Marx.ba analizira: Koliko je BiH uvezla, a koliko izvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u 2023. godini
N. D. Bosna i Hercegovina najviše mlijeka i mliječnih proizvoda uvozi iz Evropske unije, podatak je koji nije novi i takav trend se nastavlja. Sa druge strane naša zemlja najviše izvozi u zemlje članice CEFTA-e, a u prošloj godini i uvoz i izvoz su značajno povećani. Prema Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, zaključno sa krajem septembra, u ovoj godini smo uvezli mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu od 169.732.128,98 KM, dok je izvoz u istom tom periodu bio u vrijednosti 97.775.606,92 KM. Analizom podataka UIO BiH može se zaključiti da smo najviše uvozili iz kategorije sir i skuta, što je iznos 86.679.897,47 KM, a zatim slijedi segment mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatog šećera ili drugih sladila što je iznos od 35.411.743,65 KM. Po vrijednosti na trećem mjestu je kategorija mlaćenica, kiselo mlijeko i pavlaka, jogurt, kefir i ostalo fermetirano ili zakiseljeno. Ukupno je uvezeno 20.538.028,92 KM. Kada se radi o izvozu ubjedljivo prednjači segment mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatog šećera ili drugih sladila. Za devet mjesci ove godine, izvezdli smo ukupno 37.492.201,46 kilograma, što je 57.934.138,38 KM. Na drugom mjestu je segment sir i skuta u vrijednosti od 11.775.847,89 KM. Kada se radi o segmentu maslac i ostale masti i ulja, dobiveni od mlijeka i mliječni namazi uvezli smo 1.413.463,79 kilograma u iznosu 16.673.403,73 KM, dok smo izvezli 397.264,94 kilograma u vrijednosti od 4.331.493,11 KM. Surutka, koncentrirana ili nekoncentrirana, s dodatim šećerom ili drugim sladilima, zanimljivo, uvezena je u iznosu 7.354.156,04 KM. Inače, najviše smo uvozili u avgustu (21.930.611,39 KM), dok smo imali najbolji izvozni rezultat u julu ove godine, kada smo izvezli proizvode u vrijednosti od 11.777.438,44 KM. Možda je i najzanimljivi podatak da smo količinski izvezli više nego što smo uvezli. Prema podacima UIO u našu zemlju je uvezeno 40.569.852,99 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, a izvezeno 50.135.413,51 kilograma, ali jasno da se radi o sirovini koja jasno ima manju vrijednost od gotovih proizvoda koje kasnije uvozimo.
Investicija koja mijenja pravila: Chevron kupuje rivala za 53 milijarde dolara
Marx.ba Naftna kompanija Chevron preuzima manjeg rivala Hess Corporation u transakciji vrijednoj 53 milijarde dolara, objavljeno je u ponedjeljak. Kupovinom konkurenta velika naftna korporacija želi povećati svoj udio u naftom bogatoj Gvajani. Međusobni dogovor usmjerit će dva najveća naftna diva, Chevron i Exxon Mobil direktno u dva najbrže rastuća naftna bazena na svijetu, bazen iz škriljevca i područje Gvajane. Gvajana je posljednjih nekoliko godina postala veliki proizvođač nafte nakon velikih otkrića Exxon Mobila, njegovog partnera Hessa i kineskog CNOOC-a, koji zajedno proizvode 400.000 barela na dan zahvaljujući dva offshore projekta. Dvije kompanije najavile su da bi mogle razviti do deset projekata za pučinu. Za kupnju Hessa, Chevron dioničarima nudi 171 dolar za svaku dionicu Hessa, što implicira premiju od oko 4,9 posto u odnosu na cijenu pri posljednjem zatvaranju trgovine. Očekuje se da će se izvršni direktor John Hess iz Hess Corpa pridružiti Chevronovom upravnom odboru nakon što se ugovor zaključi oko prve polovice 2024., piše Reuters. Očekuje se da će kombinirana kompanija nadmašiti proizvodnju i novčani tok brže i duže od trenutnih petogodišnjih prognoza Chevrona, objavile su firme. – S većim povjerenjem u predviđeno dugoročno stvaranje gotovine, Chevron namjerava vratiti više gotovine dioničarima s većim rastom dividende po dionici i većim otkupom dionica, rekao je Chevronov finansijski direktor Pierre Breber u izjavi. Dogovor je uslijedio nekoliko sedmica nakon što je konkurent Exxon ponudio od 60 milijardi dolara za Pioneer Natural Resources koja bi ga učinila najvećim proizvođačem u najvećem naftnom polju u SAD.
