Litijska groznica zarazila novu zemlju: Ulog je visok, ne samo za njih, već i za cijeli svijet
Marx.ba Čile bi do 2030. trebao dobiti ozbiljnog takmaca u proizvodnji litija, a on bi ga, predviđaju mnogi, mogao svrgnuti s trona vodećeg proizvođača u Latinskoj Americi. Susjedna Argentina bacila je rukavicu. Investicije se zahuktavaju u toj zemlji, a ulagači iz cijeloga svijeta bore se za dio kolača Litij, koji se ponekad naziva i bijelim zlatom zbog svoje svijetle boje i visoke tržišne vrijednosti, smatra se kritičnom komponentom energetske tranzicije. Najlakši metal na svijetu obično se koristi u električnim vozilima, mobitelima i punjivim baterijama za prijenosna računala. Analitičari konsultantske firme za politički rizik Eurasia Group kažu da sudbina argentinske proizvodnje litija ovisi o nadolazećim predsjedničkim izborima i načinu na koji će njihov ishod utjecati na makroekonomiju zemlje, kao i o vjerojatnosti intervencionističke politike. – Ulozi su visoki, naveli su analitičari Eurasia Groupa u nedavno objavljenoj analizi. – Ugrožena je ne samo prilika Argentine da razvije robustan lanac opskrbe litijem — i možda baterijama — nego i napredak globalne energetske tranzicije. Ako se industrija litija u Argentini uguši, to će spriječiti opskrbu potrebnu za poticanje revolucije električnih vozila, posebno pri kraju ovog desetljeća, kada se očekuje da će se odnos ponude i potražnje za litijem zaoštriti, istakli su. Južna Amerika trenutno osigurava oko 35 posto svjetskih potreba za litijem – u tome prednjače Čile s 26 posto i Argentina sa šest posto. Procjenjuje se da Južna Amerika sadrži više od polovice svjetskih rezervi litija, uglavnom u Argentini (21 posto) i Čileu (11 posto). Trenutno Argentina ima dva projekta vađenja litija, jedan u sjevernoj pokrajini Catamarca i drugi u susjednoj Salti. Predviđa se da će oba rudnika ove godine udvostručiti proizvodnju, a trenutno je u razvoju još deset projekata. Analitičari Eurasia Groupa očekuju da će argentinska proizvodnja litija sljedeće godine porasti peterostruko i približno deseterostruko do 2027. Ono što bi moglo zaustaviti uzlet argentinske industrije litija pad je globalne potražnje i cijena, ali je to malo vjerovatno. – Argentina ima historijsku priliku. Mora je odmah iskoristiti ili će propustiti šansu, dodali su analitičari. Očekuje se da će potražnja za litijem rasti zbog sve veće primjene zelenih tehnologija, a neki analitičari vjeruju da bi cijene mogle skočiti do rekordnih visina kada se svijet počne suočavati s njegovom nestašicom. – Argentina ima beskonačne neiskorištene resurse kada je riječ o rudarstvu. Govorimo o novom Čileu, ako ne i iznad toga, izjavio je Mariano Machado, glavni analitičar za Ameriku britanske konsultantske kuće Verisk Maplecroft, za CNBC. Čile je drugi najveći svjetski proizvođač litija nakon Australije. Međutim aprilska objava ljevičarskog predsjednika Gabriela Borića da država preuzima većinski udio u industriji litija užasnula je mnoge privatne kompanije. Taj je potez protumačen kao kvazinacionalizacija čileanske industrije, a privatne firme sada moraju sarađivati s vladom da bi iskorištavale izvore litija u toj zemlji. U Argentini sjeverne pokrajine imaju dugu tradiciju rudarenja, ali i protivljenja lokalnih zajednica vađenju rudnog bogatstva. Analitičari upozoravaju da bi širenje industrije litija moglo izazvati proteste zbog zagađenja vode, zabrinutosti za okoliš i sporova sa starosjediocima. Početkom avgusta plemenske grupe iz sjeverne pokrajine Jujuy održale su proteste u Buenos Airesu za obranu svoje zemlje i prirodnih resursa. Do bunta je došlo nakon što je kontroverznim izmjenama zakona firmama za iskopavanje litija omogućen lakši pristup domorodačkoj zemlji. Očekuje se da će Kina igrati ključnu ulogu u razvoju argentinskog sektora litija u bliskoj budućnosti. Međutim nadolazeći predsjednički izbori mogli bi ugroziti ulogu Pekinga kao istaknutog trgovinskog partnera i glavnog kreditora infrastrukturnih projekata. Opći izbori u Argentini trebali bi se održati 22. oktobra nakon šokantne pobjede krajnje desnog libertarijanskog ekonomiste Javiera Mileija na predsjedničkim predizborima u avgustu. Milei, koji je dobio 30,5 posto glasova, obećao je da zemlja više neće sarađivati s “komunističkim”‘” režimima ako on pobijedi na izborima. Analitičari kažu da je zbog Mileijeve nepredvidive prirode i nedostatka političkog iskustava teško predvidjeti kako će on nadzirati industriju litija ako dođe na vlast.
