Godine nisu uslov za uspjeh: Ovo su najmlađi milijarderi na svijetu u 2023.
N. D. Prosječni svjetski milijarder ima 65 godina, prema Forbsovoj listi najbogatijih ljudi na planeti, a najstariji je tajkun iz sektora osiguranja, George Joseph, koji ima 101 godinu. Ali, kako ističe Forbes, godine odavno nisu uslov za stjecanje velikog bogatstva. U stvari, postoji 15 ljudi širom svijeta koji se mogu pohvaliti bogatstvom od tri decimale iako imaju 30 godina ili manje.Najmlađi iz ove grupe su Clemente Del Vecchio i Kim Jung-youn, obojica ispod 20 godina. Uspješni očevi oba tinejdžera, Leonardo Del Vecchio i Kim Jung-ju, umrli su 2022. i ostavili im udjele u svojim kompanijama zahvaljujući čemu se i nalaze na listi najbogatijih mladih ljudi. Del Vecchio, koji je u maju napunio 19 godina, svoje bogatstvo stječe od udjela u holding kompaniji svog oca Delfin, koja ima vlasništvo u poznatom proizvođaču naočala Luxottica (poznatom po brendovima kao što su Ray-Ban i Sunglass Hut). O mladom nasljedniku, čije šestero braće i sestara (od kojih su dvoje također mlađi od 30 godina) i maćehi, ne zna se mnogo. Još se manje zna o Kimu, čije bogatstvo leži u japansko-južnokorejskom gigantu za online igre Nexon. Vjeruje se da ona i njena sestra Jung-min imaju 19, odnosno 21 godinu, ali predstavnik kompanije odbio je da komentariše njihove godine, dok Forbes, zanimljivo, nije mogao pronaći nijedan primarni izvor koji potvrđuje datume njihovog rođenja. Daleko najbogatiji u grupi mladih bogataša je nasljednik Red Bulla, Mark Mateschitz, čiji je otac Dietrich umro u oktobru 2022. Sa bogatstvom procijenjenim na 34,7 milijardi dolara, on vrijedi skoro deset puta više od sljedećeg najbogatijeg mladog milijardera, Clemente Del Vecchio i njegova dva brata i sestre. Mateschitz je ujedno i najbogatiji od svih 150 novopridošlica na listi svih milijardera za 2023. godinu. Sveukupno, 11 od 15 mladih milijardera naslijedilo je svoje bogatstvo. Samo četiri su samostalni preduzetnici koji svoje bogatstvo mogu da pravdaju vlastitim naporima. To uključuje Bena Francisa, koji je osnovao proizvođača aktivne odjeće Gymshark 2012. godine, kada je imao 19 godina, i Palmera Luckeyja, koji je prodao svoj prvi startup Facebooku i vratio se uspješnim poslovima u oblasti tehnologije odbrane. Obojica su novi članovi reda milijardera. Kao grupa, 15 mladih sa Forbesove liste vrijedi ukupno 64 milijarde dolara, 10 milijardi više nego 2022. godine, uglavnom zahvaljujući Mateschitzovom ogromnom nasljeđu. Evo 15 članova liste svjetskih milijardera koji imaju 30 i manje godina, rangiranih od najstarijih do najmlađih po neto stanju iz marta ove godine. Ben FrancisStarost: 30 | Državljanstvo: Velika Britanija | Izvor bogatstva: Gymshark | Neto vrijednost: 1,2 milijarde dolara Palmer Luckey Starost: 30 | Državljanstvo: SAD | Izvor bogatstva: virtuelna stvarnost, usluge odbrane | Neto vrijednost: 1,7 milijardi dolara Mark Mateschitz Starost: 30 | Državljanstvo: Austrija | Izvor bogatstva: Red Bull | Neto vrijednost: 34,7 milijardi dolara Gustav Magnar Witzoe Starost: 29 | Državljanstvo: Norveška | Izvor bogatstva: Uzgoj ribe | Neto vrijednost: 2,7 milijardi dolara Ryan Breslow Starost: 28 | Državljanstvo: SAD | Izvor bogatstva: E-commerce | Neto vrijednost: 1,1 milijarda dolara Leonardo Maria Del Vecchio Starost: 27 | Državljanstvo: Italija | Izvor bogatstva: Luxottica | Neto vrijednost: 3,5 milijardi dolara Katharina Andresen Starost: 27 | Državljanstvo: Norveška | Izvor bogatstva: Investicije | Neto vrijednost: 1,5 milijardi dolara Wang Zelong Starost: 26 | Državljanstvo: Kina | Izvor bogatstva: proizvodnja pigmenta | Neto vrijednost: 1,4 milijarde dolara Alexandra Andresen Starost: 