Danas pada odluka ministara energetike: Koliko će OPEC+ proizvoditi nafte
Marx.ba Ministri energetike članica OPEC+ danas će odlučivati o volumenu proizvodnje nafte u 2024. godini. Na posljednjem sastanku održanom početkom juna dogovoreno je da će proizvodnja ostati na istom nivou sve do kraja 2024. godine. Dogovor uključuje smanjenje outputa u Saudijskoj Arabiji (milion barela dnevno od jula ove godine), Rusiji (300 hiljada barela dnevno od oktobra) te ostalim zemljama, što je ukupno smanjene od 1,66 miliona barela po danu. Najvažnije pitanje pred današnji sastanak je hoće li Saudijska Arabija povećati proizvodnju na dogovoreni nivo od deset miliona barela po danu od januara 2024. godine, piše Lider. Cijena nafte pala je za oko deset dolara po barelu od početka novembra, kao i Brent čija je cijena oko 80 dolara po barelu, što tržišne aktere “osigurava”‘” da će Saudijska Arabija ipak privremeno odustati od smanjenja proizvodnje. OPEC+ u svom izvještaju navodi kako će tržište biti potkapacitirano naftom, što je još jedan argument za očekivanje rasta proizvodnje nafte u Saudijskoj Arabiji. Međunarodna organizacija za energetiku (IEA) u svom mjesečnom izvještaju ukazuje na potencijalni rizik prekapacitiranosti tržišta početkom 2024. godine ukoliko se OPEC+ odluči na povećanje proizvodnje. Ako se to stvarno i ostvari, to bi onda obrnulo maloprije opisanu situaciju pa bi došlo do pada cijena nafte, što Saudijci vjerovatno neće gledati blagonaklono. Reuters citira tri OPEC-ova izvora, koji tvrde da će se na sastanku voditi rasprava o daljnjem smanjenju proizvodnje nafte. SAD će vjerovatno uvesti nove sankcije na izvoz ruske te iranske nafte pa su ova dva aktera povećala izvoz dok sankcije ne stupe na snagu. U oktobru ove godine SAD su uvele sankcije na dva transportna preduzeća koja su prevozila rusku naftu. Stoga se očekuje da će se cijena brenta u prvoj polovici 2024. godine u prosjeku kretati između 92 i 94 dolara. Prema prethodnim predviđanjima, u posljednjem kvartalu ove godine očekivala se cijena brenta na nivou od 89 dolara po barelu, odnosno pad iste prema 85 dolara u posljednjem kvartalu 2024. godine.
Novo Nordisk ulaže 2,15 milijardi eura u proizvodnju Ozempica u Francuskoj
Marx.ba Danski proizvođač lijekova Novo Nordisk izvijestio je da će uložiti 16 milijardi kruna (2,15 milijardi eura) u proširenje kapaciteta za proizvodnju lijekova protiv pretilosti u Francuskoj. Građevinski radovi bit će dovršeni do 2028. godine, a novi pogoni značajno će povećati proizvodne kapacitete za sadašnji i budući portfelj proizvoda za ozbiljne hronične bolesti, istakli su u Novo Nordisku. – Time ćemo u idućim godinama povećati naše proizvodne kapacitete, kako bismo bili spremni za snažniju potražnju za našim lijekovima i budućim inovacijama iz naše proizvodnje, izvijestili su. Investicija će povećati kapacitete za proizvodnju sastojaka za lijek protiv pretilosti Wegovy i Ozempic, lijek namijenjen oboljelima od dijabetesa koji se koristi i u liječenju pretilosti. – U tvornici inzulina i opreme za njegovu primjenu u Chartresu ulaganje će rezultirati otvaranjem 500 radnih mjesta povrh sadašnjih oko 2000, dodaju. Francuska vlada tvrdi da plan danske kompanije signalizira obnovu konkurentosti francuske industrije. Taj se plan nadovezuje na najavu američke kompanije Eli Lilly da će uložiti 2,5 milijardi dolara u tvornicu u Njemačkoj. Novo Nordisk je u septembru nakratko smijenio LVMH s mjesta najvrednije kompanije u Evropi, a dionice su mu porasle oko 17 posto otkako je u oktobru objavljena studija koja je pokazala da Wegovy smanjuje opasnost od srčanih udara.