Najskuplja cesta u Hrvatskoj od danas u prometu: U gradnji veliku ulogu imala bh. kompanija
Marx.ba (Izvor: Facebook) Državna cesta D403 danas je u Rijeci puštena u promet. Najskuplja cesta u Hrvatskoj, kako je nazvana već od samog početka gradnje, prije tri godine, otvorena je za promet vozila u poslijepodnevnim satima. Na trasi ceste D403 koju je gradio konzorcij tvrtki GP Krk, Kolektor CPG iz Slovenije i Euro-asfalt iz BiH, izgrađen je niz vrlo zahtjevnih cestovnih objekata, pri čemu gotovo čitava, niti tri kilometra duga cesta, prolazi kroz usjeke, tunel, željeznički podvožnjak ili vijaduktima pa je praktički cijela pod zemljom ili u zraku, objavili su hrvatski mediji. Najzahtjevniji objekt na trasi ceste bio je trotračni tunel Podmurvice, dug 1.300 metara, kojim će promet teći dvjema kolovoznim trakama uzbrdo, od ulaza s kružnog toka pokraj zgrade Zapadnog trgovačkog centra u smjeru čvora Škurinje, i jednom kolovoznom trakom trakom u obrnutom smjeru. Paralelno s glavnom cijevi tunela, u sklopu projekta izgrađen je i 850 metara dug evakuacijski tunel, zajedno s više evakuacijskih izlaza na površinu. Izgrađen je i niz drugih objekata – usjeka, potpornih zidova, zidova za zaštitu od buke, uz svu potrebnu infrastrukturu te prelaganje velikog broja postojećih infrastrukturnih instalacija vodovoda, odvodnje, električne, plinske i telekomunikacijske mreže. – U Rijeci je danas, uz prisustvo najviših zvaničnika Republike Hrvatske, na čelu sa premijerom Andrejem Plenkovićem i potpredsjednikom Vlade i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem te brojnih zvanica iz zemlje i regije, svečano puštena u promet državna cesta DC403 od čvora Škurinje do Luke Rijeka. Riječ je, podsjećamo, o najskupljoj hrvatskoj cesti, projektu vrijednom 60 miliona eura. Naša kompanija dio je konzorcija koji je gradio ovaj veliki projekt. Dio ove zahtjevne trase je i trotračni tunel Podmurvice, dug 1.253 metra koji gotovo cijelom dužinom ide ispod stambenih zgrada, poručili su iz Euro-asfalta.
Uspješno prebrodili prepreke: Od zemlje na ivici bankrota do ekonomskog čuda
Marx.ba Prije deset godina, niko se ne bi kladio na Portugal, koji je tada bio na ivici finansijskog bankrota,a danas stručnjaci govore o “portugalskom ekonomskom čudu”. Naime, 2011. Portugal je zaista dotakao dno, u ekonomskom smislu. Spasen je u posljednjem trenutku, planom pomoći od 78 milijardi eura koji su dodijelili Evropska unija (EU) i Međunarodni monetarni fond (MMF). Ipak, uslijedilo je drastično smanjenje budžeta, sa dubokim posljedicama po ekonomsko i socijalno tkivo zemlje. Najzapadnija zemlja na evropskom kontinentu napredovala je korak po korak, diskretno, birajući hrabru politiku ponude, dok se fokusirala na svoj glavni adut, turizam. Danas mu njegovi naporni napori omogućavaju preraspodjelu na društvenom nivou. Rad i trud su se, očigledno, a struka donosi 7 stvari koje treba znati – kako biste razumjeli “povratak Portugala u igru”. Budžetski učinak bez presedana U portugalskom parlamentu ova najava je izazvala oduševljenje vladajuće socijalističke većine. Vlada planira da u 2023. godini ostvari javni suficit od 0,8% BDP-a, dok je ranije očekivala deficit od 0,4%, prema nacrtu državnog budžeta za 2024. godinu. U posljednjih 50 godina, ovo je najbolji rezultat – bez presedana. Izvršna vlast u narednoj godini računa na suficit od 0,2 odsto BDP-a, planirajući tako brži povratak uravnoteženim javnim finansijama, što je očekivala tek 2027. godine. Inflacija bi, također, trebalo da nastavi da pada na 5,3% u 2023, prije nego što uspori na 3,3% u 2024. godini. Najbolje podnijeli posljedice rata u Ukrajini Ova evropska država se bolje oporavlja u odnosu na druge, jer je i manje izložena posljedicama ruske invazije, posebno kada