26 | Državljanstvo: Norveška | Izvor bogatstva: Investicije | Neto vrijednost: 1,5 milijardi dolara Luca Del Vecchio Starost: 21 | Državljanstvo: Italija | Izvor bogatstva: Luxottica | Neto vrijednost: 3,5 milijardi dolara Kim Jung-min Starost: 21 | Državljanstvo: Južna Koreja | Izvor bogatstva: Online igre | Neto vrijednost: 1,7 milijardi dolara Kevin David Lehmann Starost: 20 | Državljanstvo: Njemačka | Izvor bogatstva: Drogerije | Neto vrijednost: 2,3 milijarde dolara Kim Jung-min Starost: 19 | Državljanstvo: Južna Koreja | Izvor bogatstva: Online igre | Neto vrijednost: 1,7 milijardi dolara Clemente Del Vecchio Starost: 18 | Državljanstvo: Italija | Izvor bogatstva: Luxottica | Neto vrijednost: 3,5 milijardi dolara
Ekonomski pokretači: Kako potrošnja, radna mjesta i digitalizacija oblikuju sadašnjost i budućnost
Š.M. Nova Mastercard studija ukazuje na uzajamnu spregu između potrošnje, tržišta rada i digitalizacije. Uzajamna povezanost potrošnje i radnih mjesta je više nego jasna. Kada potrošači više troše, kompanije u čitavom lancu nabavke su sklonije zapošljavanju novih kadrova kako bi zadovoljile potrebe i očekivanja potrošača. Veći broj zaposlenih povećava ukupnu kupovnu moć na nivou tržišta i rezultira daljim stvaranjem radnih mjesta. Isti obrazac važi i kada potrošnja opada: kompanije su manje voljne da zapošljavaju, smanjenje zapošljavanja umanjuje kupovnu moć na tržišnom nivou, što rezultira usporenim otvaranjem novih radnih mjesta. Sve ovo najbolje se u posljednje vrijeme može vidjeti na primjeru američke ekonomije koja doživljava izuzetan porast radnih mjesta, sa više od 1,2 miliona novih radnih mjesta u privatnom sektoru otvorenih samo ove godine. Ovaj ubrzan rast trenda zapošljavanja, koji premašuje čak i onaj prije pandemije, smanjio je stopu nezaposlenosti na oko 3,5% , što je nivo koji nije viđen od kasnih 1960-ih godina. Period snažnog zapošljavanja dodatno je osnažen značajnim rastom plaća od oko 6% u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje istraživanje koje je proveo Mastercard Economics Institute. Pored trendova na tržištu rada i potrošnje građana kao faktora koji pokreću ekonomski rast, ne treba zaboraviti ni činjenicu da danas tehnologija više nego ikada oblikuje način na koji živimo i poslujemo. Transformaciona moć digitalizacije koja se uvukla u gotovo sve aspekte našeg života, otvara nove mogućnosti, kako za male biznise, tako i za privredu cjelokupnog tržišta. Digitalni alati i platforme svakodnevno nastavljaju da se razvijaju i šire, a potencijal za rast, inovacije i stvaranje radnih mjesta koje oni imaju nikada nije bio očigledniji. Prihvatanje digitalizacije i svih prednosti koje ona donosi ne samo da osnažuje male biznise, već obećava i jačanje cjelokupne ekonomije. Male kompanije i novi biznisi okosnica su svake napredne ekonomije. Oni doprinose lokalnim zajednicama, pružaju mogućnosti zapošljavanja i unose inovacije u različite sektore. Međutim, često se suočavaju sa izazovima u nadmetanju sa velikim korporacijama zbog ograničenih resursa i dosega do potencijalnih kupaca. Ovdje digitalizacija stupa na snagu kao faktor koji u potpunosti mijenja prilike na tržištu. Jedna od najznačajnijih prednosti digitalizacije je kreiranje jednakih uvjeta za sve učesnike koji pokušavaju da dođu do potencijalnih kupaca. Korištenjem digitalnih platformi, male kompanije mogu sebe učiniti dostupnim globalnoj publici koja im je nekada bila van domašaja. E-trgovina je postala osnovni put za male kompanije da prikažu svoje proizvode i usluge, omogućujući im da se takmiče čak i sa najvećim igračima na tržištu. Ova činjenica ne samo da podstiče rast poslovanja, već i otvara nove mogućnosti