Korporativni team-building: Aktivnosti koje treba znati pripremiti, a korist je višestruka
N. D. Ako primijetite neka opuštena ramena u uredu ili na vašem Zoom sastanku, vrijeme je da isplanirate timski izlazak. To je zabavan i odličan način da se članovi tima povežu i upoznaju van radnih stolova i zajedničkih zadataka. Aktivnosti i igre izgradnje tima podižu moral, ruše barijere i stvaraju podsticajno i ugodno okruženje za rad. Kako ljudi različitog porijekla, potreba, ambicija i ličnosti čine timove, njihov grupni učinak se poboljšava, što rezultira glatkijim operacijama i poboljšanom poslovnom produktivnošću. Aktivnosti izgradnje tima također pomažu u razbijanju silosa koji mogu biti štetni po poslovni učinak. Njeguju različitost i inkluziju (D&I) promovišući saradnju, međusobno razumijevanje i uvažavanje individualnih razlika. Aktivnosti stvaraju prilike za zaposlenike iz različitih sredina da rade zajedno, smanjuju pristrasnosti i grade kohezivniji tim. Zaposleni postaju kreativni. Oni razmišljaju izvan okvira i istražuju nove pristupe rješavanju problema. Prije planiranja bilo kakvih aktivnosti izgradnje tima, važno je uzeti u obzir specifične varijable za uspješan izlet. 1. Definirajte svoje ciljeve Odredite šta želite da postignete tokom team-building događaja. Imajte jasan cilj na umu, bilo da se radi o poboljšanju komunikacije, poticanju saradnje ili poboljšanju vještina rješavanja problema. Uskladite aktivnosti sa vašim željenim rezultatima. 2. Odredite budžet Odvojite budžet i planirajte aktivnosti u skladu s tim. Odaberite aktivnosti koje služe svrsi bez prekoračenja finansijskih ograničenja. 3. Postavite tim za planiranje i izvršenje Unajmite profesionalne fasilitatore koji posjeduju stručnost za efikasno planiranje i vođenje događaja. Trebat će vam moderatori koji mogu osigurati da se aktivnosti pravilno izvode i pomoći da se iz iskustva izvuku smisleni uvidi. 4. Neka bude inkluzivno Osigurajte da dizajnirate inkluzivne i prikladne aktivnosti za sve zaposlenike. Uzmite u obzir kulturnu pozadinu različitih zaposlenih i fizička ograničenja zaposlenih sa invaliditetom. U skladu s tim odaberite aktivnosti i mjesta. Na primjer, odabir mjesta koje je nedostupno zaposlenima s invaliditetom može imati kontraproduktivan učinak. 5. Odaberite prave aktivnosti Uzmite u obzir interese i sklonosti članova vašeg tima prilikom odabira aktivnosti, istovremeno osiguravajući da su usklađene s vašim ciljevima. Odaberite aktivnosti koje su interaktivne i gradite saradnju među zaposlenima. 6. Odredite pravi trenutak Odaberite vrijeme koje odgovara svim zaposlenima bez ometanja poslovanja. Također, uzmite u obzir vremenske uslove i godišnje doba, posebno kada planirate aktivnosti na otvorenom. 7. Odaberite dobru lokaciju Odaberite pogodnu lokaciju i unaprijed dogovorite potrebnu logistiku kako biste osigurali nesmetano i udobno iskustvo. 8. Interno plasirajte događaj Interno oglašavanje događaja podići će njegov značaj i pomoći u stvaranju nezaboravnog iskustva. Kreiranje i dijeljenje „Dnevnog reda događaja“ koji prikazuje sve aktivnosti povećava očekivanje i uzbuđuje ljude. 9. Pratite i prikupite povratne informacije Uključite proces praćenja za procjenu uticaja aktivnosti na dinamiku i produktivnost tima. Zatim možete koristiti ove povratne informacije za poboljšanje budućih aktivnosti.
