Šta se može očekivati: Cijena Wall Street Memes Coina je porasla za 40 posto

Marx.ba Velika uzbuđenja oko meme coina su se sada smirila. Tokom 2021. godine, posebno su se istakli Dogecoin i Shiba Inu. Međutim, ove godine je Pepe Coin privremeno privukao pažnju s tržišnom kapitalizacijom od milijardu američkih dolara, pojavivši se iznenada. Osim Pepe Coina, još jedan meme coin je postao predmet razgovora u proteklim tjednima i mjesecima. Riječ je o Wall Street Memes. Cijena Wall Street Memes Coina je u snažnom uzletu U proteklih 24 sata, cijena WSM tokena je porasla za 43 posto, dosegnuvši sadašnju vrijednost od 0,03088 USD. S obzirom na ovaj rast, tržišna kapitalizacija WSM-a sada iznosi 61,6 miliona dolara. Iako je još uvijek udaljen od svoje najviše vrijednosti od otprilike 0,08 američkih dolara, WSM token pokazuje značajan potencijal za rast. Jedan od mogućih razloga za ovaj uspon može biti nedavno pokretanje Wall Street Memes Casino. Većina vlasnika Wall Street Memes tokena trenutno bilježi pozitivan rezultat. Wall Street Memes zajednica ranije je uspješno prikupila preko 25 miliona dolara tokom pretprodaje. Cijena WSM tokena u pretprodaji kretala se između 0,02 i 0,035 dolara, ovisno o fazi. Oni koji su uložili u Wall Street Memes tokene po višim cijenama mogli bi sada vidjeti povrat investicije. Trenutno je u opticaju oko 470 miliona tokena, što rezultira povratom od preko 40 posto. Investitori mogu jednostavno ostvariti dobitak kupovinom WSM-a putem izravne web stranice, budući da se ti tokeni mogu dodati u portfelj bez dodatnih transakcijskih troškova. Pozadina Wall Street Memes tokena U januaru 2021., Wall Street Bets, zajednica na Redditu, neočekivano je preokrenula igru s dionicama GameStopa. Mala grupa ulagača okupila se na tom forumu s jasnim ciljem podizanja cijene GameStopovih dionica. Paralelno s tim, mnogi hedge fondovi su uložili ogromne iznose kako bi profitirali od očekivanog pada vrijednosti tih dionica. Međutim, mali ulagači su na kraju izašli kao pobjednici iz ovog “ratovanja na Wall Streetu”. Hedge fondovi su pretrpjeli gubitke u milijardama, a neki su čak morali tražiti finansijsku podršku vlade. Iz te iste Wall Street Bets zajednice proizašle su razne druge, uključujući i Wall Street Memes. Članovi Wall Street Memes aktivno dijele memove na društvenim mrežama koje se tiču različitih finansijskih vijesti.
Velika potražnja na tržištu: Nova “zlatna koka” farmaceutske industrije

Marx.ba Nagli porast potražnje za lijekovima za pretilost bio je centralna tema najvećeg svjetskog sajma industrije farmaceutskih usluga u Barceloni prošle sedmice na kojem je u fokus došao procvat kompanija koje pune i sastavljaju brizgalice za samoinjektiranje. Eksplozija prodaje lijeka za mršanje Wegovy, puštenog na američko tržište sredinom 2021. godine, pretvorio je dansku farmaceutsku kompaniju da u najvredniju kompaniju u Evropi, piše Reuters. Američki konkurent Eli Lilly postao je ove godine najvrednija svjetska zdravstvena kompanija uoči odobrenja njenog lijeka za dijabetes Mounjaro kao tretmana za mršanje u SAD-u, a koje se očekuje do kraja ove godine. Dok svijetom vlada kriza pretilosti, stručnjaci predviđaju da bi tržište lijekova za mršanje moglo dostići 100 milijardi dolara do 2030. Neke kompanije, poput West Pharmaceutical Servicesa, čija je cijena dionice porasla 37 posto u proteklih godinu dana na krilima te potražnje, već proizvode dijelove za injekcijske olovke i izdašno zarađuju na tome. Druge, specijalizirane za dijelove proizvodnog procesa za injekcije, mjerkaju kako povećati udio tržišnog kolača i razmišljaju o povećanju svojih proizvodnih kapaciteta. Oba lijeka Wegovy i Mounjaro, koji se daju jednom sedmično, nazivaju se agonisti GLP-1 receptora i izvorno su razvijeni za dijabetes tipa 2, a smanjuju glad. – Imati kapacitet za zadovoljenje potražnje GLP-1 danas je zlato. Postoji i “utrka u naoružanju” da se osvoji taj tržišni udio, rekao je viši investicijski bankar za zdravstvo u Jefferiesu Tommy Erdei. Specijalizirani