Britanski bogataš ušao u vlasništvo Manchester Uniteda: Koliki procenat je platio 1,3 milijarde dolara
Marx.ba Britanski milijarder Jim Ratcliffe potpisao je ugovor o kupovini udjela u engleskom fudbalskom klubu Manchester United za 1,3 milijarde dolara. On će također uložiti još oko 300 miliona dolara u legendarni klub. Time je okončana neizvjesnost oko vlasništva kluba, koja je trajala više od godinu dana. Dogovor o sticanju 25 posto udjela u klubu uslijedio je nakon posljednjeg sastanka odbora prije Božića, a Manchester United procijenjen je na oko 6,3 milijarde dolara, uključujući dug, prenosi Financial Times. Britanski milijarder i pododica Glazer koja je vlasnik kluba dogovorili su se o širokim uslovima pod kojima je Ratcliffe kupio nekontrolni dio kluba u premierligašu u novembru, ali je zvanična objava dogovora više puta odgođena. Ratcliffe će se suočiti sa teškim zadatkom da vrati Manchester United u sam vrh engleskog i evropskog fudbala, jer je klub zaostao u odnosu na gradskog rivala Manchester City u borbi za najviša odličja. Neimenovani izvor iz kluba naveo je da je najava dogovora ubrzana zbog zabrinutosti nekih članova odbora za jednak tretman manjinskih dioničara u budućim transakcijama. Ljudi bliski porodici Glazer i klubu naveli su da su uloženi napori da se ta zabrinutost riješi. Ipak, dogovor o kupoprodaji postignut je bez prisustva dva nezavisna direktora odbora, tvrde izvori. S druge strane, napori da se riješi zabrinutost za manjinske dioničare omogućili su glasanje, navode drugi izvori, dok je Manchester United odbio da komentariše te navode.
Ovo je 5 najvećih preuzimanja u historiji korporativnog svijeta
Marx.ba Da kompanija preuzima drugu kompaniju koja obećava uobičajena je pojava u korporativnom svijetu. Takvi poslovi, koje se nazivaju i akvizicije, obično se sprovode kao dio strategije rasta kompanije i obavljaju se iz više razloga. Kompanija preuzimateljica uglavnom planira diversifikaciju u novi sektor ili liniju proizvoda, ili može htjeti da poveća postojeći tržišni udio i geografski doseg, smanji konkurenciju ili profitira od patenata i licenciranja koji mogu pripadati stečenoj ciljnoj kompaniji. Takve akvizicije se dešavaju na domaćem i globalnom nivou. U globalnoj korporativnoj historiji, najveće akvizicije procijenjene su na više od 100 milijardi dolara. Najviše vrednovana akvizicija u historiji dogodila se 2000. godine kada je britanska telekom kompanija Vodafone Group (VOD) kupila njemačkog telekom giganta Mannesmann AG za vrtoglavih 180,9 milijardi dolara. Ovo je lista pet najvećih akvizicija u globalnoj korporativnoj historiji. Vodafone preuzeo Mannesmann AG Godine 1999. britanska multinacionalna telekom kompanija Vodafone Group (VOD) odlučila je da kupi njemačkog telekom giganta Mannesmann AG. Dugotrajni napori Vodafone AirTouch PLC-a konačno su se isplatili u februaru 2000. godine kada je Mannesmann prihvatio njegovu ponudu za kupovinu vrijednu 180,95 milijardi dolara, čime je ovo preuzimanje postalo najveći posao spajanja i akvizicije (M&A) u historiji. Kako je tržište mobilne telefonije dobilo zamah širom svijeta i rast je bio na vrhuncu, očekivalo se da će spajanje velike vrijednosti preoblikovati globalni telekomunikacioni krajolik. Međutim, dogovor je propao i Vodafone je zbog toga bio primoran da otpiše milijarde dolara u narednim godinama. American Online kupio Time Warner Spajanje američkih kompanija America Online (AOL) i Time Warner Inc. vrijedno 165 milijardi dolara nalazi se na drugom mjestu liste najvećih akvizicija u historiji. Spajanje se dogodilo na vrhuncu dotcom ere 