Šta kažu analitičari: Kriptotržište tek treba shvatiti potencijal ETF-ova
Marx.ba Kripto često ima tendenciju dosljednog “živciranja”‘investitora. Ipak, ne može se ne primijetiti očita razlika između procjene i obećanja spot bitcoin ETF-ova. Vodeći analitičari tvrde da kripto tržište dramatično podcjenjuje bikovski potencijal koji ti finansijski instrumenti posjeduju. K33 Research nedavno je istakao značajnu nepovezanost raspoloženja na tržištu i povećane izglede za odobrenje spot bitcoin ETF-a. Viši analitičar Vetle Lunde, zajedno s potpredsjednikom Andersom Helsethom, naglasio je da su, unatoč padu tržišta, mnogi propustili veličinu ovog historijskog događaja. Vjeruju da će se dugoročno vaga nageti u korist bikova. – Tržište dramatično podcjenjuje utjecaj američkih bitcoin ETF-ova i, u produžetku, ethereum futures ETF-ova. U septembru nas čeka malo katalizatora, nudeći solidnu priliku za strateško pozicioniranje uoči oktobra prepunog događaja koji se kreću na tržištu. Zalažem se za mješavinu povećane izloženosti ethereumu i konzervativno duge izloženosti bitcoinu – potvrdili su Lunde i Helseth. Ulazeći dublje u složenost situacije, trijumfalno pravno sučeljavanje Grayscalea protiv američke Komisije za vrijednosne papire i berze (SEC) svjedočilo je sudskoj presudi koja je oštro kritizirala obrazloženje regulatora za odbijanje zahtjeva za spot bitcoin ETF kao “proizvoljno i hirovito”. Iako je bitcoin izgubio sve dobitke nakon vijesti i pao ispod 25.000 dolara, Lunde i Helseth tvrde da bi odobrenje spot bitcoin ETF-a izazvalo ogroman finansijski priljev, eksponencijalno pojačavajući pritisak kupovine. – Posljednja tri mjeseca uveliko su povećala izglede za odobrenje ETF-a, ali cijene su daleko od toga da se to odražava. Čvrsto vjerujemo da tržište griješi. To je, prema svemu sudeći, tržište kupaca i nepromišljeno je ne agresivno akumulirati bitcoin na trenutnim nivoima, dodali su Lunde i Helseth. U kripto zajednici prevlada mišljenje kako će SEC nastojati odgađati odluku o ETF-ovima do samog kraja kada mora donijeti odluku o prihvatanju ili odbijanju, što se može prenijeti sve do proljeća 2024. godine. Sve je izgledniji postaje ishod u kojem će se bikovi morati još strpiti.
To je zamka: Uspješni ljudi izbjegavaju jedan savjet
Marx.ba U nekom trenutku života, vjerovatno ste čuli da morate da pronađete uzora. Uspješni ljudi upozoravaju da zamka u koju mnogi padaju jeste da vide nekoga ko je uspješan, da žele da rade ono što taj neko radi i da pokušavaju da ga oponašaju. Umjesto toga, raznovrsnost uzora može vam pružiti različite perspektive i iskustva koja vam mogu pomoći da razvijate svoje vještine i postignete svoje ciljeve. Problem sa imitiranjem svojih uzora je u tome što ne možete uvijek da stvorite tačne faktore koji su ih doveli do uspjeha – od poznanstva sa pravom osobom na radnom mjestu do sreće. Drugim riječima, izbori i radnje koje su funkcionisale za vašeg omiljenog poslovnog idola možda neće raditi za vas. Mnogo efektivnije je pronaći mnoštvo uzora koji se bave onim čime vi želite i procijeniti njihove zajedničke karakteristike ili obrasce, navodi CNBC. Dok identifikujete potencijalne uzore koje ćete dodati na svoju listu, postavite sebi pitanja kao što su: To podrazumijeva da okupite odabranu grupu ljudi koji vas dobro poznaju i mogu vam dati savjete i pomoći u donošenju odluka. Njihova uloga jeste da vas navedu da razmišljate drugačije i proširite svoju mrežu. Preporučuje se da to budu ovi ljudi: Kada analizirate povratne informacije koje dobijate od tih ljudi, možete pronaći korisne obrasce za vas. Možda oni preporučuju slične resurse za vaš profesionalni razvoj ili vam pružaju konstruktivnu kritiku. Identifikovanje i praćenje tih veza može vam pomoći da budete bolji. Ukoliko imate obrazac, onda postoji neki signal, a ne samo šum.