govorimo o energiji. Portugal je, recimo, mnogo manje zavisio od uvoza ruskog gasa, za razliku Njemačke, piše portal latribune.fr. Sofia Fernandes, stručnjak sa instituta Jacque Delors, kaže da je prošle godine izvoz, posebno tekstila i vina, bio snažan pokretač portugalske trgovine. To su, objašnjava, industrije sa veoma čvrstim znanjem i iskustvom. Osim toga, Portugal je 2021. postao i vodeći evropski izvoznik bicikala. Turizam kao žila kucavica Sa kolosalnim udjelom u portugalskom BDP-u, sektor turizma je uistinu glavno ekonomsko bogatstvo iberijske države. Prema zvaničnoj statistici, u 2022. prihodi iz ovog sektora premašili su one iz 2019. i to za 20 posto. Samo u prvoj polovini 2023. na portugalskim aerodromima zabilježen je 31 milion turista – u pitanju je rekord koji je ovoj zemlji donio 22 milijarde prihoda. Turizam je i sektor koji podstiče tržište rada sa rekordnim brojem zapošljavanja. Skoro 320.000 ljudi radi u hotelskoj i ugostiteljskoj industriji u Portugalu, ali je loša strana to što turizam počinje da se suočava sa poteškoćama upravo u zapošljavanju – trenutno treba popuniti 50.000 radnih mjesta. Politika snabdijevanja Nekoliko godina limitirane budžetskim ograničenjima koje je nametnuo Brisel, portugalske vlade koje su se smjenjivale – oslanjale su se na veoma aktivnu politiku ponude. Zemlja je, zapravo, dočekala brojne strane investicije, sa veoma povoljnim poreskim programima za međunarodne investitore i penzionere iz drugih evropskih zemalja, uključujući Francusku. Kamen temeljac ove politike su čuvene “zlatne vize”, pokrenute krajem 2012. godine, a prestale su da važe u martu 2023. U zamjenu za boravišnu dozvolu, korisnici ove posebne vize morali su da plate najmanje 500.000 eura za kupovinu nekretnine u Portugalu, da ulože milion eura u svoju privrednu djelatnost, ili da se obavežu da će otvoriti deset stalnih radnih mjesta. Tokom posljednjih deset godina, iberijska zemlja je prihodovala ukupno više od 6,5 milijardi eura u zamjenu za više od 11.000 odobrenih boravišnih dozvola, pri čemu je više od 18.000 viza izdato i rođacima ovih ulagača. Španija, neizostavni ekonomski saveznik Portugal je, kao što znamo, direktni susjed Španije, sa kojom dijeli veliku granicu. Vremenom, uspio je da od nje stvori značajnog ekonomskog saveznika. Španija nije samo glavna destinacija za nacionalni izvoz Portugala, već i njen glavni ekonomski partner. Prema podacima portugalskog nacionalnog instituta za statistiku (INE), trgovina između dvije zemlje porasla je sa 17,6 milijardi eura u 2000. godini, ili oko 14 odsto BDP-a, na 55,5 milijardi eura u 2022. godini, ili 23 odsto BDP-a. To je, ponovo, rezultat bez presedana. Zavisnost portugalske privrede od Španije je tolika da je u posljednjoj deceniji četvrtina izvoza otišla na špansko tržište. Što se uvoza tiče, trećina je stigla – ponovo – iz susjedne Španije. Njemačka i Francuska su drugi i treći trgovinski partner Portugala. Društveni izazov Ovo je druga strana medalje ekonomske politike sprovedene u posljednjoj deceniji. Da bi očistio svoje finansije, Portugal je enormno smanjio svoja ulaganja u javnom sektoru usluga. Obrazovanje, zdravlje i stanovanje su trenutno tri velika problema, takoreći rupe. – Uprkos boljem ekonomskom zdravlju zemlje, mnogi građani Portugala imaju osjećaj da su degradirani – ističe Sofia Fernandes, a istraživanja pokazuju da je pristup stanovanju glavna tačka nezadovoljstva Portugalaca. Za deset godina, zbog procvata u turizmu, cijene nekretnina su “eksplodirale”, u prosjeku za 75 posto. Uz veoma visoku napetost u urbanim zonama glavnih gradova, kao što su Lisabon i Porto, prestanak “zlatnih viza” i uvođenje oporezivanja povoljnijeg za tržište dugoročnih zakupa – jesu dvije mjere koje je Vlada usvojila da bi se