Slika vrijedi hiljadu riječi: Tri načina da koristite fotografije za unapređenje vašeg poslovanja
N. D. Stara izreka „slika vrijedi hiljadu riječi“ nikada nije bila istinitija nego u doba društvenih mereža. U današnjem svijetu opsjednutom imidžom, svaki vlasnik firme mora razmisliti o tome kako može koristiti slike da vizualno podigne svoje poslovanje. Fotografije su važan dio izgradnje brenda, ali odabir pravih fotografija može predstavljati dosljedan izazov. Svaki detalj – od boje do kadriranja do samog sadržaja – bitan je. Za poduzetnike i vlasnike malih preduzeća koji žele da stvore digitalnu ličnost, njeguju poseban identitet brenda i angažuju svoju publiku, tu su tri načina da vizuelno unaprijede svoje poslovanje. 1. Ostanite na poruci Mobilni uređaji su omogućili ljudima da snimaju i konzumiraju fotografije i video zapise na bezbroj različitih načina. Bilo da se radi o snimku, objavi na društvenima mrežama ili galeriji slika na web stranici, potrošači sada očekuju multimedijalni sadržaj, a ove slike mogu ojačati brend kompanije. Pitanje je kako odabrati slike. Za početak, slika bi trebala pogoditi vašu poruku i vaš brend, pa razmislite o svojoj publici. Preferencije i potrebe vaše publike uvijek bi trebale biti na prvom mjestu, a dobra je ideja pregledati demografske podatke kako biste bili sigurni da su vaše slike usklađene s godinama, rasponom prihoda i interesima vaše publike. Međutim, možda postoje slike koje su u skladu s njihovim interesima, ali nemaju nikakve veze s vašim brendom. Učinite relevantnost lakmus testom. Slike koje koristite na svojoj web lokaciji i kolateral moraju na neki način biti povezani s vašim glavnim ponudama, bilo doslovno ili simbolično. Svakako ima prostora za eksperimentiranje i kreativnost, ali nemojte ići tako daleko da poruka postane zbunjujuća. Ako ljudi gledaju slike koje dijelite, ali ta interakcija ne dodaje ništa njihovom razumijevanju ili povezanosti s vašim brendom, to je uzaludan trud. Pobrinite se da se slike lako asimiliraju u vaš brend i da podržavaju poruku koju želite prenijeti. 2. Prihvatite društvene mreže Društveni mediji više nisu „lijepo imati“ za firme – to se mora imati. Društveni mediji su ključni dio načina na koji današnji potrošači saznaju o novim poslovima, provode istraživanja, donose odluke o kupovini, razvijaju lojalnost i sarađuju s brendovima. To ne znači da svakom preduzeću treba prisustvo na svakoj platformi društvenih medija – ima ih previše za to – ali to znači kreiranje strategije društvenih medija koja je dizajnirana da postigne vaše ciljeve. Prvi korak je odabir kanala koji odgovaraju vašoj ciljnoj demografskoj grupi. Na primjer, neke mreže imaju tendenciju da se naginju prema mlađim korisnicima, neke ipak za druge generacije. Imajte na umu da svaka platforma ima svoju jedinstvenu kulturu i norme. Nepoštovanje ovih normi može učiniti da izgledate neprofesionalno, ili još gore, irelevantno. Privlačenje pažnje kupaca znači učiniti nešto kako biste se razlikovali i izdvojili iz mase. Jedna od opcija je kreiranje vizualno kohezivne serije slika koje ćete koristiti u rotaciji kako biste uspostavili određeni izgled ili osjećaj koji će se povezati s vašim brendom na društvenim mrežama. 3. Koristite odlične slike Između društvenih medija i vijesti, može biti teško fokusirati se na bilo koju stvar. Slike koje je najlakše previdjeti su one koje ne iskaču. Koristite visokokvalitetne slike visoke rezolucije. Slike snimljene u niskoj rezoluciji dat će loš efekat. I idite na sadržaj koji plijeni pažnju ljudi, a zatim privlači u neku vrstu akcije – živopisne fotografije podebljanih boja koje sugeriraju uzbuđenje. Ne plašite se biti kreativni i razigrani. Iako želite da odaberete slike koje privlače ljude, umjesto da ih nerviraju, neka budu elegantne. Cilj je potaknuti razgovor, ali izbjegavati neprikladne ili uvredljive slike koje mogu stvoriti pogrešnu vrstu zujanja. Konačno, držite se zakona koristeći samo legalno preuzete fotografije iz renomiranih izvora. Troškovi obično nisu visoki, dok rizik brenda od korištenja nelicenciranih fotografija jeste. Odabirom prave kombinacije fotografija, gledatelju govorite da vam je stalo do vašeg brenda, a taj osjećaj se može pretočiti u pozitivan pogled na vaš proizvod i usluge. Period odgode za nedostatak vizuelnog prisustva na mreži je možda prošao, ali ovo može biti prilika da svoj brend podignete na viši nivo.