Investicijsko zlato: Stručnjaci kažu da je to siguran izbor u nesigurnim vremenima
Marx.ba Zlato je magnet za bogatstvo!”, tako tvrdi japansko-američki biznismen Robert Kiyosaki, autor bestselera “Rich Dad Poor Dad”, koji je nedavno, kritizirajući porast američkog nacionalnog duga, ponovno naglasio važnost ulaganja u zlato želimo li se zaštititi od gubitaka. I, uistinu, dok se svijet suočava s inflacijom, ratovima, vremenskim kataklizmama i drugim problemima koji čine svijet nesigurnim mjestom za život (i investicije), zlato ima reputaciju sigurnog utočišta i načina na koji ulagači mogu divertizirati rizik. Naime, prosječan rast cijene zlata veći je od 8% godišnje i tako već 20 godina – ako investirate u zlato bit ćete oslobođeni PDV-a i poreza na kapitalnu dobit, a to je – ruku na srce – i najbrži i najjednostavniji način na dođete do gotovine “kad zagusti”. Zlatne poluge i zlatnici, koji spadaju pod investicijsko zlato, već desetljećima su idealan izbor svih koji traže ulaganje otporno na krize, recesije, ratove i, dakako, inflaciju. Zlato općenito zadržava svoju vrijednost i čuva našu kupovnu moć na duge staze. Ako imate višak novca i držite ga u banci, onda znate da kamate na oročenu štednju nisu velike. U recesiji, koja nas svako malo pogodi, ključna je likvidnost ili mogućnost brzog pretvaranja imovine u gotovinu. A sa zlatom je to jednostavno. Osim toga, kakvo je danas kad ga kupite, zlato će takvo biti zauvijek, jer je otporno na vlagu, hrđu i sl. te, najvažnije, cijena mu stalno raste. Ako znamo da je, samo u posljednjih četiri do pet godina, cijena zlata porasla oko 65%, šansa da ostanete bez uloženog kapitala kupujući zlato praktički ne postoji. Ne čudi stoga što sve više ljudi, čak i oni koji nemaju “debele novčanike”, investicijsko zlato smatraju sigurnim oblikom dugoročne štednje. Potražnja stalno raste. Inače, oni koji su posljednjih pet godina štedjeli u novcu zbog inflacije izgubili su 12% kupovne moći,a prema izračunu stručnjaka da su štedjeli u zlatu povećali bi prinose za oko 60%.
Profesor Sanel Halilbegović za Marx.ba: BiH je minijaturna ekonomija, ali ima potencijale
N. D. Bosna i Hercegovina bez sumnje ima potencijale koji su nedovoljno iskorišteni, a isto tako nema sumnje da postoje prilike koje bi mogle ovu zemlju ekonomski uzdići. Prema riječima Sanela Halilbegovića, profesora Internacionalnog Burch univerziteta, koji je finansijski stručnjak, postoje primjeri država koje površinski nisu velike, ali su uspjele doći do toga da postanu ekonomski jako bitni globalni igrači. – Bosna i Hercegovina kao jedna minijaturna ekonomija u regionalnom, a pogotovo evropskom i svjetskom okviru gdje je praktično nebitan igrač, ali ne bi bilo prvi put da ti naoko nebitni igrači postanu interesantni svjetski plejeri. Kao primjer toga imamo jednu Irsku koja je napravila haos zadnjih 20 godina. Imamo Singapur, a dovoljno sam star da se sjećam kako je u 80-tim i 90-tim godinama bio predmet ismijavanja, u nekim komedijama iz ex Jugoslavije, a Singapur je sada, da tako kažem, vodeća ili avangardna sredina koja je platforma za testiranje nekih budućih rješenja. Pokazano je dokazano da se tu može. Na kraju krajeva imamo i Nigeriju o kojoj se puno priča, koja je potpuno nepoznat igrač, a ustvari vrlo je na ekonomskoj sceni jako interesantna, kaže za Marx.ba profesor Halilbegović. Prema njegovim riječima, kod malih ekonomija je ključ da se pozicioniraju u onome u čemu su dobri i da to potenciraju. – Šta je to u čemu smo mi u BiH dobri i u čemu imamo pitencijal? Prije svega imamo poljoprivredni potencijal koji nedovoljno ili jako malo koristimo. Svi smo svjedoci toga da se uništava domaća proizvodnja, favorizira se uvoz, ko zna kakvog kvaliteta, desetoklasnog poroizvoda, a ovamo prosipamo domaće mlijeko. To je samo jedan primjer i svakako se trebamo fokusirati na to da bolje koristimo ovaj potencijal, naglašava Halilbegović. Ljudski resurs je i po njegovom mišljenju veoma bitan. – Kao profesor na internacionalnom univerzitetu i kao neko ko je dugo u ovome poslu, imam priliku susretati se sa studentima iz inostranstva i vidjeti njihov način razmišljanja i ja zaista smatram da mi imamo zlatnu djecu. Bog nam je dao fonetiku u našem jeziku, gdje naša djeca jako brzo i relativno dobro nauče strane jezike, ma koji bio. Pogotovo engleski, koji je danas neki novi normativ. Možemo se pozicionirati, iako su to izolovani impulsi uspjeha, vidimo da naša djeca briljiraju u nekim stranim kompanijama. Rade odavde za vrlo ozbiljne kompanije po svijetu. To bi se moglo sistematizirati. Ne bredirati kao jeftinu radnu snagu, jer mi to već sada nismo. Mi možda jesmo malo jeftini, ali nismo sigurno jeftina radna snaga. Možemo to zvati, jeftinija radna snaga koja donosi kvalitet. Tu se svakako možemo pozicionirati, ako bi bilo sluha u politici. Zašto ne kreirati poreznu oazu i sa te strane privlačiti, ne samo da se vraćaju, nego i strance da žive ovdje. Zašto ne kreirati zonu koja će privući ljude, privući nomade. Znači ljude koji dobro zarađuju, a tim stadard svih raste. To je jedan organski način da se podigne standard, naglašava profesor Halilbegović.