25 dionica koje su u zadnjih sto godina donijele najveće bogatstvo dioničarima
Marx.ba Od ukupno 28.114 javno izlistanih američkih kompanija tokom prošlost stoljeća, samo 25 najboljih stvorilo je gotovo trećinu ukupnog bogatstva dioničarima. Drugim riječima, samo 0,1 posto dionica dodalo je više od 17,6 bilijuna dolara novčanicima investitora. Henrik Bessembinder sa Univerziteta Arizona State iznio je podatke najboljih kompanija prošlog stoljeća i to kroz tri koraka – prvo je razmatrao američke dionice u bazi podataka Centra za istraživanje cijena vrijednosnih papira od 1926. (ili kada je dionica prvi puta uvrštena na burzu) do 2022. (ili kada je dionica uklonjena), zatim je izmjerio promjene cijena dionica kao i novčane tokove prema ili od dioničara, uključujući dividende, izdavanja, otkupe dioncia i nova izdanja dionica, a na kraju je izračunao stvoreni višak bogatstva u usporedbi s ulaganjem u jednomjesečne trezorske zapise u istom vremenskom razdoblju. Ako je kompanija izašla iz baze podataka tokom razdoblja, prenosi Visual Capitalist, Bessembinder je izračunao njen povrat od ukidanja s berze na temelju svih prihoda od spajanja ili akvizicija, kao i procjene bilo koje preostale vrijednosti nakon ukidanja s burze zbog negativnih razloga. Zanimljivo je da je General Motors jedina kompanija među 25 najboljih koja je uklonjena s kotacije prije decembra 2022. godine. Očekivano, Apple zauzima prvo mjesto jer je stvorio gotovo pet posto ukupnog bogatstva dioničara. Od iPoda do iPhonea, Appleova sposobnost da nastavi s inovacijama pomogla mu je da stekne bazu odanih obožavatelja i dala firmi moć određivanja cijena. Naravno, Apple je najprofitabilnija američka kompanija svih vremena. Drugi na listi “najboljih od najboljih” na američkoj berzi je Microsoft koji je tokom svog “života” na berzi ulagačima donio preko 2,1 bilijun dolara. Treće mjesto je zauzeo ExxonMobil, a radi se o jedinoj netehnološkoj kompaniji među pet najboljih dionica. Kada su se Exxon i Mobil spojili 1999. godine bilo je to najveće spajanje u historiji i ExxonMobil je privremeno postao najveća svjetska kompanija izlistana na burzi po tržišnoj kapitalizaciji. Kompanija je 2022. godine zabilježila i rekordnu dobit zbog visokih cijena nafte. Popis također pokazuje kako su se obrasci stvaranja bogatstva mijenjali tokom vremena. Dok su energetski i potrošački proizvodi češći među starijim kompanijama na ljestvici, dionice koje su posljednjih godina stvorile ogromno bogatstvo vjerovatnije su tehnološke ili finansijske kompanije. Ovo je redoslijed 25 najprofitabilnijih kompanija u posljednjem stoljeću: Apple, Microsoft, ExxonMobil, Alphabet, Amazon, Bershire Hathaway, Johnson & Johnson, Walmart, Chevron, Procter & Gamble, IBM, Unitedhealth Group, Altria Group, Merch & Co., Home Depot, Coca Cola, General Electric, JPMorgan Chase, General Motors, Eli Lilly, Oracle, Visa, Mastercard, PepsiCo i Pfizer.
