Bitna stvar za moderne ekonomije: Koje evropske regije imaju najvještije radnike
Marx.ba Radnici s visokim vještinama ključni su za moderne ekonomije jer potiču inovacije, produktivnost i rast. Riječ je o visokokvalificiranim djelatnicima zaposlenim na radnim mjestima menadžera, stručnjaka, tehničara i stručnih saradnika U 2022. u Evropskoj uniji bilo je oko 80 miliona visokokvalificiranih ljudi, a oni su činili 44,2 posto ukupnog broja zaposlenih u dobi od 25 do 64 godine. Distribucija takvih zaposlenika na regionalnoj razini znatno je varirala. Od 241 regije, u 106 njih postotak radnika s visokim vještinama bilo je jednak ili iznad prosjeka EU. Najveća koncentracija kvalitetne radne snage bila je u 53 urbane regije povezane s velikim gradovima širom EU, u kojima se najmanje polovica zaposlenih osoba smatra visokokvalificiranima. Pritom su najveći udio takvih radnika imale regije glavnih gradova, piše Tportal. Tako su najveći regionalni udjeli visokokvalificiranog zapošljavanja zabilježeni u Stockholmu (73,6 posto), nizozemskom Utrechtu (68,9 posto), Luksemburgu (67,4 posto) i belgijskoj provinciji Valonski Brabant (65,8 posto). Slijede regije glavnih gradova Belgije, Francuske, Litvanije, Mađarske, Finske, Njemačke, Poljske, Nizozemske, Danske i Češke s udjelima koji variraju između 62,6 i 65,6 posto. Ruralne regije, bivša industrijska središta, kao i najudaljenije periferne regije, među onima su u Evropskoj uniji s nižim udjelom visokokvalificiranih pojedinaca. Lani su u 24 regije visokokvalificirani zaposlenici činili manje od 29,5 posto ukupne zaposlenosti među osobama u dobi od 25 do 64 godine. (Izvor: Pixsell) Te su regije uglavnom bile koncentrirane u jugoistočnom uglu Europe: 10 regija u Grčkoj, šest u Rumuniji i četiri u Bugarskoj. Među njima se našla i hrvatska istočna regija panonska Hrvatska te tri slabo naseljene regije u južnoj polovici Španije. Najniži udio visokokvalificiranih zaposlenih zabilježen je u grčkim regijama Sterea Ellada (21,8 posto) i Ionia Nisia (22,3 posto) te u rumunskoj regiji Sud-Muntenia (22,8 posto).
Azija ponovo dominira: Kakva je budućnost evropske automobilske industrije
Marx.ba Automobilska industrija je u 2022. godini ostvarila ukupne prihode od 1.875,5 milijardi američkih dolara, što predstavlja ukupnu godišnju stopu rasta od 0,8 posto od 2017. do 2022. Jasan je to pokazatelj da je riječ o industriji koja je i dalje ključna figura u svjetskom gospodarstvu, ali je neminovno da se omjer snaga unutar nje drastično promijenio u zadnjih desetak godina, prenosi Lider. Prema podacima koje je objavila Međunarodna organizacija proizvođača motornih vozila (OICA), već 13. godinu zaredom Kina dominira globalnom proizvodnjom motornih vozila, proizvevši više od 27 miliona automobila i privrednih vozila. Nakon nje nalaze se Sjedinjene Američke Države čije su kompanije prošle godine proizvele nešto više od deset miliona vozila, dok je na trećem mjestu Japan s proizvedenih 7,83 miliona vozila. Od nestašica u opskrbnom lancu do povećane inflacije i kamatnih stopa, proizvođači automobila sigurno su imali pune ruke posla. Na zapadnim je tržištima prodaja vozila pala 2022., ali u Aziji i na Pacifiku prodaja automobila uspjela je nastaviti uzlazni trend, iako skromnim tempom. Azijsko-pacifička regija je, da stvari stavimo u perspektivu, ponovno dominirala tržištem 2022., pridonoseći čak 56,5 posto globalne vrijednosti. Svi podaci iskazani su u nominalnim vrijednostima bez prilagodbe za inflaciju, a temelje se na stalnim prosječnim godišnjim kursevima za 