Lideri promjena: Zašto je uloga direktora odgovornih za strategiju sve važnija u kompanijama
Marx.ba U svijetu definiranom stalnim promjenama uloga direktora odgovornih za strategiju (engl. chief strategy officer – CSO) sve je važnija. Dok se organizacije bore s dugotrajnim učincima geopolitičkih napetosti i ekonomskim neizvjesnostima, višefunkcionalna stručnost tih direktora i njihovo razmišljanje usmjereno na strateški rast i razvoj pokazali su se neprocjenjivo važnim za njihove organizacije. Kako bismo razumjeli evoluciju uloge CSO-a u skladu sa zahtjevima iz okružja, provedena je anketa među 117 direktora odgovornih za strategiju u dvadeset zemalja koja je zatim dopunjena intervjuima s mnogima od njih. Nalazi bacaju svjetlo na evoluciju i modernizaciju funkcije CSO-a, kao i na aktivne korake koje oni čine kako bi odgovorili na promjenjive tržišne potrebe, piše Lider. Ubrzano formiranje timova Prije svega, primjetno je da se odjel strategije i uloga CSO-a moderniziraju i razvijaju ukorak s promjenjivim okruženjem. Organizacije posvećuju funkciji strategije sve više resursa i ljudi, reflektirajući tako njenu sve veću važnost u upravljanju transformacijom kompanije. Naime, formaliziranje funkcije strategije s posvećenim direktorom i zaposlenicima postalo je sve raširenije, praćeno proširenjem uloge te funkcije. Čak 74 posto anketiranih odgovorilo je da njihove organizacije adresiraju koncept strategije s pomoću formalne korporacijske funkcije s posvećenim vodstvom i osobljem – to je porast od 12 postotnih bodova u usporedbi s 2021. godinom. Nadalje, odjeli strategije (onih firmi koje ih imaju) također su porasli, pri čemu 35 posto anketiranih organizacija ima više od deset posvećenih zaposlenika u tom odjelu, što je povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na 2021. Stoga se može zaključiti da su ulaganja kompanija u kapacitete i sposobnosti CSO-ova i njihovih timova u korelaciji s tržišnom neizvjesnosti, odnosno s rastom intenziteta i učestalošću tržišnih oscilacija. Obrisi modernog odjela strategije postali su jasniji nego proteklih godina, a organizacije koje tek trebaju formalizirati funkciju imale bi koristi od aktivnog uspostavljanja službene funkcije strategije. Gledaju u budućnost Anketa također pokazuje da funkcije odjela strategije i uloga CSO-ova doživljavaju velike promjene. CSO-ovi igraju ključnu ulogu u vođenju organizacijskog rasta, izgradnji otpornosti i povećanju profitabilnosti. Naime, iako svi članovi uprave poduzeća imaju stratešku odgovornost unutar svojih domena, oni obično većinu svoga vremena usmjeravaju na svakodnevne odgovornosti vođenja posla ili funkcije. Područje CSO-a je, s druge strane, cjelokupna firmina strategija. CSO ima pokretačku ulogu u predviđanju budućnosti i mobiliziranju organizacije da odgovori na izazove. Temeljna je zadaća CSO-ova poticati preispitivanje dugotrajnih stajališta, tzv. korporacijskih dogmi, i animirati kolege voditelje da na drukčiji način razmišljaju o tržišnom okruženju. Kako bi to ostvarili, moraju izgraditi povjerenje i ugled poznavanjem industrije i preduduzeća te sposobnošću odlučivanja pri često spornim strateškim izborima. Stoga dobar CSO mora imati viziju i poznavati alate i metodologije za modeliranje strategija. Također treba znati uspostaviti dobre odnose s rukovodećim timom i biti dobar moderator radionica brainstorminga – kreativnih sastanaka za zajedničko traženje i razmatranje ideja te kreativnu raspravu. Poveznica unutar organizacije Kako se organizacije prilagođavaju promjenjivom okruženju, njihove strateške funkcije postaju formaliziranije, veće i agilnije. Naime, pojmovi “sjecište” i “poveznica” sažimaju ulogu CSO-ova pokazujući da ti direktori moraju inicirati i moderirati ključne rasprave i saradnje u svojim