2000. godine kada je uspješni internet provajder, AOL, dao ponudu za preuzimanje konglomerata masovnih medija, Time Warner. U to vrijeme, AOL je imao ogroman tržišni udio i želio se još više proširiti, koristeći Time Warnerovu dominaciju u izdavaštvu, zabavi i vijestima. Međutim, očekivane sinergije spajanja nikada nisu u potpunosti ostvarene. Dvije kompanije sukobile su se u upravljanju i kulturi poslovanja, nešto što je samo pogoršano pucanjem dotcom balona i recesijom koja je uslijedila. Vrijednost dionica AOL-a je opala. Na kraju, AOL i Time Warner su se razišli, nastavljajući da rade kao nezavisne kompanije. Verizon Communications kupio Verizon Wireless od Vodafonea Treća najveća akvizicija bila je vrijedna 130 milijardi dolara i dogodila se 2013. godine kada je Verizon Communications Inc, vodeći američki multinacionalni telekom konglomerat, preuzeo Verizon Wireless, dominantnog igrača na američkom tržištu bežičnih usluga. Verizon Wireless je nastao 1999. spajanjem Vodafone Airtouch i Bell Atlantic mobilne divizije. Kao dio akvizicije, Verizon Communications je preuzeo potpunu kontrolu nad Verizon Wirelessom od britanskog Vodafonea, što je dovelo do kraja Vodafoneovog 14-godišnjeg boravka na američkom tržištu telekomunikacija. Dogovor je rezultirao neočekivanim dobitkom za investitore Vodafonea, jer su u džep dobili 54,3 milijarde funti (oko 87 milijardi dolara). Dow Chemical preuzeo DuPont U decembru 2015., dva hemijska konglomerata — Dow Chemical i DuPont — objavila su svoju namjeru da se spoje u sporazumu u vrijednosti od 130 milijardi dolara. Završene u septembru 2017. godine, kombinovane kompanije su preuzele ime DowDuPont Inc. i uključivale su tri divizije: poljoprivredu, nauku o materijalima i specijalne proizvode. Međutim, namjera novog konglomerata nikada nije bila da ostane kao jedna kompanija, već umjesto toga restrukturira entitet izdvajanjem u zasebne kompanije. DowDuPont se tako 2019. razbio u tri različite kompanije: Dow Chemical, DuPont i Corteva. Dow Chemical je hemijska kompanija, a DuPont je proizvođač specijalnih hemikalija. Corteva je poljoprivredna kompanija koja se bavi proizvodnjom sjemena i poljoprivrednih hemikalija. Anheuser-Busch InBev preuzeo SABMiller U 2016., najveća svjetska pivara kupila je svog rivala spajanjem u vrijednosti od približno 104 milijarde dolara. Dugo očekivano spajanje dovelo je do toga da je Anheuser-Busch InBev (BUD) (proizvođač brendova uključujući Corona, Budweiser i Stella Artois, ali i nekadašnji vlasnik nikšićke pivare “Trebjesa”) preuzeo londonski SABMiller (proizvođač brendova uključujući Fosters, Castle Lager i Redd’s). Jedan od ciljeva spajanja bilo je stvaranje kompanije koja bi mogla efikasno da se takmiči na tržištima u razvoju koja imaju snažan potencijal rasta. Prema rukovodstvu kompanije, Latinska Amerika i Afrika nude pivarskom konglomeratu mogućnosti za širenje u brzo rastuće regije, što bi trebalo rezultirati povećanjem prihoda i tržišnog udela. Zaključak: Iako su akvizicije u korporativnom svijetu uobičajene, ne vode sve do uspjeha, ocjenjuje s Investopedia. Većina poslova se raspadne tokom trke u industriji ili određenom sektoru uz očekivanje uspjeha. Međutim, neuspjesi su neizbježni za pogrešno sklopljene poslove. Neke od najvećih katastrofa u spajanjima i akvizicijama mogu se pripisati višestrukim faktorima koji mogu ali i ne moraju biti pod direktnom kontrolom uključenih subjekata. To uključuje interna pitanja poput kulturne integracije između dvije kompanije ili probleme na makro nivou kao što su ukupni ekonomski uslovi i geopolitička pitanja, piše Investitor.
