Hadžić: Bez direktnih stranih investicija ekonomija BiH bi potonula dublje
Š.M. U posljednje vrijeme, podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine bilježe pozitivne trendove u području direktnih stranih investicija (DSI), što predstavlja svijetlu vijest za ovu zemlju koja se suočava s izazovima ekonomske stabilnosti. Razgovarali smo s ekonomistom Farukom Hadžićem kako bismo dobili dublji uvid u ove trendove i njihov utjecaj na ekonomiju BiH. Jedan od najzapaženijih aspekata ovih investicija jest rast ulaganja nakon dužeg vremena. Hadžić ističe da je, kad se detaljnije analiziraju podaci, jedan posebno interesantan fenomen – Velika Britanija se ističe kao vodeći investitor. Centralna banka BiH “To se velikim dijelom može pripisati kompaniji Adriatic Metals, koja je započela s velikom investicijom u blizini Vareša. Njihov snažan investicijski projekt ne samo da donosi ekonomske koristi već i otvara nova radna mjesta, što ima pozitivan uticaj na lokalnu zajednicu,” kazao je Hadžić u intervjuu za N1. Ističe važnost pojedinačnih kompanija kao pokretača rasta DSI u BiH, a taj rast ima snažan kaskadni učinak na cjelokupnu ekonomiju. “Ako to stavimo u kontekst generalnog usporavanja ekonomske aktivnosti u ovoj godini u BiH i činjenice da će stopa ekonomskog rasta biti dosta niža nego što je to bilo prethodnih godina zbog recesije u pojedinim zemljama EU i podizanja nivoa kamatnih stopa, generalno loših ekonomskih kretanja, inflacije, takav jedan značajan nivo ulaganja u BiH ustvari je podigao našu ekonomiju da ne potonemo toliko duboko koliko bi, ustvari, bilo da nije bilo direktnih stranih investicija. To se direktno održava na izvoz, BDP, stopu zaposlenosti i u konačnici na vanjskotrgovinski bilans i promjene strukture deviznih rezervi,” kazao je ekonomista Faruk Hadžić za N1. Upitan koji sektori su najprivlačniji za strane investitore, naglašava da su sektori informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) te finansijski sektor i dalje vrlo privlačni. Međutim, primjećuje da se otvorio i novi sektor koji je privukao pažnju – rudarstvo. “Također trebam napomenuti da se novi sektor otvorio – rudarstvo, koji nije onaj klasični sektor kopanja uglja kako mi obično podrazumijevamo rudarstvo, nego i neke druge mineralne materije i metali kojih ima u BiH. On je poprilično interesanatan i za strane ulagače. Indirektni efekti toga su jačanje građevinskog sektora što je vrlo bitno u ovom teškom vremenu kada imamo i nedostatak radnika. To može dovesti i do značajnijeg povećanja plata u BiH,” kazao je Hadžić. Ekonomista ističe da, osim administrativnih regulacija, ključan faktor ulaganja jest politička stabilnost. Iako BiH i cijeli Zapadni Balkan imaju ogroman ekonomski potencijal, investitori se često usmjere prema drugim zemljama regije, poput Srbije, koja pruža direktnu podršku stranim ulaganjima. Ovdje politička nestabilnost igra ključnu ulogu, jer mnoge kompanije radije investiraju u sigurnije okruženje. Hadžić zaključuje da su direktne strane investicije neizostavan faktor u održavanju ekonomske stabilnosti BiH. Ova ulaganja direktno utječu na ključne ekonomske pokazatelje poput bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti te vanjskotrgovinskog bilansa. Osim toga, ona otvaraju vrata novim sektorima i poslovnim prilikama, doprinoseći diversifikaciji i održivom rastu bosanskohercegovačke ekonomije.