postupak punjenja brizgalica koje se koriste u olovkama, koji se naziva aseptično ili sterilno završno punjenje, posebno je tražen. Kompanija Thermo Fisher odlučila je konvertirati zgradu koja proizvodi tablete i pilule u svojoj tvornici u Sjevernoj Karolini u SAD-u kako bi obavljala sterilne završne radove, rekao je glasnogovornik firme Reutersu. Tri izvora rekla su da će se na lokaciji odrađivati poslovi povezani s GLP-1. Iako ne otkrivaju ime klijenta, Thermo već puni Wegovy olovke za Novo Nordisk u Sjevernoj Karolini. Fujifilm Diosynth Biotechnologies, podružnica japanskog Fujifilm korporacije, očekuje da će do kraja ove godine objaviti veliki ugovor s tvrtkom za sterilno punjenje i završne procese u proširenim pogonima u Teksasu i Danskoj, rekao je Reutersu izvršni direktor Lars Petersen. Velike farmaceutske kompanije često su se okretale “outsourcingu” u pojedinim dijelovima proizvodnje kako bi uštedjele novac, no Novo Nordisk i Eli Lilly računaju na stručnost ugovornih proizvođača lijekova u novijim tehnologijama (poput sterilne završne obrade), rekao je Andre Valente, partner u londonskom uredu L.E.K. Consultinga, koji savjetuje investitore o zdravstvu, prenosi Poslovni. Nakon ispuhivanja efekta cjepiva protiv Covida 19, koje je proizvođačima donijelo milijarde neočekivanih prihoda, lijekovi za mršanje gledaju se kao proizvod koji može pomoći nadoknaditi gubitak prihoda. Naime, Novo Nordisk i Eli Lilly nisu objavili pojedinosti o lancima opskrbe ili o svojim partnerima, ali ni razradili planove za povećanje vlastite proizvodnje, iako troše milijarde na širenje kapaciteta. Iz firme Catalent rekli su Reutersu da imaju novi pogon za sterilno punjenje i završnu obradu koji će biti operativan u tvornici u Italiji 2024., a izvor sa sajma rekao je da će izgradnja druge proizvodne linije na istoj lokaciji izgledno započeti čim završi tekući posao.
Po prvi put za 18 godina: Zašto CEO najveće američke banke prodaje dio svojih dionica

Marx.ba Izvršni direktor JPMorgan Jamie Dimon planira da proda neke od svojih dionica slijedeće godine, saopćila je banka. CEO će po prvi put prodati dionice banke u svom skoro 18-godišnjem mandatu. Dimon i njegova porodica namjeravaju da prodaju milion od svojih 8,6 miliona dionica, navodi se u podnesku. Prema podacima LSEG-a, to je mali procenat otvorenih akcija u JPMorgan-u, čija tržišna kapitalizacija prelazi 409 milijardi dolara prenosi Reuters. Prodaja dionica “ima savršenog smisla” s obzirom na to da je Dimonovo bogatstvo toliko koncentrisano u dionicama njegove kompanije, rekao je Oktavio Marenci, izvršni direktor Opimasa, konsultanta za menadžment fokusiran na tržišta kapitala. Ipak, investitori takve poteze mogu posmatrati kao loš znak. – U svojoj retorici, postao je negativniji , rekao je Marenci. Podsjetimo, CEO JP Morgana u oktobru je upozorio da je “ovo možda najopasnije vrijeme koje je svijet vidio posljednjih decenija”. Ipak, banka je prijavila skok profita od 35%. Prema Forbesu, 67-godišnji šef banke ima procjenjenu neto vrednost od 1,7 milijardi dolara. Prodaja nije povezana sa sukcesijom rukovodstva, rekao je portparol kompanije. Dimon trenutno nema planove za prodaju više dionica, ali bi mogao razmisliti o tome u budućnosti, dodaje se. U maju je signalizirao da bi mogao da ode sa čela banke za tri i po godine. Prodaja dionica bi mu donijela skoro 141 milion dolara, sa preostalim udjelom od oko 1,07 milijardi dolara, na osnovu zaključne cijene od četvrtka. To će činiti manje od 10% Dimonovog vlasništva, što također uključuje akcije koje nemaju stečena prava i prava na povećanje vrijednosti dionica. – Ovo je podsjetnik da se generalni direktor bliži penziji, preostalo mu je još tri i po godine od njegovog petogodišnjeg plana kao izvršnog direktora, rekao je Mike Mayo, analitičar Vels Farga. Kako je pišu mediji u SAD, nema dovoljno dokaza da će Dimon otići sa mjesta izvršnog direktora, ali ova prodaja naglašava rasprave oko sukcesije, s obzirom na to da je to njegova prva prodaja otkako je na čelu.
