Imali su “prvi laptop” na tržištu: Novi vlasnici ih preuzimaju za 14 milijardi dolara
Marx.ba Toshiba, jedna od najvećih i najstarijih japanskih firmi, trebalo bi da okonča svoju 74-godišnju historiju na berzi pošto je grupa investitora kupila većinski udio. Kompanija je saopćila da je konzorcijum, predvođen privatnim kapitalom kompanije Japan Industrial Partners, kupio 78,65 posto njenih dionica. Posjedovanje više od dvije trećine firme omogućava grupi da završi posao preuzimanja od 14 milijardi dolara. Korijeni firme datiraju iz 1875. godine, kao proizvođača telegrafske opreme. Prema ugovoru, njene dionice bi mogle da budu skinute sa berze već krajem ove godine. Kompanija će sada napraviti “veliki korak ka budućnosti sa novim akcionarom”, rekao je predsjednik kompanije i izvršni direktor Taro Shimada, a prenosi BBC. Toshibine akcije počele su da se trguju u maju 1949. godine kada je Tokijska berza ponovo otvorena, nakon što je Japan izašao iz razaranja Drugog svjetskog rata. Njena odjeljenja se kreću od kućne elektronike do nuklearnih elektrana, a decenijama poslije Drugog svjetskog rata bila je simbol ekonomskog oporavka zemlje i njene tehnološke industrije. Tokom 1985. godine, Toshiba je pokrenula nešto što je opisala kao “prvi laptop računar za masovno tržište”.
Zoran Raič za Marx.ba: Naše maslinovo ulje konkurentno je u svijetu
N. D. U Hercegovini sada ima 100 hiljada stabala, odnosno 400 hektara maslinika s tendencijom rasta. Godišnje se proizvede 280 hiljada litara ekstra djevičanskog ulja, a oni koji se time bave očigledno ne misle stati. Imaju želju i vide priliku za unaprjeđenje ovog posla, obzirom da Hercegovina pruža zaista dobre mogućnosti kada se radi o maslinarsvu. Zoran Raič iz Udruženja Hercegovački plodovi Mediterana za Marx. ba kaže kako se ne radi samo o mogućnosti veće prozvodnje ulja, nego i o visokom kvalitetu krajnjeg proizvoda. – Brendiranje našeg ulja iz Hercegovine je u toku. To radi Udruženje Hercegovački plodovi Mediterana i taj posao će uskoro biti obavljen. To je veoma značajno jer će nam olakšati put na svjetsko tržište, imat ćemo bolje uvjete i bolje cijene, kaže Raič. Ono što je svakako najbitnije da je hercegovačka zemlja, uz kvalitetnu tehnologiju, ponudla kvalitetan proizvod. – Kvalitet je neupitan. Kroz svo ovo vrijeme pokazuje se da imamo izvrsna ulja iz Hercegovine. Gdje god da se pojavilo neko ulje s ovih naših prostora, to se pokazalo. Čak je i u New Yorku jedno naše ulje iz Ljubuškog nagrađeno zlatom, kaže Raič. Uslovi za razvoj maslinarstva su više nego dobri, a po svemu sudeći širenje trenutnih kapaciteta je veoma izvjesno. – Imamo dosta zasađenih površina, ali dosta toga neiskorištenog. Maslina voli krš, a toga bar imamo ovdje. Ranije se uzgajalo smilje, a sada je dosta toga posađeno maslinom. Stvari olakšavaju i hercegovačke općine koje daju koncesije za obrađivanje zemljišta, pa je očekivati da će proizvodnja rasti. To su itekako pozitivne tendencije, mišljenja je naš sagovornik. Proboj na svjetsko tržište nije nimalo lak, a ljudi u Bosni i Hercegovini još uvijek nemaju baš posebnu kulturu korištenja maslinovog ulja u većim količinama. – Mi svakako želimo izvoziti, ali prije svega treba naučiti Bosnace i Hercegovce da troše maslinovo ulje. Istina je da je maslinovo ulje skupo i zbog toga je razumjeti da se kod nas manje koristi. Nije svakom lako izdvojiti 30 KM za litar ulja. Ljudima to ispada kao neki luksuz. Mi se uz BiH polako okrećemo prema Hrvatskoj i inače Evropskoj uniji. Tu već imamo dobrih rezultata naših hrecegovačkih proizvođača i nadamo se da će se taj trend nastaviti. Za sada nije puno izvezeno, ali je najbitnije da je krenulo, poričio je za Marx.ba Raič.