Saudijska fudbalska priča: Kina je pala na kocki, ali u Rijadu imaju dublju strategiju
N. D. Nekoliko godina prije početka nedavnog razmetanja novca Saudijske Arabije, Kina je bila ta koja je nosila plašt rastuće azijske supersile. Potaknuti željom predsjednika Xi Jinpinga da razvije naciju u fudbalsku silu, mnoga preduzeća, posebno u oblasti nekretnina, počela su da ulažu u sport. Uskoro je kineska Super liga (CSL) potpisivala igrače poput Oskara, Hulka, Paulinha i Jacksona Martineza, kasnije Teveza i mnogih drugih, nešto što je u to vrijeme bilo nezapamćeno za azijske klubove. Ali ubrzo se sve raspalo. Finansijska pitanja koja je izazvala pandemija koronavirusa bila su prevelika za CSL, kao i za državu. U 2021., Jiangsu FC je prestao da posluje nakon što su se njegovi vlasnici povukli. Međutim, jedan od najvećih udaraca zadat je klubu Guangzhou FC koji je osvojio osam titula prvaka Kine i dvije titule prvaka Azije, ali je ispao iz lige u decembru 2022. godine. Iako je pandemija odigrala veliku ulogu u padu CSL-a kakvog poznajemo, pad je već počeo prije nego što je Covid zahvatio planetu. Bio je to ono što se vjeruje da je posljednji ekser u lijes za fudbalsku ligu koja je nekada prijetila da preuzme azijsko, kao i globalno tržište u cjelini. Sada „liga za veliku potrošnju“ kako su već nazvali elitni rangu fudbala u Saudijskoj Arabiji nastoji izbjeći propalu kinesku kocku kada su uložene milijarde, a nije se dobilo ama baš ništa. Stručnjaci kažu da plan transfera može izgledati slično na površini, ali postoji dublja strategija u Rijadu koja bi mogla uzdrmati postojeći poredak i fudbalski i ekonomski. Ova saudijska potrošnja dio je šire nacionalne strategije koju je osmislio princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman koja ima za cilj da uspostavi zemlju kao globalno sportsko središte, s industrijom ključnim dijelom diversifikovane ekonomije koja se više ne oslanja na naftu. Istovremeno, pomoći će da se Saudijska Arabija projektuje domaćoj i stranoj publici kao moderna, dinamična i inovativna poslovna, rekreaciona i turistička destinacija, dok će usput ohrabrivati svoju sve gojazniju populaciju da igra i gleda sport. Fudbalska liga će igrati ulogu u tim velikim ambicijama, predvođena velikom četvorkom: Al-Nassrom i Al-Hilalom u Rijadu i divovima iz Džede Al-Ittihad i Al-Ahli. Oni će dobiti većinu zvijezda i, nakon što ih preuzme Državni investicijski fond (PIF), koji posjeduje Newcastle United i sada veliki dio golfa, većinu odgovornosti za uvlačenje lige u 10 svjetskih najboljih u smislu prihoda do 2030. godine. Nikako ne treba zaboraviti da Saudijska Arabija želi biti organizator Svjetskog prvenstva, a dovođenje velikih zvijezda na svoj teren bi im u tome moglo biti do velike koristi. Novac, ionako nije problem. Sa druge strane, Saudijska Arabija je bolje pozicionirana od Kine i to ne samo zato što ima mnogo više novca. U fudbalu je već kontinentalna sila koja pobjeđuje Kinu sa 6:1 u nastupima na Svjetskom prvenstvu, 2:0 u titulama Azijskog kupa i 6:3 u Azijskim Ligama prvaka. Čak i prije ovog novog priliva, liga je imala najbolje strane igrače od svih u Aziji. Što se tiče međunarodne izloženosti, to također nije konkurencija. Poznati igrači otišli su u Kinu i praktično nestali s druge strane zida. Primjera radi, Cristiano Ronaldo koji sada igra u Saudijskoj Arabiji, vrhunski je influenser, koji svojih 600 miliona pratilaca na Instagramu u potpunosti obavještava o tome šta on i njegova porodica rade. Ostale zvijezde će učiniti isto, a i to su Saudijci imali na umu. Taj vid marketinga im itekako može koristiti. Naravno, to ne znači da je sve bilo ružičasto. Klubovi iz Saudijske Arabije su često bili loše vođeni. Situacija s dugom je postala toliko loša 2018. godine da Al-Nassr i Al-Ittihad nisu smjeli igrati u tamošnjoj Ligi prvaka, a klubovi su bili u kolektivnom minusu u iznosu od 300 miliona funti. Prijestolonasljednik je intervenirao i svi dugovi su podmireni, a ne treba zaboraviti da je u to vrijeme bilo 107 prijavljenih slučajeva neisplaćenih plaća i sporova u FIFA. Takve epizode su prošle nezapaženo na međunarodnom nivou, ali si postale prošlost i sada je novac tu, koliko god treba jer radi se o državnom projektu. Ostaje da se vidi koliko će ljudi širom svijeta gledati utakmice, ali skoro svi u fudbalu će čekati da vide hoće li liga Saudijske Arabije doživjeti kinesku krizu ili će se uspostaviti kao glavni igrač u godinama koje dolaze. Neke indicije već postoje, dovoljno je vidjeti samo opremu klubova, možda baš kluba za koji igra Ronaldo. Kada je stigao igrali su pod robnom markom koju baš rijetki na fudbalskom nebu poznaju, a već sada nose dresove kompanije za koju samo rijetki nisu čuli. Interes je probuđen, to niko ne može poreći.
