Kako su poslovali domaći investicioni fondovi u 2023. godini
Bloomberg Adria Investicioni fondovi u Bosni i Hercegovini (BiH), koji ulažu u strane akcije, tokom 2023. godine ostvarili su pozitivan prinos od ulaganja na američkim i evropskim tržištima, dok im je investiranje na kineskom tržištu donijelo negativan prinos. Nedavno se navršila godina dana od osnivanja akcijskog investicionog fonda MS Global Equity. Početna ponuda udjela u ovom otvorenom akcijskom investicionom fondu s javnom ponudom uspješno je okončana u martu prošle godine i umjesto planiranih pola miliona, Fond je prikupio 863.634 KM. Fond MS Global Equity realno radi oko deset mjeseci, a ulagačima je omogućen pristup vodećim svjetskim tržištima kapitala poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evrope i Kine. Fond je u proteklom periodu ulagao isključivo u akcije srednjih i velikih kompanija na pomenutim tržištima, a najveće učešće u portfelju Fonda zauzimaju svjetski poznate kompanije kao što su Microsoft, Alphabet (matična kompanija Googlea), Adobe, Johnson&Johnson, Visa, Roche i druge. Najzastupljeniji sektori u portfelju Fonda trenutno su informacione tehnologije, zdravstvo i farmacija, te finansije. – Posmatrano po geografskoj izloženosti Fonda, najviše smo uložili u kompanije iz SAD-a, oko 40 odsto imovine, dok je izloženost prema evropskim kompanijama oko 35 odsto, odnosno oko 15 odsto prema kineskim kompanijama. Što se tiče rezultata u 2023. godini, fond MS Global Equity je u nepunih godinu dana ostvario pozitivan prinos, kaže za Bloomberg Adriju Dragan Kajkut, izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima (DUIF) Management Solutions, a koje upravlja Fondom MS Global Equity. On pojašnjava da su pozitivan uticaj na rezultat Fonda imala ulaganja na američkom i evropskim tržištima, dok su ulaganja na kineskom tržištu imala negativan prinos. Rast vrijednosti fondova kod kojih ERS ima najveće učešće u portfelju Ostalih šest fondova kojima upravlja DUIF Management Solutions je usmjereno prvenstveno na domaće tržište i u najvećoj mjeri zavisi od kretanja cijena akcija na Banjalučkoj berzi. – Rezultati ovih fondova u 2023. godini bili su mješoviti, pri čemu su tri fonda ostvarila rast vrijednosti, dok je vrijednost udjela kod tri fonda smanjena. Fondovi kod kojih Telekom Srpske ima dominantno učešće u portfelju, prošle godine su imali pad vrijednosti imovine, s obzirom na značajan pad cijene akcija Telekoma u prošloj godini, što je posljedica izostanka isplate dividende ovog emitenta, kaže Kajkut. S druge strane, fondovi kod kojih emitenti iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) imaju najveće učešće u portfelju, imali su rast vrijednosti prošle godine. – To se desilo najviše usljed usvojenih odluka o isplati dividendi dva emitenta iz sistema ERS, što je dovelo do rasta cijena akcija ta dva emitenta, ali i većine ostalih emitenata iz elektroenergetskog sektora Republike Srpske, navodi Kajkut. Kako je Bloomberg Adrija pisala, vrijednost akcija zavisnih preduzeća Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) znatno je porasla u oktobru, a vrijednost pojedinih porasla je i do 65 posto. U 2024. godini, u DUIF Management Solutions planiraju da nastave ulaganja na razvijenim inostranim tržištima za većinu fondova kojima upravljaju i to je proces koji su u suštini započeli prošle godine. Na domaćem tržištu takođe imaju u vidu određena ulaganja, a pored akcija, zanimljive su im i dužničke hartije od vrijednosti, kako državne tako i korporativne. – Od ostalih planova za 2024. godinu, želio bih da istaknem da radimo na osnivanju prvog alternativnog investicionog fonda, a finalizaciju tog procesa i početak rada alternativnog fonda očekujemo u drugom kvartalu ove godine, poručuje Kajkut. Podsjećamo, polovinom prošle godine DUIF Management Solutions je od Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) Republike Srpske dobio dozvolu za obavljanje djelatnosti osnivanja i upravljanja alternativnim investicionim fondovima, čime je postalo prvo društvo za upravljanje u BiH koje je dobilo dozvolu za osnivanje alternativnih investicionih fondova.