Tajna poslovnog uspjeha: Sinergija je sve, bez sinergije sve je ništa
Marx.ba Svijet upravo živi digitalnu transformaciju i prilično jak zaokret prema ekološkoj održivosti i zelenoj ekonomiji. Uslovi poslovanja mijenjaju se nevjerovatnom brzinom. Razvoj tehnologije zahtijeva od menadžera stalno praćenje trendova i inovacija kako bi bili i ostali konkurentni. Rast uz digitalnu transformaciju zahtijeva prilagodbu, agilne timove i prije svega razumijevanje čemu digitalno služi. Istodobno se mijenja i svijest zaposlenika. Nove generacije donose nova pravila. Tradicionalni hijerarhijski pristup menadžmentu postaje manje popularan i sve se više prihvaćaju agilne metode koje ubrzavaju prilagođavanje promjenama, ali i povećavaju autonomiju zaposlenika te donose okretanje prema timskom radu. Upravo zato što se u suvremenom poslovanju isprepleću svi navedeni, ali i mnogi drugi faktori, upravljanje preduzećem postaje sve izazovnije, a sve više postaje jasno da je jedan od najvažnijih tajni uspjeha – sinergija. Sinergija prema definiciji označava situaciju u kojoj kombinacija različitih elemenata stvara veću vrijednost ili korist nego što bi je svaki pojedinačno mogao postići. To znači da, kad se različiti resursi, znanja, vještine ili kompetencije spoje i djeluju zajedno, rezultat su poboljšana učinkovitost, produktivnost ili fantastične inovacije. Iako u poslovnom svijetu odavno poželjna, nikada do sada nije bila toliko ključna za opstanak. Znanje koje se sada traži nadilazi mogućnosti bilo kojeg pojedinca. Sada mogu uspjeti samo timovi kompetentnih ljudi koji žive svoju ideju i privrženi su zajedničkim ciljevima. Iako izgleda utopijski, sve se više čini da će to u budućnosti biti jedina mogućnost opstanka. Koje su sinergije danas najvažnije? Sinergija među timovima/odjeljenjima Preduzeća tradicionalno još žive u silosima (odjelljenjima) koja su hijerarhijski organizirani, imaju svoje planove i svoje zadatke. Prilično je čest slučaj da se silosi međusobno ne dogovaraju, da postoji velika praznina među njima (pa čak i među odjeljenjima koji su prirodni srodnici kao npr. prodaja i marketing, nabava i proizvodnja i slični). S druge strane, da bi se preduzeća danas i u budućnosti razvijala, nužna je drukčija organizacija koja podrazumijeva timski rad više odjeljenja istodobno. Danas je tom najbliža projektna organizacija. Upravo se na taj način razbijaju silosi između različitih funkcija, otvara intenzivnija komunikacija, a time i bezbroj mogućnosti koje su do tada bile nepravedno zapostavljene. Sinergija između vodstva i zaposlenika Osnovno je obilježje takve sinergije komunikacija. Nikad nismo više razgovarali o komunikaciji, a izgleda kao da je nikad nije bilo manje. “Razgovarajte s ljudima”, er za to postoji dobar razlog. Uvođenje kontrolinga fantastičan je proces pripreme za digitalnu transformaciju zato što na jednak način zahtijeva posluženost procesa. A u većini slučajeva, čim se malo zagrebe ispod površine, jasno je da procesi nisu dogovoreni, uglavnom su slučajni i razvijeni prema vlastitom nahođenju pojedinaca, a ne vođeni logikom sinergije s ostalim procesima. Razgovarati s ljudima u tom smislu znači okupiti timove iz raznih odjeljenja, debatirati, poticati brainstorming o tome što želimo postići i dogovoriti zajedničku taktiku. Nažalost, mnogi menadžeri to automatski poistovjećuju s mikromenadžmentom, no to ni blizu nije isto. Cilj razgovora nije dociranje djelatnicima kako da nešto rade, već konsenzus o ciljevima koji se žele postići i načinima kako će se to ostvariti multifunkcionalno. Kad se postigne konsenzus, proces se ne utvrđuje dekretom, nego postaje dogovoreno pravilo postupanja koje je najbolje ispisati u velikom formatu i staviti na zid kao zajedničko obećanje usmjereno na uspjeh. Menadžment na taj način potiče zaposlenike da preuzmu odgovornost za svoj rad te podupire inicijative i kreativnost, što sigurno pridonosi većoj produktivnosti i inovacijama. Kontroling – ključan za rezultate Sinergija menadžera i zaposlenika očituje se i u davanju povratne informacije (feedbacka). Redovna povratna informacija menadžmenta pomaže zaposlenicima da bolje razumiju svoje snage i područja za poboljšanje, a menadžment može bolje razumjeti izazove s kojima se suočavaju radnici. Briga za razvoj zaposlenika, pružanje prilika za obuku, usavršavanje i profesionalni razvoj zaposlenika pokazuje njihovu važnost za