Bosna i Hercegovina cilja nove avionske linije putem subvencija
Marx.ba Nekoliko aerodroma u bivšoj Jugoslaviji trebalo bi da imaju koristi od subvencija koje daju državne ili lokalne vlasti avio-kompanijama koje su spremne da započnu rad, piše Ex YU aviation. Trenutno su u toku tri javna poziva od kojih su dva vezana za Bosnu i Hercegovinu. Radi se o aerodromima u Tuzli i Sarajevu. Aerodrom Tuzla traži pokretanje novih ruta, odnosno održavanje postojećih koje održava Lumiwings, a koje se trenutno također subvencioniraju. Lokalne vlasti su navele ukupno devetnaest destinacija koje su predmet finansiranja. Oni uključuju Hahn, Berlin, Saarbrucken, Hamburg, Baden Baden, Nirnberg, Keln i Friedrichshafen u Njemačkoj, zatim Geteborg, Stockholm, Halmstad i Malmo u Švedskoj, zatim Esbjerg i Billund u Danskoj, Beč i Salzburg u Austriji, Maastricht i Eindhoven u Nizozemskoj, kao i Istanbul u Turskoj. Svima njima mora upravljati avion sa kapacitetom od najmanje 110 putnika. Zainteresovana aviokompanija mora u svom podnesku uključiti ukupne troškove upravljanja rutom, s tim da su lokalne vlasti u Tuzli spremne pokriti razliku ako troškovi nisu pokriveni prihodima. Avio-kompanije su imale rok do početka ove sedmice da dostave svoje ponude putem e-pošte, dok je štampana kopija ponude morala biti dostavljena do petka. U Sarajevu je raspisan još jedan javni poziv aviokompanijama za polazak u grad sa rokom za podnošenje ponuda narednog ponedjeljka. Sredstva će biti stavljena na raspolaganje prijevoznicima koji ili uvedu letove sa destinacije koja nije bila opslužena u posljednjih dvanaest mjeseci, započnu usluge do jedne od 26 neposluženih destinacija za koje se smatra da su od strateškog značaja ili opslužene destinacije s liste s manje od pet letova sedmično, kao i onima koji žele da počnu sa radom na linijama dužim od šest sati. Vrijednost subvencija nije objavljena. Na sličan tender prošlog mjeseca prijavilo se pet aviokompanija – Ryanair, TUI Airways, Aegean Airlines, LOT Polish Airlines i Norwegian. Inače, Slovenija je raspisala četvrti tender za aviokompanije da uvedu nove linije do zemlje u zamjenu za subvencije u trajanju od tri godine, objabio je Ex YU aviation.
Altman traži ulaganje oko sedam biliona dolara u AI industriju
Marx.ba Izvršni direktor OpenAI Sam Altman nastoji da privuče bilione dolara od investitora u industriju vještačke inteligencije, uključujući vladu Ujedinjenih Arapskih Emirata, kako bi povećao kapacitete čitavog svijeta za proizvodnju naprednih čipova koji bi napajali zahtjevne AI projekte. Altmanova „divlje ambiciozna tehnološka inicijativa“ mogla bi da zahtijeva prikupljanje čak sedam biliona dolara, izvijestio je Wall Street Journal. Kao dio svog predloga investitorima, Altman je predložio izgradnju desetina pogona za proizvodnju čipova vodećih kompanija na tržištu, kao što je Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC), rekli su povjerljivi izvori. Planovi imaju za cilj da riješe prepreke rastu OpenAI, uključujući i nedostatak čipova koji pokreću AI modele kao što je ChatGPT, prema WSJ, koji je opisao da su sume koje se traže „nevjerovatno velike po standardima korporativnog prikupljanja finansijskih sredstava“. Altmanovi planovi su do sada predviđali da održava sastanke sa visokim zvaničnicima UAE, rukovodiocima TSMC-a, američkom ministarkom trgovine Ginom Raimondo i glavnim izvršnim direktorom SoftBank Masajoshijem Sonom, navodi se u izvještaju. Iako su brojne zemlje najavile planove za podršku domaćoj proizvodnji poluprovodnika, globalnom snabdijevanjem i dalje dominira nekolicina firmi, uključujući TSMC i američku kompaniju NVIDIA. WSJ je citirao portparola OpenAI-a koji je rekao da je imao „produktivne rasprave o povećanju globalne infrastrukture i lanaca snabdijevanja“ i da će kasnije podijeliti više detalja. Na čelu OpenAI-a, Altman je postao jedno od najprepoznatljivijih lica u rastućem polju vještačke inteligencije. U novembru, 38-godišnji preduzetnik je otpušten iz startapa čiji je suosnivač, da bi nekoliko dana kasnije bio vraćen na svoju poziciju nakon protesta zaposlenih i investitora.