za zapošljavanje. Kako u svijetu, tako i u BiH te regionu, mali privrednici se suočavaju sa brojnim izazovima u svom poslovanju. Ono što je i dalje infrastrukturni izazovu je prihvatni jaz, odnosno nedovoljna proširenost bezgotovinskih plaćanja na netradicionalnim lokacijama i izvan velikih gradskih centara što u današnje vrijeme rezultira odvraćanjem potencijalnih kupaca. Zbog toga je potrebno dalje raditi na edukaciji i širenju bezgotovinskih plaćanja, bez obzira na to za koju konkretnu metodu se građani opredijele, jer od široke slobode izbora koristi imaju i građani i trgovci, i na kraju – cijelo tržište. Dinamičan odnos između potrošnje, stvaranja radnih mjesta i digitalizacije kao okosnice za inovacije, čine temelj zdrave ekonomije. Njihova uzajamna povezanost osnova je ekonomskog napretka, a digitalne inicijative malim poduzetnicima pružaju idealnu priliku da jednostavno zakorače u ravnopravnu igru čak i sa najvećim igračima na tržištu.
Šta kažu stručnjaci: Ima li prostora za emocije u poslu
N. D. Vlasnici preduzeća često svoje poslovanje, posebno startapove, nazivaju djecom. Neki mogu misliti da je ovo lijepo, drugi to mogu smatrati još jednim klišeom, ali jedno je jasno – preduzetnici se mogu lično vezati za značenje koje stoji iza svog poslovanja, piše „Forbes“. „Lično vezano” podrazumijeva emocije, a emocije u poslu su tabu. Ali jesu li zaista? Ima li nešto loše u tome da ste emotivni? Postoji ideja da tretiranje startupa kao djeteta može imati suprotne rezultate. Neki ljudi vjeruju da snažna lična vezanost može ometati sposobnost rukovodioca da racionalno donosi odluke. Drugim riječima, kad god je uključeno previše osjećaja, postoji rizik da proces donošenja odluka bude ugrožen. Po stručnjacima, to zavisi od sposobnosti osobe da se nosi sa svojim emocijama. Nije li važnije naučiti kako donijeti ispravnu odluku dok se nosite s različitim vrstama osjećaja, a ne potiskivati ta osjećanja? Osim toga, imati kontrolu nad svojim emocijama nije isto što i ostati miran 100 posto vremena, biti ravnodušan ili se distancirati. To znači biti svjestan okidača koji bi vas mogli potaknuti na donošenje iracionalnih odluka koje neće koristiti vašem poslovanju. Odsjecanje bilo kakvih emocija, za svaki slučaj, zvuči kao scenario koji bi mogao izazvati nepotrebnu napetost. Držeći se ideje da se prema preduzećima ponašaju kao prema djeci, poduzetnici koji su ujedno i roditelji mogu posuditi neke savjete za upravljanje iz svog svakodnevnog životnog iskustva. Recimo da vaše dijete ne voli matematiku i morate se pobrinuti da provede veče učeći kako bi se pripremilo za test. Možda ste i vi bili u takvoj situaciji i to budi neka ne baš pozitivna sjećanja. U redu je osjećati se prema djetetu, koje bi radije radilo nešto ugodnije. Međutim, već znate da će vam se studiranje u ovom trenutku kasnije isplatiti. Dakle, i dalje priznajete svoje emocije, ali donosite odluku pozivajući se na činjenice i druga iskustva. Slično je i u poslu. Kad god osjetite da emocionalno razmišljanje vodi glavnu riječ pri donošenju važne odluke, vrijeme je da napravite pauzu. Razmotrite dugoročnu perspektivu. Šta bi imalo više smisla i sada i u budućnosti? Pronađite zlatnu sredinu. Najvjerovatnije će prevladati racionalnost. Umjesto da izbjegavate emocije, izbjegavajte preopterećenje očekivanjima. U redu je biti emotivan – čak i u poslu. To može biti zdrava reakcija na ono što doživljavate. Umjesto izbjegavanja emocija, „Forbes“ u svom tekstu preporučuje izbjegavanje fiksacije na svoja početna očekivanja. Na primjer, mlado preduzeće nema uvijek jaku jezgru. Prije nego što ima jaku osnovu, vlasnik će možda morati malo prilagoditi strategiju ili čak napraviti