Cloudflare ponovo otežao stvari: Internet kao “na rezervi”
Marx.ba Korisnici širom svijeta u petak su se suočili s problemima u pristupu brojnim aplikacijama i web stranicama zbog poteškoća s Cloudflareom, jednom od ključnih kompanija za internet infrastrukturu. Iz kompanije su potvrdili da se radilo o “internoj degradaciji usluge”, što je uzrokovalo globalne smetnje u radu interneta. Koliko je problem ozbiljan potvrđuje i činjenica da je čak i Downdetector, popularna platforma za praćenje statusa internet usluga, na momente postao nedostupan. Ovaj podatak dodatno ističe ozbiljnost kvara na Cloudflareovoj infrastrukturi, s obzirom na to da su pogođeni i alati koji služe za praćenje i dijagnosticiranje problema s internetom. Korisnicima se savjetovalo strpljenje dok tehničke ekipe rade na otklanjanju kvara i normalizaciji rada usluga.
Potpisan dodatak ugovoru: Digitalni TV signal uskoro širom Bosne i Hercegovine
Marx.ba Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto potpisao je dodatak Ugovoru o nabavci opreme za realizaciju Projekta digitalizacije Javnih RTV servisa u BiH s Denisom Nikolom Kulišićem, direktorom Odašiljača i veza d.o.o. Zagreb. Dodatak je potpisan kako bi se osigurao realan rok za završetak preostalih aktivnosti projekta do 1. juna 2026. godine, budući da su okolnosti na koje Ministarstvo nije moglo utjecati usporile dinamiku radova. Prije svega, radi se o neriješenim imovinsko-pravnim pitanjima pojedinih objekata na kojima je planirano instaliranje opreme, ograničenom pristupu lokacijama, aktivnostima koje zahtijevaju međusobno usaglašavanje i koordinaciju javnih RTV servisa te različitim tehničkim i infrastrukturnim preduvjetima na lokacijama, uključujući i one izvan BiH, što zahtijeva posebne procedure. Dodatno na produženje roka utječe i činjenica da je ulaskom u zimski period očekivan otežan pristup kao i uvjeti rada na planinskim lokacijama gdje je potrebno ne samo instalirati nego i testirati novu opremu. Dodatkom ugovora nisu mijenjani finansijski uvjeti ugovora o provedbi Projekta digitalizacije, odnosno OiV nema finansijska potraživanja prema Ministarstvu vezano za produženje roka realizacije. Sva oprema isporučena je u februaru, okončane su sve planirane obuke za stručno osoblje javnih RTV servisa, a većina opreme je montirana, instalirana i puštena u rad. Paralelno s tim, preostali objekti se sukcesivno puštaju u rad na području cijele Bosne i Hercegovine, čime svakodnevno raste pokrivenost digitalnim signalom u svih devet digitalnih regija u BiH. Ministar Forto je podsjetio da je Bosna i Hercegovina bila posljednja država u Evropi bez digitalnog TV signala te je naglasio da Ministarstvo ostaje posvećeno uspješnom okončanju digitalizacije javnih RTV servisa, ključnom koraku ka modernizaciji sistema emitiranja. Bosna i Hercegovina je potpisnica sporazuma Ženeva 2006 (GE-06), kojim se obavezala da će najkasnije do sredine 2015. godine ugasiti analogni signal, dok je Strategijom prelaska sa analognog na digitalno zemaljsko emitiranje iz 2009, planiran ambiciozni rok da BiH taj proces završi do kraja 2011. godine.