Neki tvrde da će srebro postati vrijednije od zlata: Globalna potražnja raste, padat će rekordi
Marx.ba Ovo bi mogla biti vrhunska godina za srebro. Predviđa se da će globalna potražnja za bijelim metalom dosegnuti 1,2 milijarde unci u ovoj godini, što bi označilo drugu najveću razinu zabilježenu u historiji. – Jačanje industrijske potražnje glavni je katalizator rastuće globalne potražnje za srebrom, a sektor bi u 2024. trebao dosegnuti novi godišnji maksimum, tvrdi Silver Institute, iz neprofitabilnog međunarodnog udruženja koje okuplja razne dionike iz industrije srebra. Ono se prvenstveno koristi u industrijske svrhe, obično u proizvodnji automobila, solarnih panela, nakita i elektronike. – Mislimo da će srebro imati sjajnu godinu, posebno u smislu potražnje, rekao je Michael DiRienzo, izvršni direktor Silver Institutea za CNBC. On očekuje da će mu cijene doseći 30 dolara za uncu, što bi bila najviša vrijednost u deset godina. Institut ove godine vidi porast potražnje za srebrom od devet posto te porast potražnje za nakitom od šest posto, pri čemu se očekuje da će Indija potaknuti skok kupovine nakita. Predviđeni oporavak potrošačke elektronike također je spreman dodatno potaknuti to tržište, navodi se u izvještaju. Uz to, primijetio je da bi kratkoročno usporavanje kineske ekonomije i smanjeni izgledi za smanjenje kamatnih stopa u SAD početkom godine mogli predstavljati smetnju institucionalnim ulaganjima u srebro. Međutim trendovi bi se mogli promijeniti u drugoj polovici 2024., kada većina analitičara vjeruje da će američka centralna banka početi snižavati stope. Cijene srebra, kao i zlata, obično imaju obrnut odnos s kamatnim stopama. Okruženje viših kamatnih stopa šteti potražnji za srebrom i zlatom jer plemeniti metali ne donose nikakve kamate, što ih čini manje privlačnima u usporedbi s alternativnim ulaganjima poput obveznica. Srebro nosi titulu siromašnijeg rođaka zlata, ali dijele pozitivnu korelaciju kada je riječ o cijenama, iako s odmakom. Zbog opsežne industrijske primjene srebra, njegova je izvedba usko povezana sa zdravljem ukupne ekonomije ili poslovnog ciklusa. Nasuprot tome, cijene zlata obično rastu u vrijeme ekonomske slabosti ili nesigurnosti. U tom smislu srebro je osjetljivije na ekonomske promjene i nestabilnije je od zlata. Ima tendenciju da nadmaši žuti metal u razdobljima snažne ekonomske ekspanzije, ali slabije djeluje kada postoji ekonomski stres. Odnos se može pratiti kroz omjer zlato-srebro, koji prati koliko je unci srebra potrebno za kupovinu unce zlata. Trenutno je za kupovinu unce zlata potrebno 90 unci srebra.