UniCredit ostvario rekordne rezultate u 2023. godini
Marx.ba Upravni odbor UniCredita odobrio je konsolidirane rezultate za 4. tromjesečje 23. i fiskalnu 2023. na dan 31. decembra 2023. godine. Ova rekordna godina jasan je dokaz transformiranog UniCredita, dobrog toka na putu ka izgradnji održive izvrsnosti što dokazuje neto dobit u FG23 od 8,6 milijardi eura i FG23 RoTE od 16,6%. U 23. fiskalnoj godini iskazana neto dobit dosegla je rekordnih 9,5 milijardi eura, što je 3,0 milijarde više u usporedbi s 22. fiskalnom godinom. Već 12. tromjesečje zaredom Grupa je pokazala izvršenje strateškog plana i dosljedan rast u regijama, uravnotežujući tri finansijske poluge neto prihoda, troškova i kapitala te koristeći jedinstveni panevropski model što je rezultiralo navedenom neto dobiti u 4. kvartalu 23. u iznosu od € 2,8 milijardi, odnosno neto dobit od 1,9 milijardi eura. Ovi visoki povrati poduprti su neto prihodima od 5,7 milijardi eura, koji se sastoje od 3,6 milijardi eura neto prihoda od kamata (“NII”), što je povećanje od 5,7% na godišnjem nivou uglavnom zbog viših stopa i dobro upravljanog prijenosa depozita. Naknade su iznosile 1,8 milijardi eura, što je pad od 0,6% na godišnjem nivou, uglavnom potaknut utjecajem smanjenja naknada na tekućem računu u Italiji i višim troškovima sekuritizacije. Isključujući ove, naknade su porasle 3,5% na godišnjem nivou, potvrđujući njihovu otpornost unatoč makroekonomskim preprekama. Rezervacije za gubitke po kreditima (“LLP”) iznosile su 300 miliona eura ili trošak rizika (“CoR”) od 28 baznih bodova u 4. kvartalu 23. Zdravost kvalitete imovine Grupe još jednom je dokazana dosljedno niskim očekivanim gubitkom, niskim nenaplativim izloženostima (“NPE”) s visokim pokrićem i postojećim preklapanjem od 1,8 milijardi eura na dobar portfelj. U 4. kvartalu 23. operativni troškovi iznosili su 2,5 milijardi eura, što je povećanje od 6,9% na tromjesečju ili 0,8% na godišnjem nivou, uglavnom potaknuto kretanjem plaća povezanim s novim kolektivnim ugovorom o plaćama u Italiji i višim bonusima za učinak. Za fiskalnu godinu 23. ukupni su troškovi smanjeni za 1% u odnosu na prethodnu godinu na 9,5 milijardi eura, potvrđujući sposobnost Grupe da obrani svoju troškovnu disciplinu unatoč inflacijskim pritiscima, istovremeno štiteći rast prihoda, što se također odražava u omjeru troškova i prihoda (“C/I”) od 39,7 %. Daljnje proaktivne radnje poduzete u 2023. jačaju postojeće linije obrane i postavljaju temelje za poticanje buduće profitabilnosti, u obliku: integracijskih troškova za FG23 od oko 1,1 milijarde eura koji će omogućiti tekuću transformaciju organizacije i ciljanje određenih područja za smanjenje troškova; općenito stabilna preklapanja na uspješnom portfelju od 1,8 milijardi eura dodatno štiteći buduću kvalitetu imovine Grupe; i Smanjenje imovine ponderirane rizikom (“RWA”) od otprilike 24 milijarde eura u odnosu na FG22, kroz programe sekuritizacije i bolju raspodjelu kapitala na razini klijenata čime se povećava kapitalna učinkovitost Grupe. Najbolja kapitalna pozicija Grupe u klasi odražava se u omjeru CET1 od 15,89%, što je porast od 973 bps Y/Y u odnosu na 14,91% CET1r pro forma u FG223, potaknut 389 baznih bodova (ili 12,0 milijardi €) generiranog kapitala organski. Ovo značajno povećanje već oduzima punu predloženu ukupnu raspodjelu za 2023. od 8,6 milijardi eura, što je povećanje od 3,35 milijardi eura u usporedbi s prethodnom godinom. Raspodjela dioničarima u iznosu od 8,6 milijardi eura za fiskalnu 23. godinu trebala bi biti u obliku 5,6 milijardi eura otkupa dionica i 3,0 milijarde eura dividende, podložno odobrenju nadzora i dioničara. To podrazumijeva 100% ukupne isplate na neto dobit FG23. UniCredit je već započeo s izvršenjem dijela distribucije FG23 ulaskom prve tranše otkupa dionica od 2,5 milijardi eura koja je započela u oktobru 2023., od čega je 1,4 milijarde eura završeno krajem 2023. godine. Politika redovne raspodjele Grupe od 2024. uvodi ukupnu isplatu raspodjele od najmanje 90% neto dobiti. Obračun dividende povećat će se na 40% neto dobiti (od 35% isplate u FG23), s ostatkom isplate na neto dobiti u obliku otkupa dionica. Konačna podjela između dividende i otkupa dionica ovisit će o tržišnim uvjetima, a o njoj će se odlučiti nakon rezultata za 2024., zajedno s konačnom odlukom o raspodjeli. Pristup privremene raspodjele, primjenjiv i na privremenu dividendu i na privremeni otkup dionica, pretpostavlja se na oko 40% ukupnih godišnjih raspodjela. Uvođenje privremene dividende na zarade FG24 trebalo bi omogućiti približno 10 milijardi eura raspodjele u kalendarskoj godini u 2024., od čega se oko 7,2 milijarde eura odnosi na preostalu distribuciju FG23 (tj. ne uključujući 1,4 milijarde otkupa dionica FG23 koji je već izvršen tokom 2023. kalendarska godina) i privremena raspodjela od oko 3 milijarde eura za FG24. – Stvaranje vrijednosti za dioničare ostaje prioritet, a to je dokazano poboljšanjem naše profitabilnosti i nadograđenim metrikama na bazi po dionici također putem otkupa dionica, generirajući u FY23 EPS[1] od 4,71 €, trostruko povećanje u usporedbi s prosjekom 2017. 2019., DPS od 1,78 €, što je deveterostruko povećanje u usporedbi s prosjekom 2017.-2019., i TBVPS od 33.3 €, +46% u odnosu na prosjek 2017.-2019., poručili su između ostalog.