Evropa ublažava pravila privatnosti kako bi potakla procvat umjetne inteligencije
Marx.ba Dužnosnici Evropske unije spremni su žrtvovati neka od svojih najcjenjenijih pravila o privatnosti za dobrobit umjetne inteligencije, dok nastoje ubrzati poslovanje u Evropi smanjenjem birokratije. EU planira ublažiti dijelove svojih pravila o umjetnoj inteligenciji i zaštiti podataka dok kritičari tvrde da promjene slabe privatnost sužavanjem definicije ličnih podataka i odgađanjem ključnih zaštitnih mjera umjetne inteligencije. Bruxelles negira snižavanje standarda, ali protivljenje grupaa za ljudska prava i zakonodavaca raste. Prema nacrtima prijedloga Evropska komisija će predstaviti paket „digitalnog omnibusa“ kako bi pojednostavila mnoge svoje tehnološke zakone. Izvršna vlast insistirala je da samo smanjuje višak putem ciljanih amandmana, ali nacrti dokumenata koje je Politico dobio na uvid pokazuju da dužnosnici planiraju dalekosežne promjene Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u korist programera umjetne inteligencije. Predložena reforma bit će blagodat za kompanije koje rade s umjetnom inteligencijom, dok se Evropa bori ostati ekonomski konkurentna na svjetskoj sceni. Planirane izmjene zapravo uključuju nova izuzeća za kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju. Prema nacrtu, napravile bi se nove iznimke za kompanije koje se bave umjetnom inteligencijom, što bi im omogućilo legalnu obradu posebnih kategorija podataka, poput vjerskih ili političkih uvjerenja osobe, etničke pripadnosti ili zdravstvenih podataka koje bi koristile za obuku i upravljanje svojom tehnologijom. Evropska komisija također želi redefinirati što se smatra osobnim podacima, navodeći da pseudonimizirani podaci (gdje su osobni podaci prikriveni tako da se osoba ne može identificirati) možda ne podliježu uvijek zaštiti GDPR-a. Još jedna izmjena odnosi se na pravila o kolačićima, Evropska komisija planira uvesti odredbu koja bi omogućila vlasnicima web stranica i aplikacija da prate korisnike i bez njihovog izričitog pristanka, pod određenim uvjetima.Iako Bruxelles tvrdi da se radi o modernizaciji zastarjelih procedura, mnogi upozoravaju da bi prijedlog mogao oslabiti osnovna prava građana. „Je li ovo kraj zaštite podataka i privatnosti kako smo to potpisali u ugovoru EU i povelji o temeljnim pravima“, rekao je njemački političar Jan Philipp Albrecht, koji je kao bivši zastupnik u Evropskom parlamentu bio jedan od glavnih arhitekata GDPR-a. „Komisija bi trebala biti potpuno svjesna da to dramatično potkopava evropske standarde“, rekao je. Evropski regulatori privatnosti već su posljednjih godina kvarili zabavu velikih tehnoloških kompanija u području umjetne inteligencije. Meta, X i LinkedIn odgodili su uvođenje aplikacija za umjetnu inteligenciju u Evropi nakon intervencija irske Komisije za zaštitu podataka. Google se suočavao s istragom istog regulatora i prethodno je bio prisiljen pauzirati izdavanje svog chatbota Bard. Italijanski regulator prethodno je nametnuo privremene blokade OpenAI-jevom ChatGPT-u i kineskom DeepSeeku zbog zabrinutosti oko privatnosti.
Online oglašavanje: Google nudi Evropi promjenu politike adtecha, ali ne i dezinvestiranje
Marx.ba Google, dio Alphabeta, ponudio je izdavačima i oglašivačima olakšati korištenje svoje tehnologije online oglašavanja, prkoseći pozivu regulatora EU za zaštitu tržišnog zakmičenja da proda dio poslovanja kako bi se riješili sukobi interesa. Regulatori s obje strane Atlantika ciljaju Googleovo vlasništvo nad alatima koje koriste oglašivači i izdavači, zajedno s njegovom platformom za razmjenu oglasa AdX, koja se nalazi u sredini. Evropska komisija, koja djeluje kao nadzorno tijelo EU za tržišno takmičenje, u septembru je kaznila Google s 2,95 milijardi eura (3,4 milijarde dolara) zbog favoriziranja vlastitih usluga online tehnologije prikaza kako bi ojačala centralnu ulogu AdX-a. Rekla je da takvo ponašanje šteti konkurentima, oglašivačima i izdavačima te je kompanija dala rok do novembra da osmisli mjere za okončanje sukoba interesa duž lanca opskrbe adtech-om, sugerirajući prodaju dijela poslovanja. Google je u petak izjavio da je podnio svoj prijedlog provedbenom tijelu EU, koji je uvelike sličan onome ponuđenom u istrazi američkog Ministarstva pravosuđa o istom pitanju. „Naš prijedlog u potpunosti se bavi odlukom EK bez remetilačkog razdvajanja koje bi naštetilo hiljadama evropskih izdavača i oglašivača koji koriste Googleove alate za rast svog poslovanja“, rekla je kompanija u objavi na blogu. „Naš plan uključuje trenutne promjene proizvoda kako bi se okončale specifične prakse koje Komisija osporava. Na primjer, izdavačima dajemo mogućnost postavljanja različitih minimalnih cijena za različite ponuđače prilikom korištenja Google Ad Managera“, rekli su. Kompanija je također ponudila povećanje interoperabilnosti svojih alata kako bi izdavačima i oglašivačima pružila veći izbor i fleksibilnost. Izvori su prethodno rekli Reutersu da bi provedbeno tijelo EU moglo izdati nalog o razdvajanju u kasnijoj fazi ako Google nastavi s antikonkurentskim praksama, na temelju presedanskog slučaja koji je uključivao Microsoft prije dva desetljeća. Slučaj EU sličan je onome SAD. Ministarstvo pravosuđa, koje želi da Google prodaje AdX. Kompanija je izjavila da bi to bilo tehnički neizvedivo i dovelo bi do dugotrajne neizvjesnosti za oglašivače i izdavače. Slučaj je sada pred američkim sudom. Ako sudija presudi u korist Ministarstva pravosuđa, to bi riješilo problem za Komisiju, rekli su izvori.