Ne jurite za parama i povišicama: Važniji je plan rashoda
Marx.ba Savjete o novcu možete dobiti i od „običnih“ ljudi, a takvi savjeti vam mogu pomoći da uvijek imate više novca i tako zadovoljite svoje monetarne potrebe. Ovo je pet savjeta koji su jednostavni i logični i možete ih primijeniti i tako popraviti svoj kućni budžet. Ako nešto ne možete da platite u punoj cijeni, nemojte kupovati Nemoj ići preko svojih mogućnosti. Ovo naročito dobro dođe kada je novac u pitanju. To znači da kreditne kartice i sve ostale načine odloženog plaćanja treba koristiti pametno i samo kada je baš neophodno, a ne za svaku stvar koja vam se u tom trenutku učini zanimljivom. Tako najbolje sprečavate impulsivnu kupovinu. Plan rashoda koji uključuje i troškove za zabavu Ovaj plan ne treba da bude previše striktan, već više da vam služi kao okvir iz koga ne treba mnogo izlaziti. Dakle, ne treba se odricati stvari koje vas vesele, već samo na njih treba umjerenije trošiti. Tako će vam ostati više novca za krupnije stvari u životu, kao što su, primjera radi, auto ili učešće za stan. Ništa bez jasnog cilja trošenja onoga što imate Mada na „prvu loptu“ djeluje da veća plaća i bonusi znači da ćete imati mnogo više para, to ne mora uvijek da bude slučaj. Ako ste na primjer, neko ko kupuje impulsivno, koliko god da zaradite dodatno, gotovo je izvjesno da ćete sve jako brzo potrošiti. Zbog toga i ne vredi stalno juriti za ovim dodatnim novcem, jer ako ga trošite bez jasnog cilja, niste uradili ništa. Nikada nije kasno da učite i investirate Godine, profesija ili dosadašnji (ne)uspjesi nemaju nikakve veze sa investiranjem. Investiraju ljudi svih životnih dobi koji imaju novac, pa zašto ne biste i vi bili jedan od njih? Naravno, kada se potpuno pripremite za investiranje. Razmišljajte na vrijeme o starim danima Kod nas privatni penzioni fondovi možda nisu tako popularni i organizovani kao negdje na zapadu, ali to nije razlog da ne štedite za starost. Jer, štednja za stare dane znači novčanu sigurnost kada više ne budete mogli (ili željeli) da radite. Svi navedeni savjeti su poprilično laki za primjenu, a na vama je da li ćete pokušati da ih slijedite i tako popravite svoje finansije.
Dobitna formula za savršeno radno okruženje: Podrška, razumijevanje i tolerancija
Marx.ba Dovoljno je obratiti pažnju koliko se u posljednjih dvadesetak godina promijenila čitava paradigma koja se tiče zapošljavanja. Odnos poslodavac-zaposlenik postaje puno dinamičniji, zaposlenici shvaćaju svoju vrijednost te ih je puno teže zadržati. Stara izreka „kvalitetan radnik zlata vrijedi“ danas je tačnija nego ikad prije, jer moderne tehnologije omogućile su talentiranim individuama mogućnost izbora. Rad od kuće, članstvo u teretani ili sportskom klubu, rad za inozemnog poslodavca, četverodnevna radna sedmice, hibridni raspored dolazaka u ured i sve ostalo jasan su indikator kako su uistinu velike promjene zahvatile čitave sektore. Važno je da zaposlenici osjete kako su cijenjeni i da su dio tima. Kada radno okruženje potiče međusobnu podršku, razumijevanje i toleranciju, smanjuje se nivo stresa, a zaposlenici se osjećaju sigurnije i opuštenije na poslu. Takva pozitivna radna atmosfera ne samo da motivira zaposlenike, već i pomaže u zadržavanju kvalitetnih talenata i poboljšava imidž firme. Zadovoljstvo zaposlenika ima direktni utjecaj na produktivnost i uspjeh poslovanja. Stoga je važno pružiti im priliku za usavršavanje i razvoj karijere. To ne samo da pomaže kompaniji da postigne bolje rezultate, već pokazuje zaposlenicima kako želite da razviju karijeru. Svaki zaposlenik ima različite potrebe i način rada. Fleksibilnost u radnom vremenu može biti izuzetno korisna u održavanju ravnoteže između poslovnih i privatnih obaveza. Kao poslodavac, vaša sposobnost prilagodbe nepredviđenim situacijama koje utječu na zaposlenike, pokazuje istima kako vam je stalo do njihovog blagostanja. Fleksibilnost u radnom vremenu omogućuje zaposlenicima da bolje upravljaju svojim životom izvan posla. Na primjer, dopuštanje rada od kuće ili omogućavanje fleksibilnog radnog vremena može biti posebno korisno za zaposlenike s djecom ili drugim obavezama koje ih sprječavaju da dolaze na posao u standardno radno vrijeme. Zaposlenici žele osjećati kako njihov rad ima vrijednost i biti nagrađeni na odgovarajući način. Stoga je važno imati jasnu shemu nagrada za zaposlenike. Omogućavanje jasne karijerne putanje zaposlenicima i nagrađivanje za dobro obavljen posao, ne samo da ih motivira, već i održava visok nivo produktivnosti. Stvorite pozitivnu radnu atmosferu, pružite fleksibilnosti i prilagodljivosti zaposlenicima te nagradite njihov trud. Budite vrhunski poslodavac i osigurajte da vaša kompanija bude primjer uspješnosti i produktivnosti.