Da li su satovi simbol statusa ili investicija: I jedno i drugo, ali strast je ključna
N. D. Jeste li ikada pomislili da sat na vašoj ruci može učiniti više od toga osim da pokazuje vrijeme? To bi vam također moglo donijeti uredan profit. Satovi su oduvijek označavali ukus, stil i društveni status, ali za sve više ljudi danas se na njih gleda i kao na materijalnu investiciju. U određenoj mjeri, to je uvijek bio slučaj, ali posljednjih godina, trend se ubrzao. Jaz između maloprodajne i tržišne cijene se brzo širi za ključne modele koji su traženi, a te komade je sve teže pronaći. Jedan od razloga za ovu atmosferu uzbuđenja u finom časovničarstvu je činjenica da satovi nikada nisu bili višeg profila. Velike aukcije historijski značajnih satova privlače mejnstrim medijsko praćenje i milione dolara. Satovi koje slavne ličnosti biraju na Instagramu postaju naslovnice. Sva ova pažnja dovela je do povećane potražnje. Veća vidljivost dijelom objašnjava zašto se satovi sve više doživljavaju kao investicija. Michelle Ciesielski je voditeljica rezidencijalnog istraživanja u Knight Frank Australia, i u jednom Izvještaju o bogatstvu, koji proučava navike trošenja i ulaganja izuzetno bogatih pojedinaca širom svijeta, iznosi da su ulaganja u kupovinu satova u ekspanziji. Ona kaže da podaci potvrđuju percepciju satova kao ulaganja, napominjući da su oni, zajedno s drugim luksuznim kolekcionarskim predmetima poput vina, viskija i automobila, zabilježili rast od 123 posto u posljednjoj deceniji. Jasno je da su danas fini satovi su više od stavke u portfelju. Oni su „investicije strasti“, slično likovnoj umjetnosti, koje nude nešto izvan fiskalnog povrata, tvrde stručnjaci iz ove oblasti. Knight Frank Wealth Report navodi da je glavni razlog kolekcionara za ovakvu vrstu ulaganja radost vlasništva, praćena željom za sigurnim utočištem, a povrat ulaganja je na trećem mjestu. Pomama za skupim satovima, prema mišljenju mnogih, krije se iza još jednog bitnog faktora. Radi se o nečemu što ima veze sa našim promjenjivim životnim stilovima. Pojedinci ultra visoke neto vrijednosti se udaljavaju od većih nekretnina kao svog primarnog interesa, fokusirajući se na život manjeg obima. To može značiti da nema mjesta za garažu za pet automobila ili dovoljan zidni prostor za umjetničku kolekciju (možda ima, ali ne želi potrošiti prostor), ali kutija za sat, čak i velika, ne zauzima previše prostora. Dakle, da, satovi se mogu smatrati statusnim simbolom i investicijom, ali ne svi satovi i ne za sve ljude. Neki bi mogli imati trezor prepun netaknutih primjeraka, a drugi bi mogli vidjeti sat na ruci kao prekrasan način za određivanje vremena. Ne postoji jedinstven način da cijenite ove fino izrađene mašine, ali jedna stvar je jasna, strast je ključna.