organizacija i izvan njih. Interno, CSO-ovi proširuju svoju funkciju djelujući na nivou sjedišta kompanije, ali i na nivou poslovnih jedinica kako bi se ojačala poveznica između korporacijske strategije i operative. Tradicionalni centralizirani operativni modeli zamjenjuje se decentraliziranim modelima koji CSO-ovima omogućuju da učinkovito uravnoteže svoje uloge. Sudjelovanjem funkcije strategije unutar poslovnih jedinica mogu transponirati strategiju u operacije i tako povećati vrijednost cijele organizacije. Ta njihova uloga u povezivanju središnjice i poslovnih jedinica smanjuje provedbene rizike, odnosno mogućnost da strategije postanu tzv. ladičarski dokumenti umjesto opipljive i izvedive inicijative. Ta kohezivna uloga omogućuje im također održavanje snažne interne mreže kontakata i saradnje u cijeloj organizaciji, što im pomaže u praćenju unutarnjeg funkcioniranja organizacija i veće uključenost uposlenika na svim organizacijskim nivoima u donošenje strategija i provedbu strateških inicijativa. Federativni model Naši intervjui s CSO-ovima potvrđuju praksu prelaska na novi, federativni model funkcioniranja. Jedan od njih slikovito je istakao: “Imamo odjel strategije koji djeluje više kao povratna sprega s operativom, radije nego funkcija koja spušta imperative odozgo prema dolje, integriramo timove koji “slušaju i osjećaju” organizaciju kako bismo mogli bolje oblikovati korporacijsku strategiju (…). To pomaže u povezivanju procesa definiranja strategije i njezine provedbe.” Također, osim internog povezivanja, CSO-ovi aktivno povezuju kompaniju s vanjskim elementima. Preuzimaju aktivnu ulogu u predstavljanju svojih organizacija u provrednom ekosistemu (putem raznih predstavničkih tijela, asocijacija, partnerstava itd.) jer prepoznaju snažnu korelaciju između tržišnih trendova i rezultata vlastite organizacije. Naime, u poslovnim ekosistemima smanjuju se granice između konkurenata i partnera, a sudionici tog ekosistema zajedno evoluiraju kako bi stvorili, proširili i opsluživali tržišta na načine koji nadilaze mogućnosti pojedinačne organizacije. Teme u fokusu Naime, iz istraživanja je primjetno da CSO-ovi stabilnih i uspješnih organizacija daju prioritet temama koje su okrenute budućnosti, a oni u manje uspješnim kompanijama fokusiraju se na restrukturiranje i preusmjeravanje svojih kompanija. Finansijska stabilnost i poslovni uspjeh kompanije omogućavaju njihovim CSO-ovima da daju prednost integraciji korisničkog iskustva ili zelenih i društveno odgovornih praksi u strategiji svoje organizacije. CSO-ovi manje uspješnih preduzeća usmjeravaju svoj fokus prema unutra kako bi pronašli nove mogućnosti rasta zahvaljujući novim poslovnim idejama i inovacijama dok istodobno “dovode svoju kuću u red”. Razlike su vidljive i u tome što CSO-ovi uspješnijih kompanija provode više vremena u ulozi savjetnika koji pomažu u oblikovanju strategije i kao voditelji posebnih projekata/inicijativa visokog učinka, a u manje uspješnim kompanijama koncentriraju se na ulogu “inženjera”, odnosno osobe odgovorne za projektiranje i vođenje procesa strateškog planiranja. Razlog je možda u tome što je prioritet manje uspješnih organizacija brza promjena smjera performansa koje slabe, zbog čega je potrebnije da CSO-ovi budu pragmatičniji i operativniji kako bi pogurali promjene te imali veći nadzor nad provedbom strategije. Prema održivom uspjehu Bez obzira na razlike, u obje grupe CSO-ova (u uspješnijim i manje uspješnim organizacijama) bilježi se interes ulaganja vlastitih resursa u prepoznavanje područja budućeg rasta kako bi bolje pripremili svoju organizaciju za iduće razdoblje. Dok je održavanje stabilnosti poslovanja ključno za operativnu učinkovitost i pouzdanost, ulaganje u inovacije i istraživanje ključno je za dugoročni rast kompanije. Stoga istraživanje pokazuje da CSO-ovi teže preusmjeravanju dijela svojih resursa