Zelene obveznice, po mnogima zlatni standard ulaganja u budućnosti
Marx.ba Zelene obveznice sadrže moralnu i društvenu komponentu, pojmove koji su desetljećima u svijetu novca i ulaganja tako olako bili stavljani sa strane Riječ je o trendu koji više niko ne može zaustaviti. Podatci PwC-a ne ostavljaju nimalo dvojbe. Ne tako davne 2015. emisija zelenih obveznica zauzimala je tek 1 posto evropskog tržišta. Samo šest godina kasnije taj udio popeo se na 14 posto. Evropski finansijski stručnjaci očekuju da će udio zelenih obveznica do 2026. skočiti na nekad nezamislivih 40 posto ukupnih izdanja u Evropi. Zelene obveznice tema su 21. vijeka, priča nije počela tako davno. Nekako usporedno sa širenjem svijesti da, ako mislimo sačuvati Planet na kojem živimo, nećemo moći izbjeći promjenu navika, uvjerenja, ali i načina poslovanja, Evropska investicijska banka još je 2007. izdala prvu zelenu obveznicu na svijetu. Podrugljiv osmijeh s lica ciničnih ekonomskih analitičara i konzervativnijih, samoprozvanih kraljeva berzi s protokom vremena izbrisale su neosporne statističke činjenice. Samo šesnaest godina nakon izdavanja prve zelene obveznice globalno tržište ove vrijednosnice premašilo je 1,5 milijardi eura u kumulativnom izdanju i nadopunjeno je s oko 720 milijardi eura društvenih obveznica i obveznica održivosti. Šta je zapravo zelena obveznica? Riječ je o gotovo istom finansijskom proizvodu koji se pretjerano ne razlikuje od konvencionalnih obveznica na tržištu. Zelene obveznice sadrže moralnu i društvenu komponentu, pojmove koji su desetljećima u svijetu novca i ulaganja tako olako bili stavljani sa strane. Rezultat je okoliš u kojem živimo. Uspiju li kao projekt, a čini se da u ishod ne treba sumnjati, zelene obveznice mogle bi zauzeti važno mjesto u historiji. Miris uspjeha nosit će i malo ironije pomiješane s gorčinom – novcem smo spašavali ono što smo zbog novca uništili. U priči o zelenim obveznicama nema mjesta u vjerovanju na riječ. Temeljna razlika između zelene obveznice i konvencionalne obveznice leži u “korištenju prihoda”. S konvencionalnom obveznicom, izdavatelj je slobodan koristiti sredstva za opće korporativne svrhe. Uz zelenu obveznicu, izdavatelj obećava da će sredstva dodijeliti projektima koji pridonose okolišnim ciljevima i obavezuje se objavljivati redovita izvješća koja ulagačima omogućuju praćenje toka i utjecaja njihovog novca na terenu. Ova obaveza podrazumijeva veći stepen transparentnosti i odgovornosti s obzirom na tzv. zelene aktivnosti izdavatelja. Bez obzira na to, onome ko je naučio uspješno ploviti evropskim projektima i korištenjem sredstava iz evropskih fondova, poslovanje sa zelenim obveznicama ne bi trebalo predstavljati prevelik izazov. Iako kad je novac u pitanju, ništa nije sigurno, sve je više finansijskih stručnjaka koji misle kako bi mogla biti riječ o novom uzletu, sličnom onome tehnološkom s početka 2000-ih.