Solanin uspon se nastavlja, nakratko postala četvrta najveća kriptovaluta
Marx.ba Snažan skok cijene solane od 20 posto u posljednjih sedam dana podigao je ovu kriptovalutu nakratko na četvrto mjesto po tržišnoj kapitalizaciji, prvi put u više od dvije godine. Najnoviji porast katapultirao je solaninu tržišnu kapitalizaciju na 41,9 milijardi dolara, prestigavši BNB-jevu tržišnu kapitalizaciju od 41,8 milijardi dolara. Cijena solane trenutno iznosi 92,17 dolara, dok je nedavni vrhunac bio na oko 98,40 dolara. Samo dan ranije, 21. decembra, solana je premašila XRP u tržišnoj kapitalizaciji. U prošloj sedmici solana je porasla preko 30 posto, nadmašivši tako sve ostale velike kriptovalute u istom vremenskom okviru. Međutim, unatoč nadimku “ETH killer” koji mnogi njegovi pristaše hvale, solana mora prijeći dug put da dostigne tržišnu kapitalizaciju ethereuma od 278 milijardi dolara. Zadnji put je solana bio na četvrtom mjestu u novembru 2021., prema CoinMarketCapu. Tada, na vrhuncu tržišnog ciklusa, imala je tržišnu kapitalizaciju od 75 milijardi dolara, ali je još uvijek bila iza BNB-a sa 108 milijardi dolara. Međutim, cijena solane zaključila je 2022. na nešto ispod 10 dolara, uglavnom zbog povezanosti s FTX-om i bivšim kripto milijarderom Samom Bankman-Friedom. Godinu dana kasnije, solana je na gotovo 100 dolara, što je čini jednom od kriptovaluta s najboljim rezultatima godine. Google Trends također pokazuje značajan porast pretraživanja za solanu, koja se gotovo približila pretragama za ethereum u SAD.
Dionice Coinbasea u 2023. godini skočile više od 400 posto
Marx.ba Kripto mjenjačnica Coinbase svjedočila je velikom rastu vlastitih dionica u 2023. i to za više od 400 posto. Podaci s TradingViewa pokazuju da je najveća platforma za kripto trgovanje u SAD ove sedmice dosegla najviši nivo u 20 mjeseci. Coinbase i bitcoin rasli su u tandemu u 2023., ali kako se bliži završetak godine, čini se da su dionice Coinbasea sve više u vlastitoj ligi. Dionice kompanije dosegnule su 162 dolara 19. decembra, nadmašivši rast od 400 posto u 2023. Sada trgovci gledaju na još veći nastavak rasta dok tržišta odbrojavaju do potencijalnog odobrenja prvog američkog spot bitcoin ETF-a. U usporedbi čak i s najvećim altcoinom, ethereumom, Coinbase je nadmašio učinak. Dok je ethereum porastao “skromnih” 85 posto od početka godine. Neki, posebice investicijski div ARK Invest, smanjili su izloženost kako COIN raste. Prema podacima sa službene web stranice izvršne direktorice ARK-a Cathie Wood, udjeli COIN-a u kompanijinom ARK Innovation (ARKK) ETF-u pali su za oko 11 posto samo u decembru. Iako je još uvijek najveća komponenta ARKK-a, dionice Coinbasea ostaju značajno ispod ARK-ove prosječne kupovne cijene od nešto manje od 255 dolara. Izvršni direktor Coinbasea Brian Armstrong vjeruje da je jedini put za kripto u 2024. godine prema gore. Ove sedmice se kompanija pridružila nekolicini američkih kripto igrača u akciji prikupljanja sredstava vrijednoj gotovo 80 miliona dolara za podršku “pro-kripto” američkim izbornim kandidatima. – Mislim da je vrijeme da ljudi znaju da je biti protivnik kriptovaluta samo loša politika, rekao je za CNBC u intervjuu Armstrong. Armstrong je naveo druge trenutne prepreke za Coinbase, uključujući odbijanje saradnje u donošenju pravila od strane regulatora zaduženog za davanje zelenog svjetla ETF-u, američke Komisije za vrijednosne papire i burze (SEC).