Polestar imao cilj spojiti luksuz i performanse: Sada će dobiti novog vlasnika
Marx.ba Polestar je ime s kojim ste vrlo vjerovatno upoznati, osobito ako ste obožavatelj Volva. Sinonim za performanse, Polestar je bio ime koje je krasilo Volvo modele najboljih performansi, kao što je recimo AMG za Mercedes ili GR za Toyotu. Uvidjevši promjene u tržištu automobila, koje se počelo orijentirati prema električnim modelima, Volvo je odlučio Polestar pretvoriti u (većinski) samostalan brend, kojem je primarni zadatak bio spojiti luksuz i performanse uz elektrifikaciju. Polestar je svoj prvi model, sasvim logično, nazvao 1. Gdje logika nažalost nije bila jednako prisutna je kod samog modela, koji je mnoge, od stručnjaka autoindustrije pa sve do apsolutnih laika, natjerao da se zbunjeno počešu po glavi. Polestar 1 je coupe s hibridnim pogonom, proizveden na Volvo Scalable Product Architecture platformi. Hibridni pogon bio je vrlo zanimljiv, sačinjen od dvolitrenog benzinskog motora s četiri cilindra i dvostrukim prednabijanjem kombinacijom turbopunjača i kompresora, dok su električnu stranu pogonske jedinice sačinjavala dva elektromotora na zadnjoj osovini te integrirani starter generator na prednjoj. Ukupna snaga pogonske jedinice iznosila je 447 kW, odnosno okruglih 600 konjskih snaga, uz 1.000 Nm okretnog momenta. Impresivne performanse i atraktivan dizajn izazvali su lavinu uzbuđenja, ali ista je brzo splasnula najavom cijene od čak 170.000 eura, koja je u očima mnogih učinila Polestar 1 krajnje neprivlačnim, stoga nas ne treba čuditi kako je proizvedeno svega 1.500 primjeraka. Polestar 1 je svoj brend stavio u nezahvalan položaj, iz kojeg ga je pokušao izvući njegov nasljednik. Nakon Polestara 1, red je došao na Polestar 2, električnu limuzinu (točnije liftback) čiji je glavni zadatak bio sučeljavanje s Teslinim Modelom 3. Na tržište je kročio 2020. godine i naišao na mnoštvo pozitivnih reakcija, kako od strane recenzenata tako i javnosti. Polestar 2 bio je, i zapravo još uvijek je, dašak svježeg zraka na tržištu električnih automobila koji dizajnom uvelike podsjećaju na kućanske uređaje. Polestar 2 je naizgled tek nešto drugačiji Volvo, klasičan automobil koji je igrom slučaja pogonjen strujnim pogonom. Ne možemo reći kako je Polestar 2 bio prodajni hit, ali još uvijek bilježi dobre prodajne rezultate. Gdje je podbacio jest kod svog glavnog zadatka, borbe s Modelom 3, koju je nažalost izgubio te koja nas dovodi upravo do teme ove vijesti. Volvo je Reutersu najavio kako prestaju s finansiranjem svog podbrenda, jer se isti pokazao neprofitabilnim u trenutnoj ekonomskoj klimi. Tesla je agresivno srezala cijene svojih modela, što je u vrlo nepovoljan položaj, među ostalima, smjestila i Polestar. Tržišni analitičari već neko vrijeme kritiziraju Polestar, u kojem Volvo ima 48% dioničarskog udjela, te ga smatraju nepotrebnim crpilištem resursa švedskog proizvođača. Rast cijene proizvodnje, zajedno s manjkom sirovina i radne snage, natjerale su Polestar da ne zadovolje kvote isporuke modela za prošlu godinu, koje su tokom godine dodatno umanjili. Geely, vlasnik Volva, vjerovatno će odmah preuzeti Volvov udio u Polestaru, ali budućnost Polestara kao brenda stoji na uistinu tankom ledu. Prošle sedmice najavili su otpuštanje 450 radnika, odnosno oko 15 posto svoje ukupne radne snage, zbog čega postaje upitno hoće li Polestar preživjeti ovu godinu. Tržišni analitičari smatraju kako je za Geely najlogičniji potez apsorbirati Polestar, ali samo vrijeme zna šta sudbina nosi za ovaj brend, piše Autonet.
Kriptotržište: Jupiter token airdrop, stigao je jedan od najiščekivanijih tokena u 2024. godini
Marx.ba Mjesecima u izradi, Jupiter, najveći agregator decentraliziranih mjenjačnica na solani (DEX), upravo je pokrenuo svoj JUP token airdrop. Gotovo milion novčanika ispunjava uvjete, a jučerašnje lansiranje tokena vjerovatno će biti jedno od većih u 2024. godini. Jupiter je pokrenuo airdrop u srijedu, 31. januara, u 10 sati po ET vremenskoj zoni (u 16 sati prema našoj) putem svoje vlastite platforme, koja je upravo korištena za lansiranje WEN meme tokena. Prema Jupiteru, oko 955 hiljada novčanika ispunjava uvjete za JUP airdrop, što uključuje rane korisnike koji su koristili protokol prije 2. novembra. U prethodnom tweetu, iz Jupitera su rekli da će 20 posto početnih airdrop tokena biti ravnomjerno raspoređeno po svim novčanicima, dok će drugih 70 posto biti raspodijeljeno između korisnika na temelju “distribucije temeljene na rezultatu” ovisno o korištenju protokola. Posljednjih 10 posto ići će članovima zajednice i programerima. U budućnosti se planiraju daljnji airdropovi za nove korisnike, iako još nema tačnog vremenskog okvira o tome kada ih očekivati ili koliko će biti unosna za nove korisnike. Sveukupno će postojati 10 milijardi JUP tokena. Polovica tih tokena postavljena je za airdrop zajednici tokom višestrukih airdropova i drugih inicijativa. U konačnici, četiri milijarde JUP-a bit će podijeljeno kroz četiri airdrop vala, s milijardom JUP-a namijenjenih za srijedu. Milijarda JUP-a će biti alocirana za potrebe tima i lansiranje tokena, uključujući fond likvidnosti. Jupiterov tim neće imati pristup tokenima do januara 2025., kada počinje dvogodišnji ciklus stjecanja prava. Prema objavi tima objavljenoj u utorak, ukupno 1,35 milijardi JUP-a će cirkulirati od prvog dana, s milijardom za airdrop, 250 miliona za lansiranje bazena likvidnosti i 50 miliona za zajmove centraliziranim kreatorima tržišta i sve neposredne potrebe za likvidnošću. To je manje od 1,7 milijardi JUP-a koji su prvotno planirani za neposrednu cirkulaciju i prethodno navedeni, piše Lider.
