Hoće li od juna biti ukinut roaming: Region korak bliže besplatnim pozivima i internetu
Marx.ba Evropska unija čini novi korak ka integraciji Zapadnog Balkana, otvarajući put proširenju režima “Roam like home”. Na sastanku zakazanom za danas u Briselu, razmatrat će se prijedlog Evropske komisije da se zemlje regije uključe u ovaj sistem, koji omogućava korištenje mobilnih usluga bez dodatnih troškova prilikom putovanja. Prve zemlje koje će osjetiti ovu korist su Crna Gora i Albanija. Od juna 2026. godine, njihovi građani će moći koristiti mobilne telefone širom Evropske unije po istim cijenama kao u svojoj matičnoj zemlji, bez dodatnih troškova za pozive, poruke ili internet. Istovremeno, građani EU koji putuju u ove dvije zemlje dobit će iste pogodnosti, što znači značajno smanjenje troškova komunikacije. Ovaj potez se smatra važnim korakom ka ekonomskoj i digitalnoj konvergenciji regije prema evropskim standardima. Proces se tu ne zaustavlja. Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija već su u pregovorima o pridruživanju istom sistemu, dok bi Ukrajina mogla postati dio evropskog tržišta roaminga već sljedeće godine. Osim toga, zemlje u regiji napreduju i u drugim oblastima. Crna Gora i Albanija su se nedavno pridružile SEPA sistemu, koji omogućava brže i jeftinije finansijske transakcije sa zemljama EU. Ovi koraci ukazuju na ubrzano povezivanje Zapadnog Balkana sa evropskim tržištima, sa konkretnim koristima za građane i preduzeća, posebno u oblasti komunikacija i finansijskih usluga.
Analiza: Koliki će biti nivo kapitalnih ulaganja u telekomunikacije u 2026.
Marx.ba Omjer kapitalnih ulaganja i prihoda za mobilne telekomunikacijske usluge približit će se 11 postp do 2029. godine. Prema procjenama, taj je omjer dosegnuo vrhunac od 19 % do 25 % u periodu od 2020. do 2022., nakon što su operateri izgradili 5G mreže i, u manjoj mjeri, proširili optičku infrastrukturu. Analitička kompanija Dell’Oro Group navodi da trendovi ulaganja u telekomunikacije ulaze u novu fazu, kako se mijenja dinamika između telekomunikacijskih operatera, dobavljača opreme i pružatelja cloud usluga. Izvještaj o kapitalnim izdacima pokazuje da su oni u nominalnom iznosu, izraženi u američkim dolarima, u 2025. godini ostali nepromijenjeni. Podaci Dell’Oro Group temelje se na analizi koja obuhvaća oko 50 pružatelja usluga, koji zajedno čine približno 80 % globalnih kapitalnih izdataka u sektoru. Pedeset vodećih svjetskih operatera prošle je godine ostvarilo ukupne godišnje prihode i ulaganja u iznosu od oko 1,7 biliona američkih dolara. Odnos između kapitalnih ulaganja i prihoda od telekomunikacijske opreme u šest segmenata koje prati Dell’Oro Group – širokopojasni pristup, mikrovalni i optički transport, mobilna jezgrena mreža (MCN), RAN te usmjerivači i sklopke za pružatelje usluga – ostao je stabilan. Istodobno su prihodi proizvođača opreme porasli za 4 % u 2025. u odnosu na prethodnu godinu. Taj nešto snažniji rast prihoda od opreme u odnosu na kapitalna ulaganja djelomično se može objasniti potražnjom koju generiraju pružatelji cloud usluga. Procjenjuje se da su oni odgovorni za otprilike polovicu rasta prihoda od opreme, piše Bug. Dell’Oro predviđa da će se globalna kapitalna ulaganja u telekomunikacije smanjiti za 2 posto u 2026., a zatim rasti po složenoj godišnjoj stopi od 1 % do 2030. godine. Očekuje se da će prihodi operatera rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 2 %, dok bi omjer kapitalnih ulaganja i prihoda mogao dosegnuti 14 % do 2029. godine.
