Trebinje dobija inovaciono-preduzetnički centar
Š.M. Grad Trebinje bi trebao da dobije inovaciono-preduzetnički centar na lokaciji autobuske stanice, navodi se u objavljenom tenderu za adaptaciju prostora koji se realizuje u okviru “Projekta unapređenja efikasnosti lokalnih usluga u BiH”. Za tu namjenu Grad izdvaja 154.000 KM bez PDV-a, a maksimalan rok za izvođenje radova je 60 dana od dana uvođenja izabranog izvođača u posao. Tenderom su predviđeni građevinski radovi, kao i izvođenje elektro i mašinskih instalacija, ventilacije, klimatizacije i dr. Prostor je poslovnog karaktera i smješten je na dvije etaže u jugo-istočnom dijelu objekta. U prizemlju se nalazi prostorija površine cca. 25m2 sa stepeništem koje vodi na prvi sprat, a na gornjoj etaži je prostor površine cca. 130m2 . Prostor na gornjoj etaži prostire se na površini od cca. 130m2 i svijetlom visinom od 3.97m2 , sa mogućnošću proširenja na jos dodatnih cca. 98m2 . U prvoj fazi, prostor je podijeljen u 3 veće zone i dvije manje prostorije: 1. zona za odmor i rekreaciju, 2. zona za individualni radi i 3. zona za grupni rad sa mogućnošću transformacije u individualna radna mjesta, i dvije manje prostorije sa svrhom individualnih online sastanaka. Postavljena je staklena stijena visine 2.8m kao barijera između individulanih radnih mjesta i multifunkcionalne sale za sastanke. Prostorije za online sastanke ograđene su gipsanim zidovima i ulazom od staklenih kliznih vrata visine 2.8m. Projektovani enterijer namjenjen je kao kancelarijski prostor za korisnike koji rade na daljinu, te je obezbijeđna sva neophodna oprema za nesmetani rad. U zoni za individualni rad obezbijeđeno je 12 radnih mjesta. Multifunkcionalna prostorija za sastanke podijeljena je staklenom stijenom na jednu manju prostoriju sa dva individualna radna mjesta i jednu veću prostoriju sa 4 individualna radna mjesta – prostorija može da se transformiše otvaranjem staklene stijene stvarajući prostor za veće sastanke kapaciteta preko 10 osoba. Dvije individualne prostorije izolovane su od ostatka kako bi se mogli nesmetano obavljati sastanci na daljinu. U drugoj fazi, faza proširenja na dodatnih 98m2 , planirano je iskoristiti postojeći kancelarijski prostor koji takođe pripada Gradu Trebinje. Proširenjem bi se dobile dvije kancelarije kapaciteta 4 i 6 individualnih radnih mjesta, jedna individualna kancelarija sa jednim radnim mjestom, i kuhinja opremljena sa svim neophodnim elementima i prostorom za jelo. Trenutno prostor iz faze 1 i faze 2 su odvojenim jednim gipsanim zidom, koji bi se prilikom faze 2 zamijenio staklenom sklopivom stijenom. Na parteru predmetne parcele, sa istočne strane objekta, projektovana je ograđen, čuvani parking prostor, kapaciteta 12 parking mesta.