izborila sa ovim nezadovoljstvom. Ali, mnogi Portugalci ove mjere smatraju – nedovoljnim. Ipak, na drugom frontu je budžet portugalske vlade za 2024. koji predviđa povećanje javnih investicija u zdravstveni sektor (kao u Francuskoj, pogoršanje bolničke njege je realni problem), obrazovanje i stanovanje. Za narednu godinu planirano je i značajno smanjenje poreza na dohodak, tako da će minimalna zarada tokom 14 mjeseci porasti sa 760 na 820 eura, a penzije u prosjeku za 6,2 odsto. Digitalna i zelena energija Portugal svoju budućnost vidi u digitalnoj i zelenoj energiji, svjestan potrebe za diversifikacijom svoje ekonomije. Zemlja, dakle, danas intenzivno ulaže u nove industrije, a Sofia Fernandes to ovako objašnjava: – Portugal je prošle godine pokrenuo veliki akcioni plan za digitalnu tranziciju. Također, ima značajan tehnološki ekosistem pokretanja. Sve više digitalnih nomada dolazi u Portugal, gdje se nalaze i call centri za velike kompanije, kao što je Microsoft. Osim toga, udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u Portugalu je jedan od najvećih u Evropi, oko 60%, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA). Kako se navodi, to se dešava zahvaljujući vjetru i hidroelektrici, kao i investicijama u solarnu energiju. Međutim, uprkos ovim naporima, Portugal i dalje ostaje zavisan od fosilnih goriva u ukupnoj potrošnji.
Lideri promjena: Zašto je uloga direktora odgovornih za strategiju sve važnija u kompanijama
Marx.ba U svijetu definiranom stalnim promjenama uloga direktora odgovornih za strategiju (engl. chief strategy officer – CSO) sve je važnija. Dok se organizacije bore s dugotrajnim učincima geopolitičkih napetosti i ekonomskim neizvjesnostima, višefunkcionalna stručnost tih direktora i njihovo razmišljanje usmjereno na strateški rast i razvoj pokazali su se neprocjenjivo važnim za njihove organizacije. Kako bismo razumjeli evoluciju uloge CSO-a u skladu sa zahtjevima iz okružja, provedena je anketa među 117 direktora odgovornih za strategiju u dvadeset zemalja koja je zatim dopunjena intervjuima s mnogima od njih. Nalazi bacaju svjetlo na evoluciju i modernizaciju funkcije CSO-a, kao i na aktivne korake koje oni čine kako bi odgovorili na promjenjive tržišne potrebe, piše Lider. Ubrzano formiranje timova Prije svega, primjetno je da se odjel strategije i uloga CSO-a moderniziraju i razvijaju ukorak s promjenjivim okruženjem. Organizacije posvećuju funkciji strategije sve više resursa i ljudi, reflektirajući tako njenu sve veću važnost u upravljanju transformacijom kompanije. Naime, formaliziranje funkcije strategije s posvećenim direktorom i zaposlenicima postalo je sve raširenije, praćeno proširenjem uloge te funkcije. Čak 74 posto anketiranih odgovorilo je da njihove organizacije adresiraju koncept strategije s pomoću formalne korporacijske funkcije s posvećenim vodstvom i osobljem – to je porast od 12 postotnih bodova u usporedbi s 2021. godinom. Nadalje, odjeli strategije (onih firmi koje ih imaju) također su porasli, pri čemu 35 posto anketiranih organizacija ima više od deset posvećenih zaposlenika u tom odjelu, što je povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na 2021. Stoga se može zaključiti da su ulaganja kompanija u kapacitete i sposobnosti CSO-ova i njihovih timova u korelaciji s tržišnom neizvjesnosti, odnosno s rastom intenziteta i učestalošću tržišnih oscilacija. Obrisi modernog odjela strategije postali su jasniji nego proteklih godina, a organizacije koje tek trebaju formalizirati funkciju imale bi koristi od aktivnog uspostavljanja službene funkcije strategije. Gledaju u budućnost Anketa također pokazuje da funkcije odjela strategije i uloga CSO-ova doživljavaju velike promjene. CSO-ovi igraju ključnu ulogu u vođenju