Pametno ulaganje: Ovaj čovjek će zaraditi milijardu dolara za godinu ne radeći ništa
Marx.ba Za većinu ljudi, pasivni prihod je dodatna manja zarada koja dobro dođe za krpljenje kućnog budžeta. Za Stevea Ballmera to znači da će zaraditi milijardu dolara godišnje, a da neće raditi ništa. Ballmer će toliko prikupiti od dividende od Microsofta u 2024. godini. Tehnološki div je povećao tromjesečnu isplatu dividende na 75 centi po dionici, ili tri dolara po dionici godišnje. Budući da Ballmer kao bivši glavni izvršni direktor Microsofta posjeduje 333,2 miliona dionica kompanije od 2014. što je ekvivalent udjela od četiri posto, dobit će “sitniš” od milijardu dolara u fiskalnoj 2024. I to samo zato što posjeduje dionice — neovisno o kretanju cijena na berzi. Naravno moguće je da Microsoftov upravni odbor odluči smanjiti dividendu, ali to se ne čini vjerovatnim. Od kada je kompanija 2003. počela isplaćivati dividendu dioničarima, iznos se samo povećava. Ballmer nije jedini koji mlati pare samo od posjedovanja dionica kompanije koje isplaćuju dividendu. Berkshire Hathaway Warrena Buffeta trebao bi prikupiti čak šest milijardi dolara dividendi za ovu godinu, prema analizi Wall Street Journala. To je zato što većina kompanija u koje Berkshire Hathaway ulaže u isplaćuju dividende. Na tom popisu su Chevron, Bank of America, Apple, Coca-Cola, Kraft Heinz i American Express. Na Forbesovoj listi milijardera Warren Buffet trenutno drži petu poziciju s procjenjenim bogatstvom od 106 milijardi dolara dok je Steve Ballmer deseti s 80,7 milijardi dolara. Bloomberg Billionaires Index svrstava Ballmera na petu poziciju s 115 milijardi dolara bogatstva. Ballmer se pridružio Microsoftu 1980. kao asistent Billu Gatesu, no zapravo je radio kao glavni menadžer. Prvobitno je dogovorio osnovnu plaću od 50.000 dolara plus 10 posto udjela u rastu dobiti koji je generirao, ali kada je njegov udio u profitima postao prevelik, pristao je zamijeniti uvjete za značajan udio u vlasništvu kompanije. Pouzdani Gatesov savjetnik postupno je napredovao i postao izvršni direktor Microsofta 2000. godine. Funkciju je napustio 2014. godine.
Kada se podvuče crta, kripto kompanije mogle bi ove godine potrošiti rekordan iznos na lobiranje
Marx.ba Protekla je 2023. godina bila poprilično teška za kripto industriju. Velike kripto kompanije pogođene su federalnim tužbama – SEC tuži kriptomjenjačnicu Kraken, tvrdeći da se nije registrirala te da je pomiješala sredstva klijenata. Osnivač FTX-a Sam Bankman-Fried proglašen je krivim po svim točkama optužnice u jednoj od najvećih finansijskih prijevara u američkoj historiji. Izvršni direktor Binancea Changpeng Zhao, optužen za pranje novca, pristao je odstupiti u sklopu nagodbe Ministarstva pravosuđa SAD-a vrijedne 4,3 milijarde dolara. Unatoč turobnom okruženju, svi su uvjeravali da kripto ne ide nigdje, da je tu da ostane i da su američki zakonodavci na rubu usvajanja prijeko potrebnih propisa za reguliranje kriptovaluta. Prema novom izvještaju Reutersa, to je mišljenje potkrijepljeno rekordnom potrošnjom kripto zajednice na lobiranja. Podaci neprofitne istraživačke grupe OpenSecrets, naime, pokazuju da su kripto kompanije na lobiranje potrošile 19 miliona dolara u prva tri kvartala ove godine, u usporedbi sa 16,1 milion dolara u istom razdoblju 2022., kada je ukupno potrošeno oko 22 miliona dolara. Tokom 2023. najviše je lobiranja bilo usmjereno na utjecaj na propise o stablecoinu. No, podaci za prošlu godinu uključuju ulaganja sada već propalog FTX-a. Bankman-Fried je navodno donirao milione dolara političarima, a kako je otkrio CoinDesk, više od jednog od tri člana Kongresa dobilo je njegovu potporu za