Prodaje se Agrokomercova imovina vrijedna 35,1 miliona KM
Š.M. Općinski sud u Cazinu je na zahtjev tražitelja izvršenja radi naplate potraživanja, odredio prvu javnu prodaju nekretnina Agrokomerca, piše Akta.ba. Riječ je o poslovnom kompleksu sa Mesnom industrijom Pjanići i pripadajućim zemljištem. Na prodaji su poslovna zgrada u površini od 31.898 m2 i zemljište uz privrednu zgradu u površini od 80.815 m2 i poslovna zgrada u privredi u površini od 29.046 m2 u k.o. Tržačka Raštela. Tržišna vrijednost nekretnina, na kojima su upisani tereti, iznosi 35.157.150,00 KM, utvrđena po vještaku građevinske struke Džaferović Mirsada iz Cazina shodno nalazu i mišljenju iz juna 2023.godine. Među tražiocima izvršenja uglavnom su fizička lica, i firma Lijanovići Široki Brijeg koja po presudi iz 2016. potražuje 217.704,28 KM, što je ujedno i najveći iznos. Na ročištu za javno nadmetanje kao kupci mogu učestvovati lica koja su do početka nadmetanja položila osiguranje koje iznosi 10% od utvrđenje vrijednosti nekretnine za koju se kupac želi nadmetati s tim što ne može iznositi više od 10.000,00 KM. Ponuđač s najvišom ponudom na ročištu plaća ukupnu prodajnu cijenu umanjenu za položeno osiguranje polaganjem cijene sudu u roku od 30 dana. Podsjećamo, kompleks Mesna industrija u Pjanićima bio je smješten na 100.000 m2 uređenog građevinskog zemljišta s najmodernijom opremom – klaonicom, kafilerijom, proizvodnjom i preradom, skladišnim prostorom i hladnjačom kapaciteta 5.000 tona, i ubrajao se u najveće proizvodno-poslovne zone u regiji. Na ovoj farmi/pogonu prerađivalo se meso roditeljskih jata purana. Ročište za prodaju nepokretnosti održat će se dana 03.10.2023 godine.
Potražnja za stanovima velika, a cijene nikad veće
Š.M. Potražnja za stanovima u Bosni i Hercegovini odavno nije bila veća, kao i cijene koje premašuju i 3000 konvertibilnih maraka po kvadratnom metru. Naravno, ta cijena varira kako od lokacije na kojoj je nekretnina smještena tako i od kvadrature, perioda gradnje, ali i brojnih drugih faktora. Kada su u pitanju veći gradovi Bosne i Hercegovine, iako su se cijene kvadrata približile prošlogodišnjim, u Banjaluci je prosječna cijena i dalje visoka pa se za kvadrat stana u prosjeku mora izdvojiti 3.383 KM. U Republici Srpskoj u drugom tromjesečju 2023. godine prodato je 630 novih stanova, što je rast od 10,9 odsto u odnosu na drugo tromjesečje 2022. godine. Prosječna cijena kvadrata je bila 2.647 KM i viša je za jedan odsto. Od ukupnog broja, 280 novih stanova je prodato samo u Banjaluci po prosječnoj cijeni od 3.383 KM po metru kvadratnom. Uprkos višim cijenama, veća je i korisna površina prodatih novih stanova u drugom kvartalu i to za 22,4 posto u odnosu na isti period lani. Tako će potencijalni kupci stanova u Banja Luci morati izdvojiti oko 200.000 KM za stan od 60 metara kvaratnih, najčešće dvosoban. Kada je riječ o glavnom gradu Bosne i Hercegovine, u Novom Sarajevu cijena kvadrata u starogradnji se kreće od 4.000 KM do 4.500 KM, a u novogradnji oko 5.000. Općina Novi Grad je nešto povoljnija te se cijene kvadrata u starogradnji kreću od 3.500 KM do 4.000 KM, a novogradnja ide od 4.000 KM. Tako ćete za dvosoban stan od 50ak kvadrata u Sarajevu, nešto dalje od centra, sa pristojnijom cijenom, morati izdvojiti oko 250.000 KM. Ta cijena će, naravno, rasti kako se približavate centru i ukoliko je u pitanju novogradnja. Kada je riječ o jugu naše zemlje, cijene se mnogo ne razlikuju u odnosu na ostatak države. Oni koji žive u Mostaru za kvadrat stana u središtu u prosjeku izdvajaju između 2000 i 3000 KM. Raspon cijena kvadrata stana u središtu Mostara kreće se od 2.200 do 2.750 KM. S tim u vezi, prosječan dvosoban stan u Mostaru koštat će vas od 160.000 KM do 200.000KM.