Balkan nastoji jačati željezničku infrastrukturu
Š.M. Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija suočavaju se s izazovima održive mobilnosti dok Europska Unija potiče brze vozove i noćne vožnje i zalaže za održivija rješenja za putovanja na cijelom kontinentu. U ovim zemljama, željeznička infrastruktura prolazi kroz obnovu kako bi postala ključna komponenta zelenijih i održivijih putovanja u Adria regiji. Plan je jačanje međugradskih i prekograničnih veza s politikom Transeuropske prometne mreže (TEN-T) i financiranjem željezničke infrastrukture, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, dpa, FENA, HINA i STA u okviru European Newsroom-a. Dok je potražnja za željezničkim prijevozom velika, nacionalni operateri i startupi takmiče se s “nerazumno niskim cijenama” letova, noćni vozovi doživljavaju renesansu, a stručnjaci pozivaju na uvođenje poreza na kerozin u cijeloj Europi. Političari i prometni stručnjaci podjednako kritiziraju stanje željezničke infrastrukture, veliko subvencioniranje zračnog prijevoza i naizgled nedostatak političke volje. U borbi protiv klimatskih promjena, Europska komisija želi da do 2030. godine europskim prugama vozi dvostruko više brzih vozova, a do 2050. tri puta više. Time se želi smanjiti emisija CO2 u prometnom sektoru. Skupi vozovi, jeftini letovi Klimatski prihvatljiv željeznički prijevoz često je skuplji od putovanja avionom na istoj ruti, zaključila je ekološka organizacija Greenpeace nakon usporedbe cijena karata za oba prijevozna sredstva na 112 ruta širom Europe u nekoliko termina za rezervaciju. Prema podacima te organizacije, 71 posto karata za željeznički promet bilo je skuplje od onih za zračni promet, što više šteti klimi. Ispitivači su zabilježili razliku u cijeni na relaciji Barcelona-London, koja vozom košta do 384 eura, što je 30 puta više od avionske karte čija je cijena bila 12,99 eura. “Sve više i više ljudi želi putovati vozom i bez letova, ali nepostojanje poreza na kerozin i daljnje klimatski štetne subvencije za avionsku industriju narušavaju cijene. Ovo je prinudno slijetanje za mnoge dobre namjere i zaštitu klime “rekla je cestovna stručnjakinja Greenpeacea Marissa Reiserer, pozivajući na uvođenje poreza na kerozin u cijeloj Europi od 50 centi po litri. U BiH, neizvjesno stanje željezničke infrastrukture pripisuje se ratu 1990-ih i nedovoljnim financijskim ulaganjima. Međutim, Edin Forto, ministar prometa i komunikacija u zemlji, kao prioritet svog mandata postavio je izgradnju i revitalizaciju željezničke infrastrukture u zemlji i inostranstvu. Neki pomaci na tom polju su se desili započinjanjem rekonstrukcije željezničke mreže na relaciji Sarajevo – Mostar kao i nabavom nove kompozicije Talgo vozova namijenjenih putničkom prijevozu. Projekt je koštao oko 67,5 miliona eura, a ovi putnički vozovi s maksimalnom brzinom od 220 kilometara na sat već prometuju u BiH. Također, željeznička pruga nalazi se na Koridoru 5c. Tako čak više od 50 posto željezničke pruge od Budimpešte do Ploča pripada BiH (406,6 kilometara) i nju treba modernizirati i održavati. U Hrvatskoj, gdje završava Koridor 5C, mreže autocesta bile su fokus ulaganja desetljećima, ostavljajući željezničku infrastrukturu u prilično zapuštenom stanju. Vlada ima za cilj poboljšati stvari, ali za to će biti potrebno vrijeme i sredstva. U toku su projekti izgradnje i modernizacije kojima je cilj revitalizirati i modernizirati 30 posto (780 kilometara) ukupne mreže prema standardima EU povećanjem kapaciteta željezničkih pruga, brzine putovanja i sigurnosti. Kroz slovenski teritorij prolaze dva temeljna europska koridora transeuropske prometne mreže, Mediteranski koridor i Baltičko-jadranski koridor. Država funkcionira kao tranzitna zemlja i ima nešto više od 1200 kilometara željezničkih linija. U 2023. godini Slovenska direkcija za infrastrukturu može iskoristiti 423,7 miliona eura za ulaganja u željezničku infrastrukturu. Država je također iskoristila prilike kroz razne mehanizme Europske unije. Bloomberg Adria