Divovske baterije “ubijaju” plinske elektrane: Širom svijeta odustaje se od njihove gradnje
Marx.ba Plinske elektrane u Evropi i SAD koriste se prvenstveno da bi se nadoknadila nestalna proizvodnja onih na pogon vjetra i sunca, ali takva dugoročna energetska politika sad se mijenja. Već sad pojedini operatori BESS-ova opskrbljuju mreže rezervnom snagom po cijenama koje konkuriraju onima plinskih elektrana, što znači da će plin biti sve manje korišten, piše Reuters. Iz toga proizlazi da će prirodni plin imati manju ulogu u energetskoj tranziciji nego što su to tvrdili stručnjaci i energetske kompanije. Samo u prvoj polovici ove godine 68 projekata plinskih elektrana stavljeno je na čekanje ili otkazano širom svijeta, pokazuju podaci američke neprofitne organizacije Global Energy Monitor. Nedavno je kompanija Competitive Power Ventures objavila da odustaje od izgradnje plinske elektrane u New Jerseyju u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao razlog je navela niske cijene struje i nedostatak vladinih poticaja. Britanski Carlton Power odustao je plinske elektrane vrijedne 997 miliona dolara u Manchesteru. Na istom mjestu sad planira izgradnju jednog od najvećih baterijskih sistema za akumuliranje energije na svijetu, vrijednog 875 miliona eura. – Ranih 1990-ih gradili smo samo plinske elektrane, a sada na njih trošimo oko 40 posto vremena. Taj će postotak pasti na 11-15 posto u sljedećih osam do 10 godina, rekao je Keith Clarke, izvršni direktor kompanije Carlton Power, za Reuters. Mnoge zemlje širom svijeta, ali posebno u Evropi, nude plaćanja za rezervne elektrane putem tržišta kapaciteta. Na tim se tržištima proizvođači električne energije natječu za ulogu rezervnih dobavljača. Oni koji su odabrani za pružanje rezervnog generiranja proizvodnje plaćaju se kako bi održavali elektrane spremne za brzo pokretanje da bi zadovoljile vršne potrebe, da pokriju prekide u drugim elektranama ili da nadoknade varijacije u generiranju proizvodnje električne energije u vjetroelektranama ili solarnim elektranama. Ta plaćanja mogu poboljšati ekonomsku isplativost plinskih elektrana, ali nisu dovoljna za garantovanu dugoročnu dobit. Operatori BESS-ova i interkonektora također učestvuju na tim aukcijama i sve češće pobjeđuju na njima. Troškovi litij-ionskih baterija više su se nego prepolovili od 2016. do 2022. godine, na 151 dolar po kilovatsatu pohrane baterija, prema podacima BloombergNEF-a. Istodobno, proizvodnja obnovljive energije dosegla je rekordne nivoe. Vjetar i solarna energija pokrivali su 22 posto potreba za električnom energijom u EU prošle godine, gotovo dvostruko više nego 2016. godine, i prvi put su nadmašili udio proizveden iz plina. Napori za smanjenje emisija stakleničkih plinova mogu dodati još jedan trošak fosilnim elektranama. Pravila Evropske unije uvedena u januaru zahtijevaju da plinske elektrane koje traže pristup zelenom finansiranju budu izgrađene s infrastrukturom za hvatanje ugljika ili da budu sposobne prijeći na korištenje niskougljičnih plinova poput vodika od 2035. godine. Dok se energetska tranzicija ubrzava, druge promjene mogu također smanjiti potrebu za rezervnim elektranama. Britanski energetski trgovac Octopus Energy prošle godine proveo je pokuse u kojem je nudio kućanstvima malu naknadu kako bi prestali koristiti električnu energiju sat vremena tokom razdoblja vršne potražnje. Eksperimenti su pokrili ekvivalent potrošnje električne energije koji bi zadovoljila mala plinska elektrana ili ono što bi se moglo uštedjeti isključivanjem više od polovine Londona sat vremena. Električni automobili također mogu smanjiti potrebu za rezervnim elektranama jer se mogu puniti kada je potražnja slaba, a zatim napajati domove ili vraćati energiju u mrežu tokom razdoblja vršne potražnje. Tipičan električni automobil ostavljen je na parkingu 90 posto vremena s baterijom koja može pohraniti dovoljno energije da napaja prosječan moderni dom dva dana, izvijestila je kompanija za razvoj energetskih softvera Kaluza. U Evropi se do 2030. godine očekuje 40 miliona električnih vozila koja će biti sposobna zamijeniti oko trećine kapaciteta plinske električne energije na kontinentu, tvrde iz Kaluze.