Uskoro dostupno i u Evropi: Kriptovalute kao nova opcija plaćanja luksuznog Ferrarija
Marx.ba Od sad se u SAD luksuzni sportski automobil Ferrari može kupiti i kriptovalutama, a uskoro će taj oblik plaćanja biti dostupan i u Evropi. Voditelj marketinga i komercijale u Ferrariju Enrico Galliera je za Reuters objasnio da su ih na takav potez potaknuli zahtjevi njihovih bogatih kupaca, iako su se prije bitcoin i razni tokeni smatrali nepraktičnima za trgovinu. Nepotpuna regulacija i visoka potrošnja energije dodatno su usporavale širenje kriptovaluta kao sredstva plaćanja. Poznati proizvođač električnih automobila Tesla je 2021. počeo prihvaćati plaćanje u bitcoinu, ali je ubrzo je izvršni direktor Elon Musk brzo odustao od toga. – Kriptovalute su uložile napore kako bi smanjile svoj ugljični otisak uvođenjem novog softvera i većom upotrebom obnovljivih izvora energije – odgovorio je Galliera na Muskov argument da od njih odustaje zbog “zabrinutosti za okoliš”. Ferrari je u prvoj polovici ove godine isporučio više od 1.800 automobila u Ameriku, ali još nema jasnih procjena koliko bi se njih moglo kupiti pomoću kriptovaluta. – Kompanija jednostavno želi testirati ovaj svemir mogućnosti koji se širi na tržištu. Ovo će nam pomoći da se povežemo s ljudima koji još nisu naši klijenti, ali bi si mogli priuštiti Ferrari, rekao je Enrico Galliera. Italijanska kompanija, koja je 2022. prodala 13.200 automobila čije se cijene kreću od 200 hiljada do 2 miliona eura, planira proširiti kripto shemu na Evropu do prvog kvartala sljedeće godine, a potom i na druge regije u kojima kripto je zakonski prihvaćen. Trenutno nema velikih razlika između SAD i Evrope po pitanju interesa za takvo plaćanje. Evropa, Bliski istok i Afrika najveća su Ferrarijeva regija na koju otpada 46 posto ukupnih isporuka automobila u prvoj polovici ove godine. Ferrari se okrenuo jednom od najvećih procesora plaćanja kriptovalutama, BitPayu, za početnu fazu u SAD. Omogućit će transakcije u bitcoinu, etheru i USDC-u, a Ferrari može koristiti druge procesore plaćanja u različitim regijama. – Cijene se neće mijenjati, nema naknada, nema dodatnih naknada ako plaćate putem kriptovaluta. Uvjeren sam da će nam se i druge firme uskoro pridružiti, rekao je Galliera.
Manchester United: Ko je britanski milijarder koji je glavni kandidat za vlasništvo u slavnom klubu
Marx.ba Jim Ratcliffe je vodeći kandidat za kupovinu engleskog fudbalskog giganta Manchester United. Nedavno revidirana ponuda britanskog milijardera daje mu prednost u odnosu na rivalski predlog katarskih investitora, piše Bloomberg. Predsjednik hemijske kompanije Ineos Group Holdings je u pregovorima sa američkim vlasnicima kluba, porodicom Glaser i njihovim savjetnicima o strukturi budućeg ugovora, poručuju insajderi. Prema uslovima o kojima se raspravlja, Ratcliffe bi mogao da ponudu za neke od akcija koje drže Glaseri i manjinski investitori u klubu iz Manchestera. Ratcliffe bi mogao da završi sa početnim udjelom od otprilike 25 posto po ugovoru koji bi mogao da procijeni klub na više od pet milijardi funti, odnosno 6,1 milijardu američkih dolara. Porodica Glaser trenutno smatra da je Ratcliffeova ponuda za manjinski udio atraktivnija od alternativne ponude katarskog fonda za cijeli klub. Upravni odbor legendarnog kluba će razgovarati o najnovijem prijedlogu na sastanku u narednih nekoliko dana. Katarska grupa bi i dalje mogla da poveća svoju ponudu, a dionice Manchester Uniteda pale su u četvrtak u Njujorku za 0,8 posto, što je klubu dalo tržišnu kapitalizaciju od oko 3,2 milijarde dolara – upola manje od procjene Ratcliffea. Pritom, dionice su porasle za više od 50 posto u posljednjih 12 mjeseci.