Kako kao novi menadžer da pokrenete stvari: Napravite detaljan plan prije početka
Marx.ba Preuzimanje nove uloge može biti zastrašujuće, bez obzira na to je li riječ o poziciji u novoj kompaniji ili u kompaniji u kojoj se zaposleni već neko vrijeme. Na samom početku vjerovatno će postojati velika doza neizvjesnosti – morate pokazati odgovornost u novoj ulozi, mnogi će nastojati utjecati na vas, mogući su organizacijski problemi dok ne pohvatate sve konce… Očekivanja ljudi oko vas će biti velika, ali vjerovatno ćete najveća očekivanje prema sebi postaviti vi sami – hoću li dobro obaviti posao? Čak i ako jako dobro osjećate svijet oko sebe i sposobni ste postaviti sjajnu strategiju kao odgovor na izazove koji vas okružuju, mnogi ljudi koje vodite procjenjivat će vas na temelju onoga što možete učiniti i onga što ćete doista učiniti u svojih prvih 90 dana. To je razdoblje tokom kojeg će vaš najbliži tim procijeniti vaš karakter, kompetenciju i cjelokupni kulturni stil. Pomno će proučiti odluke koje donosite (ili ne donosite), povjerenje i profesionalnost vašeg pristupa i, na kraju, jesu li vas spremni slijediti. Stoga je ključno da imate detaljan plan o tome što ćete učiniti u svojih prvih 90 dana kako biste jasno pokazali da razumijete glavne probleme, uspostavite čvrste veze s ljudima u svom novom timu i izgradite okruženje u kojem će svi osjećati polet da ostvarite uspješnu budućnost. Kako postupiti? Adam Bennett, poslovni konzultant i autor knjige “Great Change: The WAY to Get Big Strategy Done” s tridesetogodišnjim iskustvom u poslovnim transformacijama, kaže za Fast Company kako su ključna tri elementa: način razmišljanja, mehanika i pogreške. Način razmišljanja Ne propuštajte priliku da poboljšate područje u kojem ste preuzeli odgovornost. Vaš plan treba odražavati “transformacijski” način razmišljanja kojim nastojite napraviti materijalnu razliku pokazujući slijedeće osobine: Samorefleksija: Pogledajte se u ogledalo i razmislite zašto ste željeli ovaj novi posao. Budite jasni šta želite postići i kakav doprinos želite dati. Znatiželja: Budite istinski otvoreni za učenje novih stvari, iznenađenja i izazove. Ambicija: postavite ambiciozne ciljeve za svoju kompaniju i za sebe. Budite spremni preuzeti profesionalni rizik i postići više nego što drugi misle da je moguće. Hitnost: Ne gubite vrijeme – stvaranje zamaha zahtjeva osobnu energiju, a “dobar” plan koji se energično izvede danas bolji je od “savršenog” plana za slijedeću sedmicu. Idite što brže možete bez žurbe. Suočite se sa stvarnošću: Budite spremni da vaše pretpostavke i hipoteze budu pogrešne. Bavite se činjenicama, a ne pretpostavkama, i zapamtite da nada nije strategija. Mehanika Slijedite dokazani i temeljiti pristup kako biste pokrenuli zamah: Dokumentirajte svoj plan: Kao što je Benjamin Franklin rekao: “Ako ne uspijete planirati, planirate neuspjeh”. Zapišite svoj plan i jasno odredite šta želite postići do kraja prvog dana, prve sedmice, a zatim svake sedmice i mjesec nakon toga. Zapisivanje vašeg plana zapravo zahtijeva duboko, logično razmišljanje i strukturirani pristup. Razmotrite sve poluge promjene: Odredite poluge koje možete povući da biste stvarno promijenili i utjecali na organizaciju koju vodite. Budite temeljni, provjerite svoje klijente i tržišta, proizvode i usluge, poslovne procese, tehnologiju, organizacijsku strukturu, ljude i kulturu te objekte. Konsultujte se sa svima u kompaniji: Razgovarajte s ljudima iznad, pored i ispod vas u strukturi i slušajte. Zapišite i razmislite o onome što vam ti ljudi govore. Greške Upamtite da prilikom preuzimannja nove uloge možete napraviti neke velike greške, a one mogu uvelike utjecati na vaš uspjeh. Izbegavajte greške kao što su: Pretvaranje da imate odgovor na sve: Niko ne voli pametnjakoviće, stoga odvojite malo vremena za slušanje i učenje prije nego što pretpostavite da znate sve. Dosađivanje svima otvorenim porukama: Budite idirektni, ali i diplomatski. Pažljivo osmislite svoju komunikaciju kako biste privukli ljude da vas podrže i prate. Nemojte pretjerano kritikovati prošlost, čak ni ako za to postoje dobri razlozi. Ne krećete se dovoljno brzo u svom timu: Ako neko iz vašeg tima nije dorastao svojoj ulozi ili onome što imate na umu, djelujte preventivno. Okružite se najboljim ljudima koje možete pronaći što je brže moguće. Vaš 90-dnevni plan ne bi trebao biti uklesan u kamenu. Morate se prilogođavati na temelju onoga što učite. Preuzimanje nove uloge, uz sve sumnje, neizvjesnosti i izazove, trebao bi biti uzbudljiv i energičan. Razvijanje sveobuhvatnog plana prije preuzimanja nove uloge pružit će čvrstu osnovu za fokusiranje na prave stvari i brzo stvaranje zamaha, poručuje Bennett.