Svjetske berze: Dolar oslabio, cijene nafte blago porasle
Marx.ba Na većini azijskih berzi cijene dionica danas su porasle treći dan zaredom, pa tako prate jučerašnji rast Wall Streeta, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala drugi dan zaredom. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,2 posto, ojačavši treći dan zaredom. Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks skočio više od 2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji i Šangaju porasle između 0,1 i 0,4 posto. U Hong Kongu su, pak, pale više od 1 posto. Kineske vlasti nizom mjera pokušavaju stabilizirati tržišta kapitala, nakon što su prošle sedmice cijene dionica zaronile na najniže nivoe u pet godina. Jutros su smijenile čelnika regulatora i najavile nove mjere kako bi potaknule rast cijena dionica uoči kineske nove godine. No, iz privrede stižu loše vijesti. Jutros je objavljeno da su potrošačke cijene u januaru u Kini pale više nego što se očekivalo, za 0,8 posto na godišnjem nivou. Pale su i proizvođačke cijene, što ukazuje na slabost potražnje i izaziva strahovanja od deflacije. – Kina mora poduzeti mjere brzo i agresivno kako bi izbjegla rizik od deflacijskih očekivanja među potrošačima. Monetarna politika je poticajna, ali potezi u fiskalnoj politici su slabi, kaže Zhiwei Zhang, predsjednik u kompaniji Pinpoint Asset Management. Ostale berze u regiji prate jučerašnji rast Wall Streeta, kada je Dow Jones ojačao 0,4, S&P 500 0,8, a Nasdaq indeks 0,95 posto. Novi rekord S&P-a zahvaljuje se rastu cijena dionica u devet od 11 najvažnijih sektora tog indeksa, pri čemu je najviše porastao tehnološki sektor, za 1,4 posto. Podršku tržištu pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija. Dosad je više od polovice kompanija iz sastava S&P 500 indeksa izvijestilo o poslovanju u posljednjem lanjskom tromjesečju, pri čemu ih je oko 81 posto nadmašilo očekivanja analitičara po zaradi. Stoga se sada procjenjuje da su u tom kvartalu zarade kompanija porasle više od 8 posto, dok se prije mjesec dana očekivao rast od 4,7 posto. – Dobri poslovni rezultati kompanija podržavaju optimizam, pa tržište nastavlja u pozitivnom smjeru, kaže Michael James, direktor u kompaniji Wedbush Securities. Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala drugi dan zaredom. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,00 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,14 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 147,85 na 148,55 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0780 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0760 dolara. Cijene su nafte, pak, dodatno blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,28 posto, na 79,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,26 posto, na 74,05 dolara.
Vrijedni ugovori za bh. kompaniju: Sa Saudijcima potpisano 80 miliona KM
Marx.ba Na sajmu vojne industrije ”World Defense Show 2024”, koji se održava u Saudijskoj Arabiji, kompanija namjenske industrije Igman Konjic svečano je potpisala dva nova ugovora s Nacionalnom gardom i Ministarstvom odbrane Kraljevine Saudijske Arabije u vrijednosti od 80 miliona KM. ‘- Kraljevina Saudijska Arabija jedan je od ključnih pokretača globalne vojne industrije. Pokazuju to i podaci o konstantnom ulaganju u jačanje svojih obrambenih kapaciteta, stoga raduje činjenica da svoje oružane snage opskrbljuju našim proizvodima, kazao je Đahid Muratbegović, direktor Igmana. Dodao je da je to dokaz kavalitete kompanije i spremnosti da odgovore jednom zahtjevnom tržištu, ”te posebno raduje kontinuirana saradnja s odbrambenim institucijama Kraljevne Saudijske Arabije započete prije nešto više od descenije”. ‘World Defense Show” sajam vojne industrije koji se od 4. do 8. februara održava u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu, okupio je i ove godine više od 750 izlagača iz više od 45 zemalja. Prije četiri godine na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 70. godišnjice poslovanja, kompanija Igman je potpisala ugovore višemilionske vrijednosti sa partnerima iz Sjedinjenih Američkih Država (5,5 miliona dolara) i Egipta (1,5 miliona eura). Godinu poslije, na sajmu vojne industrije Egypt Defence Expo (EDEX) koji se održao u Kairu, kompanija je potpisala dva nova ugovora s egipatskim oružanim snagama vrijedna 15 miliona KM. Većinski vlasnik Igmana kompanije je Vlada Federacije BiH s udjelom od 51,0012 posto. Slijedi Raiffeisen Bank s 33,3362 posto te ZIF Bonus.