organizaciju te povećava motivaciju i angažman. Nikako ne smijemo zaboraviti nagrađivanje zaposlenika i priznanje za uspješan rad. U našoj je praksi kvalitetan sistem nagrađivanja, nažalost, pravi raritet. Ako i postoji, najčešće nije dobar. Put do kvalitetnog sistem nagrađivanja popločen je dobrim namjerama, ali često prije vodi u pakao nego u poštenu raspodjelu nagrada. Jedan od razloga jest taj što nema kvalitetnog i stabilnog sustava informacija o rezultatima koji dolazi iz jednog izvora istine. Drugim riječima, nema kontrolinga. Sinergija tehnologije i ljudi Tehnologija nije sama sebi svrha, ona je tu kako bi se u kombinaciji s ljudskim željama, potrebama, znanjem i vještinama postigli najbolji rezultati. Ta je sinergija problematična zbog čestog nerazmjera između brzine razvoja tehnologije i snalaženja korisnika koji od nje trebaju imati koristi. Najbolje primjere vidimo u medicini – na raspolaganju su visokotehnološki uređaji koji omogućuju savršene nalaze, ali u ovom trenutku ljudsko oko nedovoljno ih dobro razumije i teško čita pa se bez podrške umjetne inteligencije pri utvrđivanju dijagnoze ne mogu adekvatno iskoristiti. Sinergija koja se mnogo brže postiže jest ona u kojoj se upotrebljavaju alati koji mogu automatizirati jednostavne i rutinske zadatke, što omogućava ljudima da se usredotoče na kreativne, analitičke i strategijske aktivnosti koje zahtijevaju ljudsku inteligenciju. Dobra sinergija već se sada postiže u domeni komunikacijskih alata koji omogućuju ljudima da brže komuniciraju i sarađuju bez obzira na fizičku udaljenost. Internet omogućava brz i širok pristup informacijama i znanju, zbog čega su mnogi oblici edukacije dostupni većini. Nama u kontrolingu tehnologija omogućava prikupljanje i analizu velikih količina podataka, što pomaže menadžmentu da donosi informirane odluke. U budućnosti će tehnologija sigurno pomoći ljudima u razvoju proizvoda, usluga i rješenja koja danas i ne postoje, i to uz fleksibilne načine rada (rad na daljinu), čime se pomaže ljudima da bolje usklađuju svoj profesionalni i privatni život. Kada dvije firme spoje svoje resurse kako bi postigle sinergijske prednosti kao što su smanjeni troškovi ili prošireno tržište, moguća su čuda. Što su sve resursi? Tržište, tehnologije, znanje i vještine (know-how), informacije, novac, infrastruktura, ljudi, način upravljanja. Suradnja među preduzećima Što su sinergijske prednosti? Pažljivo građenom sinergijom uz pametno dogovorene ciljeve i dobru komunikaciju mogu se dobiti komplementarni proizvodi ili usluge, zajedničko istraživanje i razvoj, dijeljenje tržišta, dijeljenje distribucijske mreže, zajedničke marketinške kampanje ili zajedničke potporne službe (računovodstvo, financije, kontroling, IT, pravna služba itd.), što sve povećava inovativnost, efikasnost, produktivnost, snagu, a time i konkurentsku prednost. Socijalna i ekološka sinergija Jedna od sigurno najkompleksnijih, a i
Zaboravite litij: Budućnost baterija je u elementima kojih ima u svakom domaćinstvu
Marx.ba Postlitijski istraživački klaster u Ulmu, Karlsruheu i Giessenu sa 120 naučnika najveći je klaster te vrste u Evropi. Baterija sutrašnjice trebala bi se temeljiti na nekritičnim, uobičajenim elementima kao što su natrij, magnezij, kalcij ili aluminij, uvjeren je hemičar Maximilian Fichtner iz laboratorija u Ulmu. – Budući da potražnja strelovito raste, moramo postaviti tehnologiju na širu materijalnu osnovu kako ne bi bilo uskih grla u proizvodnji, naglašava Fichtner. Fokus je na pitanjima poput ekološkog otiska, vijeka trajanja, troškova proizvodnje i učinkovitosti novih tehnologija. Prema Fichtnerovom mišljenju, natrij-ionska baterija trenutno ima najveće šanse za “zlatnu budućnost”. Gotovo je jednako snažna kao litij-ionska baterija, kaže, ali je bolja u drugim područjima. – Natrij-ionska baterija ima tu prednost da se za nju ne koriste kritične sirovine, ima bolja svojstva pri niskim temperaturama i može se brzo puniti, kaže istraživač te predviđa da će baterije u budućnosti postati još snažnije i jeftinije. Istraživački klaster na Sveučilištu Ulm nije jedini koji se bavi budućnošću baterija. Proizvođači iz privatnog sektora i javni laboratoriji također naporno rade na pronalaženju novih rješenja. – Vjerujem da je, posebno u početnim fazama, kada su mnoge stvari još vrlo neizvjesne, važno pratiti lance opskrbe, sirovine te na taj način identificirati