Marko Кubatlija, v. d. direktora FIPA-e: BiH bilježi konstantan rast stranih investicija
AA Marko Кubatlija, vršilac dužnosti direktora Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) rekao je u razgovoru za agenciju Anadolu da BiH bilježi konstantan rast po pitanju direktnih stranih investicija te da se čak 80 posto investitora vraća u zemlju da reinvestira. Prema podacima FIPA-e, direktne strane investicije u periodu januar-septembar 2023. iznosile su 1,442 milijarde konvertibilnih maraka (KM), što je povećanje za 23,9, posto, budući da su investicije godinu ranije iznosile 1,16 milijardu KM. Riječ je uglavnom o reinvesticijama postojećih stranih investitora u BiH. – Ono što je zanimljiv podatak i što je jako bitno, je da FIPA-a proteklih tri do pet godina bilježi konstantan rast direktnih stranih investicija u svim poljima i nastavićemo tako u budućnosti, kazao je Kubatlija. U prvih šest mjeseci 2023. godine zemlje s najvećim registrovanim iznosima kapitala u BiH su Rusija (284,2 miliona KM), Nizozemska (124,6 miliona KM), Velika Britanija (112 miliona KM) i Hrvatska (104,9 miliona KM). – Imamo također i zemlje regiona, Srbiju te Albaniju. Zanimljivo je to što su ruske investicije jako iznenadile s ovim porastom, ali u nekom periodu znaćemo i koje su to kompanije Ruske Federacije. Najviše ulaganja je u oblasti proizvodnje i turizma, ali čekamo da nam jave i zvanično iz Centralne banke BiH koji su to sektori, s obzirom na to da mi trenutno raspolažemo samo sa statistikom ulaganja, nismo još dobili informacije koje su firme u kojim oblastima, rekao je Kubatlija. Jedna od nadležnosti FIPA-e je privlačenje i povećanje priliva stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu i poticanje postojećih investitora u zemlji na dalja ulaganja i širenje poslovanja. Kubatlija ističe da će FIPA u narednoj godini dodatno raditi na polju poboljšanja imidža BiH kao investicione destinacije kroz učešća na međunarodnim privrednim forumima i konferencijama na kojima će predstavljati sektore i projekte za ulaganje u BiH. – Nastojaćemo da što više napravimo kontakata sa potencijalnim stranim investitorima, što u našoj zemlji, što u inostranstvu. FIPA-a je agencija koja se bavi privlačenjem stranih investicija i naš zadatak je da djelujemo van okvira Bosne i Hercegovine, ali mi također preko naših konzularnih odjeljenja, preko naših ambasada, diplomatskih odnosa koje imamo, također radimo na privlačenju stranih investicija, stupamo u kontakt sa potencijalnim stranim investitorima koji se nalaze u Bosni i Hercegovini, rekao je Kubatlija. Kubatlija u 2024. godini očekuje rast direktnih stranih investicija u BiH i da FIPA-a bude jedina agencija preko koje će država imati direktne strane investicije. Dodatno, FIPA će intenzivnije raditi na animiranju i povezivanju svih nadležnih institucija u BiH kako bi se zajedno radilo na predstavljanju potencijala.