2021. godinu. Azija iz godine u godinu pokazuje koliko je dominantna nad konkurencijom, a evropska automobilska industrija ostvaruje sve lošije brojke. Na primjer, Francuska je prije deset godina proizvodila više od dva miliona automobila, a danas jedva nešto više od milion vozila. Njemačka je prije deset godina proizvodila oko šest miliona automobila, a danas proizvodi oko tri. Tajland je tako, unatoč Renaultu, Citroenu i Peugeotu, postao veći proizvođač automobila od Francuske, a Špannija veća od svih evropskih zemalja izuzev Njemačke. Izvršni direktor Renaulta Luca De Meo rekao je na IAA Mobility konferenciji u Munchenu u septembru da francuski proizvođač automobila nastavlja s rastom svojih ulaganja u nove tehnologije, tvornice baterija i gigatvornice te se nada da će Renaultu nova čista EV jedinica, Ampere, omogućiti da se takmiči u “drugačijem sportu” od svojih tradicionalnih tržišta. – Jedna od obveza koje preuzimamo s Ampereom je zapravo smanjiti troškove za 40 posto s generacije na generaciju, a tu se radi o velikom ulaganju u tehnologiju, u razvoj, u proizvodne tehnike. Mislimo da imamo argumente i samopouzdanje da to učinimo, trebat će neko vrijeme jer su kineski proizvođači originalne opreme započeli generaciju prije Evropljana jer su tržišni uvjeti u Kini bili drugačiji, pa je to borba, a mi smo spremni uključiti se, rekao je De Meo. Od izazova s istoka ne bježi ni izvršni direktor Volkswagena Oliver Blume, koji je prošlog mjeseca za CNBC rekao da je kompanija ove godine uspostavila novu strategiju za Kinu kako bi se usredotočila na razvoj tehnologija ne bi li zadovoljila specifičnu potražnju na tamošnjem tržištu. Njemački div već je osnovao automobilsku softversku tvrtku CARIAD, kao i partnerstvo s kineskim EV startupom Xpeng, partnerom u zajedničkom ulaganju SAIC i firmom za autonomnu vožnju Horizon Robotics. – Konkurencija je također pozitivan aspekt za naše poboljšanje pa je Kina jedno od naših važnih tržišta i tamo nastavljamo snažno ulagati, rekao je Blume. Dodao je da je Volkswagen uspostavio “inicijativu velikih troškova” i vidi velike mogućnosti za povećanje proizvodnje električnih vozila uz smanjenje troškova proizvodnje baterija za 50 posto. – S jedne strane, imamo ogromno iskustvo u pogledu voznih sposobnosti automobila, imamo visoke standarde kvalitete u Volkswagen grupi, fokusiramo se na dizajn, imamo veliko naslijeđe svih naših marki, a ti aspekti su veliki prednost u usporedbi s novim konkurentima. S druge strane, moramo ubrzati što se tiče elektrifikacije, digitalizacije i povezanosti, stoga razvijamo vlastite platforme i kombiniramo ih s partnerstvom, tako da mislim da smo u dobroj poziciji, ali na kraju, ono što se računa je brzina i stoga smo u Volkswagen grupi donijeli ispravne odluke, rekao je Blume. Tokom posljednjeg desetljeća, Kina je u tišini gradila tvornice baterija vrtoglavom brzinom, s gigatvorničkim kapacitetima u zemlji koji bi trebali narasti na 4200 gigavat sati do 2030., a ta će brojka samo rasti u budućnosti, prema istraživačima iz CRU Groupa. Naglasili su da je čak i na trenutnom nivou kapacitet dvostruko veći od gigavatsati (GWh) potrebnih da se cijeli kineski vozni park “prebaci” baterijska električna vozila. – Tvornica baterija uvelike se oslanja na troškove električne energije na kraju dana, to je najveći pokretač troškova ako proizvodite baterijske ćelije, a to je ono što Evropa još mora sustići. Naši su troškovi električne energije u usporedbi s Kinom ili Sjevernom Amerikom previsoki, rekao je izvršni direktor Škode Klaus Zellmer.