Nvidia dionice na historijskom maksimumu, ali zapanjujuće tek slijedi: Predviđa se rast od skoro 200 posto
N. D. Akcije Nvidije su porasle za 2,3% na najviši nivo u historiji, dostigavši 504 dolara u ponedjeljak. Rekord dolazi ispred fiskalnih rezultata kompanije u trećem kvartalu, kada analitičari očekuju rast prihoda od preko 170%. Ako to nije dovoljno zapanjujuće, prognoza kompanije za četvrti fiskalni kvartal, prema procjenama LSEG-a, vjerovatno će pokazati još veći broj – rast od skoro 200 posto. Uoči praznika Dana zahvalnosti, Wall Street će pomno pratiti kompaniju koja je bila u centru ovogodišnjeg buma umjetne inteligencije. Nvidijina cijena dionica je porasla za 245% u 2023. godini, daleko nadmašivši bilo koju drugu članicu S&P 500. Njena tržišna kapitalizacija sada iznosi 1,2 biliona dolara, znatno iznad Mete ili Tesle. Bilo koja naznaka o zaradi govori da se generativni entuzijazam AI hladi ili da neki veliki kupci prelaze na AMD-ove. Izvršna direktorica AMD-a Lisa Su rekla je krajem prošlog mjeseca da kompanija očekuje prihod od GPU-a od oko 400 miliona dolara tokom četvrtog kvartala i više od 2 milijarde dolara u 2024. Kompanija je u junu saopštila da će MI300X, njen najnapredniji GPU za AI, početi da se isporučuje nekim kupcima ove godine. Nvidia je i dalje daleko lider na tržištu GPU-a za AI, ali visoke cijene su problem. – NVDA mora snažno da se suprotstavi narativu da su njeni proizvodi preskupi za generativno zaključivanje vještačke inteligencije, napisali su analitičari Bank of America. Prošle sedmice, Nvidia je predstavila H200, GPU dizajniran za obuku i primjenu vrsta AI modela koji pokreću generativnu eksploziju AI, omogućavajući kompanijama da razviju pametnije chatbotove i konvertuju jednostavan tekst u kreativne grafičke dizajne. Novi GPU je nadogradnja sa H100, čipa koji je OpenAI koristio za obuku svog najnaprednijeg modela velikog jezika, GPT-4 Turbo. H100 čipovi koštaju između 25.000 i 40.000 dolara, prema procjeni Raymonda Jamesa, a potrebne su hiljade njih koji rade zajedno kako bi se stvorili najveći modeli u procesu koji se zove “obuka”. H100 čipovi su dio Nvidijine grupe data centara, čiji je prihod u drugom fiskalnom kvartalu porastao za 171% na 10,32 milijarde dolara. To je činilo oko tri četvrtine ukupnog Nvidijinog prihoda. U trećem fiskalnom tromjesečju, analitičari očekuju da će se rast podatkovnih centara skoro četiri puta povećati na 13,02 milijarde dolara u odnosu na 3,83 milijarde dolara godinu ranije, prema FactSetu. Predviđa se da će ukupan prihod porasti za 172% na 16,2 milijarde dolara, prema analitičarima koje je anketirao LSEG, ranije Refinitiv. Na osnovu trenutnih procjena, rast će dostići vrhunac u četvrtom fiskalnom kvartalu na oko 195%, pokazuju procjene LSEG-a. Ekspanzija će ostati snažna tokom 2024. godine, ali se očekuje da će se usporavati svakog tromjesečja godine. Rukovodioci mogu očekivati da će postavljati pitanja u vezi sa