Aerodrom iGA Istanbul uvodi operaciju trostruke paralelne piste: Ulažu 656,5 miliona eura
Marx.ba IGA Istanbul Airport, jedno od najznačajnijih svjetskih čvorišta za transfere, proglasio je 2024. „godinom investicija“. Selahattin Bilgen, izvršni direktor iGA Istanbul Airport, izjavio je da je aerodrom uložio 160,1 miliona eura u 2023. i najavio cilj ulaganja za 2024. od 656,5 miliona eura, kao i navodeći ključne ciljeve u pogledu ruta leta, pisti, održivosti i zadovoljstvo putnika. Povećavajući svoj utjecaj kao globalno čvorište za transfere iz dana u dan, iGA Istanbul Airport je započeo 2024. sa inovacijama i ambicioznim ciljevima rasta, nakon veoma uspješne 2023. godine. Iako je otvoren samo pet godina, nosio je titulu „najprometnijeg aerodroma u Evropi“ u posljednje četiri uzastopne godine. – Od kada smo započeli letove 2019. godine, povećali smo broj letova sa 329.876 na 505.968 na kraju 2023. godine, a time i broj putnika sa skoro 53 miliona na 76 miliona, obarajući rekorde kako dnevnih letova tako i broja putnika na letovima. Turska kao destinacija također je doživjela porast u turizmu, postavši četvrta zemlja na svijetu koja je ugostila najveći broj turista. Tako smo oduševljeni što možemo da doprinesemo nacionalnoj ekonomiji Turske i našim građanima kroz ovaj sektor, rekao je Bilgen. Aerodrom iGA Istanbul također ima planove da implementira prvu operaciju trostruke paralelne piste u Evropi 2024. – Mi ćemo otvoriti novi teren među zemljama članicama ICAO-a našim trostrukim nezavisnim operacijama na pisti. Ciljamo operacije sa najvećom efikasnošću i kapacitetom, posle SAD. Ovim metodom, naš kapacitet od 120 ATM/h (satni kapacitet vazdušnog saobraćaja) potencijalno može premašiti 148 ATM/h. Ovo povećanje kapaciteta u vazdušnom saobraćaju će igraju ključnu ulogu u tome da naš aerodrom premaši cilj od 150 miliona putnika iz ugovora i dostigne 200 miliona putnika bez ikakvih dodatnih ulaganja u pistu nakon faze 5, najavio je Selahatin Bilgen.
Fantastičan uzlet kriptorudara CleanSpark
Marx.ba Bitcoin se u ponedjeljak prilično glatko zaljuljao iznad 50 hiljada dolara, što je najviša vrijednost u posljednje više od dvije godine. Priljevi u novostvorene američke ETF-fondove po spot cijeni bitcoina su zavidno visoki, bliži se aprilski “halving”, a trebala bi pripomoći i kineska Nova godina koja tradicionalno pomalo gura bitcoin prema gore. Jučer je nakon objave inflacije u SAD uslijedila korekcija na kripto tržištu koja se poklopila s negativnim raspoloženjem na berzama i također padom zlata ispod 2.000 dolara za 31,1 gramsku uncu. Cijena bitcoina pala je ispod 49 hiljada dolara. U ovom mjesecu, uz kriptovalute, snažno su porasle i dionice koje su na ovaj ili onaj način vezane uz kripto (Coinbase, MicroStrategy, Marathon Digital, CleanSpark). Konkretno, oštro je porasla cijena CleanSparka, bitcoin rudara koji je prošle sedmice izvijestio o neočekivano dobrim poslovnim rezultatima (kompanija prvi put posluje s dobiti), već ovog mjeseca za više od 100 posto.
BiH i Slovenija: Stvaranje mostova ka investicijama
Bloomberg Adria Slovensko udruženje privrednika u Bosni i Hercegovini organizovalo je u ponedjeljak poslovni forum na Jahorini, fokusirajući se na investicije i poslovno okruženje u BiH. Govorilo se o investiranju, ekonomskom rastu, zapošljavanju te mogućim rješenjima za sadašnje i buduće investicije u zemlji. Istaknuto je da je Slovenija među vodećim investitorima u BiH. Geoplotička situacija u svijetu se mijenja, a njeni efekti su vidljivi na globalnoj trgovini i poslovanju. Udruženje je osnovano prije dvije godine i do sada je imalo 50 projekata. Prema podacima sa njihove stranice, kad pogledamo izvoz iz Slovenije u BiH, u 2021. godini ono je iznosilo 3,142 milijarde eura. Jure Peljhan, član Uprave NLB Banke Sarajevo i predsjednik Slovenskog udruženja privrednika u BiH, pohvalio je ali i naglasio potrebu za intenzivnijim dijalogom o poboljšanju poslovnog okruženja i komunikaciji između Slovenije i BiH. On