Više od 70 posto investitora zaradilo je novac na bitcoinu
Š.M. Kriptovalute su ponovno zanimljive investitorima, što se odrazilo na njihovu vrijednost i općenito aktivnosti na tržištu. Kao što će se pozitivno odraziti i podatak da je više od 70 posto onih koji su uložili u bitcoin, od njega i zaradili. Konkretnije, AltIndex.com u svom istraživanju pokazuje da je 70,43 posto investitora ne samo vratilo novac uložen u bitcoin, već i zaradilo. Njih 24,13 posto izgubilo je novac, a njih 5,44 posto ga nije vratilo ni izgubilo. Time je bitcoin (p)ostao najprofitabilnija kriptovaluta za investiranje. I ima potencijal donijeti još zarade onima koji mu se okrenu. Jer, trenutno vrijedi nešto malo više od 24.000 eura, što znači da još ima prostora za rušenje rekorda iz 2021., kad je dosegnuo gotovo 60.000 eura. Bilo je to 10. novembra 2021. Osim bitcoina, jako je profitabilno ulagati u ethereum jer od njega je novac zaradilo 66,52 posto ulagača i izgubilo ga njih 29,18 posto. Profitabilan je i Lido Staked Ethereum jer je od njega je zaradilo 62,67 posto ulagača. No, ima i kriptovaluta od kojih se gubilo, kao cardano, koji je bio pozitivan u samo 12,22 posto slučajeva, a od njega je novac izgubljeno u čak 81,51 posto slučajeva. Gubitnička kriptovaluta je i polygon, od kojeg se gubilo u 84,57 posto slučajeva, a dobilo se u samo 12,74 posto slučajeva. I onda AVAX… od kojeg se gubilo u 63,62 posto slučajeva, a dobilo u 22,82 posto slučajeva. Podaci su to za juli ove godine, a oni za polovicu godine pak govore i da je na tržištu bitcoina generirano čak 4,2 biliona američkih dolara. Dakle, ako se netko premišlja vrijedi li okušati se s bitcoinom, čini se da je vrijeme za to idealno. Naravno, određeni rizik će uvijek postojati, ali dojam je da se tržište kroz cijelu ovu godinu drži na pozitivnim razinama, potentnima za sve koji žele nešto zaraditi…
Profesor Ivanković za Marx.ba: Možemo napraviti iskorak u sektoru vinogradarstva i vinarstva
N. D. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine jednoglasno je prošle sedmice usvojilo i uputilo odmah Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini u novom tekstu, s oznakom „EI“ kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a i međunarodnim standardima u toj oblasti. Novi zakon o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini trebao bi se naći danas na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta BiH. BiH je dobila 2019. godine rok za usklađivanje zakonske regulative sa zakonodavstvom EU, koji istječe 6.11.2024. godine. U tom razdoblju je potrebno donijeti Zakon (u proceduri), a nakon toga u roku od 12 mjeseci donijeti odgovarajuće pravilnike za njegovu provedbu. Prof. dr. sc. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar za Marx.ba iznio je analizu onoga što bh. vinarstvu može donijeti ovaj zakon. – Sam Zakon je samo dobar temelj, a njegova provedba ili „oživotvorenje“ u praksi se odvija putem podzakonskih akata (pravilnika). Zakon tretira sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla i zemljopisnog porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima. Dakle, naši vinari se u cijelosti usklađuju sa vinogradarsko-vinarskim praksama u EU. Posebno je važno da je ostavljeno dovoljno vremena da se domaćim proizvođačima omogući neometano obavljanje vanjskotrgovinskog prometa na evropskom i svjetskom tržištu i nakon novembra 2024. godine, koji je Evropska komisija