kampanju. Zakonodavci su se brzo požurili distancirati od osramoćenog osnivača i njegove kompanije te su organizirali saslušanja kako bi procijenili posljedice skandala. Donacije za kampanju također su postale središnji dio kaznenog postupka protiv Bankman-Frieda. Iako je američko Ministarstvo pravosuđa odbacilo optužbe u vezi s navodnim nezakonitim političkim doprinosima zbog komplikacija oko sporazuma o izručenju s Bahamima, to je ostalo ključni argument u sudskom slučaju, dodajući dodatnu neugodnost za političare povezane s Bankman-Friedom. Republikanci se i dalje zalažu za zakonodavstvo kojim bi se regulirali stablecoini i stvorio okvir tržišne strukture za industriju digitalne imovine, uz ograničenu potporu demokrata, iako se čini da su svi napori zaustavljeni do 2024. godine. Stablecoin je vrsta kriptovalute gdje bi vrijednost digitalne imovine trebala biti vezana za referentnu imovinu, koja je ili fiat novac, roba kojom se trguje na burzi ili druga kriptovaluta. No to usporavanje nije usporilo potrošnju kripto kompanija na lobiranje. Reuters je otkrio da Coinbase, najveća američka kripto berza, vodi s 2,16 miliona dolara, a slijede je operativna kompanija za Crypto.com, Blockchain Association i Binance. Nakon pada Bankman-Frieda, glavni izvršni direktor Coinbasea Brian Armstrong postao je jedna od najvidljivijih osoba u DC-u, s Coinbaseom koji vodi političku kampanju pod nazivom Stand With Crypto, a čiji je cilj uvjeriti političare da podrže kripto industriji. Coinbase je također upleten u tužbu protiv Komisije za vrijednosne papire i burzu, a koja bi mogla ugroziti njegov poslovni model. Ipak, kraj 2023. godine obilježio je ponovni rast cijene bitcoina, najveće kriptovalute na svijetu, koja trenutno iznosi nešto malo više od 43 hiljade dolara. Pod povećalom je također odobrenje spot bitcoin ETF-a koje se očekuje uskoro, početkom januara 2024. godine.
Da ste početkom godine uložili u ove dionice, sada biste imali ozbiljnu zaradu
Marxy.ba Iza evropskog tržišta dionica je odlična godina. Indeks Euro Stoxx 50, ključno mjerilo za evropske korporativne divove, zabilježio je impresivan rast od 19 posto, oporavivši se nakon pada od 12 posto u 2022. Predvodnici u pogledu performansi unutar Euro Stoxx 50 su neka od najpoznatijih evropskih imena, piše Euronews. Posebno se istakla italijanska finansijska institucija Unicredit SpA, čije su dionice porasle za čak 84 posto, kao dokaz snažnog poslovnog modela i dobrih strateških odluka uprave. Drugu i četvrtu poziciju drže dva proizvođači automobila, Stellantis (nastao spajanjem FIAT Chrysler i francuskog PSA) i Ferrari s dobicima od 60, odnosno 57 posto. Španski maloprodajni gigant, Industria de Diseño Textil, SA (Inditex), matična kompanija popularnih marki poput Zare, doživio je značajan porast vrijednosti dionica od 58 posto. Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (BBVA) iskoristila je ekonomski oporavak Španijee, što joj je donijelo porast vrijednosti od 46 posto. Njemački div sportske opreme Adidas AG zabilježio je rast od 52 posto, nošen tržištem koje je nakon pandemije ponovno prihvatilo sport i aktivan stil života. Softverski titan SAP SE također je ostvario značajne dobitke, s rastom od 43 posto koji naglašava ubrzanu digitalnu transformaciju u globalnim kompanijama. Francuske kompanije Compagnie de Saint-Gobain SA i Schneider Electric SE zabilježili su dobitak od 45 posto odnosno 38 posto. Ove brojke odražavaju rast u sektorima građevinarstva i upravljanja energijom. Nadalje, luksuzni brend Hermès International povećao je vrijednost za 38 posto, što dokazuje otpornost robe visoke potrošnje na tržištu. Danska farmaceutska tvrtka Novo Nordisk A/S, najveća