Google priprema velike promjene na svom pretraživaču
Marx.ba Google se više puta do sada našao na udaru kritika i tužbi zbog, kako tvrde evropski regulatori, forsiranja vlastitih proizvoda i usluga u svojoj tražilici, a na štetu konkurencije. Upravo zato iz ove kompanije namjeravaju uvesti veliku promjenu u načinu na koji se prikazuju rezultati pretraživanja na tražilici, a te bi promjene trebale važiti samo na evropskom tržištu. Razlog za ovom promjenom, koja bi mogla negativno utjecati na korištenje Googleovih usluga, a time i njihovu zaradu, dakle, ne leži u činjenici što je ekipa iz ove kompanije odjednom odlučila konkurentima dati jednaku šansu na svom pretraživaču, već zbog straha od – kazni. Naime, davanjem prednosti vlastitim uslugama prilikom pretraživanja interneta, Googleu ima strukturnu prednost u odnosu na druge kompanije, čime može kršiti stavke Akta o digitalnim tržištima o jednakom postupanju prema konkurentskim usluga. Onima koji se ne pridržavaju tog akta prijeti kazna u iznosu do čak deset posto globalnog godišnjeg prihoda, što bi u slučaju Googlea bio jako veliki iznos. Službeno iz Googlea nema nekih obavijesti o tome što namjeravaju napraviti, ali prema ljudima upoznatim sa situacijom, uskoro bi mogli početi eksperimentirati s novim formatima prikazivanja rezultata pretraživanja. Cilj je konkurentskim uslugama pružiti veću automatsku vidljivost u određenim kategorijama pretraživanja poput hotela, restorana, letova i slično, piše Tech Spot. Umjesto da, kao i do sada budu skrivene nekoliko poveznica niže, ispod glavnih rezultata istraživanja (poznato je kako mnogi korisnici niti ne gledaju donje rezultate pretraživanja, a pogotovo ne one na sljedećim stranicama), te bi se konkurentne usluge trebale prikazivane pored rezultata Googleovih usluga.
Šta za PC tržište znači kriza na Bliskom istoku: Kako će se kretati cijene
Marx.ba Situacija na tržištu PC uređaja sve više podsjeća na scenarij koji smo već vidjeli kod goriva – cijene su neko vrijeme stabilne, a onda u kratkom roku naglo rastu. Glavni razlog tog obrasca u IT industriji leži u sve skupljoj proizvodnji čipova. Rast cijena sirovina, energije i proizvodnih procesa već sada opterećuje proizvođače, a dodatni pritisak dolazi iz sektora umjetne inteligencije. Velike tehnološke kompanije masovno kupuju napredne čipove za AI sisteme i serversku infrastrukturu, čime se smanjuje dostupnost komponenti za klasične korisnike – odnosno za gaming i kućne računare. Kada se takva kombinacija dogodi, manja ponuda i visoka potražnja, rezultat je gotovo uvijek isti – rast cijena. Prema procjenama stručnjaka grafičke kartice ponovno bi mogle poskupjeti, procesori srednje i više klase mogli bi pratiti taj trend, a kompletne konfiguracije mogle bi biti skuplje i do 10–15 posto. Trenutno tržište još uvijek nudi relativno stabilne cijene i dobru dostupnost. Upravo taj kratki period ravnoteže mnogi vide kao posljednju priliku za kupovinu prije nego novi eventualni val poskupljenja zahvati šire tržište.
Stiže Android 17: Je li “Priority Charging” rješenje za sporo punjenje
Marx.ba Googleov nadolazeći operativni sistem, Android 17, mogao bi riješiti jedan od najvećih problema modernih korisnika – manjak vremena uz utičnicu. Najnoviji podaci iz Android 17 Beta 3 verzije otkrivaju skrivenu značajku pod nazivom “Priority Charging” (Prioritetno punjenje), koja obećava maksimalnu učinkovitost u trenucima kada vam je svaki postotak baterije bitan. Ideja je jednostavna, ali učinkovita. Umjesto da se oslanja isključivo na hardversku snagu punjača, Android će privremeno zaustaviti većinu pozadinskih aktivnosti kako bi svu energiju usmjerio isključivo na bateriju. Šta se pauzira: Ažuriranja aplikacija, sinhronizacija podataka i drugi procesi koji troše procesorsku snagu i generiraju toplinu. Šta ostaje aktivno: I dalje ćete primati pozive i poruke. Preporuka sistema: Za optimalne rezultate, Google preporučuje korištenje punjača snage 30W ili više. Osim brzine, Google se fokusira i na dugovječnost uređaja. Tokom aktivnog “Priority Charging” načina rada, sistem će automatski upravljati temperaturom. Ako se uređaj počne previše zagrijavati, Android će inteligentno prilagoditi procese kako bi baterija ostala u “normalnom rasponu” topline, sprječavajući degradaciju ćelija. Iako je kod za ovu opciju već prisutan u Beta 3 verziji, ona trenutno nije vidljiva krajnjim korisnicima. Postoje tri scenarija za službeno lansiranje: Izlazak sa stabilnom verzijom Androida 17 u narednim sedmicama, ekskluzivni dodatak za Pixel uređaje putem “Feature Drop” ažuriranja ili odgađanje za buduće verzije ako testiranja ne zadovolje standarde. Iako je softverska optimizacija pohvalna, ostaje činjenica da konkurenti već godinama nude brzine punjenja iznad 100W. Priority Charging je korak u pravom smjeru, ali Google bi paralelno trebao raditi i na podršci za jači hardver.