U Kreševo stiže investicija vrijedna 32 miliona KM
Š.M. Načelnik Općine Kreševo Renato Pejak najavio je u intervjuu za Večernji list kako u ovu lokalnu zajednicu stiže austrijska investicija vrijedna više od 32 miliona eura. Ovu investiciju kazao je, mogu između ostalog zahvaliti i jačanju saobraćajnog povezivanja ove općine. – “Kreševo je ranije bilo prometno izolirana općina, no to se promijenilo dolaskom i prolaskom autoceste na koridoru Vc u susjednom Kiseljaku, odnosno Lepenici, te je Kreševo iskoristilo trenutak, a onda se usmjerilo na prednosti koje autocesta donosi. Evo, ilustrativno je kako se naša poslovna zona Resnik nalazi svega pet minuta od autoceste, a pritom svakako treba uputiti i na činjenicu da bilježimo brojne investicije posljednjih nekoliko godina, odnosno domaći i strani investitori odabrali su Kreševo kao lokaciju za svoje poslovne aktivnosti. Među njima su i investicije iz Austrije, a kao primjer uzimam izgradnju proizvodne dvorane od nekih sedam i pol tisuća četvornih metara, gdje bi se trebalo zaposliti od 50 do 60 osoba. Vrijednost investicije je iznad 32 milijuna eura. Općina se prema toj, kao i prema svim ranijim investicijama odnosi partnerski, odnosno pomažemo u osnaživanju infrastrukture” – kazao je Pejak. Naveo je kako je općini u kontekstu cestovne infrastrukture prioritet je povezivanje prema Kiseljaku i prema Lepenici. – “Ovih dana Ceste Federacije raspisale su javni poziv za jednu dionicu regionalne prometnice Kreševo – Kiseljak od Tomića do Komara, a predviđeni su proširenje ceste, novi asfalt, nogostupi… Investicija je vrijedna 2,9 milijuna maraka, realizira se zahvaljujući Vladi Federacije BiH, odnosno Cestama Federacije, a to je trenutačno najveći infrastrukturni projekt na području općine. No, na tomu se neće stati, osigurana su sredstva i za drugu fazu od Komara do Resnika, a onda ide posljednja dionica od Resnika do Troske, na kojoj se u ovom trenutku radi na imovinsko-pravnim odnosima” – kazao je Pejak. Navodi kako je u ovoj općini nedavno otvoren i prvi hotel. – “U protekloj godini u Kreševu je realizirana jedna zanimljiva investicija. Naime, u listopadu prošle godine u Kreševu je otvoren prvi hotel, a to je upravo ono što je trebalo našoj lokalnoj zajednici. Zbog čega to govorim – naime, Kreševo ima mnogo toga za ponuditi kada je riječ o prirodnim i kulturno-povijesnim znamenitostima, no do sada nije bilo nekih većih prilika za razvoj turizma. Međutim, izgradnjom hotela, ali i replike popularnog naselja s hobitskim kućicama te uz postojeće iznajmljivače, Kreševo ima priliku nametnuti se u turističkoj ponuditi ovog dijela BiH kao određeno središe, a iz kojega bi onda turisti mogli posjećivati neke destinacije udaljene do sat vremena. Planiramo uskoro otvaranje turističkog ureda, a što će biti lokacija na kojoj će svatko tko posjeti Kreševo dobiti sve potrebne informacije, počevši od starog dijela Kreševa, Franjevačkog samostana, Muzeja Franjevačkog samostana, sela Vranci “– kazao je Pejak između ostalog u intervjuu za Večernji list.
U Mostaru planirana izgradnja moderne zelene tržnice
Š.M. Grad Mostar trenutno je u fazi planiranja nove zelene tržnice na lokalitetu Konjusi u južnom dijelu Mostara, saopćio je gradonačelnik Mario Kordić. Cilj ovoga projekta je organizirati namjenski i funkcionalan prostor ukupne površine 6.000 m2. “Naime, kako svjedočimo prostor uz prometnicu koji je improvizirana i neuvjetna trznica zamijenili bi novim i funkcionalnim prostorom koji će odgovarati i trgovcima i svim posjetiteljima, a uključuje pristupna prometnica, kružna interna prometnica sa parking prostorom za osobna vozila, prodajnim površinama, te zelenim površinama i servisnim sadržajima (portirnica, wc-ovi, zeleni otoci , kompostište …”, kazao je Kordić. Dodao je kako je siguran da će ovom inicijativom napraviti dodatan iskorak i osigurati kvalitetan prostor za obavljanje trgovačke djelatnosti, a otvorenjem ovoga prostora zaštititi i podignuti razinu prometne sigurnosti na prostoru gdje se sada obavlja trgovačka djelatnost, uz rub prometnice.