Kako su poslovali domaći investicioni fondovi u 2023. godini
Bloomberg Adria Investicioni fondovi u Bosni i Hercegovini (BiH), koji ulažu u strane akcije, tokom 2023. godine ostvarili su pozitivan prinos od ulaganja na američkim i evropskim tržištima, dok im je investiranje na kineskom tržištu donijelo negativan prinos. Nedavno se navršila godina dana od osnivanja akcijskog investicionog fonda MS Global Equity. Početna ponuda udjela u ovom otvorenom akcijskom investicionom fondu s javnom ponudom uspješno je okončana u martu prošle godine i umjesto planiranih pola miliona, Fond je prikupio 863.634 KM. Fond MS Global Equity realno radi oko deset mjeseci, a ulagačima je omogućen pristup vodećim svjetskim tržištima kapitala poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evrope i Kine. Fond je u proteklom periodu ulagao isključivo u akcije srednjih i velikih kompanija na pomenutim tržištima, a najveće učešće u portfelju Fonda zauzimaju svjetski poznate kompanije kao što su Microsoft, Alphabet (matična kompanija Googlea), Adobe, Johnson&Johnson, Visa, Roche i druge. Najzastupljeniji sektori u portfelju Fonda trenutno su informacione tehnologije, zdravstvo i farmacija, te finansije. – Posmatrano po geografskoj izloženosti Fonda, najviše smo uložili u kompanije iz SAD-a, oko 40 odsto imovine, dok je izloženost prema evropskim kompanijama oko 35 odsto, odnosno oko 15 odsto prema kineskim kompanijama. Što se tiče rezultata u 2023. godini, fond MS Global Equity je u nepunih godinu dana ostvario pozitivan prinos, kaže za Bloomberg Adriju Dragan Kajkut, izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima (DUIF) Management Solutions, a koje upravlja Fondom MS Global Equity. On pojašnjava da su pozitivan uticaj na rezultat Fonda imala ulaganja na američkom i evropskim tržištima, dok su ulaganja na kineskom tržištu imala negativan prinos. Rast vrijednosti fondova kod kojih ERS ima najveće učešće u portfelju Ostalih šest fondova kojima upravlja DUIF Management Solutions je usmjereno prvenstveno na domaće tržište i u najvećoj mjeri zavisi od kretanja cijena akcija na Banjalučkoj berzi. – Rezultati ovih fondova u 2023. godini bili su mješoviti, pri čemu su tri fonda ostvarila rast vrijednosti, dok je vrijednost udjela kod tri fonda smanjena. Fondovi kod kojih Telekom Srpske ima dominantno učešće u portfelju, prošle godine su imali pad vrijednosti imovine, s obzirom na značajan pad cijene akcija Telekoma u prošloj godini, što je posljedica izostanka isplate dividende ovog emitenta, kaže Kajkut. S druge strane, fondovi kod kojih emitenti iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) imaju najveće učešće u portfelju, imali su rast vrijednosti prošle godine. – To se desilo najviše usljed usvojenih odluka o isplati dividendi dva emitenta iz sistema ERS, što je dovelo do rasta cijena akcija ta dva emitenta, ali i većine ostalih emitenata iz elektroenergetskog sektora Republike Srpske, navodi Kajkut. Kako je Bloomberg Adrija pisala, vrijednost akcija zavisnih preduzeća Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) znatno je porasla u oktobru, a vrijednost pojedinih porasla je i do 65 posto. U 2024. godini, u DUIF Management Solutions planiraju da nastave ulaganja na razvijenim inostranim tržištima za većinu fondova kojima upravljaju i to je proces koji su u suštini započeli prošle godine. Na domaćem tržištu takođe imaju u vidu određena ulaganja, a pored akcija, zanimljive su im i dužničke hartije od vrijednosti, kako državne tako i korporativne. – Od ostalih planova za 2024. godinu, želio bih da istaknem da radimo na osnivanju prvog alternativnog investicionog fonda, a finalizaciju tog procesa i početak rada alternativnog fonda očekujemo u drugom kvartalu ove godine, poručuje Kajkut. Podsjećamo, polovinom prošle godine DUIF Management Solutions je od Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) Republike Srpske dobio dozvolu za obavljanje djelatnosti osnivanja i upravljanja alternativnim investicionim fondovima, čime je postalo prvo društvo za upravljanje u BiH koje je dobilo dozvolu za osnivanje alternativnih investicionih fondova.