pozivom o zaradi u vezi sa ogromnim potresom u OpenAI, kreatoru chat bota ChatGPT, koji je bio glavni katalizator Nvidijinog rasta ove godine. U petak, OpenAI-jev odbor je najavio iznenadno otpuštanje izvršnog direktora Sama Altmana zbog sporova oko brzine razvoja proizvoda kompanije i gdje usmjerava svoje napore. OpenAI je veliki kupac Nvidijinih GPU-a, kao i Microsoft . Nakon haotičnog vikenda, OpenAI je u nedjelju navečer rekao da će bivši izvršni direktor Twitcha Emmett Shear voditi kompaniju na privremenoj osnovi, a ubrzo nakon toga izvršni direktor Microsofta Satya Nadella rekao je da će se Altman i smijenjeni predsjednik OpenAI Greg Brockman pridružiti kako bi vodili novi napredni AI istraživački tim. Nvidia investitori su do sada odbacili zabrinutosti vezane za Kinu uprkos potencijalnom značaju za poslovanje kompanije. H100 i A100 AI čipovi prvi su bili pogođeni novim američkim ograničenjima prošle godine koja su imala za cilj suzbijanje prodaje Kini. Nvidia je u septembru 2022. godine rekla da će joj američka vlada i dalje dozvoliti razvoj H100 u Kini, na koju otpada 20 do 25 posto poslovanja s podatkovnim centrima. Kompanija je navodno pronašla način da nastavi prodavati u drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji, a da pritom bude u skladu s američkim pravilima. Kompanija će kineskim proizvođačima isporučiti tri nova čipa, bazirana na H100, objavio je kineski finansijski medij Cailian Press prošle sedmice, pozivajući se na izvore.
Nova linija za premium sladoled: Ledo ulaže veliki novac u proizvodni pogon
Marx.ba Nova linija za sladoled King, vrijedna više od četiri miliona eura, bit će instalirana sljedeće godine u Zagrebu, čime će dvogodišnji investicijski ciklus u Ledu premašiti 10 miliona eura. – Takozvana ekstruzijska linija, na kojoj će se proizvoditi naš sladoled iz premium segmenta, prije svega proizvodi King koji se prodaju širom regije Adriatic, ali i drugi proizvodi, potvrđena je i ovih je dana ugovaramo. Radi se o liniji vrijednoj oko 4,2 milouna eura. Ovo je nastavak investicijskog ciklusa koji je počeo 2023. godine i koji će nas učiniti još modernijim proizvođačem visokokvalitetnih sladoleda, poručio je Ivan Babić, generalni menadžer klastera Adriatic u Nomad Foodsu. Oko 5,6 miliona eura već je investirano u Ledove proizvodne kapacitete, automatizaciju i dodatne sigurnosne mjere, uključujući i novu opremu za zamrzavanje sladoleda, od kojih se jedna odnosi na najopterećeniju liniju koja proizvodi milione različitih proizvoda svake godine. Ovogodišnju sezonu sladoleda već su odradili i novi roboti za pakovanje. Ledova investicija najavljena za 2024. odnosi se na pogon koji je dosad proizvodio tijesta. Kako bi napravili mjesta za još jednu liniju sladoleda, pogon tijesta preselit će na drugu lokaciju unutar grupe. Sva Ledova tijesta nastavit će se proizvoditi prema istim recepturama i potrošači mogu očekivati isti izvrstan okus i vrhunsku kvalitetu.