Vlada TK odobrila milion KM Aerodromu Tuzla za investicioni projekat
Š.M. Ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Denis Bećirović, na jučerašnjoj press konferenciji nakon sjednice Vlade TK, rekao je da je Vlada Tuzlanskog kantona odobrila je iznos u visini od milion KM Javnom preduzeću Međunarodni aerodrom Tuzla d.o.o. za investicioni projekat ugradnje svjetala centralne linije na poletno -sletnoj stazi. Trenutno imamo velike investicije na Aerodoromu, kazao je ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Denis Bećirović obrazlažući odluku. Govoreći o WizzAirovom ukidanju baze na aerodromu, rekao je da je riječ o ekonomskoj odluci aviokompanije. On pritom upozorio problem različitog postupanja na aerodromima u Bosni i Hercegovini “Na nivou države je donesena odluka o taksama. Aerodrom u Banja Luci ne dostavlja izvještaje, mi smo kolateralna šteta nezakonitih radnji. Zašto se dozvolilo da aviokompanija ide sa aerodroma koji poštuje zakon“, upitao je Bećirović. Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) primila je inicijativu tri aerodroma – Tuzla, Banja Luka i Mostar, da se izvan snage stavi odluka o naplaćivanju naknade od tri KM po odlazećem putniku i 40 KM po toni prevezene prtljage. Međutim, iz BHDCA su kazali da ukidanje naknade nije opcija. Saradnik za odnose s javnošću BHDCA Aleksandar Lalović, rekao je medijima da postoje različite načini i rješenja kojim se može prevazići to pitanje. “Ne bismo da prejudiciramo konačno rješenje. Na primjer, lokalne zajednice, turističke organizacije, pružaoci turističkih usluga u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, preuzele su na sebe plaćanje ove naknade”, rekao je Lalović. Ministar Bećirović je mišljenja da “država koja je uvela taksu, treba da preuzme odgovornost. Ključno je zaštiti institucije države i zakone. Nema većeg patriotskog čina nego sačuvati institucije, kazao je.
Evo koja kompanija je odlučila investirati 95 miliona KM u BiH
Š.M. Načelnik Maglaja Mirsad Mahmutagić u intervjuu za portal maglaj.net najavio je nove velike investicije u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. “Svi parametri ukazuju na porast privrednog razvoja na području općine Maglaj, a ono što me kao načelnika raduje jeste da su vlasnici kompanije Natron-Hayat odlučili dodatno investirati 95 miliona eura u nove projekte rekonstrukcije”, rekao je Mahmutagić za maglaj.net. Natron-Hayat je u potpunosti integrisana fabrika za proizvodnju celuloze i papira, koja ima visoku reputaciju na polju proizvodnje različitih vrsta papira i papirne ambalaže. Ovo veliko preduzeće osnovano je 2005. godine spajanjem dvije kompanije, Natron Maglaj i turske kompanije Kastamonu Entegre, koja je članica Hayat Holding grupacije.