UniCredit ostvario rekordne rezultate u 2023. godini
Marx.ba Upravni odbor UniCredita odobrio je konsolidirane rezultate za 4. tromjesečje 23. i fiskalnu 2023. na dan 31. decembra 2023. godine. Ova rekordna godina jasan je dokaz transformiranog UniCredita, dobrog toka na putu ka izgradnji održive izvrsnosti što dokazuje neto dobit u FG23 od 8,6 milijardi eura i FG23 RoTE od 16,6%. U 23. fiskalnoj godini iskazana neto dobit dosegla je rekordnih 9,5 milijardi eura, što je 3,0 milijarde više u usporedbi s 22. fiskalnom godinom. Već 12. tromjesečje zaredom Grupa je pokazala izvršenje strateškog plana i dosljedan rast u regijama, uravnotežujući tri finansijske poluge neto prihoda, troškova i kapitala te koristeći jedinstveni panevropski model što je rezultiralo navedenom neto dobiti u 4. kvartalu 23. u iznosu od € 2,8 milijardi, odnosno neto dobit od 1,9 milijardi eura. Ovi visoki povrati poduprti su neto prihodima od 5,7 milijardi eura, koji se sastoje od 3,6 milijardi eura neto prihoda od kamata (“NII”), što je povećanje od 5,7% na godišnjem nivou uglavnom zbog viših stopa i dobro upravljanog prijenosa depozita. Naknade su iznosile 1,8 milijardi eura, što je pad od 0,6% na godišnjem nivou, uglavnom potaknut utjecajem smanjenja naknada na tekućem računu u Italiji i višim troškovima sekuritizacije. Isključujući ove, naknade su porasle 3,5% na godišnjem nivou, potvrđujući njihovu otpornost unatoč makroekonomskim preprekama. Rezervacije za gubitke po kreditima (“LLP”) iznosile su 300 miliona eura ili trošak rizika (“CoR”) od 28 baznih bodova u 4. kvartalu 23. Zdravost kvalitete imovine Grupe još jednom je dokazana dosljedno niskim očekivanim gubitkom, niskim nenaplativim izloženostima (“NPE”) s visokim pokrićem i postojećim preklapanjem od 1,8 milijardi eura na dobar portfelj. U 4. kvartalu 23. operativni troškovi iznosili su 2,5 milijardi eura, što je povećanje od 6,9% na tromjesečju ili 0,8% na godišnjem nivou, uglavnom potaknuto kretanjem plaća povezanim s novim kolektivnim ugovorom o plaćama u Italiji i višim bonusima za učinak. Za fiskalnu godinu 23. ukupni su troškovi smanjeni za 1% u odnosu na prethodnu godinu na 9,5 milijardi eura, potvrđujući sposobnost Grupe da obrani svoju troškovnu disciplinu unatoč inflacijskim pritiscima, istovremeno štiteći rast prihoda, što se također odražava u omjeru troškova i prihoda (“C/I”) od 39,7 %. Daljnje proaktivne radnje poduzete u 2023. jačaju postojeće linije obrane i postavljaju temelje za poticanje buduće profitabilnosti, u obliku: integracijskih troškova za FG23 od oko 1,1 milijarde eura koji će omogućiti tekuću transformaciju organizacije i ciljanje određenih