Sprema se najveći posao ove godine: Mnogi misle da je ovo početak nove ere
Marx.ba ExxonMobil pri kraju je pregovora oko kupovine Pioneer Natural Resourcesa, najvećeg proizvođača sirove nafte u Teksasu. Cijena prodaje bit će oko 60 milijardi američkih dolara. Nakon nekoliko visoko profitabilnih kvartala, američka korporacija navodno je prepuna novca, a uprava sada po svaku cijenu želi širenje. Bio bi to najskuplji posao ove godine u svijetu. No ExxonMobil, prilikom spajanja morat će odgovoriti na pravno-zakonske zamke koje je Bidenova administracija postavila kako bi spriječila monopole na tržištima. No nakon godina razuzdanog trošenja, Wall Street insistira da firme u sektoru odustanu od skupih planova bušenja i umjesto toga kreću vraćati novac dioničarima. Zbog toga su akvizicije ostale jedini način ekspanzije, pa se najveće svjetske korporacije utrkuju ko će uspjeti pronaći više vrhunskih lokacija za bušenje. Izbor ExxonMobila pao je na Pioneer, koji polaže vlasništvo nad najplodnije naftno polje Sjeverne Amerike, smještenom u predjelima Teksasa i Novog Meksika. Bio bi to i najveća investicija za tu koporaciju nakon njena nastanka, odnosno pripajanja Exxona i Mobila 1999. Prilično je jasno i kako bi tom transakcijom američki naftni titan potvrdio svoje mjesto kao najmoćnijeg u sektoru. Za Pioneer bi to preuzimanje označilo pak kraj jedne ere. Firmu je osnovao Scott Sheffield 1997., a 2021. Pioneer je kupio kompaniju Parsley Energy — koju je osnovao Sheffieldov sin, Bryan — kao i privatnog operatera Double Point Energy, u poslu vrijednom 11 milijardi dolara, sve kako bi postao najveći proizvođač nafte u saveznoj državi Texas. Razgovori s Exxonom započeli su nakon što je Sheffield stariji najavio u aprilu da se planira povući s mjesta šefa firme krajem 2023. Ugovor s Pioneerom transformirao bi američku naftnu industriju, pogođenu skokom cijena sirove nafte, smatraju analitičari tržišta. Kupovina Pioneera, najvećeg igrača u naftom bogatom Permskom bazenu na jugozapadu SAD-a, omogućila bi Exxonu da proizvodi 1,3 miliona barela dnevno, što je više od ukupne proizvodnje mnogih zemalja OPEC-a. Analitičari nagađaju i da slijedi era konsolidacija industrije nafte. No kako upozorava i New York Times, velike naftne kompanije sada samo udvostručuju svoje tradicionalno poslovanje, unatoč pritisku da troše više na zeleniju energiju. Exxon je inače najavio ulaganje 17 milijardi dolara do 2027. u tehnologije za hvatanje ugljika, plan koji uključuje kupovinu Denburyja, operatera cjevovoda za ugljik, za 4,9 milijardi dolara.