odredila kao krajnji rok za usklađivanje zakonodavstva u BiH u području vina i vinogradarstva sa standardima EU-a, kaže profesor Ivanković. Svakako radi se o veoma bitnoj oblasti za Bosnu i Hercegovinu. – Sektor vinogradarstva i vinarstva, prema podacima Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, trenutno ima cca 3.750 hektara, što je cirka 65 posto predratnih površina pod vinogradima. Sektor je izuzetno važan za područje Hercegovine, gdje se u dvije županije (Hercegovačko-neretvanska i Zapadno hercegovačka) proizvodi 92,50 posto svih količina vina u BiH, te je sektor od strateškog značaja. Možda bi bilo dobro, s obzirom na posebnost sektora i njegovu posebnu reguliranost u EU, donijeti strateški dokument razvitka vinogradarstva i vinarstva u BiH do ulaska BiH u punopravno članstvo EU. Sadašnji broj hektara pod vinogradima je vrlo mali i ne može biti temelje za održivost sektora, naglašava za Marx.ba Ivanković. On je optimističan kada se radi o budućnosti ove oblasti u našoj zemlji. – Dodatni iskorak u ovoj oblasti se može napraviti, ali uz koordiniranu akciju svih nivoa vlasti. Prvi iskorak je podizanje novih nasada vinograda do nivoa održivosti i konkurentnosti sektora, što je 10.000 do 12.000 hektara. Za postizanje ovoga cilja neophodna su stimulativna nova investicijska ulaganja iz domaćih i EU izvora. Trenutno je u pripremi kreditna linija Razvojne Banke Federacije (RBF) u kojoj je predviđeno 25 posto nepovratnih sredstava za podizanje dugogodišnjih nasada. Naravno, nije dovoljno samo potaknuti primarni sektor, nego su paralelno s ovim ulaganjima potrebna ulaganja duž lanca vrijednosti („farm to fork“). Sektor je specifičan jer vino nije homogen proizvod kojeg možete prodavati na robnim berzama kao na primjer pšenicu. Uvjeren sam da sektor može aktivno doprinositi zaustavljanju iseljavanja i depopulaciji ruralnih područja Hercegovine, poručuje, prof. dr. sc. Marko Ivanković.
HORIZON EUROPA 2023.: Otvorene prijave za fizička i pravna lica
Š.M. Ministarstvo civilnih poslova BiH je objavilo Javni konkurs za raspored sredstava iz tekućeg granta programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda HORIZON EUROPA za 2023. godinu Ovaj program otvoren je privatnom sektoru, firmama, za inovacije, za primjenu inovacija u privredi, istraživačima, pojedincima, univerzitetima i svim istraživačkim institucijama koje imamo. “Sredstva za tekući grant “Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda HORIZON EUROPA” u iznosu od 444.000,00 KM predviđena su u budžetu Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, na poziciji: „Tekući transferi i grantovi””, navodi se u pozivu. Minimalni iznos sredstava koji se može dodijeliti iz ovog granta iznosi 5.000,00 KM, a maksimalni do 40.000,00 KM. “Za učešće u akcijama u okviru programa COST mogu da apliciraju fizička lica, s tim da neophodne dokumente ovjere u matičnoj instituciji. Subjekti koji imaju pravo da apliciraju mogu biti podržani za jedan projekt u okviru svakog od tri programa Evropske unije: HORIZON EUROPA, COST i EUREKA”, pojasnili su. Konkurs je otvoren 21 dan od dana posljednje objave. Inače, Bosna i Hercegovina je pridružena zemlja EU Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Horizont Evrope. Status pridružene zemlje otvara našoj akademskoj zajednici i kompanijama evropske fondove za istraživanje i inovacije vrijedne 95,5 milijardi evra za razdoblje 2021.-2027. godina.