zaokret kako bi zadovoljio potražnju na tržištu, privukao investitore, itd. Ne brkajte emocije sa senzibilnošću. U redu je biti uzbuđen zbog onoga što radite. Međutim, ako izvršna vlast bude preopterećena do te mjere da više ne može donositi racionalne odluke, to može biti alarmantan znak. Naučite razlikovati šta je šta. Dozvolite zdravoj količini emocija da utječu na vaše odluke – tek toliko da ne naruše stabilnost procesa donošenja odluka. U savršenom scenariju, poduzetnik će uravnotežiti brojeve s emocijama. Djelovati sa emocijama ili bez emocija — to je lična odluka koju treba da donese svaki preduzetnik, vlasnik preduzeća i menadžer. Bez obzira na to koji odaberete, ne zaboravite da pristupite važnim pitanjima i procijenite rizike s bistrom glavom i širom perspektivom na umu.
Lidl završio izgradnju svog prvog objekta u Bosni i Hercegovini
Š.M. Njemačka kompanija “Lidl” ovih dana završava izgradnju objekta u Bijeljini započetu krajem septembra prošle godine. Na lokaciji pored nove autobuske stanice, na uglu ulica Šabačkih đaka i Raje Banjičića, Bijeljinci već neko vrijeme mogu vidjeti skoro završen objekat koji praktično čeka useljenje i otvaranje. Ipak, iz “Lidla” se, kao i do sad, ne oglašavaju mnogo po pitanju daljih koraka. Prema ranijim najavama, “Lidl” bi u BiH mogao da zaposli oko 2.000 radnika, a kako NoviGlas saznaje, prilikom prijema radnika kompanija nije tražila posredovanje Filijale Zavoda za zapošljavanje u Bijeljini. Iako svi s nestrpljenjem iščekuju otvaranje, za sada datum još uvijek nije poznat, kao ni to da li je njemački gigant već našao radnike u našem gradu i da li će ih “povlačiti” sa Biroa. Ranije se u medijima pojavila informacija da je otvaranje “Lidla” planirano za 2024. godinu. Objekti u drugim gradovima nisu završeni, a imajući u vidu “Lidlovu” dosadašnju praksu u okolnim zemljama da u isto vrijeme otvara sve prodajne objekte u jednoj državi, izvjesno je da će se čekati još neko vrijeme. Ukupna imovina Lidla u BiH na kraju prošle godine premašila je vrijednost od 83 miliona KM. Tu spadaju ukupni kapital, obaveze i vanbilansna evidencija. Dugoročna imovina je premašila iznos od 42 miliona maraka.
Mark Davis je novi regionalni voditelj EBRD-a za Srednju Europu
Š.M. Mark Davis imenovan je novim regionalnim voditeljem Srednje Europe Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja pokriva Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju. Od 1. septembra će voditi operacije EBRD-a u regiji u sjedištu Banke u Zagrebu. Prema službenom saopćenju EBRD-a objavljenom u četvrtak, Davis preuzima poziciju od Victorije Zinchuk, koja je trenutna regionalna direktorica EBRD-a. Početkom septembra će se preseliti u Bukurešt kako bi preuzela novo zaduženje u okviru EBRD-a. Davis trenutno obnaša funkciju direktora EBRD-a za Rumuniju i Bugarsku. Tokom njegova mandata, Rumunjska je postala jedna od EBRD-ovih najboljih investicijskih destinacija, s ukupnim ulaganjem od više od 10 milijardi eura. Kako piše u saopćenju, Davis ima 27 godina iskustva u međunarodnim financijskim institucijama i komercijalnom bankarstvu te posjeduje značajno iskustvo u razvoju poslovanja u zemljama Europske unije (EU), Istočnoj Europi i Središnjoj Aziji. Iz EBRD-a kažu da se ističe stručnošću u globalnim tržištima kapitala i dijalogu o strukturnoj politici. Tokom svoje karijere, obavljao je različite visoke pozicije u Svjetskoj banci, Morgan Stanleyju i Goldman Sachsu te u EBRD-u prije posljednjeg imenovanja. “Veselim se što ću voditi operacije Banke u Srednjoj Europi kako bih pomogao regiji da nastavi svoju tranziciju prema konkurentnom, održivom privredom, u skladu sa širim ciljevima i ambicijama EU-a”, izjavio je Davis.