organizacijskog rasta, izgradnji otpornosti i povećanju profitabilnosti. Naime, iako svi članovi uprave poduzeća imaju stratešku odgovornost unutar svojih domena, oni obično većinu svoga vremena usmjeravaju na svakodnevne odgovornosti vođenja posla ili funkcije. Područje CSO-a je, s druge strane, cjelokupna firmina strategija. CSO ima pokretačku ulogu u predviđanju budućnosti i mobiliziranju organizacije da odgovori na izazove. Temeljna je zadaća CSO-ova poticati preispitivanje dugotrajnih stajališta, tzv. korporacijskih dogmi, i animirati kolege voditelje da na drukčiji način razmišljaju o tržišnom okruženju. Kako bi to ostvarili, moraju izgraditi povjerenje i ugled poznavanjem industrije i preduduzeća te sposobnošću odlučivanja pri često spornim strateškim izborima. Stoga dobar CSO mora imati viziju i poznavati alate i metodologije za modeliranje strategija. Također treba znati uspostaviti dobre odnose s rukovodećim timom i biti dobar moderator radionica brainstorminga – kreativnih sastanaka za zajedničko traženje i razmatranje ideja te kreativnu raspravu. Poveznica unutar organizacije Kako se organizacije prilagođavaju promjenjivom okruženju, njihove strateške funkcije postaju formaliziranije, veće i agilnije. Naime, pojmovi “sjecište” i “poveznica” sažimaju ulogu CSO-ova pokazujući da ti direktori moraju inicirati i moderirati ključne rasprave i saradnje u svojim organizacija i izvan njih. Interno, CSO-ovi proširuju svoju funkciju djelujući na nivou sjedišta kompanije, ali i na nivou poslovnih jedinica kako bi se ojačala poveznica između korporacijske strategije i operative. Tradicionalni centralizirani operativni modeli zamjenjuje se decentraliziranim modelima koji CSO-ovima omogućuju da učinkovito uravnoteže svoje uloge. Sudjelovanjem funkcije strategije unutar poslovnih jedinica mogu transponirati strategiju u operacije i tako povećati vrijednost cijele organizacije. Ta njihova uloga u povezivanju središnjice i poslovnih jedinica smanjuje provedbene rizike, odnosno mogućnost da strategije postanu tzv. ladičarski dokumenti umjesto opipljive i izvedive inicijative. Ta kohezivna uloga omogućuje im također održavanje snažne interne mreže kontakata i saradnje u cijeloj organizaciji, što im pomaže u praćenju unutarnjeg funkcioniranja organizacija i veće uključenost uposlenika na svim organizacijskim nivoima u donošenje strategija i provedbu strateških inicijativa. Federativni model Naši intervjui s CSO-ovima potvrđuju praksu prelaska na novi, federativni model funkcioniranja. Jedan od njih slikovito je istakao: “Imamo odjel strategije koji djeluje više kao povratna sprega s operativom, radije nego funkcija koja spušta imperative odozgo prema dolje, integriramo timove koji “slušaju i osjećaju” organizaciju kako bismo mogli bolje oblikovati korporacijsku strategiju (…). To pomaže u povezivanju procesa definiranja strategije i njezine provedbe.” Također, osim internog povezivanja, CSO-ovi aktivno povezuju kompaniju s vanjskim elementima. Preuzimaju aktivnu ulogu u predstavljanju svojih organizacija u provrednom ekosistemu (putem raznih predstavničkih tijela, asocijacija, partnerstava itd.) jer prepoznaju snažnu korelaciju između tržišnih trendova i rezultata vlastite organizacije. Naime, u poslovnim ekosistemima smanjuju se granice između konkurenata i partnera, a sudionici tog ekosistema zajedno evoluiraju kako bi stvorili, proširili i opsluživali tržišta na načine koji nadilaze mogućnosti pojedinačne organizacije. Teme u fokusu Naime, iz istraživanja je primjetno da CSO-ovi stabilnih i uspješnih organizacija daju prioritet temama koje su okrenute budućnosti, a oni u manje uspješnim kompanijama fokusiraju se na restrukturiranje i preusmjeravanje svojih kompanija. Finansijska stabilnost i poslovni