Investitori iz Turske ulažu 1,5 miliona KM u BiH
Š.M. Turska firma REIS-BAU kupila je pilanu na lokalitetu Modrana u Ustikolini, koja je bila u stečaju i najavili su pokretanje proizvodnje najkasnije u oktobru ove godine.. Turski investitori kupili su objekte fabrike za sušenje, testerisanje i blanjanje drveta Fekry d.o.o. Ustikolina, koja je otišla u stečaj u julu 2019. godine. Kako je izvijestio Klix za početak je planirano zapošljavanje 10 radnika, a taj broj bi sa početkom proizvodnje trebao biti udvostručen, dok je u rekonstrukciju i ulaganje u proizvodne pogone planirano oko 1,5 miliona eura.. Osim proizvodnje peleta i drvnih sortimenata planirano je i proširenje proizvodnje. Proizvodni kapaciteti Fekry-jeve pilane su: proizvodnja i prorez. 12.000 kubnih metara trupaca na godišnjem nivou, proizvodnja peleta oko 9.000 tona godišnje, instalirane sušare kapaciteta 300 kubnih metara. Kompanija REIS-BAU već ima svoje pogone u Crnoj Gori, a u BiH planiraju i ulaganja u solarnu energiju.
Veliko širenje: Lidl ulazi na još jedno tržište u našem regionu
Š.M. Njemački diskontni trgovački lanac Lidl počinje zapošljavati osoblje za svoje buduće trgovine na Kosovu, rekao je dužnosnik kosovske jedinice albanskog pružatelja usluga ljudskih resursa (HR) The Headhunter Group. Nove mogućnosti zapošljavanja za Lidlove maloprodajne trgovine sada su otvorene, rekao je u srijedu u objavi na društvenim mrežama voditelj operacija zapošljavanja The Headhunter Group, Lidlov lokalni partner za zapošljavanje, javio je SeeNews. Lidl se obvezao otvoriti maloprodajne trgovine na Kosovu prošle godine u junu, nakon sastanka s lokalnim proizvođačima hrane i pića, saopćilo je tada ministarstvo poduzetništva. Firma se prijavila u poslovni registar Kosova pod imenom Lidl Kosova L.L.C. a djelokrug poslovanja je upravljanje nekretninama. Podsjetimo da je Lidl u procesu ulaska na tržišta BiH, Crne Gore i Makedonije. U Srbiji i Hrvatskoj već odranije su prisutni.
Poljoprivrednici u FBiH u prethodnoj godini investirali više od 141 milion KM
Š.M. Poljoprivredni proizvođači i prerađivači u Federaciji Bosne i Hercegovine investirali su u prethodnoj godini 141.230.845,01 KM. Navedeni iznos rezultat je 3052 zahtjeva koliko ih je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaprimilo u okviru Modela podrške ruralnom razvoju za 2023. godinu, a odnose se na ulaganja za period 1.8.2022. – 1.8.2023. godine. Kako navode iz federalnog resornog ministarstva, najviše zahtjeva stiglo je za mjeru “Investicije u poljoprivredne mašine i priključne uređaje za biljnu i stočarsku proizvodnju“ u okviru koje su pristigli zahtjevi 2117 klijenata vrijednosti 39.745.893,01 KM. Za investicije u opremu za biljnu i stočarsku proizvodnju apliciralo je 290 klijenata čija su ulaganja iznosila 6.443.228,57 KM dok je za sufinansiranje nabavke visokokvalitetne rasplodne stoke apliciralo 264 korisnika koji su uložili 9.256.702,39 KM. U okviru mjere “Izgradnja, proširenje i opremanje novih građevinskih objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje“ pristiglo je 169 zahtjeva. Korisnici u okviru ove mjere uložili su 18.623.447,88 KM. Zahtjeve za novčane podrške u okviru investicija u podizanje trajnih nasada podnijelo je 89 korisnika koji su uložili 3.981.781,92 KM. U okviru mjere “Podrška investicijama u izgradnju ili proširenje odnosno