Investitori iz Turske preuzeli pilanu i ulažu 1,5 milona eura
Š.M. Nakon što su poslije stečajnog postupka preuzeli proizvodne pogone pilane na lokalitetu Modrana u Ustikolini, investitori iz Turske, firma REIS-BAU, najavili su pokretanje proizvodnje najkasnije u oktobru ove godine. Za početak je planirano zapošljavanje deset radnika, a taj broj bi s početkom proizvodnje trebao biti udvostručen, dok je u rekonstrukciju i ulaganje u proizvodne pogone planirano oko 1,5 mil EUR. Kompanija već ima svoje pogone u Crnoj Gori, a u Bosni i Hercegovini planiraju i ulaganja u solarnu energiju, saopćeno je iz Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA).
Međunarodni sajam privrede u Tešnju ovog septembra
Š.M. Udruženje privrednika „Biznis centar“ Jelah-Tešanj kao organizator zajedno sa svojim partnerima, po 17-ti put otvara vrata jednoj od najznačajnijih privrednih manifestacija u Bosni i Hercegovini. Međunarodni sajam privrede u Tešnju zahvaljujući svom dugogodišnjem uspjehu izgradio je reputaciju stabilne i značajne platforme za povezivanje privrednog sektora, te je jednim dijelom i nosilac ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini. Ove godine u većem i značajnijem formatu sudeći prema interesu kako domaćih tako i inostranih kompanija, ponuda, kvalitet i kapaciteti, sve govori u korist dosad najvećeg i najozbiljnijeg privrednog događaja na kojem će učestvovati skoro 500 izlagača što predstavlja povećanje sajamskih kapaciteta za 40% u odnosu na godinu ranije. Sajam će se održati od 27. do 30. septembra na lokalitetu Kamelia d.o.o. Matuzići – na prostoru koji obuhvata preko 20.000 m2. Učesnicima će na raspolaganju biti dostupan unutrašnji izložbeni prostor od 6.000 m2 i preko 15.000 m2, za afirmativnu prezentaciju kompanija, njihovih proizvoda i usluga. Zemlja partner Sajma je Mađarska. Uz neizostavnu podršku Općine Tešanj kao partnera, prvi put u sajamskoj organizaciji ostvarena je saradnja i partnerstvo kroz status “Grad partner sajma – Grad Živinice”. Prepoznavajući važnost i značaj održivog razvoja i energetske tranzicije, centralna tema ovogodišnjeg sajma je “Obnovljivi izvori energije – energetska efikasnost”. Niz propratnih aktivnosti kao što su jačanje saradnje lokalnih zajednica, potvrde prisustva i novih ugovora o saradnji privrednih komora iz BiH i okruženja, B2B sastanaka, panel diskusija na aktuelne teme zelene tranzicije i obnovljivih izvora energije, te nekoliko novina daju dodatnu dimenziju sajamskoj manifestaciji. Mnogobrojni stručnjaci, gosti, iskusni menadžeri domaćih i svjetskih kompanija će dati svoj doprinos na centralnom panelu posvećenom temi obnovljivih izvora energije i energetskoj održivosti, ciljevima kojim naša zemlja treba težiti u budućnosti.