Skloništa i zabavni parkovi: Zemlja u kojoj se svaka investicija koristi maksimalno
Marx.ba Potaknuta prošlogodišnjom invazijom susjedne Rusije na Ukrajinu, Finska je popisala svoja postojeća skloništa od bombi i ustanovila da ih ima 50.500, objavilo je finsko Ministarstvo unutrašnjih poslova. Trenutno, kako je situacija u zemlji sigurna, puno tih podzemnih skloništa se koristi kao muzeji, trgovine, restorani, kafići, imaju i nekoliko podzemnih bazena, crkvi… U vrijeme mira u nekim od podzemnih skloništa nalaze i sportski centri ili – kao na samom sjeveru zemlje – tematski park Djeda Mraza, jer investicija se mora maksimalno koristiti, a u izradu skloništa je itekako mnogo uloženo. Uglavnom, vlasti dopuštaju da se određeni dio bunkera prenamjeni za poslovne prostore, ali jedino ako se u roku od 72 sata sve može vratiti u prvobitno stanje s krevetima i ostalim sadržajem za one koji budu potencijalno tražili skrovište. Finska se pridružila vojnom savezu NATO-u u aprilu u historijskom zaokretu u sigurnosnoj politici, ali se desetljećima priprema za mogućnost sukoba s Rusijom, nakon što se oduprla pokušaju invazije Sovjetskog Saveza tokom Drugoga svjetskog rata. Oprezna sjeverna država već je 1950-ih uvela obaveznu izgradnju skloništa za hitne situacije ispod stambenih blokova i poslovnih zgrada, što objašnjava njihov sadašnji veliki broj. Vladin popis stanovništva pokazao je da Finska s 5,5 miliona stanovnika ima oko 50.500 skloništa od bombi u koja može stati 4,8 milijuna stanovnika u hitnom slučaju ili napadu, objavilo je ministarstvo. Također je utvrđeno da je 91 posto skloništa dovoljno jako da izdrži napad koji se izvodi konvencionalnim oružjem, dok je 83 posto opremljeno za pružanje skloništa od ispuštanja plinova ili u slučaju nuklearne opasnosti. Skloništa su opremljena ventilatorima, nepropusnim vratima, krevetima koji se mogu slagati jedan na drugi, pa čak i hemijskim toaletima, kao što je propisano zakonom iz 2011. godine.
Uskoro istječe rok: Svi vinari koji žele izvoziti u EU, moraju ispuniti nove propise
N. D. Pred svima onima koji žele izvoziti vino u Evropsku uniju, pa tako i vinarima iz BiH, uskoro istječe rok za ispunjavanje još jednog novog propisa. Prije više od 20 godina usvojene su EU oznake sastojaka i nutritivnih informacija na pakiranoj hrani. No i prije toga mnogi proizvođači počeli su navoditi sastojke, ne bi li potrošače pružili informacije o tome što se sve nalazi u hrani koju kupuju. Proizvođači alkoholnih pića, bilo da je riječ o pivu, jačim alkoholnim pićima ili vinu, uspjeli suizbjeći navođenje sastojaka i podataka o nutritivnoj vrijednosti na etikama boca. Ipak, Evropska unija tome staje na kraj, barem što se tiče vina. Naime, od 8. decembra svi vinari koji plasiraju svoje proizvode u EU morat će na bocama jasno istaći sve sastojke dodane tokom procesa nastanka vina, kao što su sumporni dioksid, šećer, bojila, kvasac, kiseline, aditivi, alergeni. Svako vino proizvedeno i/ili označeno od tog datuma, morat će zakonski prijaviti sve te informacije. Svako izostavljanje ili lažiranje informacija tretirat će se kaoprevara potrošača, a s tim će se izazovima suočiti i trgovci vinima, prodavači i sommelieri, jer bez barem površnog poznavanja procesa proizvodnje vina, nije lako razumjeti što koji sastojak uopće radi u vinu, zašto je dodan i što njegova prisutnost znači za vino. Osim toga, morat će na deklaracijama dostaviti potpune informacije o hranjivim vrijednostima – kao što je slučaj za bilo koji prerađeni prehrambeni proizvod – poput količine soli, šećera, ugljikohidrata i kalorija. Iako će na etiketi biti obavezno navesti udio alkohola, potencijalne alergene, veličinu boce i energetsku vrijednost, podaci o nutritivnoj vrijednosti i sastojcima mogu se pohraniti online, te im se može pristupiti putem QR koda na boci vina. Na web stranicama s podacima o sastavu vina ne smiju se nalaziti bilo kakvi drugi podaci osim navedenih, što znači da tu nema mjesta za reklameili prikupljanje podataka. U uredbi se vino izdvaja zato što se, unatoč pokrenutom pravnom procesu EU prije deset godina, vinska industrija opirala dobrovoljnom uključivanju tih informacija na etiketu, tvrdi Decenter. Za razliku od vinarske industrije, 70 posto proizvođača piva – kao i mnogi proizvođači jakih alkoholnih pića – već dobrovoljno dodaju ove informacije na svojim proizvodima.