Srebro i zlato za svakoga: Plemenite kovine u svijetu ulaganja
Marx.ba Zlato je poznato kao jedan od najstabilnijih i tradicionalno cijenjenih oblika ulaganja. Njegova se vrijednost ne mijenja tako brzo kao vrijednost novca, što ga čini pouzdanim ulaganjem u vrijeme ekonomske nestabilnosti. Osim toga, zlato je također ograničen prirodni resurs, što znači da se do njega ne dolazi lako. Srebro ima slična svojstva kao zlato, ali košta daleko manje. Ipak, srebro je cijenjeno zbog svoje vrlo široke industrijske upotrebe, osobito u elektronici i fotonaponskim uređajima. To srebru daje veću svestranost u usporedbi sa zlatom piše Poslovni plus. Razlike Vrijednost: Zlato ima veću vrijednost od srebra. To znači da je potrebno više novca za kupovinu iste količina zlata u odnosu na srebra. U ovom trenutku je to preko 80 puta više novca za istu količinu srebra. Upotreba: Srebro se češće koristi u industriji zbog svojih jedinstvenih svojstava vodljivosti i refleksije svjetlosti. Zlato se uglavnom koristi za nakit, ukrase i investicije. Količina: Količina zlata u svijetu je ograničena i teško dostupna, dok je srebro raširenije i nešto dostupnije, ali i njegova je količina ograničena te se brzo smanjuju zalihe na poznatim i aktivnim nalazištima. U svijetu se godišnje proizvede, iskopa i reciklira, oko 5.000 tona zlata, što je oko 290 milijardi eura. Zašto uključiti zlato i srebro u osobnu imovinu? Postoji nekoliko razloga zašto biste trebali razmisliti o uključivanju zlata i srebra u svoj investicijski portfelj: a) Diverzifikacija. Zlato i srebro osiguravaju raznolikost u portfelju, što smanjuje rizik. b) Zaštita od inflacije. Inflacija je proces u kojem opća razina cijena počinje rasti, smanjujući kupovnu moć novca. Tu suhoparnu definiciju već više od godinu dana osjećamo u svojim novčanicima, kada kupujemo hranu, kada vidimo cijene turističkih aranžmana, kao i kada kupujemo nekretnine. Stoga se zlato i srebro često koriste za zaštitu od pada vrijednosti valute uslijed inflacije. U usporedbi s eurom, zlato je raslo prosječno 8,5 posto godišnje u posljednjih 15 godina. Da, euro je izgubio više od 80 posto svoje vrijednosti u usporedbi sa zlatom u posljednjih 20 godina. c) Zaštita od nestabilnosti. U vrijeme geopolitičkih napetosti ili ekonomske nestabilnosti, zlato i srebro mogu djelovati kao sigurno utočište za kapital. Zlato i srebro možete čuvati kod kuće, u trezorima banaka ili što je osobito kod srebra porezno najpovoljnije, u sigurnim trezorima u Švicarskoj. d) Dugoročna ulaganja. Za ulagače koji žele dugoročne povrate, zlato i srebro su razuman dodatak portfelju.
Rekordna godina: U šta je Međunarodna finansijska korporacija uložila milijarde
Marx.ba Za Međunarodnu finansijsku korporaciju (International Finance Corporation, IFC), članicu Grupe Svjetske banke, ova fiskalna godina bila je rekordna, a ukupne investicije porasle su za 30 posto na 43 milijarde dolara. Iz IFC-a, koji je objavio godišnji izveštaj, kazali su da je to najveći obim u 60 godina postojanja. – U uslovima nezapamćenih globalnih kriza, ova fiskalna godina – između jula prošle i juna ove godine, bila je rekordna za IFC, najveću globalnu razvojnu instituciju usmjerenu na privatni sektor u zemljama u razvoju, kaže se u saopćenju. Navodi se da je u Evropi IFC ostvario rekordan program, podržavajući inovacije u oblasti zelene tranzicije, kako bi podržao globalna javna dobra, ojačao tržišta kapitala i njihovu otpornost i povećao odgovor na potrebe obnove privatnog sektora u Ukrajini. IFC, kako su kazali, prošle godine uložio je 3,8 milijardi dolara u Evropi. – Taj iznos uključuje 800 miliona dolara za inovativna finansijska rješenja sa fokusom na mikro, mala i srednja preduzeća, 300 miliona za dekarbonizaciju proizvodnje i poboljšanje sigurnosti hrane, 100 miliona u infrastrukturu i socijalne usluge, te 80 miliona dolara za podršku startapima i biznisima oslonjenim na tehnologiju, rekli su iz IFC-a. Kako je saopćeno, IFC je ulagao u reciklažu elektronskog otpada i lanac vrednosti baterija za električne vozila u Poljskoj, razvijajući fabriku baterija za električne vozila u Srbiji. – Podržao je prvu solarnu elektranu velikih razmjera u Albaniji i učvrstio poziciju zelenih obveznica za obnovljive izvore energije u Gruziji i Poljskoj, kaže se u saopćenju. Navodi se da je IFC pomogao bankama klijentima da prikupe kapital kako bi se pridržavale novih propisa, investirajući više od milijardu dolara u instrumente za jačanje tržišta kapitala u zemljama u razvoju u Evropi od 2021. godine.