Nastavljaju se radovi: Potpisan Aneks IV ugovora o izgradnji dionice Vranduk – Ponirak
Marx.ba Nakon što su radovi na dionici autoputa Vranduk – Ponirak kod Zenice obustavljeni prije pet mjeseci zbog revizije projekta, iz kompanije Autoceste FBiH su potvrdili da je pronađeno rješenje za nastavak gradnje. Potvrđeno je da je potpisan Aneks IV ugovora o spomenutoj dionici te se izgradnja nastavlja. – Potpisivanjem Aneksa IV ugovora o izgradnji dionice Vranduk – Ponirak između JP Autoceste FBiH i izvođača radova, konzorcij Azvirt L.L.C (Azerbejdžan) i Hering d.d. Široki Brijeg (BiH), odblokirano je gradilište i nastavlja se izgradnja ove dionice, kažu iz Autocesta. Poručuju da je nova uprava izvršila reviziju i uklanjanje svi nepravilnosti te je postignut dogovor sa izvođačem za nastavak radova. Izvođač je već počeo sa pripremama i nakon mobilizacije gradilišta radovi će biti zvanično nastavljeni. Prema potpisanom aneksu novi rok za završetak radova na dionici Vranduk – Ponirak je 31. mart 2026. godine. Strateški cilj nove Uprave JP Autoceste FBiH jeste da cijeli sjeverni koridor u potpunosti bude završen u junu 2026. godine.
Kinezima zlato postalo utočište, cijene na svjetskom tržištu neumorno rastu
Marx.ba Kineski investitori i domaćinstva kupuju zlato kao utočište od lokalne imovine i haosa na berzi, podstičući rekordno visoke cijene plemenitog metala. Kina je bila najsvijetlija tačka na globalnom nivou za zlatni nakit i tokove investicija u 2023. godini, prema kvartalnom izvještaju industrijske grupe Svjetskog savjeta za zlato (WGC), nakon što su lokalna tržišta imovine, kapitala i valuta razočarana nakon izlaska zemlje iz pandemijske blokade, prenosi Financial Times. Zajedno sa „oštrom“ potražnjom centralnih banaka, prema WGC-u, kineska potražnja je pomogla da se cijena zlata podigne na rekordno visok nivo prošlog mjeseca i zadrži iznad 2.000 dolara za uncu (31,1 gram) ove godine. Kineska investiciona potražnja za zlatnim polugama, kovanicama i fondovima kojima se trguje na berzi, porasla je za 28 posto na 280 tona, što je u velikoj mjeri nadoknadilo nagli pad u Evropi. Potražnja za nakitom porasla je za 10 posto na 630 tona u 2023. godini, iako je globalna potražnja ostala nepromijenjena. Državni indeks kapitala CSI 300 pao je za više od 20 posto u prošloj godini, dok je vrijednost prodaje novih kuća među najvećim investitorima u Kini u decembru opala za 35 posto u odnosu na godinu dana ranije. Potražnja za zlatom opala je u prošloj godini za pet posto u odnosu na 2022. godinu na 4.448 tona. Međutim, kada se uključe vanberzanski tokovi i zlato koje su kupili bogati pojedinci, državni fondovi i špekulanti, godišnja potražnja bila je najviša zabilježena, oko 4.899 tona.