područja za smanjenje troškova; općenito stabilna preklapanja na uspješnom portfelju od 1,8 milijardi eura dodatno štiteći buduću kvalitetu imovine Grupe; i Smanjenje imovine ponderirane rizikom (“RWA”) od otprilike 24 milijarde eura u odnosu na FG22, kroz programe sekuritizacije i bolju raspodjelu kapitala na razini klijenata čime se povećava kapitalna učinkovitost Grupe. Najbolja kapitalna pozicija Grupe u klasi odražava se u omjeru CET1 od 15,89%, što je porast od 973 bps Y/Y u odnosu na 14,91% CET1r pro forma u FG223, potaknut 389 baznih bodova (ili 12,0 milijardi €) generiranog kapitala organski. Ovo značajno povećanje već oduzima punu predloženu ukupnu raspodjelu za 2023. od 8,6 milijardi eura, što je povećanje od 3,35 milijardi eura u usporedbi s prethodnom godinom. Raspodjela dioničarima u iznosu od 8,6 milijardi eura za fiskalnu 23. godinu trebala bi biti u obliku 5,6 milijardi eura otkupa dionica i 3,0 milijarde eura dividende, podložno odobrenju nadzora i dioničara. To podrazumijeva 100% ukupne isplate na neto dobit FG23. UniCredit je već započeo s izvršenjem dijela distribucije FG23 ulaskom prve tranše otkupa dionica od 2,5 milijardi eura koja je započela u oktobru 2023., od čega je 1,4 milijarde eura završeno krajem 2023. godine. Politika redovne raspodjele Grupe od 2024. uvodi ukupnu isplatu raspodjele od najmanje 90% neto dobiti. Obračun dividende povećat će se na 40% neto dobiti (od 35% isplate u FG23), s ostatkom isplate na neto dobiti u obliku otkupa dionica. Konačna podjela između dividende i otkupa dionica ovisit će o tržišnim uvjetima, a o njoj će se odlučiti nakon rezultata za 2024., zajedno s konačnom odlukom o raspodjeli. Pristup privremene raspodjele, primjenjiv i na privremenu dividendu i na privremeni otkup dionica, pretpostavlja se na oko 40% ukupnih godišnjih raspodjela. Uvođenje privremene dividende na zarade FG24 trebalo bi omogućiti približno 10 milijardi eura raspodjele u kalendarskoj godini u 2024., od čega se oko 7,2 milijarde eura odnosi na preostalu distribuciju FG23 (tj. ne uključujući 1,4 milijarde otkupa dionica FG23 koji je već izvršen tokom 2023. kalendarska godina) i privremena raspodjela od oko 3 milijarde eura za FG24. – Stvaranje vrijednosti za dioničare ostaje prioritet, a to je dokazano poboljšanjem naše profitabilnosti i nadograđenim metrikama na bazi po dionici također putem otkupa dionica, generirajući u FY23 EPS[1] od 4,71 €, trostruko povećanje u usporedbi s prosjekom 2017. 2019., DPS od 1,78 €, što je deveterostruko povećanje u usporedbi s prosjekom 2017.-2019., i TBVPS od 33.3 €, +46% u odnosu na prosjek 2017.-2019., poručili su između ostalog.