Odlučili ste pokrenuti biznis: Morate pažljivo napraviti prve korake
N. D. Ako ste trenutno nezadovoljni poslom kojim se bavite, zašto ne biste pokrenuli svoj biznis, baš kao i 582 miliona poduzetnika u svijetu. U većini slučajeva je najveća motivacija za pokretanje vlastitog posla ideja ljudi da budu sami sebi šef, što je iz godine u godinu jedna od najpopularnijih motivacija. Neki su se na pokretanje biznisa odlučili zato što su se željeli baviti onime za što imaju strast, a neki samo zato što im se ukazala odlična prilika. Drugi su u vlastitom poslu našli izlaz iz krize zbog iznenadnog otkaza, a pojedini su se okrenuli ostvarivanju svojih ideja jer još nisu bili spremni za penziju. Odluka o pokretanju svoje male firme može se činiti zastrašujućom, srećom, ali možete naučiti iz izazova i poslovnih pogrešaka drugih poduzetnika koji su podijelili svoja iskustva. Ta iskustva donijela su i preporuke koje mogu biti jako bitne. Poslovna ideja Pri pokretanju poslovanja, prvo morate shvatiti šta želite da vaša firma bude. Pronalaženje ideja za male firme zadatak je kojem treba pristupiti ozbiljno, jer ako ideja nije dobra, ni biznis nema uspjeha. Ime firme Za početak, naziv vaše firme univerzalni je aspekt vašeg marketinga jer se pojavljuje svugdje gdje radite. Stoga, nema razloga otežati sebi život dosadnim, zbunjujućim ili nebitnim nazivom firme. Pronađite naziv za svoju firmu koji jasno pokazuje šta radite, koji je kratak i nezaboravan te koji je u skladu s vašom misijom i vizijom. Potvrda ideje Istraživanje tržišta, ankete i povratne informacije od prijatelja i porodice mogu vas uputiti u pravom smjeru, ali najbolji način za provjeru valjanosti vašeg proizvoda je nekoliko početnih prodaja. Nudite proizvode ljudima koje ne poznajete kako bi bili uistinu iskreni, umjesto da vam govore ono što želite čuti. Ovakav eksperiment u početku, može vas spasiti od skupih grešaka u nastavku. Odabir alata Poduzeti sve ove korake za pokretanje svog biznisa znači imati pune ruke posla. Zato vlasnici poduzeća ne bi trebali podcjenjivati vrijednost kvalitetnih alata. Osim specifičnih alata i uređaja za vašu vrstu posla, sigurno je da, čime god se vaš biznis bavio, trebate biti dobro povezani, brzi i dostupni. Trebate moderne uređaje koji će vam biti poput asistenta. Poslovni plan Pisanje poslovnog plana pomaže u formaliziranju vaše ideje i može pojednostaviti proces stvaranja poslovanja navodeći vas da sjednete i metodično razmislite o stvarima. Na ovaj način brzo ćete shvatiti na koja pitanja nemate odgovore i čemu se trebate posvetiti. Kada krenete slijediti ostale korake u pokretanju biznisa, početni nacrt vašeg plana bit će vam poput kompasa. Pregled finansija Cilj svakog biznisa je zaraditi novac, inače samo imate hobi. Kako biste pokrenuli posao, morate znati koliko vam sredstava treba za pokretanje posla te kako upravljati novčanim tokovima nakon što počnete zarađivati. U ovom koraku bitni su finansijska pismenost i osiguranje finansiranja. Razvoj proizvoda (ili usluge) Napravili ste plan, razumijete finansije i, u idealnom slučaju, počeli ste potvrđivati svoju ideju sa zainteresiranim kupcima. Sada je vrijeme da uđete dublje u to kako ćete izgraditi ono što prodajete. Za poslovanje temeljeno na proizvodu, razvoj vašeg proizvoda odvija se kroz jedan od ova tri opća pristupa: izradite vlastiti