Nazire se meko prizemljenje: MMF podigao prognozu rasta za svjetsku ekonomiju
Marx.ba Međunarodni monetarni fond (MMF) blago je podigao prognozu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, ukazujući na jačanje osobne i javne potrošnje i niže cijene energije i robe. MMF za ovu godinu prognozira rast svjetske ekonomije od 3,1 posto, za 0,2 postotna boda snažniji no što su očekivali prošle jeseni. U 2025. aktivnost bi trebala porasti gotovo istim tempom, potvrdili su procjenu iz oktobra. Usporedbe radi, prosječan rast svjetske ekonomije u razdoblju od 2000. do 2019. iznosio je 3,8 posto. MMF-ove zimske prognoze obuhvataju samo najveće ekonomije i grupe ekonomija. Poboljšane izglede pripisuju snažnijoj osobnoj i javnoj potrošnji, unatoč zaoštrenim monetarnim uvjetima, i pojačanom aktiviranju radne snage. Izdvajaju i poboljšanje u opskrbnim lancima i niže cijene energije i robe. Ažurirane svjetske ekonomske prognoze pokazuju da se nazire “meko prizemljenje”, ali ukupni rast i globalna trgovina i dalje su ispod historisjkog prosjeka, rekao je glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas, prenosi Lider. Globalna trgovina trebala bi porasti za 3,3 posto u 2024. i za 3,6 posto u 2025., znatno ispod historijskog prosjeka od 4,9 posto. Uteg rastu bit će oko 3000 trgovinskih ograničenja, uvedenih u 2023., smatraju. Potvrdili su oktobarsku prognozu ukupne inflacije u ovoj godini od 5,8 posto. Snizili su pak procjenu za a 2025., za 0,2 postotna boda, na 4,4 posto. Kad bi se izuzela Argentina, inflacija bi bila još niža, rekao je Gourinchas. Najviše su poboljšali prognozu za američku ekonomiju, kojoj sada predviđaju rast od 2,1 posto u 2024., za 0,6 postotnih bodova snažniji nego su predviđali u jesenjim projekcijama. U 2025. trebao bi usporiti na 1,7 posto. Poboljšanje izgleda za SAD Gourinchas pripisuje fiskalnoj potpori i snažnoj osobnoj potrošnji. MMF je upozorio Washington da su američke subvencije domaćim proizvođačima možda predstavljaju kršenje globalnih trgovinskih propisa, dodao je. Ekonomijao eurozone trebalo bi pak u ovoj godini porasti 0,9 posto, nešto slabije no što je MMF procijenio u oktobru. U 2025. rast bi trebao ubrzati na 1,7 posto, manje-više u skladu s MMF-ovim prognozama od prošle jeseni. Najvećoj evropskoj ekonomiji, Njemačkoj, MMF predviđa minimalni rast BDP-a u ovoj godini, za samo 0,5 posto, približno upola slabiji no što su prognozirali jesenas. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,6 posto i također biti slabiji no što su do sada prognozirali. Kineski BDP trebao bi u ovoj godini porasti za 4,6 posto, za 0,4 postotna boda snažnije nego je pokazivala oktobarska projekcija. U 2025. bi rast trebao blago usporiti, na 4,1 posto. Najsnažnije bi u grupi promatranih zemalja trebala porasti indijska ekonomija, za 6,5 posto u ovoj i idućoj godini. Najviše je podignuta prognoza ovogodišnjeg rasta ruske ekonomije, za 1,5 postotnih bodova, na 2,6 posto. U 2025. aktivnost bi po MMF-u trebala usporiti, uz prognoziranu stopu rasta od 1,1 posto.
Šta se događa s cijenama berzanskih roba, u kojem smjeru ide nafta
Marx.ba Nakon dugo vremena, iza nas je sedmica u kojoj je cijena većine berzanskih roba porasla. Prvenstveno se to odnosi na sektor energije i naftu koja je na najvišim nivoima u zadnjih osam sedmica, uz izuzetak ugljena te na većinu industrijskih i plemenitih metala i soft agri robe. Obzirom na vanjske faktore kojima su trenutno tržišta izložena, ne čudi taj bullish pritisak na cijene koji proizlazi prvenstveno iz geopolitičkog rizika. Pitanje je samo, je li ovo posljedica uzimanja profita na svojim pozicijama na berzama od strane fondova i špekulanata ili smo možda vidjeli dno za pojedine robe za ovu sezonu. Tako su protekle sedmice hedge fondovi bili neto kupci agri futures na sedmičnom nivou prvi put još od kraja novembra, a sve zbog činjenice da su u međuvremenu cijene dosta pale i trenutni nivo se čini kao niska i prilika za kupovinu i ulazak u long poziciju, mješovito vrijeme u Južnoj Americi, rast cijena sirove nafte, poticaji Kine za oživljavanje i rast svoje ekonomije, piše Lider. Što se tiče sedmice koja je započea, čeka nas nova runda sastanka američkog FED-a koja završava u srijedu nakon čega će tržište ponovno analizirati moguće poteze centralnih banaka u mjesecima pred nama, špekulirajući oko trenutka kada će započeti ciklus smanjenja kamatnih stopa. Geopolitika, rat u Ukrajini, kriza na Bliskom Istoku, Tajvan, Kina i ostala žarišta u svijetu su i dalje tu oko nas, nažalost. Od svega nabrojanog, najveći je fokus trenutno na Crveno more. Sve više brodova ga počinje izbjegavati i koriste alternativnu skuplju rutu oko Afrike. Strahovi su