Nastavlja se trend: Još jedan bogati klub lansirao svoj navijački token
Marx.ba Blockchain projekti Chiliz i Socios sklopili su saradnju s premierligašem Tottenham Hotspurom za pokretanje SPURS fan tokena. Prema riječima izvršnog direktora Chiliza, Alexandrea Dreyfusa, nedavno lansiranje pozicionira Tottenham kao sedmi premijerligaški klub koji se pridružio rastućem globalnom sportskom ekosistemu, pokazujući interes za inovacije i otpornost usred nestabilnih tržišnih uvjeta. SPURS fan token, obogaćen nizom novih karakteristika, dolazi s Tottenhamovim programom digitalne vjernosti. Prema izvještajima, ekosustav Chiliz i Socios podijelio je više od 400 miliona dolara prihoda globalnoj sportskoj industriji od osnivanja, omogućujući veći angažman i interakciju navijača. Kako je objavljeno, pokretanje fan tokena označava značajan pomak u digitalnom angažmanu navijača za Tottenham. – Oduševljeni smo što navijačima širom svijeta nudimo novi niz nagrada i iskustava vezanih uz klub. Naš fan token povećat će brojne prednosti naše postojeće sheme članstva. Ovo partnerstvo primjer je kako klub radi na stvaranju dodatnih ponavljajućih izvora prihoda za ponovno ulaganje u naše nogometne aktivnosti, izjavio je direktor komercijalne prodaje Tottenham Hotspura, Ryan Norys. Sada će svi vlasnici sezonskih ulaznica u dobi od 18 godina i više dobit će besplatne, neprenosive tokene navijača Spursa. Ovi tokeni ponudit će pristup klupskim anketama, prediktorima, kvizovima i takmičenjima na Socios.com, gdje navijači zarađuju bodove i nagrade. Zahvaljujući novoj saradnji, Socios.com će finansirati program Reignite Zaklade Tottenham Hotspur, pružajući mogućnosti zapošljavanja odraslih, istovremeno promičući podršku zdravom načinu života unutar lokalne zajednice kluba. Osim Tottenhama, u prostor se priključilo još šest premierligaških klubova. Budući da su fan tokeni stekli veliku popularnost 2021. godine, Manchester City bio je među najranijim usvojiteljima kroz saradnju sa Socios i Chiliz blockchainom. Kasnije te godine Arsenal, Crystal Palace, Everton i Aston Villa udružili su se sa Sociosom kako bi lansirali svoje fan tokene. Leeds, degradiran prošle sezone iz Premier lige, također ima vlastiti fan token. Prema izvršnom direktoru Chilliza, Socios očekuje kako će privući sve veći broj korisnika. – Trenutno smo u razgovorima s više od 50 klubova na globalnom nivou, od kojih su neki spremni uskočiti, neki još uvijek razmišljaju, rekao je Dreyfus. Osim nogometnih klubova Premier lige, nekoliko klubova iz različitih liga, uključujući Juventus, Paris Saint Germain, AC Milan, Sevillu, Atletico, FC Barcelonu, Galatasaray i nacionalne ekipe poput Argentine i Italije, imaju fan tokene.
Sjećate li se BlackBerry mobitela: Još uvijek su živi, firma najavila IPO za svoju IoT diviziju
Marx.ba Kanadski BlackBerry, nekoć proizvođač naprednih pametnih telefona popularnih u poslovnoj zajednici, a danas pružatelj inteligentnih sigurnosnih softvera i usluga, namjerava odvojiti svoje poslovanje Internet stvari (IoT) i ponuditi ga na javno dioničko tržište putem inicijalne javne ponude (IPO) u prvom dijelu sljedeće fiskalne godine. BlackBerry tako se pridružuje drugim velikim tehnološkim kompanijama koje su odlučile izdvojiti svoje poslovne jedinice u samostalne, javno izlistane kompanije, kako bi omogućile ciljane investicije i bolje optimizirano poslovanje. BlackBerry kaže kako će izdvajanje njihovog (IoT) poslovanja – toj diviziji omogućiti da “prati vlastitu strategiju i politiku alokacije kapitala”, dok će istovremeno omogućiti dioničarima da procijene kako svaki posao funkcionira. – Razdvajanje naših glavnih poslova poboljšat će našu sposobnost stvaranja vrijednosti za sve naše dionike, rekao je John Chen, izvršni predsjednik i glavni izvršni direktor BlackBerryja, dodajući da “nova predložena (poslovna) struktura dodatno povećava BlackBerryjevu operativnu agilnost i sposobnost usmjerenja na pružanje iznimnih rješenja klijentima.” BlackBerryjevo IoT poslovanje čini više od trećine ukupnih prihoda kompanije koja je prošle godine u potpunosti izašla iz poslovanja s pametnim telefonima, po kojima je nekoć bila najpoznatija.