Nijemci se ipak vraćaju uglju: Žele se osigurati za zimu
Marx.ba Njemačka će ove zime vratiti na tržište nekoliko zatvorenih elektrana na ugalj kako bi osigurala da najveća evropska ekonomija može da zadrži dovoljno električne energije kada potražnja bude na vrhuncu. Vlada je donijela odluku da se dozvoli ponovno aktiviranje jedinica koje pripadaju RVE AG i LEAG, navodi Ministarstvo ekonomije. Taj potez bi trebalo da pomogne u uštedi gasa i spriječi nestašice snabdijevanja u predstojećoj grijnoj sezoni, navodi se u saopštenju. Prošlogodišnja energetska kriza primorala je zemlju da se više oslanja na sagorijevanje uglja za proizvodnju električne energije nakon što je Rusija ograničila svoje snabdijevanje cjevovodnim gasom zemlji. Njemačka vlada je prošle zime ponovo priključila na mrežu elektrane na lignit ukupne snage od 1,9 gigavata nakon što su isporuke prirodnog plina iz Moskve bile gotovo potpuno zaustavljene zbog rusko-ukrajinskog rata. Budući da elektrane na lignit emituju mnogo više ugljika od elektrana na prirodni plin, Vlada će do sljedećeg ljeta dati prijedloge kako uravnotežiti povećani ugljični dioksid koji će ove elektrane proizvoditi ove zime.
Potvrdili novu investiciju: Intesa Sanpaolo banka planira ulagati u Muskov SpaceX
Marx.ba Ialijanska banka Intesa Sanpaolo objavila je da je odlučila investirati u svemirsku kompaniju američkog milijardera Elona Muska SpaceX. – Intesa Sanpaolo prepoznaje posebno važnu ulogu zrakoplovno-svemirskog sektora u razvoju ekonomije širom svijeta i stoga je odlučila ulagati u firmu koja je pokazala vrhunsku viziju bliske budućnosti, stoji u objavi italijanske banke koja uspješno posluje i u BiH. Muskova kompanija istodobno koristi iskustvo s lansiranjem letjelica u Zemljinu orbitu i u svemir za uspostavu satelitskog ssistema za širokopojasni pristup internetu, naglašavaju u Intesi. – Starlink je prvi i najveći internetski sistem u svijetu baziran na satelitima koji korisnicima širom Zemaljske kugle omogućuje superbrzi internet, uz tek kratko kašnjenje u prijenosu podataka, podupirući streaming, online igre i video pozive, dodaju. Vrijednost investicije nije objavljena. – Odluka je u skladu s bančinim poslovnim planom za razdoblje od 2022. do 2025., koji se značajnim dijelom oslanja na inovacije, navodi se u saopćenju.
Litijska groznica zarazila novu zemlju: Ulog je visok, ne samo za njih, već i za cijeli svijet
Marx.ba Čile bi do 2030. trebao dobiti ozbiljnog takmaca u proizvodnji litija, a on bi ga, predviđaju mnogi, mogao svrgnuti s trona vodećeg proizvođača u Latinskoj Americi. Susjedna Argentina bacila je rukavicu. Investicije se zahuktavaju u toj zemlji, a ulagači iz cijeloga svijeta bore se za dio kolača Litij, koji se ponekad naziva i bijelim zlatom zbog svoje svijetle boje i visoke tržišne vrijednosti, smatra se kritičnom komponentom energetske tranzicije. Najlakši metal na svijetu obično se koristi u električnim vozilima, mobitelima i punjivim baterijama za prijenosna računala. Analitičari konsultantske firme za politički rizik Eurasia Group kažu da sudbina argentinske proizvodnje litija ovisi o nadolazećim predsjedničkim izborima i načinu na koji će njihov ishod utjecati na makroekonomiju zemlje, kao i o vjerojatnosti intervencionističke politike. – Ulozi su visoki, naveli su analitičari Eurasia Groupa u nedavno objavljenoj analizi. – Ugrožena je ne samo prilika Argentine