malo popustili u petak nakon što je Kina zatražila od Irana da im pomogne u obuzdavanju napada na brodove, koji štete kineskoj trgovini s Evropom i regijom Crnog mora, ali još uvijek postoje napadi/rizik. Kineska moć je u tome što je kupila više od 90 posto iranskog izvoza sirove nafte u 2023. Sada čekamo da vidimo hoće li Iran djelovati kako bi obuzdao agresivnost huta prema brodarskim interesima ili ne. Rast neizvjesnosti u tom kontekstu mogao biti imati negativan utjecaj na inflaciju, koja bi ponovno mogla postati tema broj jedan. BDP SAD-a porastao je za 3,3 posto u zadnjem kvartalu (manje nego 4,9 posto u trećem kvartalu, ali više od procjena koje su bile oko dva posto). To je potaknulo optimizam na finansijskim tržištima pa se posljedično američka tržišta dionica kreću oko rekordnih nivoa, dok je u Kini situacija obrnuta. Novi poticaji za tamošnju ekonomiju, u obliku smanjenja zahtjeva za bankovne rezerve za 50 baznih bodova, otvara mogućnost da se u ekonomiju ubrizga dodatnih 140 milijardi dolara likvidnosti. Pitanje inflacije u Kini još očito nije došlo na dnevni red. Tokom proteklih 14 mjeseci kineske rezerve zlata porasle su za 287 tm. Jednostavnim rječnikom rečeno, prodaju FIAT valutu, a kupuju zlato. Istodobno s druge strane Pacifika, godišnje kamate na državni dug SAD dosegle su 731 milijardi dolara, što je iznos koji premašuje zajedničku neto imovinu milijardera Jeffa Bezosa, Marka Cubana, Raya Dalia, Billa Gatesa, Kena Griffina, Elona Muska, Georgea Sorosa i Marka Zuckerberga zajedno. A što je s Evropom? U skladu s očekivanjima, ECB je potvrdio cijenu novca uz priznanje usporavanja inflacije koje je trenutno u toku. Unatoč pokušajima ECB-a da promijeni očekivanja monetarne politike, oklade na rezove jačaju na tržištu novca – vjerovatnost pomaka za četvrtinu boda u aprilu sada premašuje 80 posto i predviđanjima za rezove od 140 baznih bodova ove godine. Lagarde je govorila o negativnim rizicima za rast i rastućim rizicima za inflaciju, jasno dajući do znanja da većina čelnika centralnih banaka vjeruje da je preuranjeno govoriti o smanjenju kamatnih stopa. Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle drugu sedmicu za redom. Na Brentu je cijena barela porasla za više od šest posto protekle sedmice, a u novu sedmicu ulazimo na nivou od oko 82 $/bbl. Sličan rast i na američkom tržištu, a na početku nove sedmice cijena je oko 77 $/bbl. To znači da je cijena probila višesedmičnu gornju granicu unutar koje se kretala, od 80 $/bbl Brent, odnosno 75 $/bbl WTI. Vidjet ćemo hoće li se u sedmici pred nama vratiti nazad ili će postaviti nove nivoe unutar kojih će se kretati u narednim sedmicama. Skok cijena na najviše nivoe u gotovo dva mjeseca zahvaljuje se, među ostalim, podacima o snažnijem nego što se očekivalo rastu američke ekonomije, što je vjetar u leđa na strani potražnje. Isto se očekuje i od novih mjera Kine. Podršku cijenama pruža i nastavak sukoba na Bliskom istoku između Izraela i Hamasa, kao i situacija u Crvenom moru. Terminske cijene evropskog prirodnog plina TTF na nivou su od 28 €/MWh, blizu najnižeg novoa u šest mjeseci dosegnute prošle sedmice, zbog velikih zaliha, blažih vremenskih uvjeta i manje potražnje. Evropske zalihe plina popunjene su sa 73 posto, nadmašujući petogodišnji prosjek od 69 posto. Očekivanja o porastu temperature u Evropi u nadolazećim sedmicama dodatno smanjuju potražnju za grijanjem. Posljedično, Evropa bi mogla pristupiti proljeću s više od polovice raspoloživog kapaciteta podzemnog skladišta plina. Unatoč nedavnim napadima u Crvenom moru, Katar nastavlja izvoziti plin u Evropu, a očekuje se da će nivoe izvoza malo premašiti one iz novembra i decembra. I Rusija, odnosno Gazprom opskrbljuje Evropu plinom u tranzitu kroz Ukrajinu u količini od 40,5 milijuna kubičnih metara dnevno. Vrlo volatilna sedmica u agri svijetu. Na CBOT-u cijena pšenice bila je na putu da završi sedmicu s gotovo tri posto rasta, dosežući najviše nivoe od decembra. I cijena kukuruza trebala je imati rasti veći od jedan posto, također dosežući najviše nivoe od sredine decembra, dok je soja bila na putu da završi sedmicu s rastom od jedan posto, prvi nakon četiri sedmice pada cijene. No u petak smo vidjeli medvjeđu oluju. Sve češći sukobi na Crvenom moru smanjili su promet poljoprivrednih proizvoda, od Mediterana do Azije, preko Sueza, na 2,2 miliona tona u januaru. Usporedbe radi, u decembru smo bili na 6,6 miliona tona, a prije 12 mjeseci bili smo na 6,4 miliona tona. Gotovo tri-četiri miliona tona crnomorskih poljoprivrednih proizvoda morat će se preprodati u Sredozemlju svaki mjesec. Dvije trećine od toga su žitarice za stočnu hranu, koje se konzumiraju uglavnom u EU.