proizvod, prilagodite postojeći proizvod i odredite izbor proizvoda. Poslovna struktura Postoji mnogo načina za pokretanje poslovanja s različitim strukturama osnivanja. Vaša poslovna struktura utječe na ključne dijelove vašeg poslovanja, od poreza preko poslovanja do vaše lične odgovornosti. Odabir prave strukture odnosi se na balansiranje pravne i finansijske zaštite koja vam je potrebna s fleksibilnošću koju nude različite opcije. To je važna odluka i treba je pažljivo razmotriti prije nego što pokrenete svoje poslovanje. Poslovne strukture razlikuju se u svakoj zemlji, ali dvije su uobičajene vrste – samovlasništvo i korporacija. Poznavanje propisa Nakon što shvatite kako pokrenuti posao, pogledajte koje su vam licence i državni propisi potrebni za legalno poslovanje. Vaše poslovanje podliježe zakonima koji reguliraju poslovanje u vašoj zemlji, kao i zakonima i propisima specifičnim za vašu industriju. Primjera radi, firma koja posluje s hranom mora slijediti posebne licence i propise za rukovanje onim što prodaje, ali također mora obratiti pažnju na zakonitosti svojih marketinških napora i zakone o zaštitnim znakovima i autorskim pravima. Poslovna lokacija Vaš poslovni plan pomoći će vam da odredite kakav vam je prostor potreban za poslovanje. Primjera radi, ako prodajete majice s printom na zahtjev, možda ćete samo trebati u svom domu pronaći mali radni prostor, sto i laptop. S druge strane, ako vaš posao zahtijeva svoj maloprodajni prostor, morat ćete pronaći novi prostor i iznajmiti ga ili kupiti. Veličina tima Trebate graditi svoj tim. Koliko ćete posla morati obaviti i koje će vještine biti potrebne za pokretanje vašeg posla? Ovo su temeljna pitanja na koja ćete morati odgovoriti jer će utjecati na vremenski period i nivo ulaganja. Ako planirate angažirati pomoć, morat ćete uzeti u obzir te troškove – kao i vrijeme potrebno za pronalaženje i edukaciju zaposlenika.
U Trebinju se gradi turistički kompleks od 300 miliona KM
Š.M. Vlada Republike Srpske usvojila je na juče održanoj sjednici Odluku o utvrđivanju investicionog projekta “Lajon Hil Vilidž” Trebinje, kao projekta od posebnog interesa za ekonomski razvoj grada Trebinje i ove regije, te prodaji zemljišta u svojini Republike Srpske radi realizacije ovog projekta. Saopšteno je to iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, odakle dodaju da je istom odlukom Vlada RS ovlastila ministra trgovine i turizma da zaključi Ugovor o prodaji nepokretnosti s kupcem “Nugo holding” Trebinje. “Predmet ugovora je zemljište na lokaciji Gorica 2 Trebinje ukupne vrijednosti 964.870,24 KM”, rekli su iz resornog ministarstva. Kako tvrde, kompanija “Nugo holding” obratila se Vladi radi realizacije direktne strane investicije “Lajon Hil Vilidž”, ukupne vrijednosti oko 300 miliona KM. “Prema dostavljenom projektu, kompleks ‘Lajon Hil Vilidž’ obuhvatiće izgradnju stambeno-poslovnog objekta sa 2.020 stambenih jedinica rezidencijalnog turizma, a planirano je da projekat bude realizovan u tri faze u periodu od sedam godina. Projekat podrazumijeva izgradnju poslovno-stambenog kompleksa, hotela, restorana, tržnog centra, stomatoloških i medicinskih objekata”, naveli su iz resornog ministarstva. Realizacijom ovog projekta, kako tvrde, dodatno će biti obogaćena turistička ponuda grada Trebinje. “Takođe, tokom realizacije projekta pozitivno će se uticati na razvoj kompletnog građevinskog, ugostiteljskog i medicinskog sektora regije. Projekat ‘Lajon Hil Vilidž’ projekat je kompanije ‘Nugo holding’ Trebinje, koja posluje u sastavu kompanije ‘Brova Holding’ iz Norveške, čiji su osnivači članovi porodice Andrić, koja je porijeklom iz Trebinja”, naveli su iz Ministarstva.