Ekonomski analitičar Muris Čičić za Marx.ba: Kina raste kao buduća imperija, juan će biti svjetska valuta
N. D. Globalne kompanije izdaju rekordne iznose obveznica denominiranih u juanima i naveliko se zadužuju kod kineskih banaka zbog niskih kamatnih stopa, a kineski juan pretekao je euro u finansiranju svjetske trgovine. Strane kompanije i banke prikupljaju u kontinentalnoj Kini i Hong Kongu rekordne iznose novca izdanjem panda i dim sum obveznica u juanima, piše Reuters. Panda obveznice kontinuirano promiču korištenje renminbija (juana) kao valute za finansijske transakcije, objavila je u oktobru kineska centralna banka. To je motiviralo banke da pozajmljuju stranim kompanijama i omogućilo širu upotrebu juana izvan Kine. Ekonomski analitičar Muris Čičić kaže kako je sve ovo realan slijed događaja. – Kina raste i Kina je buduća svjetska vodeća imperija. Ne može se reći za koliko godina, ali za 30 ili 50 godina Kina će biti na vrhu. Ova zemlja nezaustavljivo zauzima svoje mjesto lidera u svijetu. Naravno, drugi pokušavaju da to spriječe, ali po meni to je nezaustavljiv slijed civilizacija, koje jedna drugu naslijeđuju, naglašava Čičić za Marx.ba. Po njegovim riječima nije iznenađujuće i novo jačanje kinske valute. – Jačanje njihove valute je jasno. Sve je to neki normalan slijed događaja. Isto kao što je dolar postao svjetska valuta prije 100 ili više godina, tako će i juan postati u dogledno vrijeme. Činjenica je da to ide u tom pravcu, mada i kineski model ima svoje zastoje. Nije on idealan, imali su svoje uspone i padove. Imali su svojih problema, ali u generalnom trendu, Kina je ta koja će biti buduća dominatna svjetska civilzacija, naglašava ekonomski stručnjak. Inače, u prvih 10 ovogodišnjih mjeseci kompanije poput njemačkog proizvođača automobila BMW-a i francuske banke Credit Agricole, kao i inozemni ogranci kineskih kompanija prikupili su rekordnih 125,5 milijardi juana (17,33 milijarde dolara) izdanjem panda obveznica, za 61 posto više nego lani. Kanadska cenbtralna banka pribavila je krajem oktobra milijardu juana izdanjem trogodišnje panda obveznice, uz kupon od 3,2 posto. Na domaćem tržištu morala bi platiti kamatu od 4,5 posto. U Hong Kongu je vrijednost izdanih dim sum, obveznica također dosegla rekord od 343 milijarde juana, skočivši za 62 posto u prvih osam mjeseci. I banke su pojačano izdavale zajmove u kineskoj valuti. Povećanje udjela juana u globalnom finansiranju spada među glavne prioritete Kine u internacionalizaciji domaće valute, iako se čini da je nedavni uzlet uglavnom bio usmjeren u poslove u azijskom divu.
Klirinško tržište roaminga porast će za više od 600 miliona dolara u jednoj godini
Marx.ba Sve veći broj 5G roaming veza potaknut će globalno klirinško tržište roaminga da dosegne 2,5 milijardi dolara u 2024., prema Juniper Researchu. Ovo je značajan rast od 30%, u odnosu na 1,9 milijardi dolara prethodne godine. Kao odgovor na to, izvještaj poziva dobavljače i operatere kliringa u roamingu da implementiraju BCE (Evolucija naplate i naplate). BCE je protokol koji operaterima daje precizniji pregled roaming aktivnosti, posebno bolju vidljivost količine roaming podataka koje generira svaka roaming veza. Izvještaj poziva dobavljače kliringa u roamingu da promiču značajne prednosti protokola operaterima. Identificirao je sposobnost BCE-a da odredi cijene roaminga na temelju kvalitete mreže roaminga kao ključnu prednost u odnosu na postojeće protokole kliringa roaminga. Kako 5G roaming raste, mogućnost BCE-a da naplaćuje više cijene za roaming veze na 5G mrežama omogućit će dobavljačima povećanje prihoda. Izvještaj predviđa da će ovo dovesti operatere u poziciju da iskoriste 5G roamere, za koje se očekuje da će činiti 27% globalnih roamera do 2028. godine. Međutim, izvještaj također naglašava sve restriktivnije propise o cijenama roaminga koji umanjuju sposobnost operatera da povećaju prihode od roaminga. Klirinške kuće za roaming moraju dalje razvijati rješenja za regulatorno upravljanje koja centraliziraju usklađenost s roamingom. Izvještaj predviđa da će povećani uvid u roaming aktivnosti, omogućen od strane BCE, omogućiti operaterima da naplate premiju za roaming veze koje iskorištavaju najviše resursa kada su u roamingu na posjećenim mrežama.