Dodatna ulaganja: Globalna potrošnja za sigurnost porast će naredne godine 14 posto
Marx.ba Predviđa se da će potrošnja krajnjih korisnika u cijelom svijetu na sigurnost i upravljanje rizicima u 2024. godini iznositi ukupno 215 milijardi američkih dolara, što je povećanje od 14,3 posto u odnosu na 2023. godinu, nova je procjena analitičke firme Gartner, Inc. U 2023. godini procjenjuje se da će potrošnja krajnjih korisnika na globalnu sigurnost i upravljanje rizicima dosegnuti 188,1 milijardu dolara. – Kontinuirano usvajanje clouda, stalna hibridna radna snaga, brza pojava i upotreba generativne umjetne inteligencije (GenAI) i evoluirajuće regulatorno okruženje prisiljavaju čelnike na području sigurnosti i upravljanja rizikom (SRM) da povećaju svoju potrošnju na sigurnost i upravljanje rizikom, navode u Gartneru. Predviđa se da će potrošnja na privatnost podataka i sigurnost u cloudu zabilježiti najveće stope rasta u 2024. godini, pri čemu će se svaki segment povećati više od 24 posto u odnosu na prethodnu godinu. Privatnost ostaje glavni organizacijski prioritet jer se propisi koji utječu na obradu osobnih podataka nastavljaju pojavljivati, uključujući one koji se odnose na upotrebu umjetne inteligencije. Gartner predviđa da će do 2025. godine 75 posto globalne populacije imati svoje osobne podatke obuhvaćene modernim propisima o privatnosti. Globalna potrošnja krajnjih korisnika za sigurnost i upravljanje rizikom za sve segmente, od 2022. do 2024. godine (u milionima američkih dolara) (Izvor: Gartner (septembar 2023.)) Sigurnost u cloudu Kontinuirani rast javnih usluga u cloudu povećat će potrošnju na sigurnosne alate u cloudu. U segmentu sigurnosti u cloudu, projicira se da će ukupna potrošnja na softver brokera za sigurnost pristupa u cloudu (CASB) i platforme za zaštitu od radnog opterećenja u cloudu (CWPP) ukupno iznositi u 2024. godini 7 milijardi dolara, što je porast od 24,7 posto u odnosu na 2023. godinu. Potražnja za rješenjima za otkrivanje i odgovor temeljena na cloudu – kao što su otkrivanje i odgovor krajnjih tačaka (EDR) i upravljano otkrivanje i odgovor (MDR) – također se očekuje da će se povećati 2024. godini. Usluge 42 posto potrošnje Predviđa se da će potrošnja na sigurnosne usluge – savjetovanje, IT outsourcing, implementacija i hardverska podrška – ukupno iznositi u 2024. godini 90 milijardi dolara, što je povećanje od 11 posto u odnosu na 2023. godinu. Očekuje se da će sigurnosne usluge predstavljati 42 posto ukupne potrošnje krajnjih korisnika na sigurnost i upravljanje rizikom u 2024. godini, te ostati najveće područje potrošnje za sigurnost i upravljanje rizicima u 2024. godini.