evropska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, koja se ne pojavljuje u Euro Stoxx 50, zabilježila je povećanje vrijednosti dionica od 49 posto. Ova impresivna izvedba potaknuta je velikim uspjehom novih lijekova za liječenje dijabetesa i pretilosti. Izvan kruga ovih globalnih korporacija, raznolika grupa manjih evropskih kompanija imala je rast dionica i veći od 100 posto. Ovu grupu predvodi njemačka tehnološka kompanija Northern Data AG, ranije poznata kao Northern Bitcoin AG, s povećanjem vrijednosti dionica od astronomskih 310 posto. Specijalizirana je za računarstvo visokih performansi, služeći rastućim potrebama usluga u oblaku, blockchain tehnologiji i novonastalom području generativne umjetne inteligencije (AI). Na drugom mjestu, portugalska kompanija Mota-Engil SPGS SA, koja se bavi građevinarstvom i infrastrukturom, do danas je zabilježila porast dionica za impresivnih 238 posto. Slijedi mađarski OPUS GLOBAL Nyrt, industrijski konglomerat, koji se popeo za 228 posto. Dionice britanske inženjerske kompanije Rolls-Royce Holdings poletjele su 222 posto. Nizozemska Redcare Pharmacy NV kapitalizirala je stalno rastući zdravstveni sektor, s povećanjem vrijednosti svojih dionica za 204 posto, čime je osigurala mjesto među pet najboljih, prenosi Tportal.
Digitalna transformacija za kompanije znatno veći izazov od troškova finansiranja i inflacije
Marx.ba Ključni izazov za poslovanje u 2024. godini ostaje digitalna transformacija, složilo se više od 150 izvršnih finansijskih direktora kompanija iz 16 zemalja u istraživanju u kojem su učestvovali i CFO-i zemalja regije. U najnovijem istraživanju nezavisne konsultantske kuće Horvath izvršni finansijski direktori podijelili su očekivanja za 2024. godinu vezana uz daljnju digitalnu transformaciju i ostvarivanje poslovnih ciljeva svojih kompanija. Iako još uvijek ne očekuju ekonomski stabilnije razdoblje, zanimljivo je kako CFO-i ocjenjuju troškove finansiranja, opći ekonomski rast, inflaciju te ostvarivanje strateških ciljeva kompanije kao značajno manje izazove u odnosu na izazove vezane uz daljnju digitalnu transformaciju kompanija. – Uloga CFO-a jedna je od centralnih uloga u kompanijama u digitalnoj transformaciji, budući da upravo oni određuju prioritetne aktivnosti te alociraju potrebne resurse za tako velike transformacije na nivou kompanija. Više od 80 posto CFO-a vidi digitalnu transformaciju kao visoki prioritet, a prosječno planiraju osigurati čak 23 posto godišnjeg budžeta za potrebe digitalne transformacije. Osim osiguravanja potrebnih vještina i prilagodbe poslovnih procesa, CFO-i prepoznaju stvaranje primjerene kulture kao jedan od ključnih faktora uspjeha njihovih kompanija u digitalnom dobu, s čim je trenutno zadovoljno samo 22 posto ispitanika, izjavila je Maria Boldor iz konsultantske kuće Horvath. Sudionici istraživanja složili su se kako je digitalna transformacija strateški prioritet, a poseban su naglasak u poslovanju u 2024. stavili na ispravno korištenje podataka odnosno data exploitation, upravljanje kibernetičkom sigurnosti te prilagodbu poslovnih procesa i vještina zaposlenika digitalizaciji. Za uspješnu digitalnu transformaciju ispitanici kao izazov navode i nedovoljan nivo upravljanja procesom uvođenja i provedbe transformacije unutar kompanije, ali i nedostatak vještina finansijskog kadra u ovoj domeni. Ispitanici se slažu da uvođenje digitalne transformacije dugoročno znatno smanjuje troškove kompanija i može rezultirati porastom prihoda od 12 posto. Uvjereni su da će im upravo digitalizacija procesa omogućiti bolje finansijsko planiranje i prognoziranje, te osigurati brže i kvalitetnije donošenje odluka, piše Cropc.