da razvije robustan lanac opskrbe litijem — i možda baterijama — nego i napredak globalne energetske tranzicije. Ako se industrija litija u Argentini uguši, to će spriječiti opskrbu potrebnu za poticanje revolucije električnih vozila, posebno pri kraju ovog desetljeća, kada se očekuje da će se odnos ponude i potražnje za litijem zaoštriti, istakli su. Južna Amerika trenutno osigurava oko 35 posto svjetskih potreba za litijem – u tome prednjače Čile s 26 posto i Argentina sa šest posto. Procjenjuje se da Južna Amerika sadrži više od polovice svjetskih rezervi litija, uglavnom u Argentini (21 posto) i Čileu (11 posto). Trenutno Argentina ima dva projekta vađenja litija, jedan u sjevernoj pokrajini Catamarca i drugi u susjednoj Salti. Predviđa se da će oba rudnika ove godine udvostručiti proizvodnju, a trenutno je u razvoju još deset projekata. Analitičari Eurasia Groupa očekuju da će argentinska proizvodnja litija sljedeće godine porasti peterostruko i približno deseterostruko do 2027. Ono što bi moglo zaustaviti uzlet argentinske industrije litija pad je globalne potražnje i cijena, ali je to malo vjerovatno. – Argentina ima historijsku priliku. Mora je odmah iskoristiti ili će propustiti šansu, dodali su analitičari. Očekuje se da će potražnja za litijem rasti zbog sve veće primjene zelenih tehnologija, a neki analitičari vjeruju da bi cijene mogle skočiti do rekordnih visina kada se svijet počne suočavati s njegovom nestašicom. – Argentina ima beskonačne neiskorištene resurse kada je riječ o rudarstvu. Govorimo o novom Čileu, ako ne i iznad toga, izjavio je Mariano Machado, glavni analitičar za Ameriku britanske konsultantske kuće Verisk Maplecroft, za CNBC. Čile je drugi najveći svjetski proizvođač litija nakon Australije. Međutim aprilska objava ljevičarskog predsjednika Gabriela Borića da država preuzima većinski udio u industriji litija užasnula je mnoge privatne kompanije. Taj je potez protumačen kao kvazinacionalizacija čileanske industrije, a privatne firme sada moraju sarađivati s vladom da bi iskorištavale izvore litija u toj zemlji. U Argentini sjeverne pokrajine imaju dugu tradiciju rudarenja, ali i protivljenja lokalnih zajednica vađenju rudnog bogatstva. Analitičari upozoravaju da bi širenje industrije litija moglo izazvati proteste zbog zagađenja vode, zabrinutosti za okoliš i sporova sa starosjediocima. Početkom avgusta plemenske grupe iz sjeverne pokrajine Jujuy održale su proteste u Buenos Airesu za obranu svoje zemlje i prirodnih resursa. Do bunta je došlo nakon što je kontroverznim izmjenama zakona firmama za iskopavanje litija omogućen lakši pristup domorodačkoj zemlji. Očekuje se da će Kina igrati ključnu ulogu u razvoju argentinskog sektora litija u bliskoj budućnosti. Međutim nadolazeći predsjednički izbori mogli bi ugroziti ulogu Pekinga kao istaknutog trgovinskog partnera i glavnog kreditora infrastrukturnih projekata. Opći izbori u Argentini trebali bi se održati 22. oktobra nakon šokantne pobjede krajnje desnog libertarijanskog ekonomiste Javiera Mileija na predsjedničkim predizborima u avgustu. Milei, koji je dobio 30,5 posto glasova, obećao je da zemlja više neće sarađivati s “komunističkim”‘” režimima ako on pobijedi na izborima. Analitičari kažu da je zbog Mileijeve nepredvidive prirode i nedostatka političkog iskustava teško predvidjeti kako će on nadzirati industriju litija ako dođe na vlast.