Ensar Mulaosmanović za Marx.ba: Nadam se da će uskoro poletjeti dronovi bh. proizvodnje
N. D. Kako su pisali bh. mediji u septembru prošle godine, u amfiteatru Mašinskog fakulteta u Sarajevu, Centar za napredne tehnologije (CNT) održao je svoju prvu prezentaciju, kao krunu dosadašnjeg rada, na kojoj su predstavljeni najznačajniji projekti. Tada je objelodanjeno, ali i prikazano, kako su bh. naučnici konstruirali prvi dron domaće proizvodnje. Bez sumnje radi se o velikom poduhvatu desetine naučnika u CNT-u koji je vrijedan hvale, a godinu dana kasnije bh. dronovi još ne lete. Sve je izazvano regulativom u Bosni i Hercegovini, ali po svemu sudeći uskoro bi se to moglo promijeniti. – Stvari su pozitivne. Jasan je napredak u toj oblasti, a sa druge strane postoje određene procedure kako bi jedan dron mogao u širu primjenu. To su stvari koje su administrativne prirode i u ingerencijama su Vijeća ministara BiH. Trenutno u BiH niko ne proizvodi dronove. Postoje određeni pravilnici, ali za sada to ne daje neke velike mogućnosti. Ipak, od 1. januara mi ćemo biti pod evropskim nebom, da tako kažem. Tada ćemo potpadati pod evropske regulative i moći će se proizvoditi i dronovi pod kriterijima koji su jasno uspostavljeni, kaže za Marx.ba direktor CNT-a Ensar Mulaosmanović. Kada stvari budu administrativno olakšane, bit će veoma bitno da imamo projekat koji bi se mogao realizirati. – Proizvod je tu. Njegov osnovni dio imamo i tu će se jasno stvari nadograđivati. Mi smo spremni i čekamo nove regulative, ali svakako ćemo tražiti i investitora kako bi se proizvodio bh. dron. Siguran sam da možemo biti konkuretni, a onda ko zna. Nadam se da će uskoro poletjeti dronovi bh. proizvodnje. Plan je da u jednom trenutku izađemo na sajmove gdje bi se prikazali i svjetskom tržištu, naglašava Mulaosmanović.
Koje su pogodnosti za kupovinu električnih automobila u BiH: Ukinute carine, koliko iznosi subvencija
N. D. Trend elektrifikacije na ulicama u svijetu je u velikom zamahu, a Bosna i Hercegovina kao malo tržište i tu traži svoje mjesto. Iako su u svijetu povlastice na kupovinu električnih vozila neuporedivo veće, i na našim prostorima postoje određene pogodnosti za buduće vlasnike ovih automobila. Tako je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine do 31. decembra 2023. godine produžio odluku o suspenziji i snižavanju carinskih stopa na uvoz novih električnih i hibridnih vozila, čime je nastavljena primjena ranije donesene odluke. Vijeće ministara BiH je u julu prošle godine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ukinulo carine na uvoz električnih automobila u BiH i značajno smanjio sa 15 na 5 posto, carinske stope za uvoz hibridnih automobila, s rokom važenja do kraja prošle godine, da bi ta odluka bila produžena. – Primjenom povoljnije carinske stope stimulisao bi se uvoz ove vrste automobila od čega bi BiH imala višestruku korist kako sa aspekta smanjenja zagađenja zraka i zaštite životne sredine tako i sa aspekta podizanja stepena bezbjednosti saobraćaja, naveli su iz Vijeća ministara BiH. Osim toga, aktuelne su i subvencije Vlade FBiH. Radi se o dva programa koji ukupno iznose milion KM.U prvom programu riječ je o subvencijama privatnim preduzećima i poduzetnicima – poticajima pri kupovine električnih automobila, u iznosu od 500.000 KM. Korisnik subvencije po ovom programu može biti privatno preduzeće i poduzetnik, obrtnik ili drugi samostalni djelatnik, sa sjedištem u FBiH. Drugi program odnosi se na tekući transferi pojedincima, poticaj pri kupovini električnih automobila u iznosu od 500.000 KM. Korisnik ove subvencije može biti pojedinac (fizičko lice), državljanin BiH, sa prebivalištem u Federaciji BiH i navršenih 18 godina života. Programima je propisano i visina iznosa koji se dodjeljuje kao finansijski poticaj i to za električna vozila 10.000 KM, hibridna električna „plug-in“ vozila 7.000 KM, te hibridna „full hybrid“ vozila 5.000 KM. Finansijska sredstva privatnim preduzećima i poduzetnicima dodijelit će se za kupovinu najviše dva vozila, a pojedincima (fizičkim licima) za kupovinu, odnosno registraciju jednog vozila.