uspjeh kompanije omogućavaju njihovim CSO-ovima da daju prednost integraciji korisničkog iskustva ili zelenih i društveno odgovornih praksi u strategiji svoje organizacije. CSO-ovi manje uspješnih preduzeća usmjeravaju svoj fokus prema unutra kako bi pronašli nove mogućnosti rasta zahvaljujući novim poslovnim idejama i inovacijama dok istodobno “dovode svoju kuću u red”. Razlike su vidljive i u tome što CSO-ovi uspješnijih kompanija provode više vremena u ulozi savjetnika koji pomažu u oblikovanju strategije i kao voditelji posebnih projekata/inicijativa visokog učinka, a u manje uspješnim kompanijama koncentriraju se na ulogu “inženjera”, odnosno osobe odgovorne za projektiranje i vođenje procesa strateškog planiranja. Razlog je možda u tome što je prioritet manje uspješnih organizacija brza promjena smjera performansa koje slabe, zbog čega je potrebnije da CSO-ovi budu pragmatičniji i operativniji kako bi pogurali promjene te imali veći nadzor nad provedbom strategije. Prema održivom uspjehu Bez obzira na razlike, u obje grupe CSO-ova (u uspješnijim i manje uspješnim organizacijama) bilježi se interes ulaganja vlastitih resursa u prepoznavanje područja budućeg rasta kako bi bolje pripremili svoju organizaciju za iduće razdoblje. Dok je održavanje stabilnosti poslovanja ključno za operativnu učinkovitost i pouzdanost, ulaganje u inovacije i istraživanje ključno je za dugoročni rast kompanije. Stoga istraživanje pokazuje da CSO-ovi teže preusmjeravanju dijela svojih resursa
Uskoro dostupno i u Evropi: Kriptovalute kao nova opcija plaćanja luksuznog Ferrarija
Marx.ba Od sad se u SAD luksuzni sportski automobil Ferrari može kupiti i kriptovalutama, a uskoro će taj oblik plaćanja biti dostupan i u Evropi. Voditelj marketinga i komercijale u Ferrariju Enrico Galliera je za Reuters objasnio da su ih na takav potez potaknuli zahtjevi njihovih bogatih kupaca, iako su se prije bitcoin i razni tokeni smatrali nepraktičnima za trgovinu. Nepotpuna regulacija i visoka potrošnja energije dodatno su usporavale širenje kriptovaluta kao sredstva plaćanja. Poznati proizvođač električnih automobila Tesla je 2021. počeo prihvaćati plaćanje u bitcoinu, ali je ubrzo je izvršni direktor Elon Musk brzo odustao od toga. – Kriptovalute su uložile napore kako bi smanjile svoj ugljični otisak uvođenjem novog softvera i većom upotrebom obnovljivih izvora energije – odgovorio je Galliera na Muskov argument da od njih odustaje zbog “zabrinutosti za okoliš”. Ferrari je u prvoj polovici ove godine isporučio više od 1.800 automobila u Ameriku, ali još nema jasnih procjena koliko bi se njih moglo kupiti pomoću kriptovaluta. – Kompanija jednostavno želi testirati ovaj svemir mogućnosti koji se širi na tržištu. Ovo će nam pomoći da se povežemo s ljudima koji još nisu naši klijenti, ali bi si mogli priuštiti Ferrari, rekao je Enrico Galliera. Italijanska kompanija, koja je 2022. prodala 13.200 automobila čije se cijene kreću od 200 hiljada do 2 miliona eura, planira proširiti kripto shemu na Evropu do prvog kvartala sljedeće godine, a potom i na druge regije u kojima kripto je zakonski prihvaćen. Trenutno nema velikih razlika između SAD i Evrope po pitanju interesa za takvo plaćanje. Evropa, Bliski istok i Afrika najveća su Ferrarijeva regija na koju otpada 46 posto ukupnih isporuka automobila u prvoj polovici ove godine. Ferrari se okrenuo jednom od najvećih procesora plaćanja kriptovalutama, BitPayu, za početnu fazu u SAD. Omogućit će transakcije u bitcoinu, etheru i USDC-u, a Ferrari može koristiti druge procesore plaćanja u različitim regijama. – Cijene se neće mijenjati, nema naknada, nema dodatnih naknada ako plaćate putem kriptovaluta. Uvjeren sam da će nam se i druge firme uskoro pridružiti, rekao je Galliera.