Rezultat istraživanja: Dekarbonizacija zgrada može otvoriti više od 2 miliona novih radnih mjesta

Marx.ba Primjena tehnologija čiste energije u novim i obnovljenim zgradama može otvoriti više od 2 miliona novih radnih mjesta i do 141 milion dodatnih godina rada u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. Rezultati su to prvog istraživanja o učinku zelenog zgradarstva na tržište rada koje su proveli Schneider Electric, predvodnik u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, i Univerzitet u Bostonu. Istraživanje je rezultat saradnje Instituta za globalnu održivost Univerziteta u Bostonu (IGS) i Instituta za istraživanje održivosti Schneider Electrica (SRI). U izvještaju “Izgradnja zelene budućnosti: Ispitivanje potencijala otvaranja radnih mjesta u područjima energetike, grijanja i skladištenja energije u zgradarstvu s niskim udjelom ugljika” prvi put granularno se procjenjuje otvaranje novih radnih mjesta u „zgradama budućnosti“ s niskim udjelom ugljika. Istraživanjem se na mikrorazini procjenjuju globalni rezultati zapošljavanja na temelju niskougljičnih zgrada koje obuhvataju stambene, bolničke, hotelske, poslovne, maloprodajne i obrazovne objekte u regijama Sjeverne Amerike, Evrope i Azije. Posebno se ističe potencijal postavljanja krovnih solarnih panela, dizalica topline i baterija za pohranu obnovljive energije. Danas lako dostupne tehnologije s niskim udjelom ugljika podržavaju elektrifikaciju i digitalizaciju sektora zgradarstva, što je ključno za smanjenje emisija stakleničkih plinova na globalnoj razini. Globalni cilj je postići ugljičnu neutralnost do 2050., što predstavlja razumni vremenski okvir za dekarbonizaciju zgrada te osigurava da se procjene za nova radna mjesta iz istraživanja tijekom vremena u potpunosti ostvare. – Često se zanemaruju i socioekonomske prednosti koje donosi zelena tranzicija. Istraživanje Schneider Electrica i Univerziteta u Bostonu to također dokazuju. Zapošljavanje u ekonomijema koja su u zelenoj tranziciji često je tema o kojoj se polemizira jer ljudima nisu jasne prilike koje donosi prelazak na održivost, rekao je Benjamin Sovacool, direktor Instituta za globalnu održivost Univerziteta u Bostonu i profesor na studiju Zemlja i okoliš Visoke škole za umjetnost i nauka, prenosi Lider. – Istraživanje koje smo proveli pruža uvid u značajni potencijal za otvaranje novih radnih mjesta dekarbonizacijom zgrada te potkrepljuje činjenicu da održivost može ublažiti socioekonomske probleme i pozitivno oblikovati klimatsku politiku – dodao je. Detaljne procjene koje su iznesene u istraživanju mogu biti od iznimne koristi firmama, zajednici i vladi pri izradi građevinskih projekata. Razumijevanje potencijala za stvaranje radnih mjesta u tranziciji ka nultim emisijama vodika prilika je za poticanje promjena načina razmišljanja i najskeptičnijih, ali ujedno i implementacije preporuka i pravilnika struke u primjeni zelene energije. Donositeljima odluka u građevinskim projektima, procjene novih radnih mjesta mogu pomoći u predviđanju samog opsega projekta, njegovih ulaganja, načina upravljanja i općenito utjecaja. Potencijal za otvaranje novih radnih mjesta ovisi o regiji i vrsti zgrade. Primjerice, stambene zgrade omogućuju 0,05 radnih mjesta po zgradi, dok se kod poslovnih zgrada broj kreće između 0,3 i 4,7 radnih mjesta po zgradi. Međutim, zbog broja višenamjenskih stambeno-poslovnih zgrada potencijal za otvaranje radnih mjesta premašuje milione. Značajno otvaranje novih radnih mjesta predviđa se u Evropi, pri čemu se potencijalni rast zaposlenih posebno očekuje u nekoliko ključnih zemalja. Tako bi se u Francuskoj moglo otvoriti 295.000 radnih mjesta, u Njemačkoj 257.000 radnih mjesta, Italiji 252.000 radnih mjesta, Ujedinjenom Kraljevstvu 247.000 radnih mjesta, Španiji 212.000 radnih mjesta i Nizozemskoj 66.000 radnih mjesta. Najveći potencijal za otvaranje radnih mjesta stvara korištenje dizalica topline u velikim zgradama te baterije za pohranu obnovljive energije u regijama s viškom solarne energije. Pri tome, najveći udio radnih godina temelji se na njihovoj izgradnji i montaži. Istraživanje se nastavlja na nedavna otkrića SRI-ja prema kojima se emisije ugljikovog dioksida mogu smanjiti preko 60 % implementacijom rješenja s niskim udjelom ugljika te do 70 % primjenom digitalnih tehnologija za upravljanje energijom u postojećim poslovnim zgradama.