Italijanska investiciona kompanija Ekor kupila 15% akcija holandske firme Philips
Š.M. Italijanska investiciona kompanija Ekor, u vlasništvu poznate porodice Anjeli, kupila je 15 posto akcija Philipsa, što je – u samo jednom potezu – učinilo italijanskog investitora najvećim akcionarom holandskog proizvođača medicinske tehnologije. Vrednost investicije iznosi 2,6 milijardi eura, prenosi holandski NOS i navodi da su cijene akcija Philipsa jutros na otvaranju berze u Amsterdamu bile veće za skoro četiri posto. Ekor je u vlasništvu porodice Anjeli, najpoznatije po Đovaniju Anjeliju koji je učinio brend automobila Fiat poznatim tokom 60-ih godina prošlog vijeka. Inače, sjedište kompanije Ekor nalazi se u četvrti Zuidas, u Amsterdamu, od 2016. godine. Širom svijeta, ova organizacija ulaže 33 milijarde eura u druge kompanije. Pored matične kompanije Pežo i Opel Stelantis, Ekor ima interese u fudbalskom klubu Juventus, proizvođaču automobila Ferari i poslovnom časopisu The Economist. Novi akcionar navodi da želi da ulaže u kompaniju specijalizovanu za zdravstvenu tehnologiju na duži vremenski period. Ekor je prošle godine već investirao u dvije manje kompanije za zdravstvenu tehnologiju. Ima opciju i da dodatno proširi svoje učešće u Philipsu na 20 posto. U zamjenu za investiciju, glavni akcionar dobija mjesto u Nadzornom odboru. Financijski ekspert, Gerben Everts, navodi da će “akcionari Philipsa biti zadovoljni, jer će ovaj potez vratiti mir u tu firmu”, misleći na probleme koji su postojali sa proizvodnjom uređaja za apneju, kao što je kratkotrajni prekid disanja u snu koji traje do 10 sekundi. Filips je, inače, već nekoliko godina u teškom stanju, uglavnom zbog problema sa uređajima za apneju. Izvanredno je da je Ekor zahvaljujući ovom jednom potezu privukao tako veliko interesovanje novih investitora, smatra Everts. Kompanija Ekor je navela da je “impresionirana strategijom koju je razvio Jakobs” i njegovim pristupom da pomogne Filipsu da se oporavi.
Poziv bh. kompanijama za učešće na sajmu podugovaranja ELMIA Subcontractor
Š.M. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizuje zajednički nastup bh. kompanija na Međunarodnom sajmu podugovaranja ELMIA Subcontractor, koji će se održati u periodu od 14-16.11.2023. godine u Jonkopingu (Švedska). Elmia Subcontractor je vodeći događaj za podugovaranje za Sjevernu Evropu i najveći u Švedskoj. Održava se svake godine u Jonkopingu i privlači hiljade posjetioca i izlagača iz cijelog svijeta. Glavne izlagačke kategorije sajma su metalska industrija, elektro industrija, industrija plastike i dr. Više informacija o uslovima učešća bh. kompanija (uslugama VTK/STK BiH, troškovima, kriterijima za odabir,…) dostupno je u Pozivnom pismu, a o samom sajmu na web stranici www.elmia.se. Zainteresovani za izlaganje na štandu Bosne i Hercegovine potrebno je da popunjenu prijavu dostave putem e-maila: aida.vidimlic@komorabih.ba najkasnije do srijede 23.08.2023. godine. Potpisana i ovjerena četiri originalna primjerka Sporazuma o reguliranju obaveza, potrebno je obavezno poslati i poštom na adresu VTK/STK BiH, Branislava Đurđeva 10; 71000 Sarajevo. Za više informacija o učešću na sajmu ELMIA Subcontractor kontakt osoba je Aida Vidimlić (tel.033 566 233). Pozivno pismo Prijava učešća Sporazuma o reguliranju obaveza
Zlato ili dionice: Koje su prednosti kada želite uložiti novac
N. D. Mnogo je razloga zašto bi ulaganje trebalo biti dio vašeg finansijskog plana. Štednja je odlična za kratkoročne ciljeve, ali donosi minimalnu kamatu. To je dobra stvar ako pravite fond za hitne slučajeve i izdvajanje novca za određeni cilj, kao što je novi automobil ili godišnji odmor. Ulaganje vam omogućava da uložite svoj novac da dugoročno radi za vas kako biste izgradili bogatstvo, pripremili se za penziju i ostavili naslijeđe svojim najmilijima. Imate više opcija za odabir, od dionica i obveznica do nekretnina. Američki stručnjaci su se odlučili za poređenje između ulaganja u zlato i dionice. Kada je zlato bolja investicija Kada želite svesti rizik na minimum: Zlato se dugo smatralo sigurnom investicijom. Za razliku od dionica, čija vrijednost može značajno varirati iz dana u dan, vrijednost zlata ostaje uglavnom stabilna, što ga čini odličnim načinom za očuvanje vrijednosti u vašem portfelju. Možda