Prije planiranog roka: Britanski Tide izgradio najviši modularni toranj u Evropi
Marx.ba Britanska građevinska kompanija Tide objavila je da je izgradila najviši modularni toranj u Evropi. Neboder Enclave nalazi se u Londonu, ima 50 spratova i visok je 163 metra te preuzima rekord od Ten Degreesa, tornja s 35 spratova koji se nalazi unutar istog kompleksa u College Roadu, u londonskoj četvrti Croydon, a dovršen je 2020. godine. Tide je projektirao i izgradio toranj u partnerstvu sa svojom sestrinskom firmom Vision koja se bavi razvojem i proizvodnjom modularnih građevinskih rješenja. Tide je tokom gradnje koristio tehnologiju kojom je vrijeme potrebno za planiranje, projektiranje, proizvodnju i transport modularnih dijelova potrebnih za izgradnju upola smanjeno u usporedbi sa standardnim metodama. Neboder u kojem se nalazi 937 stanova izgrađen je na površini od 2.000 kvadratnih metara. Radovi su završeni dva mjeseca prije planiranog roka. – Fantastično je da smo ovako značajan projekt završili za samo 28 mjeseci. College Road pokazuje mnoge prednosti modularne gradnje i mogućnosti kako se ograničeni prostor može transformirati u vrijednu nekretninu s gotovo hiljadu stanova. Javni prostor je revitaliziran na učinkovit i održiv način, rekao je John Fleming, predsjednik kompanija Tide Constructions i Vision Modular Systems.
Bitna stvar za moderne ekonomije: Koje evropske regije imaju najvještije radnike
Marx.ba Radnici s visokim vještinama ključni su za moderne ekonomije jer potiču inovacije, produktivnost i rast. Riječ je o visokokvalificiranim djelatnicima zaposlenim na radnim mjestima menadžera, stručnjaka, tehničara i stručnih saradnika U 2022. u Evropskoj uniji bilo je oko 80 miliona visokokvalificiranih ljudi, a oni su činili 44,2 posto ukupnog broja zaposlenih u dobi od 25 do 64 godine. Distribucija takvih zaposlenika na regionalnoj razini znatno je varirala. Od 241 regije, u 106 njih postotak radnika s visokim vještinama bilo je jednak ili iznad prosjeka EU. Najveća koncentracija kvalitetne radne snage bila je u 53 urbane regije povezane s velikim gradovima širom EU, u kojima se najmanje polovica zaposlenih osoba smatra visokokvalificiranima. Pritom su najveći udio takvih radnika imale regije glavnih gradova, piše Tportal. Tako su najveći regionalni udjeli visokokvalificiranog zapošljavanja zabilježeni u Stockholmu (73,6 posto), nizozemskom Utrechtu (68,9 posto), Luksemburgu (67,4 posto) i belgijskoj provinciji Valonski Brabant (65,8 posto). Slijede regije glavnih gradova Belgije, Francuske, Litvanije, Mađarske, Finske, Njemačke, Poljske, Nizozemske, Danske i Češke s udjelima koji variraju između 62,6 i 65,6 posto. Ruralne regije, bivša industrijska središta, kao i najudaljenije periferne regije, među onima su u Evropskoj uniji s nižim udjelom visokokvalificiranih pojedinaca. Lani su u 24 regije visokokvalificirani zaposlenici činili manje od 29,5 posto ukupne zaposlenosti među osobama u dobi od 25 do 64 godine. (Izvor: Pixsell) Te su regije uglavnom bile koncentrirane u jugoistočnom uglu Europe: 10 regija u Grčkoj, šest u Rumuniji i četiri u Bugarskoj. Među njima se našla i hrvatska istočna regija panonska Hrvatska te tri slabo naseljene regije u južnoj polovici Španije. Najniži udio visokokvalificiranih zaposlenih zabilježen je u grčkim regijama Sterea Ellada (21,8 posto) i Ionia Nisia (22,3 posto) te u rumunskoj regiji Sud-Muntenia (22,8 posto).