potencijale različitih opcija, kaže Annegret Stephan s Instituta Fraunhofer ISI u Karlsruheu. Stephan i njen tim objavili su novu studiju o budućnosti alternativnih baterijskih tehnologija. Njihov rad jasno pokazuje da postoji mnogo potencijala u alternativnim baterijskim tehnologijama, ali nužan je njihov daljnji razvoj. Noviji tipovi baterija još uvijek imaju manju gustoću energije i još nisu toliko tehnološki zreli kao litij-ionske verzije koje se uglavnom koriste u električnim automobilima. Kad je riječ o odabiru baterije za električne automobile, važno je nekoliko karakteristika, poput omjera njenog kapaciteta i težine te gustoće. Manje i lakše baterije tako su poželjnije zato što smanjuju težinu vozila i time mu omogućuju bolju izvedbu. – Naša studija pokazuje da neke alternativne tehnologije baterija imaju velik potencijal, naprimjer za niže troškove ili veću održivost, ali nemaju isti raspon primjena kao litij-ionske baterije, kaže Stephan. Stoga ona smatra da će litij-ionske baterije i dalje dominirati tržištem. Međutim postupno bi mogle biti zamijenjene alternativama u određenim područjima. Prema studiji, nove vrste baterija postaju sve učinkovitije i mogle bi jednog dana čak premašiti gustoću energije litij-ionskih varijanti – i sve to uz nekritične resurse. – Naprimjer, u bliskoj budućnosti natrij-ionske baterije mogu se sve više koristiti u malim automobilima ili litij-sumporne baterije u manjim električnim avionima te natrij-sumporne ili cink-ionske baterije u stacionarnim aplikacijama, kaže ona. Prije svega, Stephan poziva donositelje političkih odluka da ulože više napora u području istraživanja i razvoja u Njemačkoj i EU. Istraživači se slažu da je tehnologija baterija ključna da bi Njemačka kao tehnološka sila mogla održati korak s globalnom konkurencijom.
Podaci su ključni u predviđanju situacija i za njihovo rješavanje
Marx.ba Pojavljuje se veliki broj malih firmi i razvojnih timova koji koristeći podatke kreiraju potpuno nove, donedavno nezamislive usluge, dostupne na svim tipovima uređaja. Čiji su podaci? Neuobičajeno za priču koja obično ima uvod, razradu i zaključak, ponudit ću na samom početku svoj odgovor na postavljeno pitanje – podaci su naši. Kada bismo ih prikupljali, obrađivali, pohranjivali i koristili na bolji način, svi bismo od toga imali značajne koristi. Tehnološka zrelost Danas se puno priča o primjeni umjetne inteligencije i mašinskog učenja, senzora i Interneta stvari (IoT), pametnih uređaja i proizvoda. Njihova tehnološka zrelost jednostavnost korištenja i dostupnost su na prihvatljivom nivou, čak i u tradicionalnijim područjima kao što je poljoprivreda i prehrambena industrija. No, od njih nema koristi ako ih ne “nahranimo” podacima. Digitalna replika proizvoda ili procesa Digitalni blizanci daju mogućnost brže reakcije, simulacije potencijalnih budućih situacija, testiranje novih poslovnih koncepata i kontinuiranog unaprjeđenja. Podacima do novih zaključaka A odakle podaci? Nalaze se svuda oko nas, nastaju i tamo gdje toga nismo svjesni, često nam prolaze “ispod radara”. Primjera je puno, od meteoroloških i hidrografskih podataka, veterinarskih pregleda, inspekcija, satelitskih snimki, kretanju divljih životinja, bolestima, cijenama proizvoda, proizvodnim i skladišnim kapacitetima. Svakom od tih grupa podataka tradicionalno se bave specijalizirane službe, institucije i aplikacije te imaju svoje tradicionalne skupove korisnika. Međutim, ako bismo sve te podatke prikupili na jednom mjestu i učinili dostupnima, otvorio bi nam se čitav jedan novi svijet. Povezivanjem na prvi pogled nepovezivih podataka primjenom umjetne inteligencije i strojnog učenja dolazimo do potpuno novih zaključaka. Vrijeme presudno za donošenje odluka Značajnu ulogu igra i vrijeme u kojemu su podaci prikupljeni i korišteni – što ih ranije saznamo, imaju veću vrijednost. Naši dosadašnji mehanizmi donošenja odluka često su bili reaktivni. Čekali smo neki događaj i onda počeli razmišljati kako se prema njemu postaviti, ako je prilika – kako ju iskoristiti a ako je opasnost kako ju izbjeći. U vrijeme brzih promjena i sve većeg broja nepredviđenih događaja, takav pristup više nije dovoljan. Potrebno je obraditi sve dostupne podatke što ranije, a onda primjenom savremenih alata predvidjeti s velikom pouzdanošću što će se dogoditi. Zahvaljujući digitalizaciji, po načelu otvorenih podataka (Open Data), značajan