Osiguravajuće kuće bilježe rast premije, lideri zadržali pozicije
Bloomberg Adria Društva za osiguranje u Bosni i Hercegovini (BiH) u tri kvartala prošle godine bilježe rast premije u odnosu na isti period godinu ranije kako za životna tako i za neživotna osiguranja. Na ime neživotnih osiguranja premija iznosi 596,9 miliona maraka u odnosu na 528,7 miliona, koliko je iznosila u tri kvartala 2022. godine. Najveći udio u premiji ima osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila i osiguranje cestovnih vozila te osiguranje od nezgode. U BiH postoji zakonska obaveza osiguranja od autoodgovornosti, koje upravo zbog toga čini najveći dio neživotnih vrsta osiguranja. Premija za životna osiguranja u periodu januar-septembar premašila je 147,3 miliona, što je više u odnosu na 139,9 miliona, koliko je iznosila u uporednom periodu. U ovoj vrsti premije najveći udio ima životno osiguranje i dodatna osiguranja uz osiguranje života, pokazuju podaci Agencije za osiguranje BiH. Ukupna premija društava rasla je za 75,6 miliona KM ili za 11,3 posto. Lider po naplaćenoj premiji je ASA osiguranje, a slijede ga Adriatic osiguranje, Uniqa osiguranje i Euroherc osiguranje. Ove kuće bile su na vrhu liste po naplaćenoj premiji i u prvoj polovini prošle godine. Najmanju premiju imaju Krajina osiguranje, SAS-Super P osiguranje i Central osiguranje. U periodu januar–septembar 2023. godine osiguravajuće kuće isplatile su ukupno 302,2 miliona na ime 128.187 šteta. Za neživotna osiguranja isplaćene su štete od 225 miliona, a za životna osiguranja 77,2 miliona KM. U BiH posluje ukupno 25 osiguravajućih društava. O načinima na koje možemo oblikovati ovu poslovnu zajednicu, doprinijeti većoj zaštiti stanovništva i boljoj saradnji s državom razgovarali smo prošle godine s direktorima UNIQA osiguranja Eldarom Dudom, Wiener osiguranja Borislavom Doderom i Dunav osiguranja Bojanom Popovićem, piše Bloomberg Adria. Doder je istakao da su zbog nepovoljne ekonomske situacije osiguravajuća društva morala uskladiti cijene jer bi došlo do podosiguranosti klijenata. Dodao je da je najmanje zadovoljan učešćem životnog osiguranja u ukupnoj prodaji osiguranja. – U BiH će i dalje prosječan čovjek prije osigurati kasko svoj automobil nego svoj život. Ja imam duboko uvjerenje da to nije dobro. Osiguranje stana, ako vas ne natjera bankarski sektor, rijetko je. Ne nađe se na listi prioriteta, ali tu imamo neke pomake, kazao je Doder. – Pandemija je promijenila same načine prodaje, komunikacije s klijentom, promijenila je i svijest osiguranika prema osiguravaču, sve su to neki procesi koji će se i nastaviti. Digitalizacija će, bez obzira na to što neko daje prednost živoj riječi, olakšati poslovanje i jednima i drugima, skratit će se vrijeme potrebno da se zaključi osiguranje, naglasio je Popović.
Bitcoin u 2024. godini: Od kripto kitova do institucionalnih igrača
Bloomberg Adria Ne samo da je Bitcoin od prvog dana zadržao statusni simbol vodeće kriptovalute, nego je i s vremenom postao ekonomsko antiinflatorno sredstvo. Pojedinci, grupe pa čak i institucije, s vremenom su prihvatili ulogu i značaj digitalnog zlata te je krenula utrka ko će ga više pohraniti. Kako smo s ulaskom u 2024. godinu na vratima još jednog tržišnog uzleta i ponovne “lude” vožnje do novih cijenovnih vrhova kriptovaluta, zanimljivo je pogledati ko stoji iza novčanika s najvećom količinom digitalnih zlatnika. Kripto kitovi Termin “kripto kit” odnosi se na pojedinačni kripto novčanik koji posjeduje značajan udio u određenoj kriptovaluti. Budući da kriptovalute poput Bitcoina djeluju na javno distribuiranom registru, moguće je utvrditi koji novčanici posjeduju najviše određene kriptovalute. Općenito, smatra se kako neko mora biti vlasnik barem deset posto određene kriptovalute kako bi se smatrao kitom. Bitcoin kitovi su tradicionalno igrali ključnu ulogu u oblikovanju tržišta, pogotovo za vrijeme trajanja tzv. tržišta bikova. Tokom tržišta bikova u 2017. godini primjetan je pad količine Bitcoina u vlasništvu kitova. Ovaj silazni trend može se pripisati dolasku novih sudionika na tržište, povećanoj volatilnosti cijena i zrelosti tržišnog okruženja, koje je pružilo mnogo prilika za redistribuciju. Kad pređemo uzlazni trend u 2021. godini, Bitcoin tržište prošlo je transformaciju obilježenu ulaskom institucionalnih investitora. Ovaj pomak umanjio je utjecaj Bitcoin kitova, ukazujući na zreliji ekosistem Bitcoina karakteriziran povećanom likvidnošću, stabilnošću cijena i raznolikošću sudionika na tržištu. Važnost Bitcoin kitova leži i u njihovoj sposobnosti značajnog utjecaja na trendove tržišta putem volumena svojih transakcija. Taj utjecaj ovisi o faktorima kao što su ukupna tržišna kapitalizacija, trgovinski volumen, dubina tržišta, likvidnost za određenu kriptovalutu te raspodjela kriptovalute među njezinim vlasnicima. Iako je utjecaj Bitcoin kitova na dinamiku tržišta oslabio, praćenje njihovih aktivnosti i dalje je vrijedno zbog praktičnih uvida, posebice u područjima kao što su umanjivanje rizika. Velike transakcije koje obavljaju kitovi mogu također služiti kao pokazatelji predstojeće volatilnosti tržišta, a poznavanje povijesnih trendova omogućuje investitorima da iskoriste te