Odbijen prvi napad Saudijaca: Najveći transferi u historiji i dalje u vlasništvu evropskih klubova
N. D. Ljetni prijelazni rok uoči nove fudbalske sezone bio je kao i obično veoma zanimljiv. Mnogo novca je i ovog puta potrošeno. Štaviše, nova sila se sada pojavila na Bliskom istoku, sa klubovima iz Saudijske Pro lige koji su uzdrmali tržište transfera, ali neke stvari se nisu promijenile. Najveći transferi u historiji ostali su vlasništvu evropskih klubova, bar za sada. Pari Sen Žermen je uzdrmao fudbalski svijet u ljeto 2017. godine kada je potpisao ugovor sa Neymarom iz Barcelone, a zatim odmah odveo Kylijana Mbapea iz Monaca. Oni ostaju dva najskuplja igrača svih vremena. Ubrzo su uslijedili brojni ogromni potezi, a Barcelona je pokušala popuniti prazninu koju je ostavio Neymar potpisivanjem ugovora sa Ousmaneom Dembeleom, Philippeom Coutinhoom i Antoineom Griezmannom za devetocifrenu odštetu. Također u Španiji, Atletico Madrid je potrošio 126 miliona eura na Benficinog talenta Joao Felixsa, dok je Real Madrid konačno doveo Edena Azara na Santjago Bernabeu za 100 miliona eura. Pandemija Covid-19 nakratko je imala ogroman utjecaj na tržište transfera, ali u roku od nekoliko sezona brojni klubovi su se oporavili, posebno u Engleskoj. Brojni igrači su potpisivali premijerligaške klubove za ogroman novac od 2021. godine, među kojima su Declan Rice, Enzo Fernandez, Jack Grealish, Jadon Sancho, Mykhailo Mudryk, Antony, Darwin Nunez i Moises Caicedo. U međuvremenu, evropski giganti poput Real Madrida razgibali su svoje mišiće uz istaknute igrače kao što su Jude Bellingham i Aurelien Tchouameni, dok je obično razborit Bayern Minhen također ušao u akciju kupovinom Harryja Kanea. Dakle, da li bi sadašnji rekord transfera uskoro mogao biti oboren? Svakako se čini mogućim. Ipak, za sada Neymar ostaje na vrhu liste najskupljih igrača svih vremena… Lista najvećih tranfera u historiji prema Forbesu: Neymar, Bercelona – PSG (222 miliona eura), Kylian Mbappe, Monaco – PSG (145 miliona + 35 miliona bonusa), Joao Felix, Benfica – Atletico Madrid (126 miliona), Enzo Fernandez, Benfica – Chelsea (121 milion), Philippe Coutinho, Liverpool – Barcelona (120 miliona + 40 miliona bonusa), Antoine Griezmann, Atletico Madrid – Barcelona (120 miliona), Moises Caicedo, Brighton – Chelsea (117 miliona + 17,5 miliona bonusa), Declan Rice, West Ham – Arsenal (117 miliona + 6 miliona bonusa), Jack Grealish, Aston Villa – Manchester City (117 miliona), Romelu Lukaku, Inter – Chelsea (115 miliona), Ousmane Dembele, Borussia Dortmund – Barcelona (105 miliona + 40 miliona bonusa), Paul Pogba, Juventus – Manchester United (105 miliona + 40 miliona bonusa), Jude Bellingham, Juventus – Manchester United (103 miliona + 31 miliona bonusa), Gareth Bale, Tottenham – Real Madrid (100,8 miliona), Eden Hazard, Chelsea – Real Madrid (100 miliona + 46 miliona bonusa) Harry Kane, Tottenham – Bayern Munich (100 miliona + 16 miliona bonusa), Cristiano Ronaldo, Real Madrid – Juventus (100 miliona)…
JYSK pozdravlja Ramija Jensena kao novog predsjednika i izvršnog direktora
Š.M. 1. septembar 2023. označava veliku promjenu za globalnu maloprodajnu kompaniju JYSK. Kao tek treća osoba u 44-godišnjoj historiji kompanije, Rami Jensen postaje predsjednik i izvršni direktor JYSKa nakon Jana Bøgha. Rami Jensen službeno se pridružio JYSKu prije godinu dana kao zamjenik predsjednika i izvršni direktor, a danas preuzima dužnost predsjednika i izvršnog direktora JYSKa s ukupnom odgovornošću za više od 3300 trgovina u 48 zemalja i više od 30 000 zaposlenika. Tokom prošle godine, Rami Jensen je blisko surađivao s bivšim predsjednikom i izvršnim direktorom Janom Bøghom kako bi