Manchester United: Ko je britanski milijarder koji je glavni kandidat za vlasništvo u slavnom klubu
Marx.ba Jim Ratcliffe je vodeći kandidat za kupovinu engleskog fudbalskog giganta Manchester United. Nedavno revidirana ponuda britanskog milijardera daje mu prednost u odnosu na rivalski predlog katarskih investitora, piše Bloomberg. Predsjednik hemijske kompanije Ineos Group Holdings je u pregovorima sa američkim vlasnicima kluba, porodicom Glaser i njihovim savjetnicima o strukturi budućeg ugovora, poručuju insajderi. Prema uslovima o kojima se raspravlja, Ratcliffe bi mogao da ponudu za neke od akcija koje drže Glaseri i manjinski investitori u klubu iz Manchestera. Ratcliffe bi mogao da završi sa početnim udjelom od otprilike 25 posto po ugovoru koji bi mogao da procijeni klub na više od pet milijardi funti, odnosno 6,1 milijardu američkih dolara. Porodica Glaser trenutno smatra da je Ratcliffeova ponuda za manjinski udio atraktivnija od alternativne ponude katarskog fonda za cijeli klub. Upravni odbor legendarnog kluba će razgovarati o najnovijem prijedlogu na sastanku u narednih nekoliko dana. Katarska grupa bi i dalje mogla da poveća svoju ponudu, a dionice Manchester Uniteda pale su u četvrtak u Njujorku za 0,8 posto, što je klubu dalo tržišnu kapitalizaciju od oko 3,2 milijarde dolara – upola manje od procjene Ratcliffea. Pritom, dionice su porasle za više od 50 posto u posljednjih 12 mjeseci.
Srebro i zlato za svakoga: Plemenite kovine u svijetu ulaganja
Marx.ba Zlato je poznato kao jedan od najstabilnijih i tradicionalno cijenjenih oblika ulaganja. Njegova se vrijednost ne mijenja tako brzo kao vrijednost novca, što ga čini pouzdanim ulaganjem u vrijeme ekonomske nestabilnosti. Osim toga, zlato je također ograničen prirodni resurs, što znači da se do njega ne dolazi lako. Srebro ima slična svojstva kao zlato, ali košta daleko manje. Ipak, srebro je cijenjeno zbog svoje vrlo široke industrijske upotrebe, osobito u elektronici i fotonaponskim uređajima. To srebru daje veću svestranost u usporedbi sa zlatom piše Poslovni plus. Razlike Vrijednost: Zlato ima veću vrijednost od srebra. To znači da je potrebno više novca za kupovinu iste količina zlata u odnosu na srebra. U ovom trenutku je to preko 80 puta više novca za istu količinu srebra. Upotreba: Srebro se češće koristi u industriji zbog svojih jedinstvenih svojstava vodljivosti i refleksije svjetlosti. Zlato se uglavnom koristi za nakit, ukrase i investicije. Količina: Količina zlata u svijetu je ograničena i teško dostupna, dok je srebro raširenije i nešto dostupnije, ali i njegova je količina ograničena te se brzo smanjuju zalihe na poznatim i aktivnim nalazištima. U svijetu se godišnje proizvede, iskopa i reciklira, oko 5.000 tona zlata, što je oko 290 milijardi eura. Zašto uključiti zlato i srebro u osobnu imovinu? Postoji nekoliko razloga zašto biste trebali razmisliti o uključivanju zlata i srebra u svoj investicijski portfelj: a) Diverzifikacija. Zlato i srebro osiguravaju raznolikost u portfelju, što smanjuje rizik. b) Zaštita od inflacije. Inflacija je proces u kojem opća razina cijena počinje rasti, smanjujući kupovnu moć novca. Tu suhoparnu definiciju već više od godinu dana osjećamo u svojim novčanicima, kada kupujemo hranu, kada vidimo cijene turističkih aranžmana, kao i kada kupujemo nekretnine. Stoga se zlato i srebro često koriste za zaštitu od pada vrijednosti valute uslijed inflacije. U usporedbi s eurom, zlato je raslo prosječno 8,5 posto godišnje u posljednjih 15 godina. Da, euro je izgubio više od 80 posto svoje vrijednosti u usporedbi sa zlatom u posljednjih 20 godina. c) Zaštita od nestabilnosti. U vrijeme geopolitičkih napetosti ili ekonomske nestabilnosti, zlato i srebro mogu djelovati kao sigurno utočište za kapital. Zlato i srebro možete čuvati kod kuće, u trezorima banaka ili što je osobito kod srebra porezno najpovoljnije, u sigurnim trezorima u Švicarskoj. d) Dugoročna ulaganja. Za ulagače koji žele dugoročne povrate, zlato i srebro su razuman dodatak portfelju.