Bilansi na kraju godine: Banke će dioničarima isplatiti 70 milijardi eura
Marx.ba Evropske banke će dioničarima isplatiti oko 70 milijardi eura za 2023. godinu. To je izjavio šef bankarske supervizije u Evropskoj centalnoj banci (ECB) Andrea Ernia u intervjuu za Bloomberg TV. On je dodao da su banke u EU ove godine bile profitabilne i da planiraju da rasporede prihode na nivou prethodnih godina, ali je istakao da je iznos od 70 milijardi eura “veoma preliminaran”, prenosi Bloomberg. Ernia smatra da banke treba i dalje da budu na oprezu i napominje da je Evropska centralna banka i dalje zabrinuta zbog kreditnih rizika, pogotovo u sektoru nekretnina. Evropska centralna banka je na sastanku održanom 14. decembra odlučila da drugi put zaredom zadrži sve tri ključne kamatne stope na istom nivou, preneli su mediji. Osnovna kamatna stopa na kredite iznosi 4,5 odsto, stopa na marginalne kredite 4,75 odsto, a na depozite četiri posto.
Nastavak velike investicije: Lufthansa naručila 80 aviona Boeing i Airbus
Marx.ba Njemačka aviokompanija Lufthansa naručila je 80 aviona od Boeinga i Airbusa i najavila buduće kupovine u ukupnoj vrijednosti od devet milijardi dolara. Ugovor predviđa isporuke 40 aviona Boeing 737 Max i 40 Airbus A220-300 koji će biti isporučeni od 2026. do 2032. godine. Lufthansa se obavezala ugovorom da će kupiti još 60 aviona Boeing Max 8, još 20 Airbus A220, kao i još 40 Airbus A320, prenosi Reuters. Lufthansa prvi put kupuje uskotrupne avione Boeing u posljednjih 30 godina i prvi put kupuje model 737 Max. Njemački avioprevoznik bio je prvi kupac starije verzije aviona Boeing 737 kasnih šezdesetih, ali je od 2016. godine u svojoj floti zadržala samo Airbus modele uskotrupnih letjelica. Lufthansa je nastavila da kupuje širokotrupne avione Boeing, uključujući modele 787 Dreamliner, kao i 777 cargo. Kao jedan od tehnički najzahtjevnijih kupaca u industriji, Lufthansa je svojevremeno bila prvi klijent za Bombardier CSeries 2008. Airbus je 2018. godine kupio program malih putničkih aviona od kompanije Bombardier i preimenovao ga u A220. Lufthansa je najveći kupac Airbus aviona, a prije nekoliko mjeseci u njemačku aviokomapniju isporučen je ukupno 600. primjerak. Lufhansa planira da finansira novu kupovinu sa neto investicijama od 2,5 do tri milijarde eura u 2023. godini i isto toliko u narednoj.
Kako će izgledati evropsko tržište nekretnina u narednim godinama
Marx.ba Bilo je ovo nekoliko mučnih godina za evropske vlasnike nekretnina, koji su gledali kako njihove finansije sa svih strana pogađa kriza troškova života i brojne finansijske neizvjesnosti. Smart Currency Exchange su pregledali ključne teme za 2024. godinu te podijelili nekoliko savjeta o tome što možete učiniti da biste se lakše nosili s rizicima i iskoristili primamljive prilike. Bum cijena nekretnina sada je završio. Nakon pada u 2023., predviđa se daljnji pad cijena za većinu evropskih tržišta u 2024. godini. Očekuje se da će u Italiji, Francuskoj, Irskoj i Portugalu nominalne cijene kuća sljedeće godine pasti za više od 3%. Zbog sniženja cijena, svaka promjena tečaja mogla bi značiti da ćete svoj dom iz snova plaćati znatno manje nego što biste plaćali na vrhuncu pandemije. Troškovi zaduživanja bili su ključna tema u posljednje vrijeme, dok centralne banke podižu svoje kamatne stope u pokušaju da ukrote inflaciju. Sve će oči biti uprte u Evropsku centralnu banku (ECB), instituciju koja drži poluge za kreditne stope u eurozoni, a mnogi ljudi sada očekuju da kamatne stope neće ići dalje. Ovo je dobra vijest za buduće vlasnike nekretnina. Niže kamatne stope znače da ćete plaćati niže mjesečne otplate hipoteke i također mogu značiti da će banke biti spremne posuditi više novca. Kako evropski vremenski obrasci postaju sve više nepredvidivi, kupci su se počeli odmicati od tradicionalnih sunčanih zamki na jugu Španjolske prema hladnijim podnebljima, poput sjevera Njemačke. Vrijedi razmotriti rizik od budućih toplinskih valova ako ste u potrazi za sunčanim bijegom. Svako odmicanje od tradicionalnih žarišta za odmor pratit će se sa zanimanjem u nadolazećoj godini nakon rekordnih temperatura i šumskih požara viđenih prošlog ljeta, piše SEEbiz.