Profesor Mirsad Isaković za Marx.ba: Ulaganje u zlato je sigurna luka u nemirnim vremenima
N. D. Zlato je odavno simbol sjaja, raskoši i glamura, ali to nije tek obična priča o nakitu iliti prestižu. Zlato je odavno postalo ekonomski itekako bitno, kako za države, tako i pojedince. Mirsad Isaković, finansijski stručnjak i univerzitetski profesor za Marx. ba govori o tome zašto je dobro ulagati u ovaj metal i koliko je to isplativo. – Jasno je da niti jedna kamata ne bi toliko rasla. Zbog toga i postoji izreka da “treba ulagati u mirnu luku u nemirnim vremenima”. Ulaganje u zlato je ulaganje u mir u nekakvim olujnim vremenima gdje prijeti inflacija ili superinflacija, kaže profesor Isković na početku razgovora za Marx.ba. Prema njegovim riječima ulaganje u incvesticijsko zlato nadmašuje druge oblike ulaganja, kao što su bankovna štednja, dionice, investicijski fondovi…, ali ima svoje zakonitosti. – Ako mislite novac zaraditi preko noći onda se nemojte baviti investicijskim zlatom. To je dugoročno ulaganje gdje je sigurna dobit i ako mislite na dugi period očivati svoju štednju ili investiciju onda ulažite u investicijsko zlato. Imamo različite načine ulaganja u investicijsko zlato. Od bank nota, preko različitih dionica preduzeća koja se bave investicijskim zlatom, do ulaganja u čisto zlato, dakle poluge ili zlatnike.Svako ima izbor na koji će način ulagati, međutim, pokazalo se da se u ova vremena najbolje isplatilo ulaganje u male poluge od jednog grama do jednog kilograma, kaže Isaković. Kao primjer u kojem se zlato još jednom pokazalo kao značajnu za države, navodi Rusiju. – Zlato je postalo sinonim uspjeha kako pojedinca tako i države. Zlato je sigurnost za države i one zlatom obezbjeđuju stabilnost svojih valuta. Danas to izgleda ovako. Prije 4-5 godina Rusija je na tržištu kupovala ogromne količine zlata i danas rublja uopošte ne bi ostala da nisu imali tolike količine zlata. Neko će reći sreća, a neki nesreća, ali Rusija je sačuvala svoju valutu na taj način, naglašava profesor. Inače, kod nas još nije razvijeno tržište investicijskog zlata, a očekuje se da ovdje proraditi to tržište. Prema riječima profesora Isakovića primjer nam može biti Hrvatska koja je oslobodila carine i poreza investicijsko zlato i sada ulažu u to, i porast ulaganja je 200 posto.
Kriptoprognoza: Evo zašto bi 2024. godina mogla biti optimistična za ethereum
Marx.ba Ethereum nije ostvario značajniji rast u nedavnom porastu kripto tržišta, koje je prvenstveno bilo usredotočeno na bitcoin, ali moglo bi doći do velikih promjena i promjene raspoloženja ulagača prema ethereumu 2024., prema pojedinim analitičarima. Ethereum se već povukao za oko osam posto u odnosu na najvišu vrijednost iz 2023., te je u sjeni bitcoina i potencijalnog odobrenja spot ETF-a. Ipak, ništa se nije promijenilo, a osnove ethereuma ostaju čvrste. Cijena se također više nego udvostručila od najniže cijene u ciklusu od nešto ispod 1.000 dolara u junu 2022. godine. Ovog 20. decembra, zagovornik ethereuma i edukator Anthony Sassano objavio je svoj “skromni bullish slučaj” za 2024. godinu. Nekoliko katalizatora moglo bi potaknuti ethereum da nadmaši čak i bitcoin 2024., iako to nije uspio 2023. Napomenuo je potencijal za odobrenje spot ethereum ETF-a u 2024. Međutim, 18. decembra SEC je odgodio svoju odluku o Hashdex Nasdaq Ethereum ETF-u i Grayscale Ethereum Futures ETF-u. Vjerovatno će testirati teritorij s bitcoin proizvodima prije nego što odobri spot ETF temeljen na ethereumu. Nadogradnja Dencun bit će implementirana u martu ili aprilu. Ona najavljuje poboljšanja skaliranja s EIP-4844, što također smanjuje troškove transakcijskih naknada na layer-2 blockchainima. Layer-2 aktivnost nedavno je porasla i trenutno je na najvišem nivou svih vremena. Prema L2beatu, ukupna vrijednost zaključana (TVL) u ekosistemu iznosi rekordnih 16 milijardi dolara. Sassano je također primijetio da se pokreću ne-EVM layeri-2 kao što su Eclipse i Fluent, što donosi nove vrste aplikacija i programere. – Kripto gaming također će se pretežno bazirati na L2 ekosistemu, rekao je. Dodao je da će se korisničko iskustvo novčanika nastaviti brzo poboljšavati i “uključiti milione novih korisnika u ethereum ekosistem”. Konačno, tokenizacija imovine u stvarnom svijetu (real world assets) dobiva na snazi, donoseći više finansijskih proizvoda “starog svijeta” na blockchain. Ethereum možda trenutno nije u fokusu, ali podcjenjivanje u historiji nikada nije dobra strategija kada je riječ o ethereumu. – Nije ništa novo suočavati se s mnoštvom koji su pesimistični prema ethereumu, iako mi je smiješno da je to slučaj s obzirom na to koliko je ethereum postigao samo u posljednje 3 godine i koliki je potencijal rasta ethereuma koji još uvijek ima vrlo dugoročnu budućnost, napisao je Sassano, prenosi Lider.