Koje su kriptovalute u fazi ubrzanog rasta i koje treba pratiti do kraja godine

Marx.ba Unatoč tome što je monetarno pooštravanje privremeno pauzirano na ovomjesečnom sastanku FOMC-a, predsjednik Feda Jerome Powell jasno je dao do znanja da su dodatna povećanja kamatnih stopa u pripremi. Također je otkrio da bi referentne stope mogle biti znatno više u 2024. nego što je prethodno predviđeno. U međuvremenu, izvršni direktor JPMorgana Jamie Dimon iznenadio je publiku na događaju Bloomberg kada je predviđao stopu federalnih fondova od 7 posto u bliskoj budućnosti. To bi vjerovatno dovelo američku ekonomiju u recesiju. Kao posljedica ovoga, S&P 500 i NASDAQ-100 su zabilježili pad, dok je indeks američkog dolara dosegnuo nove visine. Oba indeksa su tradicionalno imali negativan odnos prema BTC-u. Također su Komisija za vrijednosne papire i burze SAD-a dodatno odgodile donošenje odluke o zahtjevima za spot Bitcoin ETF-ove koji se nalaze na čekanju. Unatoč tome, najveća kriptovaluta je uspjela zadržati ključnu cijenu od 26.000 dolara. S obzirom na predstojeće četvrto finansijsko tromjesečje, koje je dosad tradicionalno bilo najuspješnije razdoblje za Bitcoin, investitori se trenutno pripremaju za očekivani rast vrijednosti. Priznati analitičar @CryptoJelleNL, sa gotovo 50 hiljada pratitelja na platformi X, iznio je uvjerenje da bi cijena Bitcoina mogla dosegnuti 42.000 dolara do kraja tekuće godine. S druge strane, Michael van de Poppe iz MN Tradinga, čiji broj pratitelja na platformi X iznosi skoro 600 hiljada, izražava oprezniji stav predviđajući da će vrijednost ovog tokena ipak premašiti granicu od 30.000 dolara. Bitcoin nije jedina kriptovaluta kojoj se predviđa da će profitirati od porasta “Uptobera”. Struka govori o još dva potencijalno uspješna tokena koja bi mogla doživjeti značajan rast u narednom mjesecu. Bitcoin Minetrix Industrija rudarenja Bitcoina donedavno je bila rezervirana za velike kompanije s visokim ulaganjima. To je bilo posebno izraženo tokom razdoblja rasta tržišta kada su nagrade za rudarenje BTC-a i rezerve postale iznimno vrijedne. Nažalost, mali ulagači nisu imali pristup ovim potencijalno profitabilnim mogućnostima, budući da su dominirale moćne firme s sofisticiranim hardverskim postavkama. No, Bitcoin Minetrix, jedinstveni projekt, mijenja ovu dinamiku putem svoje tokenizirane i decentralizirane platforme za rudarenje u oblaku. Sada mali ulagači mogu jednostavno stjecati BTCMTX tokene i ulagati ih u zamjenu za neprenosive rudarske kredite. Ovi krediti mogu se iskoristiti tokom rudarenja u oblaku ili za ostvarivanje postotka prinosa, pružajući pristup unosnim nagradama za rudarenje BTC-a. Moto projekta, “Bitcoin Minetrix rudari Bitcoin tako da vi ne morate”, jasno izražava njegove prednosti. Ovaj pristup omogućuje malim ulagačima posjedovanje dijela računarske snage, bez potrebe za specifičnim tehničkim znanjem ili troškovima vođenja složenih operacija rudarenja. Dodatno, mehanizam “stake-to-mine” u Bitcoin Minetrixu rješava nedostatke tradicionalnih platformi za rudarenje u oblaku. Na primjer, uobičajene platforme često zahtijevaju od korisnika depozite i sklapanje dugoročnih ugovora. No, Bitcoin Minetrix uklanja te prepreke omogućujući ulagačima otkazivanje uloga i prodaju tokena kad god to žele. Ovaj jedinstveni projekt je već privukao značajan interes. Zainteresirani kupci mogu stjecati BTCMTX tokene po povoljnoj cijeni od 0,011 USD i sudjelovati u pretprodaji kako bi ostvarili maksimalni povrat ulaganja. Meme Kombat Meme coini tradicionalno bilježe eksplozivan rast cijena tokom općeg uzleta tržišta. Primjerice, tokovi poput Dogecoina i Shiba Inua postali su poznati tokom tržišnog uzleta 2021. godine. Prema trgovcima kao što je Jacob Bury, Meme Kombat bi mogao biti sljedeći meme coin na tržištu s potencijalom 100x rasta. Projekt se ističe spojem nekih od najpopularnijih trendova na kripto tržištu, uključujući play-to-earn, gambleFi, on-chain staking i umjetnu inteligenciju. Meme Kombat platforma postavlja se kao virtuelna borilačka arena na kojoj će se odvijati sukobi između likova koji predstavljaju omiljene meme coine poput Doge, Shiba, Pepe, Wojak i Sponge. Koristeći dinamičku vizualizaciju temeljenu na umjetnoj inteligenciji i nasumični tok događaja, bitke postaju nepredvidive i uzbudljive. Igrači imaju mogućnost kladiti se međusobno ili protiv same igre, uz dodatak uzbudljivih sporednih klađenja. Upotreba blockchain tehnologije osigurava transparentnost i sigurnost u procesu klađenja. Uslužni program za ulog za zaradu Meme Kombata nudi impresivan APY od 112%, omogućujući ulagačima generiranje pasivnog prihoda dok istovremeno mogu uložene tokene koristiti i za klađenje. Projekt je napravio potez bez presedana, ali dobrodošao. Otkrio je identitet cijelog tima programera, uključujući osnivača Matta Whitemana. Ova transparentnost potiče povećano povjerenje između investitora i tima. Pretprodaja Meme Kombat-a privukla je pažnju investitora premašivši prag od 100 hiljada dolara u manje od sedam dana, piše Lider.