je naglasio važnost BiH kao mosta između Istoka i Zapada te je predstavio Udruženje kao platformu za privlačenje kompanija u BiH i uspostavljanje poslovanja između dviju zemalja, naoročito s obzirom na to da veliki broj radnika odlazi iz BiH na rad u Sloveniju. Istakao je prednost poslovanja između dviju zemalja – kulturološke i jezičke sličnosti, geografska povezanost i historija, te blizina. Naveo je kako poslovanje u BiH ima svojih izazova, međutim i unatoč raznim globalnim problemima BiH je i dalje stabilno tržište. Ipak, dodao je da i unatoč velikim prilikama za turizam, prirodnim bogatstvima, te prilikama za energetsku proizvodnju, ima probleme kao što su kompleksnost zakona koji usporavaju investicije. Ambasador Velike Britanije u BiH, Julian Reilly, istakao je velike prirodne potencijale zemlje, poput poljoprivrede i bogatstva resursa, te je pozvao poduzetnike da preuzmu rizike. Istaknuto je da je dijaspora ključna za ekonomski razvoj BiH, a ulazak zemlje u Evropsku Uniju predstavlja šansu ne samo za BiH, već i za cijelu Uniju. Dodao je kako je našoj zemlje potrebno zelena tranzicija, koju je kroz regulacije potrebno podići na viši nivo. – Vjerujem da je veoma važno da se poduzeme rizik, poručio je. Ovih dana obilježava se 40 godina od Olimpijskih igara koje su održane u Sarajevu, a Dejan Ljevnajić, direktor Olimpijskog centra Jahorina, naglasio je ulogu Jahorine kao primjera uspješnih investicija u posljednjim godinama. Iako je primijetio velike promjene i rast cijena nekretnina, istaknuo je potrebu za daljnjim ulaganjem i privlačenjem novih investitora radi daljnjeg razvoja planine. – Ogromna je promjena, i cijene nekretnina su mnogo više, kazao je Ljevnajić, dodavši kako se i broj skijaša i njihovih potreba povećao kroz godine, te da je potrebno privući nove investitore. S&P Global Ratings nedavno je potvrdio stabilan dugoročni i kratkoročni suvereni rejting Bosne i Hercegovine na razini B+/B. Guvernerka Centralne banke BiH, Jasmina Selimović, istakla je da BiH i dalje ostaje jeftinija u odnosu na zemlje Evropske Unije, te ukazala na stabilnost. Manuela Naessl, šefica ureda za BiH u EBRD-u, pozvala je na bolju promociju zemlje te istakla potencijal kroz ljude i njihove vještine, naglašavajući potrebu za ulaganjem u energetski sektor i digitalizaciju. – Potrebno je zadržati ljude ovdje u zemlji i pokazati im da je budućnost ovdje, kazala je Naessl.
Prvi put nakon više od dvije godine: Bitcoin probio cijenu od 50.000 dolara
Marx.ba Rast vrijednosti kriptovaluta se nastavlja. Jučer je tako zabilježen prvi proboj cijene Bitcoina iznad nivoa od 50.000 dolara, prvi put nakon više od dvije godine. Nakon što je nedavno doživio „recejction“ u zoni od 48.000 – 49.000 dolara, ovisno o mjenjačnici, kad mu je cijena bila pala ispod 39.000 dolara, Bitcoin je jučer uspio probiti ovu resistance zonu, da bi se jučer nešto kasbije korigirao, s vjerovatnim pokušajem konsolidacije u zoni između 49.000 i 50.000 dolara. Ovaj događaj može se protumačiti kao nastavak nedavno započetog trenda oporavka kriptovaluta, nakon čitave dvije godine bear marketa. Naravno, svemu je pridonio i povratak povjerenja ulagača u finansijske instrumente, budući da je i S&P500 berzanski indeks nedavno dosegnuo najveći nivo u historiji, probivši granicu od 5000 bodova. Iako se cijena Bitcoina već neko vrijeme odvojila od grafa kojeg iscrtava S&P500, pozitivni događaji i u kripto svijetu uzrokuju povratak povjerenja ulagača. Nikako ne treba zanemariti nadolazeći Bitcoin halving event, koji će se dogoditi 18. aprila, koji je vjerovatno već sada katalizator rasta cijene najveće kriptovalute, a posljedično i ostalih. Inače, bitcoin halving se događa svake četiri godine. Radi se o algoritmu ugrađenom u sistem koji u tačno određenom trenutku smanjuje novu količinu tokena koji ulaze u optjecaj, za pola (half). Historija je do sada pokazala da halving svaki put uzrokuje veliki rast vrijednosti Bitcoina, budući da rudari moraju prilagoditi cijene.