Rekordna godina: U šta je Međunarodna finansijska korporacija uložila milijarde
Marx.ba Za Međunarodnu finansijsku korporaciju (International Finance Corporation, IFC), članicu Grupe Svjetske banke, ova fiskalna godina bila je rekordna, a ukupne investicije porasle su za 30 posto na 43 milijarde dolara. Iz IFC-a, koji je objavio godišnji izveštaj, kazali su da je to najveći obim u 60 godina postojanja. – U uslovima nezapamćenih globalnih kriza, ova fiskalna godina – između jula prošle i juna ove godine, bila je rekordna za IFC, najveću globalnu razvojnu instituciju usmjerenu na privatni sektor u zemljama u razvoju, kaže se u saopćenju. Navodi se da je u Evropi IFC ostvario rekordan program, podržavajući inovacije u oblasti zelene tranzicije, kako bi podržao globalna javna dobra, ojačao tržišta kapitala i njihovu otpornost i povećao odgovor na potrebe obnove privatnog sektora u Ukrajini. IFC, kako su kazali, prošle godine uložio je 3,8 milijardi dolara u Evropi. – Taj iznos uključuje 800 miliona dolara za inovativna finansijska rješenja sa fokusom na mikro, mala i srednja preduzeća, 300 miliona za dekarbonizaciju proizvodnje i poboljšanje sigurnosti hrane, 100 miliona u infrastrukturu i socijalne usluge, te 80 miliona dolara za podršku startapima i biznisima oslonjenim na tehnologiju, rekli su iz IFC-a. Kako je saopćeno, IFC je ulagao u reciklažu elektronskog otpada i lanac vrednosti baterija za električne vozila u Poljskoj, razvijajući fabriku baterija za električne vozila u Srbiji. – Podržao je prvu solarnu elektranu velikih razmjera u Albaniji i učvrstio poziciju zelenih obveznica za obnovljive izvore energije u Gruziji i Poljskoj, kaže se u saopćenju. Navodi se da je IFC pomogao bankama klijentima da prikupe kapital kako bi se pridržavale novih propisa, investirajući više od milijardu dolara u instrumente za jačanje tržišta kapitala u zemljama u razvoju u Evropi od 2021. godine.
Prije planiranog roka: Britanski Tide izgradio najviši modularni toranj u Evropi
Marx.ba Britanska građevinska kompanija Tide objavila je da je izgradila najviši modularni toranj u Evropi. Neboder Enclave nalazi se u Londonu, ima 50 spratova i visok je 163 metra te preuzima rekord od Ten Degreesa, tornja s 35 spratova koji se nalazi unutar istog kompleksa u College Roadu, u londonskoj četvrti Croydon, a dovršen je 2020. godine. Tide je projektirao i izgradio toranj u partnerstvu sa svojom sestrinskom firmom Vision koja se bavi razvojem i proizvodnjom modularnih građevinskih rješenja. Tide je tokom gradnje koristio tehnologiju kojom je vrijeme potrebno za planiranje, projektiranje, proizvodnju i transport modularnih dijelova potrebnih za izgradnju upola smanjeno u usporedbi sa standardnim metodama. Neboder u kojem se nalazi 937 stanova izgrađen je na površini od 2.000 kvadratnih metara. Radovi su završeni dva mjeseca prije planiranog roka. – Fantastično je da smo ovako značajan projekt završili za samo 28 mjeseci. College Road pokazuje mnoge prednosti modularne gradnje i mogućnosti kako se ograničeni prostor može transformirati u vrijednu nekretninu s gotovo hiljadu stanova. Javni prostor je revitaliziran na učinkovit i održiv način, rekao je John Fleming, predsjednik kompanija Tide Constructions i Vision Modular Systems.