Startapovi za koje niste čuli, ali se radi o vrhunski razvijenom biznisu
Marx.ba U dinamičnom krajoliku poduzetništva postoje neki skriveni dragulji koji su se tiho pojavili i postali glavni igrači, neki od njih doslovno preko noći. Dok svijet slavi uspjeh poznatih tvrtki, ovi manje poznati startupi u tišini preoblikuju svoje industrije i daju značajan doprinos globalnom tržištu. Njihove priče primjer su istinske inovativnosti i odlučnosti, ali i pokretanja poslovanja u pravom trenutku. Od revolucionarnog napretka u biotehnologiji do revolucije u finansijama kroz fintech, ove kompanije dokazuju da veličina ne diktira uvijek utjecaj. DoorDash: Više od dostave hrane DoorDash su 2013. godine osnovala četiri studenta Stanforda – Tony Xu, Andy Fang, Stanley Tang i Evan Moore. Ono što je započelo kao mala služba za dostavu hrane u kampusu Stanforda, brzo se proširilo u tehnološki potkovanu logističku tvrtku, transformirajući industriju dostave hrane. Nudeći praktičnu platformu koja povezuje potrošače sa širokim rasponom restorana, DoorDash je revolucionirao način na koji ljudi naručuju hranu, što je dovelo do neviđenog rasta. Osnivači su započeli s malim ambicijama, upravljajući DoorDashom kao startupom u svojim studentskim sobama. Osobno su se bavili svime, od kodiranja aplikacije do isporuke, osiguravajući da razumiju zamršenost poslovanja iz prve ruke. Ovaj praktičan pristup omogućio im je da dobiju vrijedne uvide i poboljšaju svoju uslugu. Kako je aplikacija postajala sve popularnija, DoorDash je početkom 2014. osigurao svoje prvo značajno finansiranje, što je omogućilo timu da proširi svoje operacije na nekoliko gradova širom Sjedinjenih Država. Posvećenost startupu zadovoljstvu kupaca, učinkovitoj logistici i pravovremenim isporukama priskrbili su im sve veću bazu lojalnih kupaca. Kako je DoorDash širio svoja krila na druge gradove diljem Sjedinjenih Država, startup je usvojio inovativne strategije kako bi se istaknuo na konkurentnom tržištu. Tvrtka je predstavila svoju pretplatničku uslugu DashPass, mameći kupce neograničenim isporukama uz fiksnu mjesečnu naknadu. NJihova procjena vrijednosti mjesri se u milijardama. UiPath: Pionir automatizacije u digitalnom dobu Putovanje UiPath-a započelo je u Bukureštu u Rumuniji, gdje je Dines, zajedno s timom istomišljenika, krenuo u stvaranje softverskih robota koji bi mogli oponašati ljudske radnje u ponavljajućim zadacima, oslobađajući tako zaposlenike da se usredotoče na strateški i kreativniji rad. Njihova je vizija bila demokratizirati automatizaciju, čineći je dostupnom firmama svih veličina i industrija. Dines, bivši Microsoftov inženjer, predvidio je transformativni potencijal automatizacije ponavljajućih zadataka uz pomoć softverskih robota, i tako je rođen UiPath. Platforma omogućuje kompanijama da automatiziraju svoje back-office procese, povećavajući učinkovitost, smanjujući ljudske pogreške i omogućujući njihovoj radnoj snazi da se usredotoče na više strateških zadataka. UiPathovo sučelje prilagođeno korisniku i opsežna biblioteka unaprijed izgrađenih modula za automatizaciju, brzo su ga učinili omiljenim među preduzećima širom svijeta. Kako bi ostao ispred u okruženju automatizacije koji se brzo razvija, UiPath je prihvatio mogućnosti umjetne inteligencije (AI) i strojnog učenja. Ova strateška integracija omogućila je softverskim robotima da uče iz ljudskih postupaka i donose inteligentne odluke, značajno povećavajući vrijednost automatizacije. UiPath je izašao na berzu, postigavši procjenu od više milijardi dolara, čime se čvrsto učvrstio kao jedna od vodećih sila u revoluciji automatizacije. Instacart: Redefiniranje kupovine namirnica s dostavom