Oni znaju kako: Prostori koji su grad pretvorili u coworking meku

Marx.ba Prednosti i nedostaci home officea česta su tema razgovora, a jedan od odgovora koji se dosta provlači je onaj kako je rad od doma odličan, no u određenoj mjeri. I, tu u priču ulaze coworking prostori, odnosno radna mjesta ili uredi koji se mogu unajmiti na nekoliko dana, sedmica ili mjeseci. Takva su mjesta idealna za kreativce, start-upove i freelancere, a bitan je i momenat networkinga, s obzirom na to da se susreću ljudi raznolikih interesa i iz različitih branši. Fleksibilni coworking prostori ne pružaju samo inspirativnu atmosferu, već i priliku za uspostavljanje kontakata i međusobnu podršku. Coworking prostori u Berlinu pričaju sjajne priče, a svi se slažu da potiču kreativu i produktivnost. Beydes, Berlin-Tegel Prostor je otvoren 2021., i to u nekadašnjem poštanskom uredu. Obojeni zidovi i upadljive tapete savršena su pozadina za video-pozive, dok zvučno izolirane kabine pružaju privatnost prilikom telefoniranja. Posebno je impresivna galerija s radnim stolovima, čija je visina šest metara. Dobrodošli su i ljubimci, čak su dostupne poslastice i košare za spavanje. Korisnici ureda imaju besplatnu kafu i bezalkoholna pića, a svega par minuta vožnje biciklom udaljen je trg idealan za after work druženje. Betahaus, Berlin-Kreuzberg Prostor je funkcionalan od 2009., otkad se u njemu susreću mladi start-upovi i freelanceri, tech-entuzijasti i neprofitne organizacije, manje firme, čak i velike korporacije koje jedan od prostora žele unajmiti za svoja događanja. Uređen je u industrijskom stilu, a na pet spratova, osim moderno uređenih radnih mjesta i brzog interneta, Betahaus pruža i jedinstvenu atmosferu koja potiče kreativnost. Uz radne, tu su i zajednički prostori gdje članovi mogu izmjenjivati iskustva i povezati se. St. Oberholz, Berlin-Mitte Vlasnik Ansgar Oberholz bio je prvi ugostitelj u Berlinu koji je svojim gostima pružio bežični pristup i priključke za punjenje uređaja, kada je shvatio da ljudi u njegov kafić dolaze kako bi radili. Brzo se broj prijenosnih računara u kafiću popeo na nivo koja se rijetko gdje drugdje mogla vidjeti, a time je počela i borba za utičnice. U prostoru je i dalje moguće raditi uz šoljicu kafe i doživjeti dio berlinske historije u bivšoj pivnici na Rosenthaler Platzu. Međutim, oni kojima je ovakva varijanta prebučna, mogu unajmiti vlastiti radni sto ili ured u jednom od 22 coworking prostora diljem Berlina, a koji su u vlasništvu St. Oberholza. The Factory, Berlin-Kreuzberg Jedinstveno mjesto kombinira kreativnost, kulturu i poslovanje. Bivša je tvornica pretvorena u živahno središte za dizajnere i poduzetnike, a u njoj se redovito održavaju radionice i događanja koja privlače posjetitelje, ne samo iz Njemačke, već iz cijelog svijeta. The Factory je izvrsna platforma za sve talente koji žele predstaviti svoje ideje te se integrirati s drugim kreativcima i poduzetnicima. Poseban faktor ovog prostora je tzv. “organska akceleracija”. Šta to znači? Putem razmjene ideja i znanja s drugim kreativcima te uz podršku lokalnog tima, talenti mogu unaprijediti svoje vještine i napredovati u karijeri. AD Magazin naziva takav koncept “ekosustavom za inovacije” Mindspace, Berlin-Charlottenburg Coworking prostor na zapadu grada inspirirajuće je okruženje za start-upove, freelancere, kao i etablirane tvrtke. Pogodnosti poput visokotehnoloških konferencijskih dvorana, zajedničkih kuhinja i impresivne terase na krovu ispunjavaju mnoge zahtjeve. Dostupan je i vrhunski concierge servis, kao i voditelj koji na licu mjesta riješava eventualne probleme i zahtjeve te svakom članu omogućuje da se fokusira isključivo na posao. Networking je posebno zastupljen tijekom wellness, lifestyle i ostalih radionica, a radna mjesta moguće je fleksibilno rezervirati: samo za jedan dan ili mjesečno, bez obaveze. Tog Pressehaus Podium, Berlin-Mitte AD Magazin piše kako je riječ o potpuno novom coworking prostoru koji se tek mora dokazati, no dizajn i oprema su impresivni. Nalazi se blizu Alexanderplatza i pripada londonskoj firmi The Office Group. Zgradu su izgradili po projektu renomiranog berlinskog arhitektonskog ureda Gerkan, Marg i Partner. Prostorom dominiraju staklo i čelik s kosim krovom koji pruža obilje prirodnog svjetla. Materijali su većinom prirodni i održivi, a u prostoru se nalaze i kafić, dio za fitness, sky lounge, tuševi te dio za pohranu bicikala. WeWork, Berlin-Mitte Coworking prostori WeWorka dostupni su u mnogim većim gradovima, a samo u Berlinu postoji njih osam. Podružnica nedaleko od Hackescher Markta okružena je brojnim kafićima, restoranima i barovima idealnima za druženje poslije posla. Nudi i niz pogodnosti: za one koji ne putuju autobusom ili vozom, dostupan je parking uz zgradu, a dobrodošli su i kućni ljubimci. Tu je i odlično opremljen wellness prostor te dojmljiv eksterijer za druženje.