Stigla nadogradnja za Windows o kojoj ne morate brinuti
Marx.ba Windows 11 Insider Preview Build 28000 objavljen je na kanalu Canary, što je moguće pregledati ako otvorite Settings, pa System, About i zatim vinwer. “Nadogradnja uključuje promjene platforme za podršku određenog silicija. Nema potrebe za akcijom korisnika”, navedeno je u objavi na službenom blogu. Windows 11 25H2 ostaje primarno mjesto za nove opcije. Bit će, kao i dosad, nadograđen redovno godišnje, s izdanjima u drugoj polovici kalendarske godine. O kakvom je siliciju riječ u ovoj nadogradnji? Moguće je kako je u pitanju Qualcommov procesor Snapdragon X2 Elite, koji bi trebao biti isporučen početkom 2026. Microsoft je koristio raniji Snapdragon X Elite kao testnu platformu, prvo uvodeći nove karakteristike na toj platformi, a zatim dodajući podršku za druge Copilot+ procesore poput Intelovih Core Ultra 200 i AMD Ryzen AI 300. Iako bi Microsoft mogao lansirati jednu ili dvije nove karakterisrike na kanalu Windows 11 26H1, čini se kako bi entuzijasti koji žele isprobati i testirati nove opcije tog operativnog sistema zasad trebali ostati na Windowsu 11 25H2. Možete provjeriti koju inačicu vaš računar koristi pomoću naredbe winget unutar sistema Windows. Treba napomenuti i kako je kanal Canary isključivo eksperimentalan, pa sve što se na njemu pojavi možda neće završiti trajno u Windowsima, piše PC World.
Regija: Slovenija je daleko odmakla, gdje je bh. robotika trenutno
Marx.ba Po podacima IFR-a, međunarodnog udruženja za promicanje robotike sa sjedištem u Frankfurtu, u četiri zemlje koje grupiraju u Balkansku regiju (Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija) instalirano je prošle godine 1.094 industrijskih robota, što je pad od 13 posto u odnosu na 2023. i predstavlja već drugu godinu pada u odnosu na vrhunac iz 2022. kad ih je instalirano 1.317. U toj brojci Slovenija daleko prednjači, i na nju otpada oko dvije trećine instalacija novih robota (731). Iza nje je bila Srbija, s udjelom od 22 posto, tj. 239 novih industrijskih robota. Hrvatska se smjestila na trećem mjestu, s udjelom od 11 posto novih instalacija u regiji, ili 117 robota, dok je BiH dobila tek 7 novih robota. Ipak, u odnosu na prethodnu godinu jedino Hrvatska bilježi rast, i to od impresivnih 58 posto. Slovenija je prošle godine imala gustoću od 1.819 robota na 10.000 zaposlenika u industriji, što je najveći omjer ne samo od svih zemalja centralne i istočne Evrope, već nadmašuje i udjele robota u proizvodnji u velikim velesilama poput Njemačke, SAD ili Japana. Radi se i o ogromnom skoku u odnosu na 2020., kad je gustoća bila tek 823 robota na 10.000 radnika, što znači da je u posljednje četiri godine došlo do prave eksplozije robotike u toj državi.