Kompanija iz regiona gradi skladište vrijedno 13,5 miliona eura
Š.M. Zbog povoljne geografske pozicije, blizine zagrebačke obilaznice i pristupa autocesti, zapadni dio Zagreba se pokazao kao optimalno mjesto za budući Logistički distributivni centar kompanije Pevex. Kompanija Pevex d.d. sa sjedištem u Zagrebu planira izgraditi suvremeni logistički distributivni centar na lokaciji Jankomir. Ovaj centar će zauzimati više od 15.000 kvadratnih metara prostora, uključujući manipulativne površine, cestu i zelene površine. Projektgradnja plus d.o.o. iz Slavonskog Broda je odabrana kao izvođač radova za ovu investiciju vrijednu gotovo 13,5 miliona eura, a planirani završetak radova je predviđen sredinom 2024. godine. Rechner d.o.o. iz Osijeka je odgovoran za projektovanje i nadzor, dok je glavni arhitekt projekta Bruno Rechner. Izvođenje radova će nadzirati firma Extructa d.o.o. iz Zagreba. Zahvaljujući povoljnoj prometnoj povezanosti, blizini zagrebačke obilaznice i pristupu autocesti, zapadni dio Zagreba se pokazao kao optimalna lokacija za budući Pevexov Logistički distributivni centar. Krešimir Bubalo, predsjednik Uprave Pevexa, naglasio je da je ova godina obilježena značajnim kapitalnim ulaganjima koja će doprinijeti daljnjem rastu i razvoju kompanije. Investicijski ciklus, jedan od najvećih u proteklih nekoliko godina, započeo je modernizacijom prodajnog centra u Virovitici, a nastavlja se izgradnjom Centralnog skladišta, prodajnih centara u Poreču i Zaboku te otvaranjem nove trgovine u Vrbovcu. Kompanija također razmatra još nekoliko lokacija za buduće investicije, s ciljem da u kratkom vremenskom razdoblju dostigne 40 prodajnih centara širom Hrvatske. Centralno skladište PEVEXA na zagrebačkom Jankomiru bit će opremljeno solarnim panelima za proizvodnju električne energije čime se potvrđuje smjer kompanije, a to je razvoj i primjena ekoloških rješenja usmjerenih na očuvanje okoliša i održivog poslovanja te uštede energije.
Finansijski ili operativni leasing: Zašto je na Balkanu popularniji jedan, a u EU drugi
N.D. U suštini, leasing znači najam nekog objekta, primjera radi automobila. Korisnici leasinga mogu biti pravne, ali i fizičke osobe. Rokovi plaćanja, vrijednosti objekta leasinga i sl. su u pravilu jednaki kod operativnog i finansijskog leasinga. Glavne razlike su da po isteku finansijskog leasinga vi postajete vlasnik objekta leasinga, a kod operativnog leasinga ne otplaćujete cijelu vrijednost, već postoji „ostatak vrijednosti”, a objekt leasinga vraćate leasing kući. U praksi stvari nisu komplikovane. Iako to ne mora biti jedini predmet leasinga, najlakše je stvari postaviti kroz kupovinu automobila. Ako imate dovoljno gotovine, u pravilu vam se najviše isplati kupiti automobil za keš, jer nećete plaćati kamate, iako se i tu može naći iznimka, primjera radi, kod poduzetnika kojima se u pravilu više isplati leasing jer im ulazi u troškove poslovanja. Za većinu neizostavno rješenje je neki od oblika finansiranja, auto kredit ili gotovinski kredit, finansijski ili operativni leasing. Danas je leasing popularnije finansiranje za kupovinu automobila od autokredita. Pojam leasing dolazi od engleskog pojma to lease, što znači iznajmiti. Kod leasing finansiranja korisnik koristi objekt leasinga i za to plaća određenu naknadu leasing društvu. Nakon otplate ugovorenih naknada, ovisno o vrsti leasinga, možete steći i vlasništvo nad objektom leasinga. Glavna prednost leasinga u odnosu na kredite jest fleksibilnost, odnosno prilagodljivost. Dva su osnovna tipa leasinga, finansijski i operativni, a svaki ima svoje specifičnosti i prema tome prednosti za primatelje leasinga. Na ovim prostorima finansijski leasing je popularniji, za razliku od zapadnih država Evropske unije. Čini se da je to zbog toga što je na Balkanu ljudima bitno vlasništvo nad nekretninama i pokretninama. Drugačiji primjer je recimo Njemačka. Tamo se uzima leasing na