opremanje građevinskih objekata u svrhu obavljanja dorade i prerade poljoprivrednih proizvoda“, 86 poljoprivrednih proizvođača i prerađivača investiralo je 63.032.766,12 KM. Zahtjeve za novčane podrške za certifikaciju organske proizvodnje podnijela su 33 korisnika čija ukupna investicija iznosi 133.602,38 KM. Najmanji broj zahtjeva, tek četiri, zaprimljen je u okviru mjere “Podrška za legalizaciju građevinskih objekata i ispunjavanje okolišnih standarda“, vrijednosti 13.422,74 KM. Gledano po kantonima, najveći broj zahtjeva pristigao je iz Tuzlanskog kantona, više od 730, a najmanji iz Bosansko-podrinjskog kantona, tek sedam zahtjeva. Prema Programu novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2023. godini predviđena je dodjela novčanih podrški za navedene mjere u ukupnom iznosu od 34.120.000,00 KM što će u značajnoj mjeri doprinijeti razvoju poljoprivrednog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Prva međunarodna konferencija logistike u BiH očekuje 150 učesnika
Š.M. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizira Međunarodnu konferenciju logistike u Bosni i Hercegovini, koja će biti održana 8. 9. 2023. godine u hotelu Hills u Sarajevu. Na konferenciji će učestvovati logistički stručnjaci, špediteri, prijevoznici i distributeri, koji će se u okviru panel sesija moći informirati o aktuelnostima u ovoj branši. Primarni fokus ove konferencije je na inovativnosti i tehnologiji lanaca nabavke, a učesnicima će biti prezentirani svi raspoloživi alati, tehnike, podaci, mogućnosti umrežavanja i ostala postignuća u ovom području. Osim toga, posjetioci će moći sudjelovati u stručnim panel diskusijama o najnovijim tehnologijama i postignućima u području logističkih tehnologija, usluga, modernih pružaoca logističkih usluga, upravljanja lancima snabdjevanja (Supply Chain Management – SCM) te u prezentacijama razvojnih mogućnosti željezničkih i lučkih kapaciteta i modernog upravljanja transportom i skladištem, kako u BiH tako i u regionu. Konferencija će biti podijeljena na šest sesija o sljedećim temama: logistika u cestovnom transportu, logistika transportnih terminala, pomorska i lučka transportna logistika, multimodalni transport i logistika transportnih terminala, logistika u željezničkom i zračnom transportu te proizvodna i skladišna logistika. Sesije će moderirati eksperti za ovu oblast u regionu: prof. dr. Mario Šafran (Fakultet prometnih znanosti Zagreb), prof.dr.sc. Milorad Kilibarda (Saobraćajni fakultet Beograd), dr.sc. Marijan Cukrov (Klaster intermodalnog prijevoza Hrvatska), prof. dr.sc. Igor Jakomin (CargoX d.o.o. Slovenija), prometni konsultant dr.sc. Igor Marković, m.sc. Melita Rozman Dacar (Slovenske željeznice – teretni promet d.o.o. Slovenija) i m.sc. Igor Žula (Slovensko logističko udruženje). Na ovoj konferenciji se očekuje više od 150 učesnika, među kojima su i predstavnici nadležnih bh. institucija, vodećih kompanija u području špedicije, logistike, upravljanja cestovnim operaterima, morskim i zračnim lukama, upravljanja željeznicama, predstavnici vodećih kompanija- korisnika usluga u ovom području, predstavnici financijskih institucija-banaka, osiguravajućih društava i sl. Više informacija o predstojećoj konferenciji i učesnicima iz BiH i regiona, kao i prijavi učešća, dostupno je na zvaničnoj stranici Konferencije https://logistikabih.ba.