Google Street View stigao u Bosnu i Hercegovinu
Marx.ba Google Street View od sada je dostupan i u Bosni i Hercegovini. Skoro svi gradovi u zemlji već su mapirani, a u narednom periodu planirano je pokrivanje svih glavnih i sporednih saobraćajnica, pojasnio je Armin Hamidović, direktor Google Maps operacija za BiH. Iz kompanije Google poručuju da su posebno ponosni što su zabilježili UNESCO zaštićene spomenike, poput Starog mosta u Mostaru i mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, dok su u Sarajevu uspjeli snimiti i sve ključne znamenitosti Vijećnicu, Sebilj, Baščaršiju i brojne druge lokacije. „Zaista smo ponosni što smo uspjeli zabilježiti kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine i prikazati ga svijetu. Posebno je značajno što smo mnoge znamenitosti u Sarajevu uspjeli snimiti iz automobila, što ranije nije bilo moguće“, izjavio je Hamidović. Iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove poručuju da ovaj projekat predstavlja važan tehnološki napredak. Cilj saradnje s Googleom, kažu, jeste omogućiti građanima pristup tačnim, ažurnim i službenim podacima koje dostavljaju jedinice lokalne samouprave. Street View je opcija panoramskog prikaza ulica snimljenih kamerom s mogućnošću rotacije od 360 stepeni. Integrisana u Google Maps, ova funkcija omogućava korisnicima da se virtuelno “prošetaju” ulicama gradova, a u pojedinim slučajevima i da “uđu” u galerije, muzeje i druge objekte. Prema Googleovim podacima, postoje dva izvora fotografija koje se prikazuju u Street Viewu: Službeni Google snimci, nastali uz pomoć Street View automobila ili trekkera kompanije Google. Ovi sadržaji potpisani su oznakom “Street View” ili “Google Maps”. Lica i registarske tablice automatski se zamagljuju radi zaštite privatnosti. Snimci koje postavljaju korisnici, odnosno građani koji posjeduju 360° kamere i ispunjavaju tehničke kriterije Googlea prikazuju se uz ime profila autora te je tako moguće razlikovati službene Gooogle snimke od onih koje su učitali korisnici.
Apple priprema revolucionarni model za 20. godišnjicu iPhonea
Marx.ba Prema najnovijim informacijama Apple planira bilježiti dvadesetu godišnjicu prvog iPhonea posebnim modelom koji bi mogao promijeniti izgled i mogućnosti pametnih telefona. Prema nezvaničnim informacijama, ovaj uređaj donosi potpuno novi dizajn ekrana, bolje kamere i jače performanse, piše Zimo. Najveće promjene kod iPhonea XX odnose se na ekran. Apple navodno razvija „vodopad“ dizajn – zakrivljeni ekran koji se proteže preko svih ivica. To znači da prednja strana uređaja više neće imati klasične okvire niti izreze. Bez zaštitne maske Zbog takvog dizajna, maskice bi mogle postati suvišne jer bi zakrivljeni rubovi mogli biti prekriveni. Zato Apple planira otpornije kućište kako bi se telefon mogao koristiti i bez zaštitne maske. Ako Apple uspije u svojoj namjeri, iPhone XX će imati prednju kameru smještenu ispod ekrana. To bi značilo da uređaj neće imati klasičnu „rupicu“ ni izrez za kameru. Ipak, ova tehnologija i dalje ima izazove – kvalitet fotografija kod takvih kamera često je slabiji. Ako Apple ne uspije poboljšati kvalitet slike, postoji mogućnost da iPhone XX ipak dobije malu rupicu u ekranu. U tom slučaju, možda će čak i odustati od FaceID sistema, ali konačna odluka još nije donijeta. Očekuje se nova generacija OLED ekrana. Ekran na iPhoneu XX trebao biti tanji, svjetliji i energetski efikasniji. Time bi se produžilo trajanje baterije, što je velika prednost za korisnike. Apple planira značajno unaprijediti kamere. Pominje se novi HDR senzor koji će obezbijediti bolji dinamički raspon i realnije boje. Također, novi promjenjivi otvor blende omogućit će još kvalitetnije fotografije u različitim uslovima osvjetljenja. Kamere na iPhoneu XX mogle bi se porediti s profesionalnim kinematografskim kamerama – što bi bio ogroman napredak. Apple razvija i sopstveni modem koji bi trebao nadmašiti Qualcommove modele. Novi modem bit će brži i energetski efikasniji, što znači stabilniju mrežu i duže trajanje baterije. Tu je i nova generacija A-serije čipova koji će biti manji, brži i jači, čime će iPhone XX postati jedan od najmoćnijih telefona na tržištu. Septembar 2027. godine Prema dosadašnjim informacijama, iPhone XX bit će predstavljen u septembru 2027. godine. Tada bi Apple trebalo da lansira i klasične modele iPhonea, ali postoji mogućnost da preskoče redni broj 19 i odmah predstave iPhone 20 seriju. Naziv iPhone XX za sada je privremen. Do predstavljanja ima još skoro dvije godine, pa Apple možda osmisli i drugo, zanimljivije ime. Ako se sve glasine pokažu tačnim, iPhone XX bi mogao biti najinovativniji model u istoriji Applea. S potpuno zakrivljenim ekranom, kamerom ispod zaslona, snažnijim čipom i boljim baterijskim performansama, Apple bi mogao ponovo promijeniti standarde mobilne industrije, piše Zimo.