nećete vidjeti velike prinose koje dionice mogu donijeti, ali nećete nužno vidjeti ni velike gubitke. Kada želite zaštitu od inflacije: Zlato drži svoju vrijednost duže od drugih vrsta ulaganja, osigurajte ga solidnom zaštitom od inflacije. Kada kamatne stope rastu, a vrijednost dolara opada, roba poput zlata može biti posebno vrijedna. Kada želite stabilnu investiciju u poljuljanoj ekonomiji: Budući da njegova vrijednost ima tendenciju da ostane stabilna, zlato vam pomaže da prebrodite oluju u vremenima rastuće inflacije i bankarske neizvjesnosti. Posebno je vrijedno kada je berza u previranju. U šest od posljednjih osam najvećih padova berze u posljednjih 40 godina, cijene zlata su porasle. Kada su dionice bolja investicija Kada želite potencijal za veće prinose: Budući da cijene dionica često fluktuiraju, one su većeg rizika, ali imaju veći prinos. Iz tog razloga ne biste trebali stavljati sav novac na dionice, ali kao dio uravnoteženog portfelja, oni mogu pomoći u poboljšanju vaše ravnoteže na duge staze. Kada planirate da ih držite dugo: Dok se vrijednosti dionica mogu divlje ljuljati iz dana u dan, berza je historijski vraćala u prosjeku 10 posto. To nadmašuje druge klase imovine, kao što su obveznice. Ali da biste uživali u ovom povratu, trebali biste planirati zadržati svoje investicije u dionice godinama (ako ne i decenijama). Ako se bavite dnevnim trgovanjem, imate veći rizik od brzog gubitka velikog novca. Kada želite da primate dividende: Ako su cijene zlata veće kada prodate svoju investiciju nego kada ste ga kupili, zarađujete novac. Ali obično ne dobijete ništa od toga dok ga ne prodate. Dionice, s druge strane, mogu zaraditi dividende ili redovne isplate ulagačima. Ovo pruža pasivan prihod koji možete reinvestirati da biste kupili više dionica ili iskoristili za gotovinu. Ako želite investiciju koja pruža tok prihoda, dionice su vjerovatno bolji izbor. Napomena: Možda ćete moći zaraditi dividende od dionica zlata ili zlatnih ETF-ova, ali to je rizičnije od ulaganja u fizičko zlato poput poluga i kovanica.
Direktne strane investicije u BiH u 2022. godini 1,44 milijardi KM
Š.M. Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2022. godini iznosio je 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) koja je objavila rezultate statističkog istraživanja o direktnim stranim investicijama za 2022. godinu. Ovi rekordni tokovi direktnih investicija u 2022. godini su za 310 miliona KM, odnosno za 21% veći nego u 2021. godini, kada su iznosili 1,13 milijardi KM. Glavnina ovog rasta stranih direktnih investicija je posljedica visokih reinvestiranih zarada postojećih nefinansijskih i finansijskih preduzeća sa stranim investicijama, dok su ulaganja u obliku vlasničkog kapitala i ostalog kapitala (međukompanijskog pozajmljivanja) iznosila ukupno 500 miliona KM. U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2022. godine bilo je iz Velike Britanije (271,8 miliona KM), a onda iz Austrije (175,8 miliona KM), Holandije (166,6 miliona KM), Njemačke (159,5 miliona KM) i Srbije (134,4 miliona KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom u iznosu od 199,9 miliona KM, zatim u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti u iznosu od 146,8 miliona KM, te u oblasti proizvodnje baznih metala 122,9 miliona KM. Na kraju 2022. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 17,45 milijardi KM, a ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja i poslovanih rezultata preduzeća u stranom vlasništvu u prethodnim godinama. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,69 milijardi KM ili 15,4% ukupnog stanja investicija), Hrvatsku (2,54 milijarde KM ili 14,6%) i Srbiju (2,43 milijardi KM ili 13,9%). Posmatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija je registrovano u oblasti finansijskih usluga (3,42 milijardi KM), a vezano je za investiranje u bankarski sistem, zatim u oblastima telekomunikacija (1,75 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,68 milijardi KM), što govori da se na ove tri oblasti odnosi skoro 40% stanja investicija. U skladu sa politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka prikupljenih u ovogodišnjem istraživanju, zajedno s objavljivanjem podataka za 2022. godinu, izvršene su revizije podataka i za prethodne dvije godine.