Dionice, zlato, kriptovalute: Na čemu se moglo najbolje zaraditi ove godine
Marx.ba Za razliku od katastrofične 2022., svjetska finansijska tržišta u ovoj godini pružila su mnoštvo prilika za dobru zaradu. Ulagači u dionice bez problema su mogli ostvariti dvoznamenkaste prinose, a oni najvještiji su na pojedinim dionicama i kriptovalutama mogli višestruko povećati uloženi novac. Znatno manje prilika bilo je na robnim berzama, na kojima su prevladavali negativni trendovi. Svjetska dionička tržišta u 2023. pulsirala su pod različitim utjecajima. S jedne strane pesimizam su pothranjivale rekordno visoke kamatne stope i usporavanje svjetske ekonomije, a s druge su optimistične tonove poticali uspješna borba protiv inflacije i izbjegavanje recesije u glavnim svjetskim ekonomijama, piše Tportal. U konačnici, na vodećim svjetskim berzama pobijedili su optimisti, o čemu svjedoče pozitivna kretanja glavnih dioničkih indeksa. Nakon problematične 2022., američka tržišta doživjela su brz oporavak. Indeks S&P 500 na godišnjem nivou ojačao je 23,6 posto zahvaljujući u prvom redu oporavku dionica tehnoloških divova. Primjerice, dionice Nvidije i Mete (Facebook) uzletjele su gotovo 200 posto, a jako snažan rast bilježe Apple (46,8 posto), Microsoft (51,5 posto), Amazon (70,7 posto), Tesla (68,7 posto) i Google (47,3 posto). Tehnološke dionice rasle su na krilima novih spoznaja na području umjetne inteligencije koji bi trebali donijeti rast profita u narednim godinama. Evropske dionice pratile su oporavak američkih, ali slabijim tempom. Indeks vodećih dionica eurozone STOXX 600 ojačao je na godišnjem nivou 11,8 posto, njemački DAX skočio je za 19,7 posto, francuski CAC za 16,8 posto, a glavni indeks italijanske berze (IT40) za 27,7 posto. Podbacila je Londonska berza s rastom indeksa FTSE od svega 3,2 posto. Kraj godine većina svjetskih berzi dočekuje u pozitivnom ozračju. Wall Street bilježi višesedmični rast zahvaljujući slabljenju inflacije u SAD, zbog čega su ulagači uvjereni da je američka centralna banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa. Uz to, američka ekonomija stabilno raste, pa se procjenjuje da će izbjeći recesiju, unatoč oštrom povećanju kamata Feda u posljednjih godinu i po. Optimizam se vratio i na evropske berze otkako je procjena Eurostata pokazala da je inflacija u eurozoni u novembru skliznula na 2,4 posto, najnižu razinu od polovice 2021. godine. To je podržalo tezu da je Evropska centralna banka (ECB) završila ciklus povećanja kamata i da se uskoro može očekivati smanjenje kamatnih stopa, s obzirom na to da ekonomija eurozone slabi. Ulagači na robnim berzama nisu imali puno prilika za zaradu. CRB, indeks koji prati kretanje terminskih cijena 19 glavnih energenata, poljoprivrednih proizvoda te plemenitih i industrijskih metala, na godišnjem nivou porastao je za 2,8 posto, ali cijene većine roba bilježe negativan predznak. Pad cijena predvode glavni energenti. Najveći pad bilježe cijene električne energije te su u evropskim zemljama potonule između 40 i 75 posto. Za plin su pale više od 50 posto, a za naftu oko šest posto. Cijene prehrambenih sirovina pale su na najniži nivo u zadnje dvije i po godine, pri čemu su najviše potonule one za biljna ulja (-32,3 posto), kukuruz (-25,7 posto) i mlijeko (-21,2 posto). Među industrijskim metalima najveći gubitnik je litij. Nakon dramatičnog rasta cijene 2022., tokom ove godine cijena litijevog karbonata, neophodnog za proizvodnju baterija, potonula je više od 80 posto. U moru gubitnika na robnim berzama našlo se i nekoliko istaknutih dobitnika. U energetskom sektoru dobro se moglo zaraditi na nuklearnoj energiji jer doživljava pravi