Italijanska vlada ima plan kako odvratiti građane od kupovine jeftinih kineskih automobila
Marx.ba Italija razmatra nove poticaje za kupovinu automobila koji bi uzimali u obzir emisiju ugljika u procesu proizvodnje i distribucije, izjavili su upućeni izvori, dodajući da bi mjere trebale zaštititi italijanske kompanije od jeftine kineske konkurencije. Poticaji bi mogli odvratiti Italijane od kupovine električnih automobila proizvedenih u Kini i popularnih u Evropi zahvaljujući nižim cijenama, a slijedili bi francuski model. Rim drži da je francuski okvir poticaja “razuman” i razmatra takvu opciju, rekao je jedan od izvora u ponedjeljak. Italija je zainteresirana za francuski pristup, potvrdio je drugi izvor. Kriteriji za dodjelu poticaja obično se temelje na emisiji vozila, a Francuska planira dodjeljivati bodove prema količini energije potrošene u proizvodnji njihovih materijala, te u montaži i transportu do tržišta, kao i prema vrsti baterija. Propisi o tržišnom takmičenju u EU ne dopuštaju preferiranje domaćih proizvođača, ali francuski kriteriji vjerovatno će diskvalificirati kineske automobile iz programa poticaja budući da kineska industrija uglavnom koristi struju iz termoelektrana na ugljen i doprema automobile brodom. Pariz tvrdi da su kriteriji u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koja, kako tvrdi, dopušta izuzetke iz bog zdravstvenih i ekoloških razloga. Rim želi sastaviti široki, dugoročni plan za domaću automobilsku industriju u dogovoru s relevantnim firmama, uključujući proizvođača Fiata Stellantisa, kako bi vratio proizvodnju na nekadašnjih milion vozila godišnje. Razgovori uključuju i nove poticaje i očekuje se da će trajati do kraja godine. Ministar industrije Adolfo Urso rekao je u septembru da su Italijani iskoristili 80 posto poticaja za kupovinu vozila proizvedenih u inozemstvu i da bi izmjena okvira poticaja trebala podržati prijelaz na ekološki prihvatljivija vozila i domaću proizvodnju automobila.
Žele veću kontrolu kvaliteta: Tekstilni brendovi vraćaju se u Evropu
Marx.ba Evropska tekstilna industrija lani je ostvarila 167 milijardi eura prometa, a zapošljava 1,3 miliona ljudi, kaže za Poslovni dnevnik Ekaterina Stoyanova koja je u Evropskom udruženju za tekstilnu industriju (EURATEX) zadužena za održivo poslovanje. Europska tekstilna industrija vrlo je snažna, iz Evrope dolaze neki od najpoznatijih svjetskih brendova. No, većina je proizvodnje u trećim zemljama – Kini, Indiji, Bangladešu… Ipak, čini se da je moguće vraćanja proizvodnje u Evropu? – Evropska se tekstilna industrija doista suočila sa značajnim izazovima posljednjih desetljeća zbog povećane konkurencije zemalja s niskim troškovima proizvodnje poput Kine, Indije i Bangladeša. Iako su mnogi evropski brendovi globalno poznati po svojoj kvaliteti i dizajnu, velik dio njihove proizvodnje premješten je u te jeftinije regije. Mogućnost povratka te proizvodnje u Evropu ovisit će o raznim faktora. Posljednjih godina postoji globalni trend tzv. reshoringa, odnosno vraćanju ili približavanju proizvodnje tržištima potrošača. Ovaj trend potaknut je rastom troškova rada u nekim azijskim zemljama, poremećajima u opskrbnom lancu i sve većoj svijesti o problemima održivosti povezanima s prijevozom na velike udaljenosti. Evropski potrošači sve su više zabrinuti za održivost i ekološke faktore. Također, samo proizvodnja u Uniji – i u zemljama u blizini, kao što su Turska i PanEuroMed područje – može osigurati potpunu usklađenost s najvišim ekološkim standardima u svijetu. Posljednje, ali ne manje važno, trendovi nearshoringa potaknuti su visokom kvalitetom i inovacijama koje Evropa i područje PEM-a mogu ponuditi. Evropski proizvođači poznati su po svojoj kvaliteti i inovativnosti. Neki se brendovi stoga odlučuju na vraćanje proizvodnje u Evropu kako bi imali veću kontrolu nad kvalitetom i kako bi iskoristili stručnost evropskih obrtnika i dizajnera, kaže ona.