osigurao glatku tranziciju koja nije ometala svakodnevne poslovne procese. Stoga su izvršni menadžment Ramija Jensena i promjene u organizaciji već stupili na snagu. “Veoma se radujem što ću u potpunosti preuzeti ulogu predsjednika i izvršnog direktora JYSKa. JYSK je kompanija koja kontinuirano ostvaruje rekordne rezultate i raste otkako je je 1979. godine osnovao Lars Larsen, a kasnije kao predsjednik i izvršni direktor vodio Jan Bøgh. Veliki je zadatak i izazov nastaviti njihov put, ali sam siguran da ćemo, ako ostanemo vjerni temeljnim vrijednostima JYSKa, i dalje rasti i razvijati kompaniju,” kaže Rami Jensen, predsjednik i izvršni direktor JYSKa . “Veliko nam je zadovoljstvo poželjeti dobrodošlicu Ramiju kao predsjedniku i izvršnom direktoru JYSKa. Ramijeva karijera u JYSKu je zaista impresivna i siguran sam da će nastaviti voditi kompaniju kao pravi trgovac“, rekao je Jacob Brunsborg, predsjednik Lars Larsen grupe. KARIJERNI PUT U JYSKU Rami Jensen je većinu svoje karijere proveo u JYSKu. U kompaniju je došao 1994. kad je imao 20 godina, a počeo je raditi kao pripravnik u trgovini u Esbjergu, u Danskoj. Svojim trudom i zalaganjem je napredovao i s vremenom postao dio Izvršnog menadžment tima kao Izvršni potpredsjednik poslovnog razvoja (Executive Vice President of Business Development). 2018. godine je privremeno napustio JYSK kako bi postao izvršni direktor ILVAe, maloprodajne kompanije u vlasništvu Lars Larsen grupe, a u JYSK se vratio 2022. godine. “JYSK mi je kontinuirano nudio prilike za osobni i karijerni razvoj unutat kompanije. Uzbuđen sam zbog svega što je pred nama i veselim se sjajnim rezultatima koje ćemo kao tim zajedno ostvariti za naše klijente i nas.”, rekao je Rami Jensen.
Veliki napredak u regionu: Hrvatska 2025. dobiva ‘automatik’ hotel
Š.M. Automatizirani hoteli u kojima nema klasične recepcije niti standardnih hotelskih “ljudskih” usluga već duže vrijeme posluju u Europi, a prvi takav hotel početkom 2025. godine dobit će i Hrvatska. Zanimljivo je da se Hotel HOP IN neće nalaziti u Zagrebu niti na Jadranu već u – Osijeku. Radi se o projektu kompanija HOP IN i Cras, koje se i inače bavi automatizacijom zgrada, posebno u hotelijerstvu. Bit će to i svojevrsna sinteza svih njihovih do sada prikupljenih znanja, tehnologije i iskustva. Poslovni ljudi, sportaši…Kako pojašnjava Jožef Viszmeg, direktor Crasa, radi se o projektu vrijednosti osam miliona eura, a njegov razvoj krenuo je prije godinu dana. Projekt je trenutno prijavljen na EU projekte i iščekuje se rješenje o njegovu sufinanciranju. Hotel koji će se nalaziti u prostoru bivšeg objekta Panonija uz Avenue Mall u Osijeku, imat će 49 soba i apartmana te će moći primiti stotinjak gostiju. U fokusu su im poslovni ljudi, aktivni turisti te sportaši, pa će se u objektu nalaziti i konferencijska sala te prostor za rekreaciju s bazenom i saunama. “HOP IN želimo koncipirati kao jedinstven model gdje bismo okupili sve lokalne proizvođače namještaja te stvari koji trebaju biti u hotelu. Samim tim, dat ćemo im prostor da ujedno to bude i njihov showroom. Konkretno to znači da jedan dobavljač koji oprema kompletno kupaonicu ili sobu može opremiti više njih u drugačijem stilu i da njemu to bude ujedno i izložbeni prostor. Svaka soba može biti drugačija i na svakom tom proizvodu bi bio QR code koji bi direktno vodio prema proizvođačima”, pojašnjava Viszmeg, navodi Poslovni.hr. Cijeli hotel projektiran je da koristi isključivo električnu energiju za potrebe grijanja, hlađenja i ostale sadržaje koja se treba proizvesti iz sunčane elektrane postavljene na objekte hotela. Za potrebe ispiranja sanitarnih čvorova, previđeno je korištenje akumulacije kišnice.