Google ulaže 25 miliona eura u AI obrazovanje u Evropi
Marx.ba Google je izdvojio 25 miliona eura za potporu obrazovanju u korištenju AI tehnologije u Evropi. Amerirčki tehnološki div, otkrivajući inicijativu, poziva na prijave društvenih kompanija i neprofitnih organizacija usmjerenih na pojedince, koji će imati najviše koristi od AI obuke. Uz finansijsku pomoć, Google planira uspostaviti “akademije rasta” za kompaniju koje koriste umjetnu inteligenciju za proširenje poslovanja te je proširio svoje besplatne online kurseve umjetne inteligencije na 18 jezika. Adrian Brown, izvršni direktor Centra za javni utjecaj u Evropi, neprofitne organizacije, naglasio je potencijal za umjetnu inteligenciju da proširi postojeće nejednakosti, posebno u ekonomskoj sigurnosti i zapošljavanju. Riječ je o neprofitnoj inicijativi u saradnji s Googleom. – Ovaj novi program pomoći će ljudima širom Evrope da razviju svoje znanje, vještine i samopouzdanje u vezi s umjetnom inteligencijom, osiguravajući da niko ne bude zapostavljen, pojasnio je Brown. Googleova nedavna objava ulaganja od milijardu dolara u podatkovni centar u blizini Londona naglašava predanost tog tehnologškog diva ispunjavanju rastuće potražnje za internetskim uslugama u toj regiji. Postrojenje, smješteno u Waltham Crossu, 24 kilometra sjeverno od centra Londona, dio je Googleove strateške ekspanzije za poboljšanje digitalne infrastrukture.
Bosna i Hercegovina cilja nove avionske linije putem subvencija
Marx.ba Nekoliko aerodroma u bivšoj Jugoslaviji trebalo bi da imaju koristi od subvencija koje daju državne ili lokalne vlasti avio-kompanijama koje su spremne da započnu rad, piše Ex YU aviation. Trenutno su u toku tri javna poziva od kojih su dva vezana za Bosnu i Hercegovinu. Radi se o aerodromima u Tuzli i Sarajevu. Aerodrom Tuzla traži pokretanje novih ruta, odnosno održavanje postojećih koje održava Lumiwings, a koje se trenutno također subvencioniraju. Lokalne vlasti su navele ukupno devetnaest destinacija koje su predmet finansiranja. Oni uključuju Hahn, Berlin, Saarbrucken, Hamburg, Baden Baden, Nirnberg, Keln i Friedrichshafen u Njemačkoj, zatim Geteborg, Stockholm, Halmstad i Malmo u Švedskoj, zatim Esbjerg i Billund u Danskoj, Beč i Salzburg u Austriji, Maastricht i Eindhoven u Nizozemskoj, kao i Istanbul u Turskoj. Svima njima mora upravljati avion sa kapacitetom od najmanje 110 putnika. Zainteresovana aviokompanija mora u svom podnesku uključiti ukupne troškove upravljanja rutom, s tim da su lokalne vlasti u Tuzli spremne pokriti razliku ako troškovi nisu pokriveni prihodima. Avio-kompanije su imale rok do početka ove sedmice da dostave svoje ponude putem e-pošte, dok je štampana kopija ponude morala biti dostavljena do petka. U Sarajevu je raspisan još jedan javni poziv aviokompanijama za polazak u grad sa rokom za podnošenje ponuda narednog ponedjeljka. Sredstva će biti stavljena na raspolaganje prijevoznicima koji ili uvedu letove sa destinacije koja nije bila opslužena u posljednjih dvanaest mjeseci, započnu usluge do jedne od 26 neposluženih destinacija za koje se smatra da su od strateškog značaja ili opslužene destinacije s liste s manje od pet letova sedmično, kao i onima koji žele da počnu sa radom na linijama dužim od šest sati. Vrijednost subvencija nije objavljena. Na sličan tender prošlog mjeseca prijavilo se pet aviokompanija – Ryanair, TUI Airways, Aegean Airlines, LOT Polish Airlines i Norwegian. Inače, Slovenija je raspisala četvrti tender za aviokompanije da uvedu nove linije do zemlje u zamjenu za subvencije u trajanju od tri godine, objabio je Ex YU aviation.