Polestar imao cilj spojiti luksuz i performanse: Sada će dobiti novog vlasnika
Marx.ba Polestar je ime s kojim ste vrlo vjerovatno upoznati, osobito ako ste obožavatelj Volva. Sinonim za performanse, Polestar je bio ime koje je krasilo Volvo modele najboljih performansi, kao što je recimo AMG za Mercedes ili GR za Toyotu. Uvidjevši promjene u tržištu automobila, koje se počelo orijentirati prema električnim modelima, Volvo je odlučio Polestar pretvoriti u (većinski) samostalan brend, kojem je primarni zadatak bio spojiti luksuz i performanse uz elektrifikaciju. Polestar je svoj prvi model, sasvim logično, nazvao 1. Gdje logika nažalost nije bila jednako prisutna je kod samog modela, koji je mnoge, od stručnjaka autoindustrije pa sve do apsolutnih laika, natjerao da se zbunjeno počešu po glavi. Polestar 1 je coupe s hibridnim pogonom, proizveden na Volvo Scalable Product Architecture platformi. Hibridni pogon bio je vrlo zanimljiv, sačinjen od dvolitrenog benzinskog motora s četiri cilindra i dvostrukim prednabijanjem kombinacijom turbopunjača i kompresora, dok su električnu stranu pogonske jedinice sačinjavala dva elektromotora na zadnjoj osovini te integrirani starter generator na prednjoj. Ukupna snaga pogonske jedinice iznosila je 447 kW, odnosno okruglih 600 konjskih snaga, uz 1.000 Nm okretnog momenta. Impresivne performanse i atraktivan dizajn izazvali su lavinu uzbuđenja, ali ista je brzo splasnula najavom cijene od čak 170.000 eura, koja je u očima mnogih učinila Polestar 1 krajnje neprivlačnim, stoga nas ne treba čuditi kako je proizvedeno svega 1.500 primjeraka. Polestar 1 je svoj brend stavio u nezahvalan položaj, iz kojeg ga je pokušao izvući njegov nasljednik. Nakon Polestara 1, red je došao na Polestar 2, električnu limuzinu (točnije liftback) čiji je glavni zadatak bio sučeljavanje s Teslinim Modelom 3. Na tržište je kročio 2020. godine i naišao na mnoštvo pozitivnih reakcija, kako od strane recenzenata tako i javnosti. Polestar 2 bio je, i zapravo još uvijek je, dašak svježeg zraka na tržištu električnih automobila koji dizajnom uvelike podsjećaju na kućanske uređaje. Polestar 2 je naizgled tek nešto drugačiji Volvo, klasičan automobil koji je igrom slučaja pogonjen strujnim pogonom. Ne možemo reći kako je Polestar 2 bio prodajni hit, ali još uvijek bilježi dobre prodajne rezultate. Gdje je podbacio jest kod svog glavnog zadatka, borbe s Modelom 3, koju je nažalost izgubio te koja nas dovodi upravo do teme ove vijesti. Volvo je Reutersu najavio kako prestaju s finansiranjem svog podbrenda, jer se isti pokazao neprofitabilnim u trenutnoj ekonomskoj klimi. Tesla je agresivno srezala cijene svojih modela, što je u vrlo nepovoljan položaj, među ostalima, smjestila i Polestar. Tržišni analitičari već neko vrijeme kritiziraju Polestar, u kojem Volvo ima 48% dioničarskog udjela, te ga smatraju nepotrebnim crpilištem resursa švedskog proizvođača. Rast cijene proizvodnje, zajedno s manjkom sirovina i radne snage, natjerale su Polestar da ne zadovolje kvote isporuke modela za prošlu godinu, koje su tokom godine dodatno umanjili. Geely, vlasnik Volva, vjerovatno će odmah preuzeti Volvov udio u Polestaru, ali budućnost Polestara kao brenda stoji na uistinu tankom ledu. Prošle sedmice najavili su otpuštanje 450 radnika, odnosno oko 15 posto svoje ukupne radne snage, zbog čega postaje upitno hoće li Polestar preživjeti ovu godinu. Tržišni analitičari smatraju kako je za Geely najlogičniji potez apsorbirati Polestar, ali samo vrijeme zna šta sudbina nosi za ovaj brend, piše Autonet.