Istraživanja koja intrigiraju čovjeka: Sve veća ulaganja u svemirske programe
Marx.ba Istraživanje svemira decenijama intrigira čoveka, dok pokušava da odgovori na mnoga pitanja koja se nalaze daleko od planete Zemlje. Ove aktivnosti prilično koštaju, a prema podacima na statističkom sajtu Our World Data, Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir (NASA) proteklih godina u prosjeku troši 23 milijarde dolara na istraživanja u svemiru. Prošle godine budžet je iznosio 25 milijardi dolara, dok je na primjer početkom šezdesetih prelazio 30 milijardi dolara. I Evropljani ispituju svemir, ali se čini da se to u javnosti ne potencira toliko kao što to čine SAD, pa i Kina ili Indija. Evropska svemirska agencija (ESA) na svom zvaničnom sajtu daje detaljne podatke o budžetu koji je u prošloj godini bio znatno manji od američkog i iznosio je 7,15 milijardi eura. U 2023. godini budžet je nešto manji i iznosi 7,08 milijardi eura. ESA je međunarodna organizacija koja ima 22 članice i ona koordinacijom i resursima svojih članica sprovodi programe koje, kako navode, nijedna zemlja ne bi mogla sama. Za ovu organizaciju radi oko 2.200 zaposlenih, uključujući naučnike, inženjere, stručnjake za informacione tehnologije i administrativno osoblje. I u svemiru, kao i na Zemlji, Kina pokušava da zauzme što bolju poziciju i ulaže sve više sredstava za istraživanja i lunarni program. Istraživačka kompanija Euroconsult procjenjuje da je Kina potrošila oko 12 milijardi dolara na svoj svemirski program 2022. godine. Ali, 12 milijardi dolara godišnje vjerovatno bi bilo nedovoljno za Kinu da realizuje projekat Tiangong LEO stanicu i lunarni program od 100 milijardi dolara. Istraživanje svemira je kompleksna disciplina, a naučnici se najčešće bave otkrivanjem i proučavanjem novih planeta van sunčevog sistema (i ispitivanjem onih dobro poznatih) gravitacionim talasima i interakcijama, tamnom materijom, životom na drugim planetama, uslovima za život na nekoj drugoj planeti, asteroidima… Euroconsult u svom izvještaju navodi da je u 2022. godini zabilležena kumulativna potrošnja od 103 milijarde dolara, što je povećanje od devet odsto u odnosu na godinu ranije i rekordno visoka cifra za ovaj sektor. Uprkos pandemijskoj krizi, vlade su povećale svoja ulaganja u ovu oblast kako bi dalje podržale razvoj svoje industrije i održale ambicije. – Ovaj rast je posebno značajan u oblasti odbrane i dostigao je 16 posto udjela u budžetu za 2022. godinu. Geopolitičke tenzije su potvrdile da je svemir strateško operativno poprište za taktiku hibridnog ratovanja i primorao vlade da održe svoja ulaganja u „tradicionalne“ svemirske aplikacije kao što su telekomunikacije, navigacija i posmatranje Zemlje, ali i još vše u svemirsku bezbjednost i sisteme ranog upozoravanja u cilju zaštite imovine koja je u vezi sa svemirskim istraživanjima, navodi se u izvještaju. Što se tiče nacionalnog rangiranja, SAD su i dalje daleko najveći investitor u svijetu. Međutim, njihov udio u globalnoj potrošnji je smanjen, sa 76 odsto u 2000. na 60 procenata u 2022. godini. Euroconsult je u 2022. godini zabilježio više od 86 zemalja koje su investirale u svemirske aktivnosti. Neki regioni su pokazali posebnu dinamiku u posljednjih nekoliko godina, recimo na Bliskom istoku sa zemljama kao što su Saudijska Arabija, UAE, Katar i Oman koji ubrzavaju svoj razvoj u ovom sektoru. U Euroconsultu kažu da „novo izdanje izvještaja o vladinim svemirskim programima potvrđuje rastuće interesovanje zemalja za svemirski sektor, posebno u oblasti odbrane, gdje militarizacija svemira nikada nije bila jača“. Ipak, pored sve većih ulaganja u svemirske programe, dio javnosti smatra da je u ovom trenutku kada se svijet suočava sa velikim problemima poput rata u Ukrajini, ekonomskim nestabilnostima, inflacijom, i energetskom krizom, sredstva treba preusmeriti za rješavanje problema na Zemlji i smanjiti svemirske budžete.