Altman traži ulaganje oko sedam biliona dolara u AI industriju
Marx.ba Izvršni direktor OpenAI Sam Altman nastoji da privuče bilione dolara od investitora u industriju vještačke inteligencije, uključujući vladu Ujedinjenih Arapskih Emirata, kako bi povećao kapacitete čitavog svijeta za proizvodnju naprednih čipova koji bi napajali zahtjevne AI projekte. Altmanova „divlje ambiciozna tehnološka inicijativa“ mogla bi da zahtijeva prikupljanje čak sedam biliona dolara, izvijestio je Wall Street Journal. Kao dio svog predloga investitorima, Altman je predložio izgradnju desetina pogona za proizvodnju čipova vodećih kompanija na tržištu, kao što je Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC), rekli su povjerljivi izvori. Planovi imaju za cilj da riješe prepreke rastu OpenAI, uključujući i nedostatak čipova koji pokreću AI modele kao što je ChatGPT, prema WSJ, koji je opisao da su sume koje se traže „nevjerovatno velike po standardima korporativnog prikupljanja finansijskih sredstava“. Altmanovi planovi su do sada predviđali da održava sastanke sa visokim zvaničnicima UAE, rukovodiocima TSMC-a, američkom ministarkom trgovine Ginom Raimondo i glavnim izvršnim direktorom SoftBank Masajoshijem Sonom, navodi se u izvještaju. Iako su brojne zemlje najavile planove za podršku domaćoj proizvodnji poluprovodnika, globalnom snabdijevanjem i dalje dominira nekolicina firmi, uključujući TSMC i američku kompaniju NVIDIA. WSJ je citirao portparola OpenAI-a koji je rekao da je imao „produktivne rasprave o povećanju globalne infrastrukture i lanaca snabdijevanja“ i da će kasnije podijeliti više detalja. Na čelu OpenAI-a, Altman je postao jedno od najprepoznatljivijih lica u rastućem polju vještačke inteligencije. U novembru, 38-godišnji preduzetnik je otpušten iz startapa čiji je suosnivač, da bi nekoliko dana kasnije bio vraćen na svoju poziciju nakon protesta zaposlenih i investitora.
Neki tvrde da će srebro postati vrijednije od zlata: Globalna potražnja raste, padat će rekordi
Marx.ba Ovo bi mogla biti vrhunska godina za srebro. Predviđa se da će globalna potražnja za bijelim metalom dosegnuti 1,2 milijarde unci u ovoj godini, što bi označilo drugu najveću razinu zabilježenu u historiji. – Jačanje industrijske potražnje glavni je katalizator rastuće globalne potražnje za srebrom, a sektor bi u 2024. trebao dosegnuti novi godišnji maksimum, tvrdi Silver Institute, iz neprofitabilnog međunarodnog udruženja koje okuplja razne dionike iz industrije srebra. Ono se prvenstveno koristi u industrijske svrhe, obično u proizvodnji automobila, solarnih panela, nakita i elektronike. – Mislimo da će srebro imati sjajnu godinu, posebno u smislu potražnje, rekao je Michael DiRienzo, izvršni direktor Silver Institutea za CNBC. On očekuje da će mu cijene doseći 30 dolara za uncu, što bi bila najviša vrijednost u deset godina. Institut ove godine vidi porast potražnje za srebrom od devet posto te porast potražnje za nakitom od šest posto, pri čemu se očekuje da će Indija potaknuti skok kupovine nakita. Predviđeni oporavak potrošačke elektronike također je spreman dodatno potaknuti to tržište, navodi se u izvještaju. Uz to, primijetio je da bi kratkoročno usporavanje kineske ekonomije i smanjeni izgledi za smanjenje kamatnih stopa u SAD početkom godine mogli predstavljati smetnju institucionalnim ulaganjima u srebro. Međutim trendovi bi se mogli promijeniti u drugoj polovici 2024., kada većina analitičara vjeruje da će američka centralna banka početi snižavati stope. Cijene srebra, kao i zlata, obično imaju obrnut odnos s kamatnim stopama. Okruženje viših kamatnih stopa šteti potražnji za srebrom i zlatom jer