Razumijevanje rizika i upravljanje njima može itekako pomoći vašem poslovanju
N. D. Poslovni rizik je široka kategorija. Primjenjuje se na bilo koji događaj ili okolnost koja vas može spriječiti u postizanju vaših poslovnih ciljeva. Poslovni rizik može biti interni (kao što je vaša strategija) ili eksterni (kao što je globalna ekonomija). Različitim vrstama rizika treba različito upravljati i tretirati ih. Trebali biste tačno razumjeti s kakvom se vrstom rizika suočavate prije nego što razmislite kako se nositi s njim. Glavne četiri vrste rizika su: strateški rizik (npr. konkurent koji dolazi na tržište), usklađenost i regulatorni rizik (npr. uvođenje novih pravila ili zakona), finansijski rizik (npr. povećanje kamatne stope na vaš poslovni zajam) ili klijent koji ne plaća operativni rizik (npr. kvar ili krađa ključne opreme). Ove kategorije rizika nisu krute i neki dijelovi vašeg poslovanja mogu spadati u više od jedne kategorije. Rizici povezani sa zaštitom podataka, na primjer, mogli bi se uzeti u obzir prilikom pregleda i vašeg poslovanja i usklađenosti vašeg poslovanja. Drugi faktori mogu predstavljati određene prijetnje vašem poslovanju, uključujući ekološke rizike, kao što su prirodne katastrofe, politička i ekonomska nestabilnost na svim stranim tržištima na koja izvozite robu, zdravstveni i sigurnosni rizici, komercijalni rizici, uključujući neuspjeh ključnih dobavljača ili kupaca, rizici za radnu snagu, npr. održavanje dovoljnog broja osoblja i pokrivenost, sigurnost zaposlenika i ažurirane vještine. Potrebno je znati kako procijeniti poslovne rizike i razmijevati ih. Rizik često predstavlja događaj, promjenu okolnosti ili njihove posljedice. Uobičajena definicija rizika sugerira da je rizik učinak neizvjesnosti na postizanje ili prevazilaženje poslovnih ciljeva. Ovaj efekat može biti pozitivan, negativan ili odstupanje od očekivanog, na primjer u prognozama i projekcijama. Bez identifikovanja rizika, teško je uspješno definirati svoje ciljeve i postaviti strategije za njihovo postizanje. Najbolja praksa je da integrišete upravljanje poslovnim rizicima sa procesima formulacije strategije i poslovnog planiranja. Razumijevanje rizika i upravljanje njima omogućava vam da kontrolišete, a često i spriječite, finansijske, organizacijske, pravne i druge posljedice povezane s rizicima.
Almir Grebović za Marx.ba: Pozitivan trend prodaje automobila nastavit će se i do kraja godine
N. D. U prvih sedam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno ukupno 6.350 novih automobila. Stručnjaci su zadovoljni ostvarenim rezultatima, a kako stvari stoje stvari će se nastaviti kretati u tom smjeru. – Do kraja godine stvari izgledaju veoma optimistično, ne samo s rastom prodaje, nego i kada se radi o isporučenim količinama novih automobila na bh. tržište. Ovakvu stopu rasta bilježili smo rekordnih 2007. i 2008. godine, kao i dijelom 2011. godine. Do kraja godine očekujem u najmanju ruku ovakav trend. Ne vjerujem da će doći do pada tržišta novih automobila u Bosni i Hercegovini, kaže za Marx.ba Almir Grebović, stručnjak za automobile i dugogodišnji urednik Proauto. Inače, u prvih sedam mjeseci ove godine lider u prodaji putničkih automobila je Škoda sa 1.359 uvezenih vozila. Slijede Volkswagen (764), Toyota (597), Hyundai (397), Renault (355), Dacia (348), Audi (270), Suzuki (267), Peugeot (229), KIA (218), Mercedes (215), Seat (197), Citroen (179), Ford (171), Opel (166), BMW (136), Volvo (127), MG (78), Porscshe (64), Cupra (45)…. Najprodavaniji model je Škoda Octavia kojih je na bh. tržište stiglo ukupno 589.