Kriptotržište: Jupiter token airdrop, stigao je jedan od najiščekivanijih tokena u 2024. godini
Marx.ba Mjesecima u izradi, Jupiter, najveći agregator decentraliziranih mjenjačnica na solani (DEX), upravo je pokrenuo svoj JUP token airdrop. Gotovo milion novčanika ispunjava uvjete, a jučerašnje lansiranje tokena vjerovatno će biti jedno od većih u 2024. godini. Jupiter je pokrenuo airdrop u srijedu, 31. januara, u 10 sati po ET vremenskoj zoni (u 16 sati prema našoj) putem svoje vlastite platforme, koja je upravo korištena za lansiranje WEN meme tokena. Prema Jupiteru, oko 955 hiljada novčanika ispunjava uvjete za JUP airdrop, što uključuje rane korisnike koji su koristili protokol prije 2. novembra. U prethodnom tweetu, iz Jupitera su rekli da će 20 posto početnih airdrop tokena biti ravnomjerno raspoređeno po svim novčanicima, dok će drugih 70 posto biti raspodijeljeno između korisnika na temelju “distribucije temeljene na rezultatu” ovisno o korištenju protokola. Posljednjih 10 posto ići će članovima zajednice i programerima. U budućnosti se planiraju daljnji airdropovi za nove korisnike, iako još nema tačnog vremenskog okvira o tome kada ih očekivati ili koliko će biti unosna za nove korisnike. Sveukupno će postojati 10 milijardi JUP tokena. Polovica tih tokena postavljena je za airdrop zajednici tokom višestrukih airdropova i drugih inicijativa. U konačnici, četiri milijarde JUP-a bit će podijeljeno kroz četiri airdrop vala, s milijardom JUP-a namijenjenih za srijedu. Milijarda JUP-a će biti alocirana za potrebe tima i lansiranje tokena, uključujući fond likvidnosti. Jupiterov tim neće imati pristup tokenima do januara 2025., kada počinje dvogodišnji ciklus stjecanja prava. Prema objavi tima objavljenoj u utorak, ukupno 1,35 milijardi JUP-a će cirkulirati od prvog dana, s milijardom za airdrop, 250 miliona za lansiranje bazena likvidnosti i 50 miliona za zajmove centraliziranim kreatorima tržišta i sve neposredne potrebe za likvidnošću. To je manje od 1,7 milijardi JUP-a koji su prvotno planirani za neposrednu cirkulaciju i prethodno navedeni, piše Lider.
Nastavljaju se radovi: Potpisan Aneks IV ugovora o izgradnji dionice Vranduk – Ponirak
Marx.ba Nakon što su radovi na dionici autoputa Vranduk – Ponirak kod Zenice obustavljeni prije pet mjeseci zbog revizije projekta, iz kompanije Autoceste FBiH su potvrdili da je pronađeno rješenje za nastavak gradnje. Potvrđeno je da je potpisan Aneks IV ugovora o spomenutoj dionici te se izgradnja nastavlja. – Potpisivanjem Aneksa IV ugovora o izgradnji dionice Vranduk – Ponirak između JP Autoceste FBiH i izvođača radova, konzorcij Azvirt L.L.C (Azerbejdžan) i Hering d.d. Široki Brijeg (BiH), odblokirano je gradilište i nastavlja se izgradnja ove dionice, kažu iz Autocesta. Poručuju da je nova uprava izvršila reviziju i uklanjanje svi nepravilnosti te je postignut dogovor sa izvođačem za nastavak radova. Izvođač je već počeo sa pripremama i nakon mobilizacije gradilišta radovi će biti zvanično nastavljeni. Prema potpisanom aneksu novi rok za završetak radova na dionici Vranduk – Ponirak je 31. mart 2026. godine. Strateški cilj nove Uprave JP Autoceste FBiH jeste da cijeli sjeverni koridor u potpunosti bude završen u junu 2026. godine.