pet ili još češće na tri ili čak dvije godine, nakon proteka tog vremena leasinga korisnik vraća automobil leasing društvu koje ga potom prodaje ili ponovno daje u leasing, a korisnik leasinga opet u leasing uzima novi automobil. Pritom mu učešće koje je dao za raniji automobil u leasingu najčešće ostaje kao učešće za novi automobil. Tako vozači stalno praktično voze nove automobile koje nemaju u vlasništvu, nego ih zapravo imaju u najmu i za to plaćaju mjesečne rate. Automobili koji su vraćeni u leasing idu u prodaju ili se ponovno nude u leasing. Finansijski leasing je pogodan za one klijente koji po isteku ugovora, a nakon otplate ugovornih obveza, žele postati vlasnici objekta leasinga. Kod finansijskog leasinga moguće je ugovoriti viši ostatak vrijednosti koji je kao zadnja otkupna rata u obavezi otplate primatelja leasinga, čime postaju i pravni vlasnici nad objektom leasinga. S druge strane, operativni leasing u prvi plan stavlja korištenje, a ne vlasništvo nad objektom leasinga. Ovisno o vrsti i modelu objekta leasinga, operativni leasing je moguće ugovoriti uz više ostatke vrijednosti koji nisu u obavezi primatelja leasinga te se ne otplaćuje tokom trajanja ugovora, a time im se omogućuje otplata uz niže mjesečne rate. Kod redovnog isteka operativnog leasinga, primatelj leasinga može vratiti objekt leasinga i ugovoriti nabavku novog modela ili ga može kupiti po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti.
Za izgradnju i rekonstrukciju staza na Bjelašnici 2,27 miliona KM
Š.M. Tokom građevinske sezone 2023. godine na ski centru Bjelašnica su planirani radovi na rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih skijaških staza, piše Akta.ba. KJP ZOI 84 OCS Sarajevo je u skladu sa planom objavilo je poziv u kojem traži izvođača radova na rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih skijaških staza na Bjelašnici. Ukupna procijenjena vrijednost radova je 2,27 miliona KM bez PDV-a. Rekonstrukcija je podijeljena na tri LOT-a. Riječ je o uređenje ski staze Kotlovi i prateće infrastrukture ankera i snjegobrana na stazi Kotlov u iznosu od 950.000,00 KM, izgradnja ski staze Tehnički put – akumulacija 2 i izgradnja staza na obje strane od izlazne stanice četverosjeda vrijednoszi 600.000,00 KM i rekonstrukcija gornjeg dijela Staze 5 i kompletne Staze 5B i izgradnja spojne ski staze između Staze Donja 4 i kolijevke u iznosu od 720.000,00 KM. Radovi podrazumijevaju nivelaciju terena, uklanjanje niskog rastinja sa i oko staza, proširenje skijaških staza, izgradnju prateće infrastrukture i slično, a sve u cilju da se korisnicima omogući kvalitetnija usluga u zimskom periodu. Skijaške staze moraju biti široke, pregledne, sa nagibom i visinskom razlikom pripremljene tako da na njima nema rupa, vrtača, strmih prevoja ili drugih opasnih mjesta. Izvršen je detaljan pregled stanja postojećih staza, utvrđene su zone koje je potrebno sanirati sa ciljem stvaranja uslova za njihovo bezbjedno korištenje te je na osnovu tih informacija izrađen glavni projekat za svaku od predmetnih staza. Među planiranim novim stazama nalaze se i tkz. spojne staze koje povezuju glavne skijaške staze. Te staze su po prirodi blaže i pogodne za neiskusnije skijaše, koji žele da se kreću manje zahtjevnim i manje frekventnim stazama. Osim toga, spojne staze omogućavaju bolji doživljaj za sve korisnike, s obzirom da im se pruža veći izbor putanja kretanja. Ovim projektom se planira izgradnja dva kraka staze 4, kojim će se ista spojiti sa stazom Kolijevka i stazom Olimpijski spust. Važno je naglasiti da je Investitor prije pokretanja ovog postupka javne nabavke izradio projektnu dokumentaciju, Glavni projekat i reviziju Glavnog projekta, te je navedena projektna dokumentacija, zajedno sa ovim Projektnim zadatkom, podloga za izvođenje radova. Rok izvođenja ugovorenih radova je 90 dana za svaki lot. Rok za dostavljanje ponuda je 24.08.2023 godine.