dio tih podataka dostupan je po određenim pravilima različitim grupama korisnika. Pojavljuje se veliki broj malih firmi i razvojnih timova koji koristeći te podatke kreiraju potpuno nove, donedavno nezamislive usluge, dostupne na svim tipovima uređaja, najčešće mobilnih. I najvažnije, krajnji korisnik takve usluge ne mora znati niti razumjeti što je sve bilo potrebno kako bi on dobio vrijednost koju mu usluga daje. Prediktivni modeli su neizostavni alati budućnosti Ne treba na tome stati – moguće je, ponovno primjenom umjetne inteligencije i strojnog učenja zatražiti i prijedlog rješenja. Skok je to od prediktivnih modela (predviđanje) do preskriptivnih (savjetodavnih), najčešće u obliku scenarija za pojedine situacije. Uz sve navedeno, danas postoje i takozvani digitalni blizanci (Digital Twins), računalni modeli koji su, temeljem prikupljenih podataka u skoro realnom vremenu, vjerna slika nekog sistema, organizacije, procesa ili uređaja (proizvoda). To nam daje mogućnost brže reakcije, simulacije potencijalnih budućih situacija, testiranje novih poslovnih koncepata i kontinuiranog unaprjeđenja. Naravno, za kvalitetni digitalni model blizanca, potrebni su nam ponovno podaci. Prilika za stvaranje otpornosti Vratimo se na početak priče – nužno nam je osvijestiti važnost podataka, napraviti prvo “inventuru” u vlastitom dvorištu kojim sve podacima raspolažemo. Institucije koje prikupljaju velike količine javnih podataka stavljaju ih na raspolaganje prema standardima otvorenih podataka, propisuju njihovo korištenje i nadziru kako ne bi došlo do zloupotreba. Različiti pružatelji usluga, institucionalni ili startapi kreiraju inovativne usluge i stavljaju ih na raspolaganje potencijalnim korisnicima. Osviješteni mali, srednji i veliki dionici (OPG-ovi, PIK-ovi, jedinice lokalne i regionalne samouprave, potrošači, trgovci) osposobljavaju se za korištenje tih novih usluga zasnovanih na velikim količinama podataka i stvaraju nove vrijednosti odnosno rješavaju neke svoje poslovne izazove. Na platformama za saradnju razmjenjuju svoja iskustva i predlažu nova rješenja kao i nove načine korištenja usluga i podataka o kojima njihovi izvorni autori nisu niti razmišljali. Poduzetnici pojedinci, ali i cijela privreda, postaju otporniji na nepredviđene promjene i izazove, postaju konkurentniji a njihovi proizvodi kvalitetniji i dostupniji za krajnje potrošače.
Faruk Hadžić za Marx.ba: Povećanje kreditnog rejtinga BiH može donijeti više benefita
N. D. Kako je u avgustu objavila Centralna banka BiH, agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard & Poor’s povećala je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting sa „B sa pozitivnim izgledima“ na „B+ sa stabilnim izgledima. Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić za Marx.ba kaže, kako povećanje kreditnog rejtinga predstavlja važan ekonomski indikator koji ima značajne implikacije kako za državu tako i za građane. – Kreditni rejting je ocjena koju daju međunarodne rejting agencije, kao što su Standard & Poor’s, Moody’s i Fitch, kako bi procijenile kreditnu sposobnost zemlje ili kompanije. Povećanje rejtinga za BiH ukazuje na poboljšanje njenih ekonomskih izgleda i povjerenja međunarodnih investitora, naglašava Hadžić. Prema riječima bh. stručnjaka, to može imati niz benefita. – Povećanje rejtinga obično rezultira nižim kamatnim stopama na međunarodnom tržištu. To znači da BiH može povlačiti kredite uz niže troškove, što može smanjiti ukupne troškove zaduživanja, a sa druge strane investitori često koriste rejtinge kao smjernice za svoje odluke o ulaganju. Povećanje rejtinga čini BiH privlačnijom destinacijom za strane investicije, što može potaknuti ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta. Povećanje rejtinga može povećati povjerenje građana i domaćih poduzeća u ekonomske izglede zemlje, potičući tako i domaću potrošnju i investicije, a može smanjiti percepciju rizika za investitore, što može privući više stranih kapitala i pomoći u stabilizaciji finansijskog sektora, kaže ekonomski stručnjak. Kako kaže, indirektno mogu imati korist građani. – Sve ove koristi mogu indirektno koristiti građanima kroz veći ekonomski rast, veću zaposlenost i bolje uslove za poslovanje. Međutim, važno je napomenuti da povećanje rejtinga nije krajnji cilj, već sredstvo za postizanje stabilnije i održive ekonomske budućnosti. mišljenja je Hadžić.