procvat. Indeks nuklearne energije, koji prati poslovanje kompanija vezanih uz ovaj sektor, porastao je za gotovo 40 posto. Istaknuti dobitnik je i uran, korišten kao gorivo u nuklearnim elektranama, čija je cijena skočila za 69 posto. Među plemenitim metalima povjerenje ulagača opravdalo je zlato s godišnjim rastom cijene za 13,2 posto. U segmentu prehrambenih sirovina najviše su porasle cijene kakaa (+72,3 posto), soka narandže (+76,5 posto) i kafe (+22,9 posto). Unatoč prošlogodišnjoj propasti nekoliko velikih kriptoburzi i brojnih prevara na nereguliranom tržištu kriptoimovine, u ovoj je godini tržište kriptovaluta zabilježilo snažan oporavak nakon crne 2022. godine. Kapitalizacija tržišta vratila je više od 800 milijardi dolara izgubljenih nakon kolapsa kriptoburze FTX i uhićenja njezinog osnivača Sama Bankman-Frieda. Ulagači su najviše “tipovali” na bitcoin kao pouzdano utočište u prevrtljivom svijetu kriptovaluta. Cijena najpoznatije valute na godišnjem nivou skočila je 127 posto, najviše od zlatne 2020. godine. Poticaj rastu pružala je najava da će Američka komisija za vrijednosne papire i burze (SEC) uskoro odobriti osnivanje fondova (ETF) koji prate vrijednost bitcoina. Drugoj kriptovaluti po tržišnoj snazi, ethereumu, koja je dugo bila miljenikom agresivnijih ulagača, cijena je porasla respektabilnih 81,4 posto, ali ipak manje nego bitcoinu. Među 10 tržišno najaktivnijih valuta najveći skok ostvarila je solana, jedna od najvećih žrtava kolapsa FTX-a prije godinu dana. Cijena ove valute uzletjela je 471 posto, dosegnuvši 69 dolara, što je još uvijek znatno ispod rekorda iz novembra 2021. od 259,96 dolara.
Prognoza: Šta kažu analitičari za kamatne stope u 2024. godini
Bloomberg Adria Osim ako ne bude određenih velikih inflatornih šokova, izvjesno je da je proces podizanja kamatnih stopa završen, a iduće godine možemo da očekujemo da i Evropska centralna banka (ECB) i američke Federalne rezerve (Fed) počnu da snižavaju kamatne stope, kaže za Bloomberg Adriju izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima (DUIF) Management Solutions Dragan Kajkut. Koliko dugo će centralne banke držati kamatne stope na trenutnim nivoima, odnosno kada će se desiti prvo smanjenje kamatnih stopa, Kajkut ističe da zavisi od kretanja inflacije, s jedne strane, i kretanja privrednih aktivnosti, s druge strane. – Vidjeli smo da je inflacija u Eurozoni u novembru bila 2,4 posto, što je dosta blizu ciljane stope inflacije od dva odsto. Maloprodajne cijene u SAD su u oktobru porasle 3,2 posto na godišnjem nivou i to je, takođe, relativno prihvatljiv nivo inflacije. Cijene nafte su u padu već skoro tri mjeseca i pored nastojanja članica OPEC-a da smanjenjem proizvodnje stabilizuju, odnosno podignu cijene nafte, tako da se čini da inflatorni pritisci jenjavaju i sa te strane, pojašnjava Kajkut. Kada uzmemo u obzir sve navedene podatke koji govore o kretanju inflacije, Kajkut zaključuje da nema razloga za daljnje povećanje kamatnih stopa. – Kada pogledamo kretanje BDP-a u SAD i Eurozoni u trećem kvartalu ove godine, vidimo snažan rast u SAD od 5,2 posto na godišnjem nivou, dok je BDP Eurozone porastao za svega 0,1 posto na godišnjem nivou, a u odnosu na drugi kvartal ove godine imao je čak blagi pad, ističe Kajkut. Na osnovu tih podataka, on očekuje da će ECB prva krenuti u snižavanje kamatnih stopa, možda čak i u prvom kvartalu iduće godine, ako to dozvole inflatorna kretanja i očekivanja. S druge strane, imajući u vidu ipak nešto veću stopu inflacije u SAD, kao i bolje stanje ekonomije, smatra da bi Fed mogao početi proces snižavanja kamatnih stopa najranije krajem prvog polugodišta iduće godine, a izglednije je da