plemeniti metali ne donose nikakve kamate, što ih čini manje privlačnima u usporedbi s alternativnim ulaganjima poput obveznica. Srebro nosi titulu siromašnijeg rođaka zlata, ali dijele pozitivnu korelaciju kada je riječ o cijenama, iako s odmakom. Zbog opsežne industrijske primjene srebra, njegova je izvedba usko povezana sa zdravljem ukupne ekonomije ili poslovnog ciklusa. Nasuprot tome, cijene zlata obično rastu u vrijeme ekonomske slabosti ili nesigurnosti. U tom smislu srebro je osjetljivije na ekonomske promjene i nestabilnije je od zlata. Ima tendenciju da nadmaši žuti metal u razdobljima snažne ekonomske ekspanzije, ali slabije djeluje kada postoji ekonomski stres. Odnos se može pratiti kroz omjer zlato-srebro, koji prati koliko je unci srebra potrebno za kupovinu unce zlata. Trenutno je za kupovinu unce zlata potrebno 90 unci srebra.
Svjetske berze: Dolar oslabio, cijene nafte blago porasle
Marx.ba Na većini azijskih berzi cijene dionica danas su porasle treći dan zaredom, pa tako prate jučerašnji rast Wall Streeta, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala drugi dan zaredom. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,2 posto, ojačavši treći dan zaredom. Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks skočio više od 2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji i Šangaju porasle između 0,1 i 0,4 posto. U Hong Kongu su, pak, pale više od 1 posto. Kineske vlasti nizom mjera pokušavaju stabilizirati tržišta kapitala, nakon što su prošle sedmice cijene dionica zaronile na najniže nivoe u pet godina. Jutros su smijenile čelnika regulatora i najavile nove mjere kako bi potaknule rast cijena dionica uoči kineske nove godine. No, iz privrede stižu loše vijesti. Jutros je objavljeno da su potrošačke cijene u januaru u Kini pale više nego što se očekivalo, za 0,8 posto na godišnjem nivou. Pale su i proizvođačke cijene, što ukazuje na slabost potražnje i izaziva strahovanja od deflacije. – Kina mora poduzeti mjere brzo i agresivno kako bi izbjegla rizik od deflacijskih očekivanja među potrošačima. Monetarna politika je poticajna, ali potezi u fiskalnoj politici su slabi, kaže Zhiwei Zhang, predsjednik u kompaniji Pinpoint Asset Management. Ostale berze u regiji prate jučerašnji rast Wall Streeta, kada je Dow Jones ojačao 0,4, S&P 500 0,8, a Nasdaq indeks 0,95 posto. Novi rekord S&P-a zahvaljuje se rastu cijena dionica u devet od 11 najvažnijih sektora tog indeksa, pri čemu je najviše porastao tehnološki sektor, za 1,4 posto. Podršku tržištu pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija. Dosad je više od polovice kompanija iz sastava S&P 500 indeksa izvijestilo o poslovanju u posljednjem lanjskom tromjesečju, pri čemu ih je oko 81 posto nadmašilo očekivanja analitičara po zaradi. Stoga se sada procjenjuje da su u tom kvartalu zarade kompanija porasle više od 8 posto, dok se prije mjesec dana očekivao rast od 4,7 posto. – Dobri poslovni rezultati kompanija podržavaju optimizam, pa tržište nastavlja u pozitivnom smjeru, kaže Michael James, direktor u kompaniji Wedbush Securities. Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala drugi dan zaredom. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,00 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,14 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 147,85 na 148,55 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0780 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0760 dolara. Cijene su nafte, pak, dodatno blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,28 posto, na 79,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,26 posto, na 74,05 dolara.