Marx.ba analizira: Koliko je BiH uvezla, a koliko izvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u 2023. godini

N. D. Bosna i Hercegovina najviše mlijeka i mliječnih proizvoda uvozi iz Evropske unije, podatak je koji nije novi i takav trend se nastavlja. Sa druge strane naša zemlja najviše izvozi u zemlje članice CEFTA-e, a u prošloj godini i uvoz i izvoz su značajno povećani. Prema Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, zaključno sa krajem septembra, u ovoj godini smo uvezli mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu od 169.732.128,98 KM, dok je izvoz u istom tom periodu bio u vrijednosti 97.775.606,92 KM. Analizom podataka UIO BiH može se zaključiti da smo najviše uvozili iz kategorije sir i skuta, što je iznos 86.679.897,47 KM, a zatim slijedi segment mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatog šećera ili drugih sladila što je iznos od 35.411.743,65 KM. Po vrijednosti na trećem mjestu je kategorija mlaćenica, kiselo mlijeko i pavlaka, jogurt, kefir i ostalo fermetirano ili zakiseljeno. Ukupno je uvezeno 20.538.028,92 KM. Kada se radi o izvozu ubjedljivo prednjači segment mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatog šećera ili drugih sladila. Za devet mjesci ove godine, izvezdli smo ukupno 37.492.201,46 kilograma, što je 57.934.138,38 KM. Na drugom mjestu je segment sir i skuta u vrijednosti od 11.775.847,89 KM. Kada se radi o segmentu maslac i ostale masti i ulja, dobiveni od mlijeka i mliječni namazi uvezli smo 1.413.463,79 kilograma u iznosu 16.673.403,73 KM, dok smo izvezli 397.264,94 kilograma u vrijednosti od 4.331.493,11 KM. Surutka, koncentrirana ili nekoncentrirana, s dodatim šećerom ili drugim sladilima, zanimljivo, uvezena je u iznosu 7.354.156,04 KM. Inače, najviše smo uvozili u avgustu (21.930.611,39 KM), dok smo imali najbolji izvozni rezultat u julu ove godine, kada smo izvezli proizvode u vrijednosti od 11.777.438,44 KM. Možda je i najzanimljivi podatak da smo količinski izvezli više nego što smo uvezli. Prema podacima UIO u našu zemlju je uvezeno 40.569.852,99 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, a izvezeno 50.135.413,51 kilograma, ali jasno da se radi o sirovini koja jasno ima manju vrijednost od gotovih proizvoda koje kasnije uvozimo.
Investicija koja mijenja pravila: Chevron kupuje rivala za 53 milijarde dolara

Marx.ba Naftna kompanija Chevron preuzima manjeg rivala Hess Corporation u transakciji vrijednoj 53 milijarde dolara, objavljeno je u ponedjeljak. Kupovinom konkurenta velika naftna korporacija želi povećati svoj udio u naftom bogatoj Gvajani. Međusobni dogovor usmjerit će dva najveća naftna diva, Chevron i Exxon Mobil direktno u dva najbrže rastuća naftna bazena na svijetu, bazen iz škriljevca i područje Gvajane. Gvajana je posljednjih nekoliko godina postala veliki proizvođač nafte nakon velikih otkrića Exxon Mobila, njegovog partnera Hessa i kineskog CNOOC-a, koji zajedno proizvode 400.000 barela na dan zahvaljujući dva offshore projekta. Dvije kompanije najavile su da bi mogle razviti do deset projekata za pučinu. Za kupnju Hessa, Chevron dioničarima nudi 171 dolar za svaku dionicu Hessa, što implicira premiju od oko 4,9 posto u odnosu na cijenu pri posljednjem zatvaranju trgovine. Očekuje se da će se izvršni direktor John Hess iz Hess Corpa pridružiti Chevronovom upravnom odboru nakon što se ugovor zaključi oko prve polovice 2024., piše Reuters. Očekuje se da će kombinirana kompanija nadmašiti proizvodnju i novčani tok brže i duže od trenutnih petogodišnjih prognoza Chevrona, objavile su firme. – S većim povjerenjem u predviđeno dugoročno stvaranje gotovine, Chevron namjerava vratiti više gotovine dioničarima s većim rastom dividende po dionici i većim otkupom dionica, rekao je Chevronov finansijski direktor Pierre Breber u izjavi. Dogovor je uslijedio nekoliko sedmica nakon što je konkurent Exxon ponudio od 60 milijardi dolara za Pioneer Natural Resources koja bi ga učinila najvećim proizvođačem u najvećem naftnom polju u SAD.