Borba za udio u tržištu: Japanski proizvođači automobila ulažu 4,3 milijarde dolara u Tajland
Marx.ba Kao podsticaj tajlandskim ambicijama u proizvodnji električnih vozila (EV), glavni japanski proizvođači automobila će u narednih pet godina uložiti 150 milijardi bata (oko 4,34 milijarde dolara), prema portparolu tajlandske vlade. Investicija će ubrzati prelazak ove zemlje na električna vozila, pri čemu će industrijski giganti Toyota Motor i Honda Motor izdvojiti oko 50 milijardi bata svaki. Pored toga, Isuzu Motors i Mitsubishi Motors će doprineti sa 30 milijardi bata i 20 milijardi bata, prenosi Reuters. Ovaj potez dolazi nakon nedavnog putovanja tajlandskog premijera Srete Tavisina u Japan, učvršćujući strateško partnerstvo između dve nacije u automobilskom sektoru. Dok japanski proizvođači automobila Toyota, Honda, Isuzu i Mitsubishi nisu komentarisali ovo pitanje, očekuje se da će investicija ojačati status Tajlanda kao najvećeg proizvođača i izvoznika automobila u jugoistočnoj Aziji. Ova država ima za cilj da do 2030. pretvori približno jednu trećinu svoje godišnje proizvodnje vozila, koja iznosi ukupno 2,5 miliona, u električne auomobile. Da bi podstakao dalje investicije i olakšao prelazak na proizvodnju električnih vozila, Tajland uvodi smanjenje poreza i subvencije. Ovaj potez ne samo da podržava ekološke ciljeve vlade, već i pozicionira Tajland kao atraktivnu destinaciju za automobilska ulaganja. Ulaganje japanskih proizvođača dolazi u ključnom trenutku kada kineski proizvođači električnih vozila sve više prodiru u tajlandski automobilski sektor. Priliv japanskih investicija dopunjuje širu strategiju Tajlanda za privlačenje velikih globalnih igrača u ovoj oblasti. Osim japanskih proizvođača automobila, kineske kompanije kao što su BYD i Great Wall Motor obavezale su se da će uložiti 1,44 milijarde dolara u nove proizvodne pogone na Tajlandu. Vladin proaktivan stav, zajedno sa privlačnošću podsticaja, pretvorio je Tajland u ključno bojno polje za međunarodne proizvođače automobila koji se bore za udeo na rastućem tržištu električnih vozila. Ovog mjeseca, premijer Tajlanda predstavio je industrijske mogućnosti i rukovodiocima američkog proizvođača električnih vozila Tesla, ukazujući na otvorenost nacije za dalju međunarodnu saradnju i ulaganja u sektor električnih vozila.
Zašto da odaberete održive materijale za svoj dom: Ima najmanje osam razloga
Marx.ba Možda u startu nije najpovoljnija ili najlakša opcija, ali stručnjaci kažu da je odabir održivih materijala za gradnju kuće ili njeno uređenje – svakako najefikasniji metod, isplativ na duže staze. Istovremeno, ako koristimo riječ “održivost”, to svakako ne znači da će nešto nužno biti rustično ili manje otmjeno. Eksperti nam, stoga, predočavaju barem 10 razloga za “okretanje” održivijim materijalima. Naime, jedna aktuelna studija je pokazala da se kuće od održivih materijala lakše i brže prodaju od nesertifikovanih kuća.