Sprema se najveći posao ove godine: Mnogi misle da je ovo početak nove ere
Marx.ba ExxonMobil pri kraju je pregovora oko kupovine Pioneer Natural Resourcesa, najvećeg proizvođača sirove nafte u Teksasu. Cijena prodaje bit će oko 60 milijardi američkih dolara. Nakon nekoliko visoko profitabilnih kvartala, američka korporacija navodno je prepuna novca, a uprava sada po svaku cijenu želi širenje. Bio bi to najskuplji posao ove godine u svijetu. No ExxonMobil, prilikom spajanja morat će odgovoriti na pravno-zakonske zamke koje je Bidenova administracija postavila kako bi spriječila monopole na tržištima. No nakon godina razuzdanog trošenja, Wall Street insistira da firme u sektoru odustanu od skupih planova bušenja i umjesto toga kreću vraćati novac dioničarima. Zbog toga su akvizicije ostale jedini način ekspanzije, pa se najveće svjetske korporacije utrkuju ko će uspjeti pronaći više vrhunskih lokacija za bušenje. Izbor ExxonMobila pao je na Pioneer, koji polaže vlasništvo nad najplodnije naftno polje Sjeverne Amerike, smještenom u predjelima Teksasa i Novog Meksika. Bio bi to i najveća investicija za tu koporaciju nakon njena nastanka, odnosno pripajanja Exxona i Mobila 1999. Prilično je jasno i kako bi tom transakcijom američki naftni titan potvrdio svoje mjesto kao najmoćnijeg u sektoru. Za Pioneer bi to preuzimanje označilo pak kraj jedne ere. Firmu je osnovao Scott Sheffield 1997., a 2021. Pioneer je kupio kompaniju Parsley Energy — koju je osnovao Sheffieldov sin, Bryan — kao i privatnog operatera Double Point Energy, u poslu vrijednom 11 milijardi dolara, sve kako bi postao najveći proizvođač nafte u saveznoj državi Texas. Razgovori s Exxonom započeli su nakon što je Sheffield stariji najavio u aprilu da se planira povući s mjesta šefa firme krajem 2023. Ugovor s Pioneerom transformirao bi američku naftnu industriju, pogođenu skokom cijena sirove nafte, smatraju analitičari tržišta. Kupovina Pioneera, najvećeg igrača u naftom bogatom Permskom bazenu na jugozapadu SAD-a, omogućila bi Exxonu da proizvodi 1,3 miliona barela dnevno, što je više od ukupne proizvodnje mnogih zemalja OPEC-a. Analitičari nagađaju i da slijedi era konsolidacija industrije nafte. No kako upozorava i New York Times, velike naftne kompanije sada samo udvostručuju svoje tradicionalno poslovanje, unatoč pritisku da troše više na zeleniju energiju. Exxon je inače najavio ulaganje 17 milijardi dolara do 2027. u tehnologije za hvatanje ugljika, plan koji uključuje kupovinu Denburyja, operatera cjevovoda za ugljik, za 4,9 milijardi dolara.
Nastavlja se trend: Još jedan bogati klub lansirao svoj navijački token
Marx.ba Blockchain projekti Chiliz i Socios sklopili su saradnju s premierligašem Tottenham Hotspurom za pokretanje SPURS fan tokena. Prema riječima izvršnog direktora Chiliza, Alexandrea Dreyfusa, nedavno lansiranje pozicionira Tottenham kao sedmi premijerligaški klub koji se pridružio rastućem globalnom sportskom ekosistemu, pokazujući interes za inovacije i otpornost usred nestabilnih tržišnih uvjeta. SPURS fan token, obogaćen nizom novih karakteristika, dolazi s Tottenhamovim programom digitalne vjernosti. Prema izvještajima, ekosustav Chiliz i Socios podijelio je više od 400 miliona dolara prihoda globalnoj sportskoj industriji od osnivanja, omogućujući veći angažman i interakciju navijača. Kako je objavljeno, pokretanje