Azija ponovo dominira: Kakva je budućnost evropske automobilske industrije
Marx.ba Automobilska industrija je u 2022. godini ostvarila ukupne prihode od 1.875,5 milijardi američkih dolara, što predstavlja ukupnu godišnju stopu rasta od 0,8 posto od 2017. do 2022. Jasan je to pokazatelj da je riječ o industriji koja je i dalje ključna figura u svjetskom gospodarstvu, ali je neminovno da se omjer snaga unutar nje drastično promijenio u zadnjih desetak godina, prenosi Lider. Prema podacima koje je objavila Međunarodna organizacija proizvođača motornih vozila (OICA), već 13. godinu zaredom Kina dominira globalnom proizvodnjom motornih vozila, proizvevši više od 27 miliona automobila i privrednih vozila. Nakon nje nalaze se Sjedinjene Američke Države čije su kompanije prošle godine proizvele nešto više od deset miliona vozila, dok je na trećem mjestu Japan s proizvedenih 7,83 miliona vozila. Od nestašica u opskrbnom lancu do povećane inflacije i kamatnih stopa, proizvođači automobila sigurno su imali pune ruke posla. Na zapadnim je tržištima prodaja vozila pala 2022., ali u Aziji i na Pacifiku prodaja automobila uspjela je nastaviti uzlazni trend, iako skromnim tempom. Azijsko-pacifička regija je, da stvari stavimo u perspektivu, ponovno dominirala tržištem 2022., pridonoseći čak 56,5 posto globalne vrijednosti. Svi podaci iskazani su u nominalnim vrijednostima bez prilagodbe za inflaciju, a temelje se na stalnim prosječnim godišnjim kursevima za 2021. godinu. Azija iz godine u godinu pokazuje koliko je dominantna nad konkurencijom, a evropska automobilska industrija ostvaruje sve lošije brojke. Na primjer, Francuska je prije deset godina proizvodila više od dva miliona automobila, a danas jedva nešto više od milion vozila. Njemačka je prije deset godina proizvodila oko šest miliona automobila, a danas proizvodi oko tri. Tajland je tako, unatoč Renaultu, Citroenu i Peugeotu, postao veći proizvođač automobila od Francuske, a Špannija veća od svih evropskih zemalja izuzev Njemačke. Izvršni direktor Renaulta Luca De Meo rekao je na IAA Mobility konferenciji u Munchenu u septembru da francuski proizvođač automobila nastavlja s rastom svojih ulaganja u nove tehnologije, tvornice baterija i gigatvornice te se nada da će Renaultu nova čista EV jedinica, Ampere, omogućiti da se takmiči u “drugačijem sportu” od svojih tradicionalnih tržišta. – Jedna od obveza koje preuzimamo s Ampereom je zapravo smanjiti troškove za 40 posto s generacije na generaciju, a tu se radi o velikom ulaganju u tehnologiju, u razvoj, u proizvodne tehnike. Mislimo da imamo argumente i samopouzdanje da to učinimo, trebat će neko vrijeme jer su kineski proizvođači originalne opreme započeli generaciju prije Evropljana jer su tržišni uvjeti u Kini bili drugačiji, pa je to borba, a mi smo spremni uključiti se, rekao je De Meo. Od izazova s istoka ne bježi ni izvršni direktor Volkswagena Oliver Blume, koji je prošlog mjeseca za CNBC rekao da je kompanija ove godine uspostavila novu strategiju za Kinu kako bi se usredotočila na razvoj tehnologija ne bi li zadovoljila specifičnu potražnju na tamošnjem tržištu. Njemački div već je osnovao automobilsku softversku tvrtku CARIAD, kao i partnerstvo s kineskim EV startupom Xpeng, partnerom u zajedničkom ulaganju SAIC i firmom za autonomnu vožnju Horizon Robotics. – Konkurencija je također pozitivan aspekt za naše poboljšanje pa je Kina jedno od naših važnih tržišta i tamo nastavljamo snažno ulagati, rekao je Blume. Dodao je da je Volkswagen uspostavio “inicijativu velikih troškova” i vidi velike mogućnosti za povećanje proizvodnje električnih vozila uz smanjenje troškova proizvodnje baterija za 