Investicija namijenjena digitalnim nomadima: Sve besplatno tri mjeseca u Italiji
Marx.ba Clarese Partis, 39-godišnja softverska dizajnerka iz Los Anđelesa, oduvijek je željela da radi sa neobičnog mjesta daleko od gužve. Kada joj je ponuđena takva prilika, odmah ju je zgrabila. Prošle sedmice, Partis je sletela u sardinijsko selo Ololai u Italiji zbog besplatnog boravka koji plaća lokalna opština. To je dio programa namijenjenog digitalnim nomadima koji žele da se privremeno presele da rade u centru ostrva, usred farmi i ovaca na ispaši. Ona je prvi digitalni nomad koji je stigao – i već je rekla da se osjeća kao da mijenja život iz korena. – Putovala sam kao digitalni nomad protekle dvije godine, posljednji put sam radila sa Zanzibara – kaže Partis. Sada radi okružena prirodom, svježim vazduhom, planinama, prelijepim plažama. Ololai se nalazi u divljoj oblasti Barbagia, daleko od VIP obala Sardinije i to je mjesto gdje opstaju stare tradicije i gdje su razbojnici nekada živjeli u pećinama. Vremenom su mještani otišli u potrazi za svjetlijom budućnošću negdje drugdje, ispraznivši drevno mjesto. U prošlom vijeku, Ololaijeva populacija se smanjila sa 2.250 na 1.300, a svake godine se rađalo samo nekoliko beba. Selo je 2018. usvojilo mjeru koja je bila veoma popularna za oživljavanje starog okruga – prodaja kuća u ruševinama za 1 euro. – To je bio veliki uspjeh – mnogi stranci su kupili i preuredili desetine napuštenih stanova – rekao je gradonačelnik Francesco Columbu za CNBC. On ističe da sada, nakon ulaganja u brzi internet, žele da njihovo selo učine digitalnim nomadskim čvorištem. Ololaijeva gradska skupština izdvojila je 20.000 eura za smještaj 30 udaljenih radnika iz cijelog svijeta, koji mogu da ostanu u selu, jedan po jedan, u naredne dvije godine. Online prijave su otvorene do decembra. Oni koji budu izabrani mogu da borave besplatno do tri mjeseca, što je maksimalni period koji neevropljani mogu da ostanu u Italiji bez vize. Za sada, Partis planira da ostane samo mjesec dana, iako je rekla da bi kasnije mogla razmisliti o produženju svog iskustva na Sardiniji. Budžet, iz kase gradske kuće, biće namijenjen iznajmljivanju domova od lokalnih porodica za digitalne nomade, po cijeni od otprilike 350 eura mjesečno za namješten dvosobni stan. Komunalne usluge, računi i takse za gradsku skupštinu također će biti pokrivene, ali ne i prevoz i avionske karte.
Sretni proizvođači električnih automobila: Pronađeno najveće nalazište “bijelog zlata”
Marx.ba Nalazište litija ili kako ga zovu “bijelog zlata” otkriveno u vulkanskom krateru duž granice Nevade i Oregona moglo bi sadržavati do 40 miliona tona rijetkog metala. Ovo je vjerovatno najveće takvo nalazište na svijetu, što bi moglo imati veliki utjecaj na industriju električnih vozila. Procjenjuje se da ležište skriveno u kalderi (kotlu) McDermitta sadrži između 20 miliona i 40 miliona tona litija, što bi bilo gotovo dvostruko više od trenutnog rekorda od oko 23 miliona metričkih tona pronađenog ovog ljeta ispod bolivijske solane, izvijestili su istraživači. To bi također značajno povećalo ukupne američke rezerve litija, prethodno procijenjene na samo milion metričkih tona. Belgijska geologinja Anouk Borst rekla je da bi, ako se procjena pokaže tačnom, iznenadna prezasićenost američkim litijem – metalom koji traže proizvođači električnih vozila – mogla imati globalne posljedice. – To bi moglo promijeniti dinamiku litija na globalnom nivou, u smislu cijene, sigurnosti opskrbe i geopolitike. SAD bi imao vlastite rezerve litija i industrije bi se manje bojale manjka opskrbe, rekao je Borst za Chemistry World. Proizvođači električnih vozila žalili su se na procjene da će se zalihe “bijelog zlata” smanjiti do 2025., a Kina, SAD i nekoliko zemalja Južne Amerike pokušavaju pronaći velika nalazišta kako bi zadovoljili rastuću potražnju.