Osnovan 2012. od strane Apoorva Mehte, Maxa Mullena i Brandona Leonarda, Instacart je odlučio promijeniti način na koji ljudi kupuju namirnice. Ideja je bila jednostavna, ali revolucionarna – omogućiti kupcima da kupuju namirnice online i neka im se dostave na kućni prag za samo sat vremena. Uspjeh Instacarta ovisio je o strateškim partnerstvima s raznim lancima trgovina mješovitom robom, pružajući im digitalni izlog i rješenje za dostavu. Instacartov poslovni model omogućio mu je brzo širenje svoje usluge u raznim gradovima u Sjedinjenim Državama. Firma se oslanjala na neovisne izvođače, poznate kao “Instacart kupci”, koji su primali narudžbe putem aplikacije i ispunjavali ih kupovinom za kupce u partnerskim trgovinama. Ovaj pristup smanjenju imovine omogućio je Instacartu učinkovito skaliranje bez potrebe za opsežnom logističkom infrastrukturom. To je omogućilo tradicionalnim trgovcima mješovitom robom da prihvate e-trgovinu bez velikih ulaganja u svoju infrastrukturu. Kako je potražnja za online kupnjom namirnica naglo rasla, osobito tokom pandemije, Instacart je iskoristio priliku i brzo se proširio. Tvrtka je predstavila Instacart Express, pretplatničku uslugu koja nudi besplatnu dostavu i druge pogodnosti, dodatno potičući kupce da se prebace na digitalnu kupovinu namirnica. U 2022. godini, Instacart je imao vrijednost od 39 milijardi dolara i 75 miliona aktivnih korisnika. Atlassian: Osnaživanje timova softverskim rješenjima Godine 2002. dva studenta iz Australije, Mike Cannon-Brookes i Scott Farquhar, osnovali su Atlassian s misijom da timovima osiguraju inovativne softverske alate jednostavne za korištenje. Njihov prvi proizvod, Jira, promijenio je pravila igre za programere softvera, pojednostavljujući upravljanje projektima i praćenje problema. S početnim ulaganjem od samo 10.000 dolara, dvojac je započeo svoj poduzetnički pothvat, stvarajući proizvode koji su zadovoljili potrebe programera softvera. S uspjehom Jire, Atlassian je nastavio širiti svoju ponudu proizvoda, uvodeći Confluence za timsku saradnju, Bitbucket za kontrolu verzija i Trello za vizualno upravljanje projektima. Svaki od ovih proizvoda nadopunjavao je jedan drugi, omogućujući timovima nesmetan i učinkovit rad. Atlassianov jedinstveni poslovni model, koji se uvelike oslanjao na marketing “od usta do usta”, potaknuo je njegov rast. Predanost kompanije pružanju vrhunske korisničke podrške i njezina živa zajednica korisnika potaknuli su lojalnost brendu. Godine 2010. Atlassian je kupio Bitbucket, koji je programerima pružio platformu za hosting i suradnju na repozitoriju koda, potičući učinkovito upravljanje kodom i kontrolu verzija. Nastavljajući svoj niz inovacija, Atlassian je 2017. kupio Trello, vizuelni alat za upravljanje projektima koji koristi ploče, popise i kartice za organiziranje zadataka i projekata. U 2022. godini, Atlassian je imao vrijednost od 50 milijardi dolara i više od 175.000 korisnika. Inovacija, originalnost i upornost – tri faktora za uspjeh Iza svake uspješne tvrtke stoji grupa osnivača vizionara i strastvenih timova koji se usuđuju sanjati velike snove, izazvati norme i poremetiti status quo. Iako su startupi o kojima smo govorili postigli golem uspjeh, njihova putovanja nisu bila bez izazova. Suočili su se sa žestokom konkurencijom, snašli se u složenosti skaliranja i prilagodili se rastućim zahtjevima tržišta. Putovanja ovih kompanija pokazuju da veličina u startup svijetu može proizaći iz predanosti, inovativnosti i ustrajnosti, ali i odličnog tajminga. Ovi manje poznati divovi, nekoć skriveni u sjeni, postali su istaknuti transformacijom svojih industrija, ostavljajući trajan utjecaj na globalno tržište.