Tržišna kapitalizacija Applea dosegnula 4 biliona dolara
Marx.ba Američki tehnološki div Apple u utorak je postigao još jednu impresivnu finansijsku prekretnicu. Tržišna kapitalizacija kompanije po prvi je put nakratko dosegnula 4 bilouna (četiri hiljade milijardi) američkih dolara. Međutim, za razliku od prethodnih “bilionskih” rekorda, Apple ovoga puta nije prva kompanija koja je probila ovu granicu. Iako je Apple bio pionir, postavši prva kompanija koja je dosegla vrijednost od 1 bilion dolara (2018.), 2 biliona (2020.) i 3 bilona (2022.), ovoga puta stiže kao treći u klubu “4 biliona”. Prestigle su ga Nvidia i Microsoft, obje dosegnuvši ovu vrijednost još u juluću ove godine, potaknute eksplozijom potražnje u sektoru umjetne inteligencije.
Više od polovice kibernetičkih napada otpada na iznudu i ransomware
Marx.ba Više od 52 posto kibernetičkih napada motivirani su iznudom i ransomwareom, dok napadi usmjereni isključivo na špijunažu čine samo četiri posto, pokazao je najnoviji izvještaj Microsofta. “Microsoft Digital Defense 2025” otkriva i da su današnji napadači u kibernetičkom prostoru uglavnom oportunistički kriminalci koji traže finansijsku korist, a ne državni akteri. U 80 posto analiziranih incidenata napadači su pokušali ukrasti podatke, što dodatno potvrđuje kako su kibernetički napadi univerzalna prijetnja. Microsoft svakodnevno obrađuje više od 100 biliona sigurnosnih signala, blokira oko 4,5 milijuna novih pokušaja zlonamjernog softvera, analizira 38 miliona rizika napada na identitet korisnika i pregledava pet milijardi e-mailova zbog malwarea i phishinga. Automatizacija i dostupnost gotovih alata, zaključili su, omogućavaju kriminalcima da prošire svoje operacije, dok umjetna inteligencija dodatno ubrzava razvoj sofisticiranih i uvjerljivih oblika napada. Izvještaj je pokazalo i da su bolnice, škole i lokalne vlasti sve češće mete zbog osjetljivih podataka kojima raspolažu i ograničenih resursa koje imaju za kibernetičku zaštitu. Posljedice kibernetičkih napada uključuju odgođenu medicinsku skrb, prekide nastave i obustavu javnog prijevoza. Ransomware napadači, naglašavaju iz Microsofta, iskorištavaju ranjivost sektora koji je često prisiljen brzo platiti otkupninu kako bi nastavili s radom. Iako su kriminalci najbrojniji napadači, državni akteri i dalje ciljaju ključne industrije i regije, najčešće radi špijunaže, ali ponekad i financijske koristi. Kina tako širi napade na razne industrije i nevladine organizacije, koristeći ranjive uređaje za prikriveni pristup, dok Iran za svoje mete uzima logističke kompanije u Evropi i Perzijskom zaljevu, vjerovatno radi ometanja komercijalnog prometa. Rusija proširuje napade izvan Ukrajine, posebno na male firme u NATO zemljama, koristeći ih kao ulazne točke za veće organizacije, a u izvještaju je navedena još i Sjeverna Koreja kojoj je fokus na finansijsku dobit i špijunažu. Iz Microsofta upozoravaju i da cyberkriminalci koriste umjetnu inteligenciju za automatizaciju phishinga i stvaranje sintetičkog sadržaja, dok ga, s druge strane, timovi za kibernetičku sigurnost koriste za zatvaranje sigurnosnih propusta i zaštitu.