Najskuplja cesta u Hrvatskoj od danas u prometu: U gradnji veliku ulogu imala bh. kompanija

Marx.ba (Izvor: Facebook) Državna cesta D403 danas je u Rijeci puštena u promet. Najskuplja cesta u Hrvatskoj, kako je nazvana već od samog početka gradnje, prije tri godine, otvorena je za promet vozila u poslijepodnevnim satima. Na trasi ceste D403 koju je gradio konzorcij tvrtki GP Krk, Kolektor CPG iz Slovenije i Euro-asfalt iz BiH, izgrađen je niz vrlo zahtjevnih cestovnih objekata, pri čemu gotovo čitava, niti tri kilometra duga cesta, prolazi kroz usjeke, tunel, željeznički podvožnjak ili vijaduktima pa je praktički cijela pod zemljom ili u zraku, objavili su hrvatski mediji. Najzahtjevniji objekt na trasi ceste bio je trotračni tunel Podmurvice, dug 1.300 metara, kojim će promet teći dvjema kolovoznim trakama uzbrdo, od ulaza s kružnog toka pokraj zgrade Zapadnog trgovačkog centra u smjeru čvora Škurinje, i jednom kolovoznom trakom trakom u obrnutom smjeru. Paralelno s glavnom cijevi tunela, u sklopu projekta izgrađen je i 850 metara dug evakuacijski tunel, zajedno s više evakuacijskih izlaza na površinu. Izgrađen je i niz drugih objekata – usjeka, potpornih zidova, zidova za zaštitu od buke, uz svu potrebnu infrastrukturu te prelaganje velikog broja postojećih infrastrukturnih instalacija vodovoda, odvodnje, električne, plinske i telekomunikacijske mreže. – U Rijeci je danas, uz prisustvo najviših zvaničnika Republike Hrvatske, na čelu sa premijerom Andrejem Plenkovićem i potpredsjednikom Vlade i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem te brojnih zvanica iz zemlje i regije, svečano puštena u promet državna cesta DC403 od čvora Škurinje do Luke Rijeka. Riječ je, podsjećamo, o najskupljoj hrvatskoj cesti, projektu vrijednom 60 miliona eura. Naša kompanija dio je konzorcija koji je gradio ovaj veliki projekt. Dio ove zahtjevne trase je i trotračni tunel Podmurvice, dug 1.253 metra koji gotovo cijelom dužinom ide ispod stambenih zgrada, poručili su iz Euro-asfalta.
Uspješno prebrodili prepreke: Od zemlje na ivici bankrota do ekonomskog čuda

Marx.ba Prije deset godina, niko se ne bi kladio na Portugal, koji je tada bio na ivici finansijskog bankrota,a danas stručnjaci govore o “portugalskom ekonomskom čudu”. Naime, 2011. Portugal je zaista dotakao dno, u ekonomskom smislu. Spasen je u posljednjem trenutku, planom pomoći od 78 milijardi eura koji su dodijelili Evropska unija (EU) i Međunarodni monetarni fond (MMF). Ipak, uslijedilo je drastično smanjenje budžeta, sa dubokim posljedicama po ekonomsko i socijalno tkivo zemlje. Najzapadnija zemlja na evropskom kontinentu napredovala je korak po korak, diskretno, birajući hrabru politiku ponude, dok se fokusirala na svoj glavni adut, turizam. Danas mu njegovi naporni napori omogućavaju preraspodjelu na društvenom nivou. Rad i trud su se, očigledno, a struka donosi 7 stvari koje treba znati – kako biste razumjeli “povratak Portugala u igru”. Budžetski učinak bez presedana U portugalskom parlamentu ova najava je izazvala oduševljenje vladajuće socijalističke većine. Vlada planira da u 2023. godini ostvari javni suficit od 0,8% BDP-a, dok je ranije očekivala deficit od 0,4%, prema nacrtu državnog budžeta za 2024. godinu. U posljednjih 50 godina, ovo je najbolji rezultat – bez presedana. Izvršna vlast u narednoj godini računa na suficit od 0,2 odsto BDP-a, planirajući tako brži povratak uravnoteženim javnim finansijama, što je očekivala tek 2027. godine. Inflacija bi, također, trebalo da nastavi da pada na 5,3% u 2023, prije nego što uspori na 3,3% u 2024. godini. Najbolje podnijeli posljedice rata u Ukrajini Ova evropska država se bolje oporavlja u odnosu na druge, jer je i manje izložena posljedicama ruske invazije, posebno kada govorimo o energiji. Portugal je, recimo, mnogo manje zavisio od uvoza ruskog gasa, za razliku Njemačke, piše portal latribune.fr. Sofia Fernandes, stručnjak sa instituta Jacque Delors, kaže da je prošle godine izvoz, posebno tekstila i vina, bio snažan pokretač portugalske trgovine. To su, objašnjava, industrije sa veoma čvrstim znanjem i iskustvom. Osim toga, Portugal je 2021. postao i vodeći evropski izvoznik bicikala. Turizam kao žila kucavica Sa kolosalnim udjelom u portugalskom BDP-u, sektor turizma je uistinu glavno ekonomsko bogatstvo iberijske države. Prema zvaničnoj statistici, u 2022. prihodi iz ovog sektora premašili su one iz 2019. i to za 20 posto. Samo u prvoj