fan tokena označava značajan pomak u digitalnom angažmanu navijača za Tottenham. – Oduševljeni smo što navijačima širom svijeta nudimo novi niz nagrada i iskustava vezanih uz klub. Naš fan token povećat će brojne prednosti naše postojeće sheme članstva. Ovo partnerstvo primjer je kako klub radi na stvaranju dodatnih ponavljajućih izvora prihoda za ponovno ulaganje u naše nogometne aktivnosti, izjavio je direktor komercijalne prodaje Tottenham Hotspura, Ryan Norys. Sada će svi vlasnici sezonskih ulaznica u dobi od 18 godina i više dobit će besplatne, neprenosive tokene navijača Spursa. Ovi tokeni ponudit će pristup klupskim anketama, prediktorima, kvizovima i takmičenjima na Socios.com, gdje navijači zarađuju bodove i nagrade. Zahvaljujući novoj saradnji, Socios.com će finansirati program Reignite Zaklade Tottenham Hotspur, pružajući mogućnosti zapošljavanja odraslih, istovremeno promičući podršku zdravom načinu života unutar lokalne zajednice kluba. Osim Tottenhama, u prostor se priključilo još šest premierligaških klubova. Budući da su fan tokeni stekli veliku popularnost 2021. godine, Manchester City bio je među najranijim usvojiteljima kroz saradnju sa Socios i Chiliz blockchainom. Kasnije te godine Arsenal, Crystal Palace, Everton i Aston Villa udružili su se sa Sociosom kako bi lansirali svoje fan tokene. Leeds, degradiran prošle sezone iz Premier lige, također ima vlastiti fan token. Prema izvršnom direktoru Chilliza, Socios očekuje kako će privući sve veći broj korisnika. – Trenutno smo u razgovorima s više od 50 klubova na globalnom nivou, od kojih su neki spremni uskočiti, neki još uvijek razmišljaju, rekao je Dreyfus. Osim nogometnih klubova Premier lige, nekoliko klubova iz različitih liga, uključujući Juventus, Paris Saint Germain, AC Milan, Sevillu, Atletico, FC Barcelonu, Galatasaray i nacionalne ekipe poput Argentine i Italije, imaju fan tokene.
Sjećate li se BlackBerry mobitela: Još uvijek su živi, firma najavila IPO za svoju IoT diviziju
Marx.ba Kanadski BlackBerry, nekoć proizvođač naprednih pametnih telefona popularnih u poslovnoj zajednici, a danas pružatelj inteligentnih sigurnosnih softvera i usluga, namjerava odvojiti svoje poslovanje Internet stvari (IoT) i ponuditi ga na javno dioničko tržište putem inicijalne javne ponude (IPO) u prvom dijelu sljedeće fiskalne godine. BlackBerry tako se pridružuje drugim velikim tehnološkim kompanijama koje su odlučile izdvojiti svoje poslovne jedinice u samostalne, javno izlistane kompanije, kako bi omogućile ciljane investicije i bolje optimizirano poslovanje. BlackBerry kaže kako će izdvajanje njihovog (IoT) poslovanja – toj diviziji omogućiti da “prati vlastitu strategiju i politiku alokacije kapitala”, dok će istovremeno omogućiti dioničarima da procijene kako svaki posao funkcionira. – Razdvajanje naših glavnih poslova poboljšat će našu sposobnost stvaranja vrijednosti za sve naše dionike, rekao je John Chen, izvršni predsjednik i glavni izvršni direktor BlackBerryja, dodajući da “nova predložena (poslovna) struktura dodatno povećava BlackBerryjevu operativnu agilnost i sposobnost usmjerenja na pružanje iznimnih rješenja klijentima.” BlackBerryjevo IoT poslovanje čini više od trećine ukupnih prihoda kompanije koja je prošle godine u potpunosti izašla iz poslovanja s pametnim telefonima, po kojima je nekoć bila najpoznatija.
