, uspjeh svake industrije ovisi o mnogim faktorima, uključujući tehnološki napredak, prihvaćenost na tržištu, regulatornu podršku i mnogim drugim. Stoga je u današnjem promjenjivom tehnološkom krajoliku važna konstantna informiranost i prilagodba novim uvjetima.
Cijena zlata dostigla rekordan nivo: Prvi put unca prešla 2.100 dolara
Marx.ba Na azijskim berzama se danas trguje oprezno jer nema novih vijesti koje bi podržale nastavak rasta tržišta, dok je cijena zlata dostigla rekordan nivo. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u plusu 0.4 posto, nakon snažnog rasta u novembru. Jutros je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks oslabio 0.6 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu skliznule između 0.1 i 0.4 posto. U Južnoj Koreji i Australiji porasle su, pak, između 0.5 i 0.7 posto. Nakon snažnog skoka cijena dionica u novembru, na početku decembra ulagači su suzdržaniji. Posljednji podaci pokazuju da kineska ekonomija ne raste tako brzo kao što su se ulagači nadali, a problemi u nekretninskom sektoru još uvijek nisu sasvim riješeni. Zbog toga su jutros berzovni indeksi u Šangaju i Hong Kongu blago pali. S druge strane, u Australiji su cijene dionica porasle jer ulagači vjeruju da je ciklus povećanja kamata završen. Kako inflacija postupno popušta, očekuje se da će čelnici australske centralne banke na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici, koja će se održati za utorak, ostaviti kamate nepromijenjene. Upravo procjene da je zbog popuštanja inflacijskih pritisaka ciklus povećanja kamata u zapadnim zemljama završen predstavljaju glavnu polugu rasta tržišta posljednjih mjesec dana. Zahvaljujući tome, na Wall Streetu je u petak S&P 500 indeks dosegnuo najviši nivo u ovoj godini, što podržava i druga tržišta u svijetu. A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla, nakon prošlosedmičnog pada. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103.28 bodova, dok je u petak navečer iznosio 103.19 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 146.80 na 146.60 jena. No američka je valuta ojačala u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0875 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0885 dolara. Cijene nafte su dodatno pale, nakon što su prošle sedmice skliznule oko 2 posto. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0.70 posto, na 78.35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.63 posto, na 73.60 dolara. Cijena je zlata, pak, jutros dosegla novi rekordni nivo, drugi dan zaredom, jer ulagači sklanjanju kapital u sigurnije investicije, s obzirom na geopolitičke rizike, slabost ekonomije i slabljenje dolara. Cijena unce zlata probila se jutros, prvi put u historiji, iznad 2.100 dolara.
Analize uglednih ekonomista: Je li Stari kontinent izašao iz recesije ili je još u njoj
Marx.ba Je li Evropa izašla iz recesije, nalazi li se trenutno u njoj ili će tek u nju ući? Odgovore na ova pitanja ne znaju ni najbolji svjetski ekonomisti. Službeno, eurozona nije u recesiji. Za one koji žive u eurozoni, rastuće stanarine, rate kredita i cijene energije stvorile su teške ekonomske uvjete s plaćama koje jedva zadovoljavaju osnovne potrebe. Sve to djeluje kao recesija, ali je li eurozona u njoj? Međunarodni monetarni fond (IMF) kaže da ne postoji službena definicija recesije, ali općenito se priznaje da se taj pojam odnosi na razdoblja sporog ekonomskog rasta, piše Euronews. Međutim ekonomisti i analitičari obično negativan rast u dva uzastopna kvartala smatraju recesijom. Naprimjer, ekonomija eurozone smanjilo se za 0,1 posto između januara i marta 2023., nakon što se također smanjilo u posljednja tri mjeseca 2022. To znači da je eurozona bila u recesiji. U međuvremenu je Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER) ponudio sveobuhvatniju definiciju – recesija podrazumijeva značajan pad ekonomskog rasta koji prevladava u svim ili većini sektora ekonomije i proteže se nekoliko mjeseci. To je nešto s čime se potrošači i poduzeća u Evropi lako mogu poistovjetiti i složiti se da se regija već bori s time. Za odgovor na to pitanje dobro je početi gledati nivo poslovne aktivnosti u ekonomiji. Jedan od pokazatelja koji nam pomaže u tom pogledu je HCOB-ov Composite Purchasing Managers Index, a on mjeri poslovne uvjete upotrebljavajući različite metrike kao što su nove narudžbe, zaposlenost, prodajne cijene, nabavna aktivnost i drugo, prenosi Tportal. Prema najnovijim podacima za eurozonu, PMI indeks je u novembru iznosio 47,1 bod. Brojka ispod 50 ukazuje na smanjenje, a viša od 50 znači ekonomsku ekspanziju. Indeks