će to biti tek u drugoj polovini 2024. godine. – Kada govorimo o odlukama Feda i ECB-a i uticaju na domaće tržište, prirodno je da kretanja u zemljama Eurozone i odluke ECB-a imaju veći uticaj na nas u odnosu na kretanja u SAD-u, s obzirom na to da su naši najznačajniji trgovinski partneri zemlje Eurozone. Borba protiv inflacije i podizanje referentnih kamatnih stopa doveli su do usporavanja ekonomske aktivnosti u Eurozoni i to je ono što donekle može da nas brine. Takođe, ono što je zabrinjavajuće jeste rast troškova zaduživanja koji se desio u prethodnom periodu, a bojim se će troškovi zaduživanja i traženi prinosi kod budućih emisija državnih obveznica da ostanu visoki čak i kad dođe do smanjenja referentnih kamatnih stopa u Eurozoni, navodi Kajkut. Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput ukazao je na pad šestomjesečnog Euribora. – Restriktivna monetarna politika ECB-a doprinijela je padu. Teško je davati prognoze, ali ocjenjujemo da će šestomjesečni Euribor do kraja naredne godine sići na nivo ispod 2,5 posto, možda čak i na dva posto, što znači da krediti treba da budu jeftiniji, rekao je Šuput. Usljed rasta Euribora u prethodnom periodu, dodao je, došlo je i do povećanja kamatnih stopa na štednju građana. – Da li će odmah iduće godine ili 2025. godine doći do korekcije kamatnih stopa na kredite, zavisi od razlike između pasivnih i aktivnih kamatnih stopa. Jako je dobro da je Euribor počeo da pada, inflacija je pala. Očekujem od polovine naredne godine da ćemo imati mnogo bolju stabilizaciju šestomjesečnog Euribora, što znači da će banke, koje su povećale kamate klijentima, na 31. mart i 30. septembar iduće godine imati obavezu da smanje te kamatne stope, istakao je Šuput. Predsjednik Uprave Naše banke Dejan Vuklišević procjenjuje da će, definitivno, s krajem prvog kvartala 2024. godine doći do određenog smanjenja referentnih kamatnih stopa. – Procjena je da Fed i ECB neće povećavati vrijednosti kamatnih stopa u narednom periodu. Smatram da će se tendencija smanjenja dešavati postepeno. Da li će kamate doći na nivo od prije krize koja se desila, to ne mogu procijeniti, niti mogu da kažem na kojem nivou će biti, ali definitivno svi očekujemo smanjenje u 2024., poručio je Vuklišević. Dodaje da je banka kojom rukovodi ponudila prilično visoku kamatu na oročene depozite, ali za kraći period, jer žele da budu spremni da u kraćem roku adekvatno reaguju u dijelu prikupljanja sredstava. “Zakucati vrijednosti na izvore na duži period moglo bi u budućnosti da dovede do izuzetnog povećanja neprofitabilnog dijela kreditnog portfolija u odnosu na izvore. Zbog toga smo na kraće rokove dali više kamate kako bismo održali likvidnost i ispratili ono što tržište radi. To je naša poslovna odluka, a kako se kreće posljednjih dana, smatramo da je dobra”, kaže Vuklišević. Dodaje da je to bitno, jer ako odluče da znatno više plaćaju izvor sredstava u odnosu na prije godinu dana, na duži rok, biće primorani da u narednom periodu zadrže prilično visoke aktivne kamate, odnosno kamate na kredite. – Trendovski, pratićemo šta se dešava vani, ali unutrašnje tržište diktiraće ukupnu dinamiku jer su plasmani vezani u većini za unutrašnja sredstva, navodi Vuklišević. Podsjećamo, Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država su na posljednjem sastanku ove godine odlučile da ne mijenjaju kamatne stope, pa je referentna cijena zaduživanja ostala na 22-godišnjem maksimumu od 5,5 posto. Evropska centralna banka (ECB) je slijedila primjer svojih kolega iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Švicarske, pa je na sastanku održanom u četvrtak svoje cijene zaduživanja ostavila nepromijenjenim.