Ako je odnos dobar i vi i on ste zadovoljni: Kako sarađivati sa šefom
Marx.ba Jedan od važnih pokazatelja uspjeha i zadovoljstva na radnom mjestu je naša sposobnost da dođemo do resursa potrebnih za ostvarenje zadanih ciljeva. Za to, u velikom broju slučajeva, trebamo kvalitetan odnos sa šefom, a to je odnos koji se temelji na poštovanju i povjerenju. I zato proaktivan i konstruktivan angažman u izgradnji poštovanja i povjerenja višestruko će se isplatiti. Upravljati odnosom sa šefom? Mnogi će reći da je nemoguće tako razmišljati govoreći da se tu u startu ne može ništa napraviti. Tu su najčešće u krivu. Upravljati odnosom sa šefom ne znači ništa drugo već aktivno raditi na saradnji koja otvara mogućnosti i pomaže kompaniji, timu i pojedincima da uspješnije obavljaljaju posao. Da bi se odnosom moglo upravljati, treba ga najprije izgraditi i kontinuirano ga unapređivati. Za početak krenite od postavke da šef nije na suprotnoj strani, iako nam se ponekad tako čini. U nastavku slijede učinkovite strategije koje možete primijeniti već sutra uz pojašnjenja kako ih tačno provesti u praksi. Nudite rješenja umjesto problema Kada šefu trebate izložiti problem, pobrinite se ponuditi barem dva moguća rješenja, od kojih ćete jedno izdvojiti kao bolje. Naravno da se šef može odlučiti za posve drugačije rješenje, no isto će tako znati da ste i vi o tome razmišljali pa vam može ponuditi pomoć s procesom odabira rješenja. Stavite se u šefovu poziciju Imajte na umu da i vaš šef ima svoje strahove, brige, rokove, problema i ograničenja. Ne gledajte ga samo kao osobu koja vam zadaje zadatke, možda i glavobolju, te procjenjuje vaš rad. Želite li uspješno upravljati vašim odnosom potrudite se razumjeti ga i gledati stvari i iz šefove perspektive. Budite uporni i aktivno gradite odnos Preuzmite odgovornost i inicirajte redovne sastanke, brifinge, itd. Trebate li vrijeme sa svojim šefom, pronađite ga. Kad kaže, danas, sutra, … a to se ne dogodi, ne odustajte. I šefovi zaboravljaju iako možda imaju dobru namjeru sjetite se i napraviti obećano. Isto tako, razmislite možete li ga npr. pozvati na sastanke svog tima ili neformalno druženje. Budite proaktivni Obavite stvari prije krajnjeg roka. Za neke stvari možete znati da će se sigurno dogoditi. Npr. definiranje godišnjeg budžeta ili razgovor o učinku. Znate li rokove, dobro ih isplanirajte i obavite zadatak na vrijeme. Vaš šef sigurno ima pametnijeg posla nego „ganjati“ vas oko toga. Predlažite rješenja prije nego se problemi zahuktaju. Budite osoba od povjerenja Klonite se uredskih tračeva, glasina i negativnih komentara. Radije izgradite reputaciju osobe koja nikada ne kleveće nadređene i kolege i koja se prema svima odnosi s uvažavanjem i poštovanjem. Počnite graditi povjerenje tako da izbjegavate govoriti loše stvari o drugima i budite pozitivni. Ne „kukajte“, već otvoreno recite što vas brine. Recite ako ste zapeli Rok će kad-tad doći, a onda je kasno za traženje pomoći. Ako ne razumijete, pitajte. Podrazumijevanje nije razumijevanje. Nikako ne krećite u izvršenje zadatka ako vam nije kristalno jasno što trebate činiti. Odmah tražite dodatna objašnjenja ili informacije. U suprotnom izlažete se vjerovatnosti da uložite trud, utrošite vrijeme i u konačnici primite kritiku jer posao nije odrađen na željeni način. Preuzmite odgovornost Za odnos sa šefom je potrebno dvoje, a vi ste jedan od u njih. Umjesto da čekate da se nešto promijeni odlučite nešto poduzeti. Na primjer, ne čekajte da se šef sjeti ili odluči poduzeti sitne korake koji bi unaprijedili radnu klimu, podsjetite ga. Razumljivo je ako vam se čini da primjena ovih strategija znači dodatno izlaganje s neizvjesnim ishodom. Primjena strategija naravno podrazumijeva, ne samo ono što ćete u datom trenutku šefu reći ili napisati, već i kako ćete to učiniti – koji ćete trenutak odabrati, koji ćete glas upotrijebiti pa tako i govor tijela. Sve će to imati važnu ulogu. S druge strane imajte na umu da za primjenu ovih strategija postoji dobar razlog. Vaš je nadređeni poput vas, a često i više opterećen i pod pritiskom. Iz tog razloga dobronamjerna pomoć s vaše strane mudrom šefu značit će mnogo. Da, postoje različiti šefovi i vaše nastojanje neće nužno uvijek naići na pozitivnu reakciju. Ipak da se nešto ne može promijeniti, možemo ustvrditi tek kad smo sigurni da smo sa svoje strane napravili sve da se ta promjena dogodi. Ako i ne uspije, nešto ste naučili o sebi i drugoj strani i to iskustvo možete iskoristiti u sličnoj situaciji u budućnosti. Zato ne očajavajte već krenite aktivno mijenjati sebe kako biste izgradili odnos sa šefom i stvorili osjećaj zadovoljstva odlaska na posao.