Dodatna ulaganja: Globalna potrošnja za sigurnost porast će naredne godine 14 posto
Marx.ba Predviđa se da će potrošnja krajnjih korisnika u cijelom svijetu na sigurnost i upravljanje rizicima u 2024. godini iznositi ukupno 215 milijardi američkih dolara, što je povećanje od 14,3 posto u odnosu na 2023. godinu, nova je procjena analitičke firme Gartner, Inc. U 2023. godini procjenjuje se da će potrošnja krajnjih korisnika na globalnu sigurnost i upravljanje rizicima dosegnuti 188,1 milijardu dolara. – Kontinuirano usvajanje clouda, stalna hibridna radna snaga, brza pojava i upotreba generativne umjetne inteligencije (GenAI) i evoluirajuće regulatorno okruženje prisiljavaju čelnike na području sigurnosti i upravljanja rizikom (SRM) da povećaju svoju potrošnju na sigurnost i upravljanje rizikom, navode u Gartneru. Predviđa se da će potrošnja na privatnost podataka i sigurnost u cloudu zabilježiti najveće stope rasta u 2024. godini, pri čemu će se svaki segment povećati više od 24 posto u odnosu na prethodnu godinu. Privatnost ostaje glavni organizacijski prioritet jer se propisi koji utječu na obradu osobnih podataka nastavljaju pojavljivati, uključujući one koji se odnose na upotrebu umjetne inteligencije. Gartner predviđa da će do 2025. godine 75 posto globalne populacije imati svoje osobne podatke obuhvaćene modernim propisima o privatnosti. Globalna potrošnja krajnjih korisnika za sigurnost i upravljanje rizikom za sve segmente, od 2022. do 2024. godine (u milionima američkih dolara) (Izvor: Gartner (septembar 2023.)) Sigurnost u cloudu Kontinuirani rast javnih usluga u cloudu povećat će potrošnju na sigurnosne alate u cloudu. U segmentu sigurnosti u cloudu, projicira se da će ukupna potrošnja na softver brokera za sigurnost pristupa u cloudu (CASB) i platforme za zaštitu od radnog opterećenja u cloudu (CWPP) ukupno iznositi u 2024. godini 7 milijardi dolara, što je porast od 24,7 posto u odnosu na 2023. godinu. Potražnja za rješenjima za otkrivanje i odgovor temeljena na cloudu – kao što su otkrivanje i odgovor krajnjih tačaka (EDR) i upravljano otkrivanje i odgovor (MDR) – također se očekuje da će se povećati 2024. godini. Usluge 42 posto potrošnje Predviđa se da će potrošnja na sigurnosne usluge – savjetovanje, IT outsourcing, implementacija i hardverska podrška – ukupno iznositi u 2024. godini 90 milijardi dolara, što je povećanje od 11 posto u odnosu na 2023. godinu. Očekuje se da će sigurnosne usluge predstavljati 42 posto ukupne potrošnje krajnjih korisnika na sigurnost i upravljanje rizikom u 2024. godini, te ostati najveće područje potrošnje za sigurnost i upravljanje rizicima u 2024. godini.
Ensar Mulaosmanović za Marx.ba: Nadam se da će uskoro poletjeti dronovi bh. proizvodnje
N. D. Kako su pisali bh. mediji u septembru prošle godine, u amfiteatru Mašinskog fakulteta u Sarajevu, Centar za napredne tehnologije (CNT) održao je svoju prvu prezentaciju, kao krunu dosadašnjeg rada, na kojoj su predstavljeni najznačajniji projekti. Tada je objelodanjeno, ali i prikazano, kako su bh. naučnici konstruirali prvi dron domaće proizvodnje. Bez sumnje radi se o velikom poduhvatu desetine naučnika u CNT-u koji je vrijedan hvale, a godinu dana kasnije bh. dronovi još ne lete. Sve je izazvano regulativom u Bosni i Hercegovini, ali po svemu sudeći uskoro bi se to moglo promijeniti. – Stvari su pozitivne. Jasan je napredak u toj oblasti, a sa druge strane postoje određene procedure kako bi jedan dron mogao u širu primjenu. To su stvari koje su administrativne prirode i u ingerencijama su Vijeća ministara BiH. Trenutno u BiH niko ne proizvodi dronove. Postoje određeni pravilnici, ali za sada to ne daje neke velike mogućnosti. Ipak, od 1. januara mi ćemo biti pod evropskim nebom, da tako kažem. Tada ćemo potpadati pod evropske regulative i moći će se proizvoditi i dronovi pod kriterijima koji su jasno uspostavljeni, kaže za Marx.ba direktor CNT-a Ensar Mulaosmanović. Kada stvari budu administrativno olakšane, bit će veoma bitno da imamo projekat koji bi se mogao realizirati. – Proizvod je tu. Njegov osnovni dio imamo i tu će se jasno stvari nadograđivati. Mi smo spremni i čekamo nove regulative, ali svakako ćemo tražiti i investitora kako bi se proizvodio bh. dron. Siguran sam da možemo biti konkuretni, a onda ko zna. Nadam se da će uskoro poletjeti dronovi bh. proizvodnje. Plan je da u jednom trenutku izađemo na sajmove gdje bi se prikazali i svjetskom tržištu, naglašava Mulaosmanović.