Britanski bogataš ušao u vlasništvo Manchester Uniteda: Koliki procenat je platio 1,3 milijarde dolara
Marx.ba Britanski milijarder Jim Ratcliffe potpisao je ugovor o kupovini udjela u engleskom fudbalskom klubu Manchester United za 1,3 milijarde dolara. On će također uložiti još oko 300 miliona dolara u legendarni klub. Time je okončana neizvjesnost oko vlasništva kluba, koja je trajala više od godinu dana. Dogovor o sticanju 25 posto udjela u klubu uslijedio je nakon posljednjeg sastanka odbora prije Božića, a Manchester United procijenjen je na oko 6,3 milijarde dolara, uključujući dug, prenosi Financial Times. Britanski milijarder i pododica Glazer koja je vlasnik kluba dogovorili su se o širokim uslovima pod kojima je Ratcliffe kupio nekontrolni dio kluba u premierligašu u novembru, ali je zvanična objava dogovora više puta odgođena. Ratcliffe će se suočiti sa teškim zadatkom da vrati Manchester United u sam vrh engleskog i evropskog fudbala, jer je klub zaostao u odnosu na gradskog rivala Manchester City u borbi za najviša odličja. Neimenovani izvor iz kluba naveo je da je najava dogovora ubrzana zbog zabrinutosti nekih članova odbora za jednak tretman manjinskih dioničara u budućim transakcijama. Ljudi bliski porodici Glazer i klubu naveli su da su uloženi napori da se ta zabrinutost riješi. Ipak, dogovor o kupoprodaji postignut je bez prisustva dva nezavisna direktora odbora, tvrde izvori. S druge strane, napori da se riješi zabrinutost za manjinske dioničare omogućili su glasanje, navode drugi izvori, dok je Manchester United odbio da komentariše te navode.
Ovo je 5 najvećih preuzimanja u historiji korporativnog svijeta
Marx.ba Da kompanija preuzima drugu kompaniju koja obećava uobičajena je pojava u korporativnom svijetu. Takvi poslovi, koje se nazivaju i akvizicije, obično se sprovode kao dio strategije rasta kompanije i obavljaju se iz više razloga. Kompanija preuzimateljica uglavnom planira diversifikaciju u novi sektor ili liniju proizvoda, ili može htjeti da poveća postojeći tržišni udio i geografski doseg, smanji konkurenciju ili profitira od patenata i licenciranja koji mogu pripadati stečenoj ciljnoj kompaniji. Takve akvizicije se dešavaju na domaćem i globalnom nivou. U globalnoj korporativnoj historiji, najveće akvizicije procijenjene su na više od 100 milijardi dolara. Najviše vrednovana akvizicija u historiji dogodila se 2000. godine kada je britanska telekom kompanija Vodafone Group (VOD) kupila njemačkog telekom giganta Mannesmann AG za vrtoglavih 180,9 milijardi dolara. Ovo je lista pet najvećih akvizicija u globalnoj korporativnoj historiji. Vodafone preuzeo Mannesmann AG Godine 1999. britanska multinacionalna telekom kompanija Vodafone Group (VOD) odlučila je da kupi njemačkog telekom giganta Mannesmann AG. Dugotrajni napori Vodafone AirTouch PLC-a konačno su se isplatili u februaru 2000. godine kada je Mannesmann prihvatio njegovu ponudu za kupovinu vrijednu 180,95 milijardi dolara, čime je ovo preuzimanje postalo najveći posao spajanja i akvizicije (M&A) u historiji. Kako je tržište mobilne telefonije dobilo zamah širom svijeta i rast je bio na vrhuncu, očekivalo se da će spajanje velike vrijednosti preoblikovati globalni telekomunikacioni krajolik. Međutim, dogovor je propao i Vodafone je zbog toga bio primoran da otpiše milijarde dolara u narednim godinama. American Online kupio Time Warner Spajanje američkih kompanija America Online (AOL) i Time Warner Inc. vrijedno 165 milijardi dolara nalazi se na drugom mjestu liste najvećih akvizicija u historiji. Spajanje se dogodilo na vrhuncu dotcom ere 