TikTok investira milijarde u povjerenje korisnika u Evropi
Marx.ba Bili fan trenutno najpopularnije društvene mreže ili ne, teško je ne skinuti kapu TikToku za popularnost koju je stekao posljednjih godina. No, popularnost, izgleda, nije dovoljna! Kineska društvena mreža, koja se bazira na video formatu, bori se s povjerenjem Zapadnih političara i to ju sve skuplje košta. Iako aplikacija ima oko 150 miliona korisnika u Evropi koji provode oko 90 minuta ili više na aplikaciji svaki dan, prema podacima same kompanije, prijetnja zabrane TikToku stalno “visi iznad glave”. Političarima se već zabranjuje povezivanje s aplikacijom, a TikTok sada ulaže milijarde kako bi utišao nervozu i pridobio povjerenje Zapada, ističe Wired. No, zašto je TikTok svima takav trn u oku? Što je razlog takve opreznosti diljem Evrope? Kratak odgovor je: Kina. Naime, ono što mnogima u Evropi i SAD smeta još od pojave TikToka je činjenica da je u vlasništvu ByteDancea. Firma je registrirana na Kajmanskim otocima, ali Uprava joj je smještena u Pekingu. A iako je aplikacija koja je dostupna na Zapadu potpuno odvojena od one dostupne u Kini, koja se zove Douyin, ključna je u svemu ta povezanost s Kinom i percipirani rizik da bi firma morala pristati na zahtjeve kineske države da dijeli podatke s vladom Komunističke partije. Upravo zbog sjedišta u Pekingu, kineski skeptici su zabrinutosti da bi telekomunikacijski zakoni te zemlje i zakoni o nacionalnoj sigurnosti mogli podrazumijevati da firma mora dopustiti vlastima da “vršljaju” podacima ako se to od nje zatraži. Pa iako predstavnici društvene mreže snažno negiraju takvu ideju, očito nisu dovoljno uvjerljivi. – TikTok predstavlja nekoliko neprihvatljivih rizika za evropske korisnike, uključujući pristup podacima od strane kineskih vlasti, cenzuru i praćenje novinara, istakao je Moritz Korner, njemački član Evropskog parlamenta. I u SAD-u postoji dvostranački konsenzus “da je Kina najveća prijetnja zemlji” zbog čega neki zagovaraju da se potpuno zabrani TikTok i druge tehnološke platforme u vlasništvu Kineza. Pa kako bi pokušala umiriti evropske vlade, društvena mreža trenutno troši 1,2 milijarde eura na izgradnju tri nova podatkovna centra, dva u Irskoj i jedan u Danskoj. Time će do kraja 2024. podaci korisnika iz EU neće napustiti evropsku nadležnost. Podatkovni centri dio su šire inicijative koja uključuje otvaranje evropskog “centra za transparentnost” koji će regulatori moći posjetiti kako bi saznali više o tome kako aplikacija funkcionira. TikTok je također angažirao vanjskog konsultanta, NCC Groupu koja se bavi osiguranjem informacija te ima sjedište u Manchesteru, kako bi dobili neovisnu procjenu kibernetičke sigurnosti društvene mreže. Plan, koji TikTok naziva “Project Clover”, iznimno je skup i pokazuje da firma želi dokazati da platforma ne krši zakone EU o prijenosu podataka niti da šalje osjetljive korisničke podatke u Kinu. I u SAD je TikTok je pokrenuo projekt Texas, koji je sličan Cloveru. Isto se temelji na otvaranju centra za transparentnost i imenovanje neovisnog revizora, no projekt je doveo do sporova oko toga ko može pomno ispitati algoritam aplikacije. Iz kompanije ipak ističu da niko do sada nije napravio tako nešto, no pitanje je hoće li i to biti dovoljno!