proizvodnje PMI pokazuje da je proizvodna aktivnost ostala ispod 50 uzastopnih osam mjeseci, a posljednja analiza pokazala je da iznosi 44,3. Još jedan pokazatelj zdravlja ekonomije kreditna je aktivnost banaka. Ako se isplaćuje više kredita, to svakako znači da ljudi vjeruju u ekonomsku perspektivu zemlje/regije i stoga se angažiraju u više poslovnih djelatnosti. Sve manji broj kredita ukazuje na suprotno. U Evropi su krediti preduzećima bili 0,3 posto niži u oktobru 2023. u usporedbi s istim mjesecom lani, što je prvi godišnji pad od 2015. Slično tome, rastući omjer neplaćanja kredita još je jedno sredstvo za praćenje rasta u nekoj zemlji, a čini se da u Evropi raste stres zbog toga. Nedavno je Evropska unija smanjila prognoze rasta ekonomije eurozone s 0,8 posto na 0,6 posto. Smanjenje izgleda za rast ili naizgled skromne brojke rasta simboliziraju sveukupne izazove s kojima se suočava svijet općenito, a posebno Evropa. Rastuće kamatne stope, stalno visoke cijene energije i vrlo nestabilna svjetska ekonomija doprinose ovim brigama. Zapravo, prema različitim procjenama banaka, više kamatne stope mogu srezati oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) eurozone. Uz nedavne geopolitičke napetosti, očekuje se da će cijena energije ostati visoka i sljedeće godine. Iako se inflacija malo smirila, još uvijek je daleko iznad petogodišnjeg prosjeka. Međutim u najnovijem ekonomskom ažuriranju MMF-a predviđa se blag oporavak eurozone u 2024., jer se očekuje rast BDP-a od prosječnih 1,5 posto. To se temelji na određenim pretpostavkama, a najvažnija je ta da će cijene nafte i plina ostati stabilne i uz postojeće geopolitičke sukobe, što se ne može garantirati. Wells Fargo je rekao u svojoj nedavnoj bilješci da je recesija u eurozoni “sve više moguća, ali još nije neizbježna”. Ne očekuju smanjenje kamatnih stopa, jedan od najvažnijih pokazatelja i faktora u ovoj raspravi, do juna 2024. – Što se tiče potrošača, ne vidimo nikakav ohrabrujući trend potrošnje, a maloprodaja je također u padu, dodaju bankari. Mario Draghi, bivši predsjednik ECB-a, također je nedavno izrazio zabrinutost, a guverner belgijske centralne banke složio se s time da su rizici “nagnuti prema dolje kada je riječ o eurozoni”. Ostali faktori i pokazatelji također su zabrinjavajući. Nedavno usporavanje poslovne aktivnosti u eurozoni je “ubrzano” zbog slabe potražnje u sektoru usluga i novih narudžbi, a indeks menadžera nabave (PMI) sada je na najnižem nivou u posljednjih 11 godina (od septembra 2012. godine). Proizvodna aktivnost pokazuje da su nove narudžbe pale po najvećoj stopi od 1997. Neki analitičari kažu da će eurozona, iako bi mogla izbjeći potpunu recesiju, ipak biti suočena s nekim njezinim “blažim udarima”. Ovo također predstavlja dobru analogiju s onim što su mnogi nazvali “kotrljajućom recesijom” u SAD.
Novembar s najvećim mjesečnim rastom na Wall Streetu u više od godinu dana: Uzlet i u Evropi
Marx.ba Na Wall Streetu su u četvrtak S&P 500 i Dow Jones indeks porasli i tako završili novembar s najvećim mjesečnim rastom u više od godinu dana. Dow Jones ojačao je jučer 1,47 posto, na 35.950 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,38 posto, na 4.567 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,23 posto, na 14.226 bodova. U cijelom novembru Dow Jones porastao je 8,8 posto, što je njegov najveći mjesečni dobitak od oktobra prošle godine. S&P 500 skočio je, pak, 8,9, a Nasdaq indeks 10,7 posto, pa su zabilježili najveći mjesečni skok od jula prošle godine. To se zahvaljuje slabljenju inflacije u SAD-u zbog čega su ulagači uvjereni da je američka centralna banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa. Uz to, američka ekonomija stabilno raste, pa se procjenjuje da će izbjeći recesiju, unatoč oštrom povećanju kamata Feda u posljednjih godinu i po dana. Ulagači posljednjih dana pažljivo prate poruke čelnika Feda iz kojih se može zaključiti da je centralna banka vjerovatno završila ciklus povećanja kamata. No, ovisno o kretanju inflacije, kamate bi se mogle zadržati na povišenim nivoima duži period nego što se očekuje. Optimističniji analitičari procjenjuju da bi Fed mogao početi smanjivati kamate već u martu, dok oni realniji to očekuju polovicom iduće godine. I evropske su berze snažno porasle u novembru – Stoxx indeks 600 najvažnijih evropskih dionica porastao je gotovo 6 posto. Azijski MSCI indeks porastao je, pak, u novembru više od 7 posto, što je njegov najveći mjesečni skok od januara. Zahvaljujući tome, MSCI indeks 47 najvećih svjetskih berzi porastao je prošlog mjeseca gotovo 9 posto, nakon tri mjeseca pada.