2000. godine kada je uspješni internet provajder, AOL, dao ponudu za preuzimanje konglomerata masovnih medija, Time Warner. U to vrijeme, AOL je imao ogroman tržišni udio i želio se još više proširiti, koristeći Time Warnerovu dominaciju u izdavaštvu, zabavi i vijestima. Međutim, očekivane sinergije spajanja nikada nisu u potpunosti ostvarene. Dvije kompanije sukobile su se u upravljanju i kulturi poslovanja, nešto što je samo pogoršano pucanjem dotcom balona i recesijom koja je uslijedila. Vrijednost dionica AOL-a je opala. Na kraju, AOL i Time Warner su se razišli, nastavljajući da rade kao nezavisne kompanije. Verizon Communications kupio Verizon Wireless od Vodafonea Treća najveća akvizicija bila je vrijedna 130 milijardi dolara i dogodila se 2013. godine kada je Verizon Communications Inc, vodeći američki multinacionalni telekom konglomerat, preuzeo Verizon Wireless, dominantnog igrača na američkom tržištu bežičnih usluga. Verizon Wireless je nastao 1999. spajanjem Vodafone Airtouch i Bell Atlantic mobilne divizije. Kao dio akvizicije, Verizon Communications je preuzeo potpunu kontrolu nad Verizon Wirelessom od britanskog Vodafonea, što je dovelo do kraja Vodafoneovog 14-godišnjeg boravka na američkom tržištu telekomunikacija. Dogovor je rezultirao neočekivanim dobitkom za investitore Vodafonea, jer su u džep dobili 54,3 milijarde funti (oko 87 milijardi dolara). Dow Chemical preuzeo DuPont U decembru 2015., dva hemijska konglomerata — Dow Chemical i DuPont — objavila su svoju namjeru da se spoje u sporazumu u vrijednosti od 130 milijardi dolara. Završene u septembru 2017. godine, kombinovane kompanije su preuzele ime DowDuPont Inc. i uključivale su tri divizije: poljoprivredu, nauku o materijalima i specijalne proizvode. Međutim, namjera novog konglomerata nikada nije bila da ostane kao jedna kompanija, već umjesto toga restrukturira entitet izdvajanjem u zasebne kompanije. DowDuPont se tako 2019. razbio u tri različite kompanije: Dow Chemical, DuPont i Corteva. Dow Chemical je hemijska kompanija, a DuPont je proizvođač specijalnih hemikalija. Corteva je poljoprivredna kompanija koja se bavi proizvodnjom sjemena i poljoprivrednih hemikalija. Anheuser-Busch InBev preuzeo SABMiller U 2016., najveća svjetska pivara kupila je svog rivala spajanjem u vrijednosti od približno 104 milijarde dolara. Dugo očekivano spajanje dovelo je do toga da je Anheuser-Busch InBev (BUD) (proizvođač brendova uključujući Corona, Budweiser i Stella Artois, ali i nekadašnji vlasnik nikšićke pivare “Trebjesa”) preuzeo londonski SABMiller (proizvođač brendova uključujući Fosters, Castle Lager i Redd’s). Jedan od ciljeva spajanja bilo je stvaranje kompanije koja bi mogla efikasno da se takmiči na tržištima u razvoju koja imaju snažan potencijal rasta. Prema rukovodstvu kompanije, Latinska Amerika i Afrika nude pivarskom konglomeratu mogućnosti za širenje u brzo rastuće regije, što bi trebalo rezultirati povećanjem prihoda i tržišnog udela. Zaključak: Iako su akvizicije u korporativnom svijetu uobičajene, ne vode sve do uspjeha, ocjenjuje s Investopedia. Većina poslova se raspadne tokom trke u industriji ili određenom sektoru uz očekivanje uspjeha. Međutim, neuspjesi su neizbježni za pogrešno sklopljene poslove. Neke od najvećih katastrofa u spajanjima i akvizicijama mogu se pripisati višestrukim faktorima koji mogu ali i ne moraju biti pod direktnom kontrolom uključenih subjekata. To uključuje interna pitanja poput kulturne integracije između dvije kompanije ili probleme na makro nivou kao što su ukupni ekonomski uslovi i geopolitička pitanja, piše Investitor.