pokrete. Uključivanje podataka o aktivnostima kitova, posebice pomoću posebnih mjernih tačaka, može unaprijediti modele predviđanja, iako je nužna oprezna interpretacija tih podataka. Također, praćenje ponašanja Bitcoin kitova može pružiti uvid u likvidnost tržišta, iako je za preciznu evaluaciju potrebno detaljnije istraživanje. Trenutno stanje Dakle, tko čini elitni krug vlasnika Bitcoina? Prema saznanjima istraživačke tvrtke River Intelligence u 2024. godini, misteriozni Satoshi Nakamoto, tvorac Bitcoina, ističe se kao glavni vlasnik BTC-a. River Intelligence objašnjava da Nakamoto kontrolira nevjerovatnih 1,1 milion BTC tokena raspršenih po otprilike 22.000 različitih adresa. Osim toga, BitInfoCharts, platforma posvećena praćenju novčanika Bitcoin milijardera i milionera, detaljno je analizirala pejzaž najboljih pet adresa novčanika. Iz ovog istraživanja postaje jasno da je značajan broj tih adresa složeno povezan s kripto berzama Binance i Bitfinex. Adresa novčanika 34xp4vRoCGJym3xR7yCVPFHoCNxv4Twseo, povezana s Binance kriptomjenjačnicom, trenutno ima stanje od 248.597 BTC, što je otprilike ekvivalentno 11,2 milijarde dolara prema aktivnim podacima. To čini približno 1,27 posto ukupne opskrbe BTC-om u opticaju. Adresa novčanika bc1qgdjqv0av3q56jvd82tkdjpy7gdp9ut8tlqmgrpmv24sq90ecnvqqjwvw97 povezana s Bitfinexom kriptomjenjačnicom, ima saldo od 210.010 BTC, što iznosi oko 9,5 milijardi dolara, što čini 1,1 posto ukupnog broja kovanica u opticaju. Na trećem mjestu je adresa novčanika bc1ql49ydapnjafl5t2cp9zqpjwe6pdgmxy98859v2, koja je anonimna, drži više od 5,3 milijarde dolara vrijednosti BTC tokena, što je 0,6 posto ukupnog broja kovanica u opticaju. Nakon slijedi adresa novčanika 39884E3j6KZj82FK4vcCrkUvWYL5MQaS3v, povezana s Binanceom, također drži 5,2 milijarde dolara vrijednosti BTC. Na petom mjestu je adresa novčanika bc1qazcm763858nkj2dj986etajv6wquslv8uxwczt koja ima saldo od 94.643 BTC i pripada anonimnom vlasniku koji drži 4,3 milijarde dolara vrijednosti BTC. Individualci Iako su adrese novčanika povezane s Bitcoin transakcijama javne i dostupne svima, sam identitet vlasnika ostaje obavijen velom anonimnosti sve dok ti vlasnici ne odluče dobrovoljno ga otkriti. Ova inherentna anonimnost dodatno komplicira proces otkrivanja pravih identiteta ključnih vlasnika Bitcoina, čime se postavlja izazov pred istraživače i ljude koji žele bolje razumjeti strukturu vlasništva nad kriptovalutom. Unatoč tom izazovu, neki pojedinci izdvajaju se u visokim krugovima posjednika digitalnog zlata, gdje se prepoznaju po značajnim količinama Bitcoina u njihovim novčanicima. Brian Armstrong, izvršni direktor Coinbasea, vodeće kriptovalutne berze, spada među te istaknute ličnosti. Svojom ključnom ulogom u popularizaciji kriptovaluta, on privlači pažnju kao jedan od ključnih aktera u kripto industriji. Druga značajna figura u ovom kontekstu je Michael Saylor, poduzetnik i bivši izvršni direktor MicroStrategyja, koji je stekao reputaciju vlasnika značajne količine Bitcoina, prema navodima čak 17,000 BTC. Njegova strastvena predanost Bitcoinu i njegovo javno zagovaranje kriptovalute čine ga prepoznatljivim akterom među vlasnicima Bitcoina. Changpeng “CZ” Zhao, bivši izvršni direktor Binancea, jedne od najvećih berzi kriptovaluta na svijetu, također se izdvaja kao bitan sudionik u prostoru Bitcoina. Njegova uloga u vođenju jedne od ključnih platformi za trgovanje kriptovalutama čini ga prominentnom ličnošću u kripto zajednici. Institucionalni ulagači Kroz godine, kompanije, finansijske institucije i alternativni investicijski fondovi stjecali su značajne količine Bitcoina, jer je Bitcoin bio predvodnik među kriptovalutama. Početkom 2024. godine, Bitcoin je doživio veliku potražnju zbog rasta cijene od preko 150 posto u vrlo brzom roku. Optimizam u vezi mogućeg rasta Bitcoina u 2024. godini potaknuo je velike investitore da povećaju svoje uloge. U januaru 2024., Tether je postao 10. najveći vlasnik BTC-a nakon što je povukao 8888,88 BTC tokena s kripto berze i sigurno ih pohranio u svoj kripto novčanik. Transparentnost u finansijskim izvještajima javnih kompanija omogućuje nam bolje razumijevanje njihovih investicija u Bitcoin. Ova otvorenost pomaže nam pratiti razvoj Bitcoina unutar korporativnog sektora. Dok se tržište kriptovaluta dalje razvija, firme i finansijske institucije oblikuju ne samo vlastite finansijske putanje, već i doprinose priči o sve većem prihvatanju i utjecaju Bitcoina u tradicionalnom finansijskom svijetu. Daleko najviše Bitcoina posjeduje MicroStrategy, koji broji trenutno 174,530 Bitcoina, u protuvrijednosti od sedam milijardi američkih dolara. Zaključak Ulaskom u 2024. godinu, Bitcoin ostaje ne samo vodeća kriptovaluta već i ekonomsko antiinflatorno sredstvo, a utrka za pohranjivanjem digitalnih zlatnika postala je izazovna. Iako su Bitcoin kitovi tradicionalno oblikovali tržište, uočava se transformacija u dinamici vlasništva tokom godina. U razdoblju tržišta bikova 2021. godine, institucionalni ulagači su preuzeli veću ulogu, smanjujući utjecaj tradicionalnih kitova. To ukazuje na sazrijevanje ekosistema Bitcoina, uz povećanu likvidnost i stabilnost. Sada, u 2024. godini, Satoshi Nakamoto, tvorac