Ermin Čengić za Marx.ba: Osiguranja u FBiH isplatila gotovo 300 miliona KM šteta građanima i privredi
N. D. Kako kaže za Marx.ba Ermin Čengić, generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje u FBiH, tržište osiguranja u BiH, a posebno u Federaciji BiH je stabilno, ali stalna poskupljenja, posebno onih usluga koje su vezane za rješavanje šteta svih vrsta osiguranja, mogu izazvati određene poremećaje. – Nema nikakve sumnje da su osiguravajuća društva i industrija osiguranja u cjelini najstabilniji mogući oslonac građanima i privredi u situacijama finansijskih izazova odnosno kada se događaju nepredviđeni događaji sa posljedicama po zdravlje ljudi i imovine koju građani posjeduju. Stoga je razvoj svijesti ovažnosti korištenja usluga osiguranja od životne važnosti i za zaštitu zdravlja i vrijedne imovine pojedinaca i poslovnih subjekata. U najkraćem, ne treba očekivati da će se neko drugi pobrinuti za zaštitu građana od finansijskih gubitaka, oni sami se trebaju osigurati i rizik prenijeti na osiguravajuća društva. Koliku podršku ovaj sektor pruža stanovništvu i ekonomiji možda najbolje ilustrira podatak da su društva za osiguranje na području Federacije BiH u 11 mjeseci (januar-novembar) 2023. godine ukupno isplatila građanima i poslovnim subjektima gotovo 300 miliona maraka po štetama svih vrsta osiguranja, uz prosječnu visinu isplaćene štete od 2.204 KM, kaže Ermin Čengić, generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje u Federaciji BiH, najveće strukovne udruge osiguravateljske djelatnosti u BiH. Prema podacima Agencije za nadzor osiguranja FBiH društva sa sjedištem u Federaciji BiH i podružnice društava iz RS na području Federacije BiH u prvih 11 mjeseci 2023. godine ukupno su ostvarila 612.761.700 KM premijskog prihoda svih vrsta osiguranja. Ostvaren je porast od 10,1 posto u odnosu na tržišna kretanja u istom periodu prošle godine. Kod neživotnih osiguranja porast iznosi 11 posto sa ukupno ostvarenih 483,7 miliona KM premijskog prihoda. Kod životnih osiguranja premijski porast iznosi 6,8 posto što znači da je premija u odnosu na isti period prošle godine porasla za 8,1 milion KM i iznosila je 129 miliona KM. Od značajnijih vrsta osiguranja, premija obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti je rasla za 8,4 posto, osiguranje cestovnih vozila (kasko) je raslo sa 18,5 posto, a zdravstveno osiguranje je raslo za 31 posto. Osiguranje od požara i elementarnih nepogoda raslo je za 12,1 posto a ostala osiguranja imovine za 19,1 posto u odnosu na isti period 2022. godine. Porast premijskog prihoda pratio je i odgovarajući porast riješenih odnosno isplaćenih šteta pa je iznos isplaćenih šteta u odnosu na isti period 2022. godine porastao za 5,5 posto, a broj isplaćenih šteta je povećan za 13.904 komada što čini 11,4 posto šteta više nego u istom periodu prošle godine. Najviše isplaćenih šteta odnosilo se na obavezno osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, ukupno 120,3 miliona KM uz porast od gotovo 14 posto u odnosu na isti period prošle godine. – Od ključne je važnosti da se tržišta osiguranja u dva entiteta, posebno u segmentu obaveznog osiguranja automobilske odgovornosti, harmoniziraju kako bi osiguravajuća društva na cijeloj teritoriji države radila pod istim uslovima i uz ista pravila, što trenutno nije slučaj. Veći stepen harmonizacije vodio bi i većoj zaštiti prava osiguranika te stabilnijem poslovanju osiguravajućih društava, kazao je Čengić za Marx.ba.