polovini 2023. na portugalskim aerodromima zabilježen je 31 milion turista – u pitanju je rekord koji je ovoj zemlji donio 22 milijarde prihoda. Turizam je i sektor koji podstiče tržište rada sa rekordnim brojem zapošljavanja. Skoro 320.000 ljudi radi u hotelskoj i ugostiteljskoj industriji u Portugalu, ali je loša strana to što turizam počinje da se suočava sa poteškoćama upravo u zapošljavanju – trenutno treba popuniti 50.000 radnih mjesta. Politika snabdijevanja Nekoliko godina limitirane budžetskim ograničenjima koje je nametnuo Brisel, portugalske vlade koje su se smjenjivale – oslanjale su se na veoma aktivnu politiku ponude. Zemlja je, zapravo, dočekala brojne strane investicije, sa veoma povoljnim poreskim programima za međunarodne investitore i penzionere iz drugih evropskih zemalja, uključujući Francusku. Kamen temeljac ove politike su čuvene “zlatne vize”, pokrenute krajem 2012. godine, a prestale su da važe u martu 2023. U zamjenu za boravišnu dozvolu, korisnici ove posebne vize morali su da plate najmanje 500.000 eura za kupovinu nekretnine u Portugalu, da ulože milion eura u svoju privrednu djelatnost, ili da se obavežu da će otvoriti deset stalnih radnih mjesta. Tokom posljednjih deset godina, iberijska zemlja je prihodovala ukupno više od 6,5 milijardi eura u zamjenu za više od 11.000 odobrenih boravišnih dozvola, pri čemu je više od 18.000 viza izdato i rođacima ovih ulagača. Španija, neizostavni ekonomski saveznik Portugal je, kao što znamo, direktni susjed Španije, sa kojom dijeli veliku granicu. Vremenom, uspio je da od nje stvori značajnog ekonomskog saveznika. Španija nije samo glavna destinacija za nacionalni izvoz Portugala, već i njen glavni ekonomski partner. Prema podacima portugalskog nacionalnog instituta za statistiku (INE), trgovina između dvije zemlje porasla je sa 17,6 milijardi eura u 2000. godini, ili oko 14 odsto BDP-a, na 55,5 milijardi eura u 2022. godini, ili 23 odsto BDP-a. To je, ponovo, rezultat bez presedana. Zavisnost portugalske privrede od Španije je tolika da je u posljednjoj deceniji četvrtina izvoza otišla na špansko tržište. Što se uvoza tiče, trećina je stigla – ponovo – iz susjedne Španije. Njemačka i Francuska su drugi i treći trgovinski partner Portugala. Društveni izazov Ovo je druga strana medalje ekonomske politike sprovedene u posljednjoj deceniji. Da bi očistio svoje finansije, Portugal je enormno smanjio svoja ulaganja u javnom sektoru usluga. Obrazovanje, zdravlje i stanovanje su trenutno tri velika problema, takoreći rupe. – Uprkos boljem ekonomskom zdravlju zemlje, mnogi građani Portugala imaju osjećaj da su degradirani – ističe Sofia Fernandes, a istraživanja pokazuju da je pristup stanovanju glavna tačka nezadovoljstva Portugalaca. Za deset godina, zbog procvata u turizmu, cijene nekretnina su “eksplodirale”, u prosjeku za 75 posto. Uz veoma visoku napetost u urbanim zonama glavnih gradova, kao što su Lisabon i Porto, prestanak “zlatnih viza” i uvođenje oporezivanja povoljnijeg za tržište dugoročnih zakupa – jesu dvije mjere koje je Vlada usvojila da bi se izborila sa ovim nezadovoljstvom. Ali, mnogi Portugalci ove mjere smatraju – nedovoljnim. Ipak, na drugom frontu je budžet portugalske vlade za 2024. koji predviđa povećanje javnih investicija u zdravstveni sektor (kao u Francuskoj, pogoršanje bolničke njege je realni problem), obrazovanje i stanovanje. Za narednu godinu planirano je i značajno smanjenje poreza na dohodak, tako da će minimalna zarada tokom 14 mjeseci porasti sa 760 na 820 eura, a penzije u prosjeku za 6,2 odsto. Digitalna i zelena energija Portugal svoju budućnost vidi u digitalnoj i zelenoj energiji, svjestan potrebe za diversifikacijom svoje ekonomije. Zemlja, dakle, danas intenzivno ulaže u nove industrije, a Sofia Fernandes to ovako objašnjava: – Portugal je prošle godine pokrenuo veliki akcioni plan za digitalnu tranziciju. Također, ima značajan tehnološki ekosistem pokretanja. Sve više digitalnih nomada dolazi u Portugal, gdje se nalaze i call centri za velike kompanije, kao što je Microsoft. Osim toga, udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u Portugalu je jedan od najvećih u Evropi, oko 60%, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA). Kako se navodi, to se dešava zahvaljujući vjetru i hidroelektrici, kao i investicijama u solarnu energiju. Međutim, uprkos ovim naporima, Portugal i dalje ostaje zavisan od fosilnih goriva u ukupnoj potrošnji.