50 posto. – S jedne strane, imamo ogromno iskustvo u pogledu voznih sposobnosti automobila, imamo visoke standarde kvalitete u Volkswagen grupi, fokusiramo se na dizajn, imamo veliko naslijeđe svih naših marki, a ti aspekti su veliki prednost u usporedbi s novim konkurentima. S druge strane, moramo ubrzati što se tiče elektrifikacije, digitalizacije i povezanosti, stoga razvijamo vlastite platforme i kombiniramo ih s partnerstvom, tako da mislim da smo u dobroj poziciji, ali na kraju, ono što se računa je brzina i stoga smo u Volkswagen grupi donijeli ispravne odluke, rekao je Blume. Tokom posljednjeg desetljeća, Kina je u tišini gradila tvornice baterija vrtoglavom brzinom, s gigatvorničkim kapacitetima u zemlji koji bi trebali narasti na 4200 gigavat sati do 2030., a ta će brojka samo rasti u budućnosti, prema istraživačima iz CRU Groupa. Naglasili su da je čak i na trenutnom nivou kapacitet dvostruko veći od gigavatsati (GWh) potrebnih da se cijeli kineski vozni park “prebaci” baterijska električna vozila. – Tvornica baterija uvelike se oslanja na troškove električne energije na kraju dana, to je najveći pokretač troškova ako proizvodite baterijske ćelije, a to je ono što Evropa još mora sustići. Naši su troškovi električne energije u usporedbi s Kinom ili Sjevernom Amerikom previsoki, rekao je izvršni direktor Škode Klaus Zellmer.
Nijemci se ipak vraćaju uglju: Žele se osigurati za zimu
Marx.ba Njemačka će ove zime vratiti na tržište nekoliko zatvorenih elektrana na ugalj kako bi osigurala da najveća evropska ekonomija može da zadrži dovoljno električne energije kada potražnja bude na vrhuncu. Vlada je donijela odluku da se dozvoli ponovno aktiviranje jedinica koje pripadaju RVE AG i LEAG, navodi Ministarstvo ekonomije. Taj potez bi trebalo da pomogne u uštedi gasa i spriječi nestašice snabdijevanja u predstojećoj grijnoj sezoni, navodi se u saopštenju. Prošlogodišnja energetska kriza primorala je zemlju da se više oslanja na sagorijevanje uglja za proizvodnju električne energije nakon što je Rusija ograničila svoje snabdijevanje cjevovodnim gasom zemlji. Njemačka vlada je prošle zime ponovo priključila na mrežu elektrane na lignit ukupne snage od 1,9 gigavata nakon što su isporuke prirodnog plina iz Moskve bile gotovo potpuno zaustavljene zbog rusko-ukrajinskog rata. Budući da elektrane na lignit emituju mnogo više ugljika od elektrana na prirodni plin, Vlada će do sljedećeg ljeta dati prijedloge kako uravnotežiti povećani ugljični dioksid koji će ove elektrane proizvoditi ove zime.
Potvrdili novu investiciju: Intesa Sanpaolo banka planira ulagati u Muskov SpaceX
Marx.ba Ialijanska banka Intesa Sanpaolo objavila je da je odlučila investirati u svemirsku kompaniju američkog milijardera Elona Muska SpaceX. – Intesa Sanpaolo prepoznaje posebno važnu ulogu zrakoplovno-svemirskog sektora u razvoju ekonomije širom svijeta i stoga je odlučila ulagati u firmu koja je pokazala vrhunsku viziju bliske budućnosti, stoji u objavi italijanske banke koja uspješno posluje i u BiH. Muskova kompanija istodobno koristi iskustvo s lansiranjem letjelica u Zemljinu orbitu i u svemir za uspostavu satelitskog ssistema za širokopojasni pristup internetu, naglašavaju u Intesi. – Starlink je prvi i najveći internetski sistem u svijetu baziran na satelitima koji korisnicima širom Zemaljske kugle omogućuje superbrzi internet, uz tek kratko kašnjenje u prijenosu podataka, podupirući streaming, online igre i video pozive, dodaju. Vrijednost investicije nije objavljena. – Odluka je u skladu s bančinim poslovnim planom za razdoblje od 2022. do 2025., koji se značajnim dijelom oslanja na inovacije, navodi se u saopćenju.