Velika sedmica je pred nama: Objava šefa Applea oduševila one koji vole kompaniju
Marx.ba Iz Applea su nedavno novinarima poslali pozivnicu za event koji će održati 4. marta, a na kojem bi trebali predstaviti više novih proizvoda. Prema glasinama koje kruže mrežom, fokus će biti na jeftinijim uređajima te nadogradnjama postojećih prijenosnika. Dok iz ove kompanije do sada nisu objavljivali nikakve konkretne informacije o tome što možemo očekivati sljedeće srijede, izvršni direktor Applea Tim Cook je na društvenoj mreži X napisao napisao: Velika sedmica je pred nama. Sve počinje u ponedjeljak. Time je, smatra dio novinara, dao do znanja kako Apple neće sve proizvode predstaviti odjednom, već da će svakog dana tokom sljedeće sedmice predstaviti po jedan novi uređaj. Ono o čemu se najviše piše posljednjih mjeseci i uređaj koji će privući najviše pažnje, a u Appleu se nadaju i velikoj prodaji jest novi model MacBooka s cijenom ispod hiljadu dolara. Cijena će biti vjerovatno presudan faktor za prodaju ovog prijenosnika te se u medijima spominje kako bi ona mogla iznositi između 700 i 800 dolara. Nije teško zaključiti kako bi Appleov laptop po cijeni od 700 dolara brzo mogao postati bestseller. Naravno, niža cijena znači i određene kompromise, a oni se prvenstveno odnose na hardver. Umjesto Appleovih čipova iz serije M koji se koriste u aktualnim modelima MacBookova, u ova bi se računare trebao ugrađivati hardver iz iPhonea. Za većinu svakodnevnih i manje zahjevnih operacija na računarima, taj bi čip trebao biti i više nego dovoljan. Još jedan jeftiniji uređaj za kojim se očekuje velika potražnja jest novi model telefona iz serije “e”. Šta bi sve iPhone 17e trebao donijeti te koliko će iznositi njegova cijena. Osim jeftinijeg iPhonea i novog modela MacBooka s pristupačnijom cijenom, sljedeće sedmice od Applea možemo očekivati i nove modele MacBooka Air i Pro, od kojih ne treba očekivati previše noviteta, osim klasične hardverske nadogradnje. Veće promjene Apple priprema za kraj godine kada bi trebali predstaviti svoj prvi MacBook s ekranom osjetljivim na dodir.
Lideri: Ovo su najposjećenije internet stranice na svijetu
Marx.ba Prema podacima za januar 2026., Google uvjerljivo drži prvo mjesto među najposjećenijim internetskim stranicama na svijetu, s čak 94,8 milijardi posjeta mjesečno. Drugoplasirani YouTube, također u vlasništvu Googleove matične kompanije Alphabet, bilježi 49,7 milijardi posjeta. Na trećem mjestu je Facebook s 9,5 milijardi posjeta. Najzanimljiviji podatak dolazi iz sredine tabele. ChatGPT se s 5,5 milijardi posjeta popeo na peto mjesto, čime je postao jedna od najposjećenijih stranica na svijetu, i to u relativno kratkom vremenu. Korisnici sve manje pretražuju informacije, a sve češće ih direktno traže od umjetne inteligencije. Ispred ChatGPT-a nalazi se Instagram s 6,1 milijardom posjeta, dok iza njega slijedi Reddit s 5,1 milijardom. Popis potvrđuje da društvene mreže i dalje imaju snažnu bazu korisnika, ali bez dramatičnih skokova. Instagram, Facebook i Reddit drže stabilne pozicije, dok WhatsApp bilježi 2,7 milijardi posjeta (8. pozicija). Među deset najposjećenijih stranica nalaze se i jedna platforma za odrasle sa 3,8 milijardi posjeta (7. mjesto). Na začelju su Xvideos i Amazon, oba s po 2,5 milijardi posjeta.
Najveće ažuriranje u 10 godina: Gemini u Google Kartama iz temelja mijenja korištenje navigacije
Marx.ba Google je službeno integrirao svoju naprednu umjetnu inteligenciju Gemini u aplikaciju Google Maps, predstavivši potpuno novu karakteristiku pod nazivom “Ask Maps” (Pitaj Karte). Ovaj dodatak omogućuje korisnicima postavljanje kompleksnih pitanja o stvarnom svijetu na koja, prema riječima same kompanije, klasična karta do sada nikada nije mogla odgovoriti. Pomoću novog dugmeta unutar sučelja, korisnici sada mogu dobiti precizne odgovore na jako specifične upite, poput traženja javnog teniskog terena s rasvjetom koji je otvoren za večernju igru. Iz Googlea ističu da bi pronalaženje takvih informacija u prošlosti zahtijevalo mukotrpno pretraživanje stotina korisničkih recenzija, dok sada sistem generira trenutni odgovor praćen prilagođenim vizuelnim prikazom na samoj karti. Novi nivo umjetne inteligencije posebno će doći do izražaja prilikom planiranja putovanja. Sistem je sposoban pružiti visoko personalizirane odgovore temeljene na prethodnim pretraživanjima ili informacijama koje je korisnik već spremio unutar aplikacije. Oslanjajući se na veliku bazu podataka koja obuhvata više od 300 miliona lokacija širom svijeta, uključujući recenzije same Googleove zajednice, ovaj asistent može samostalno složiti detaljan i smislen plan puta, potpuno prilagođen vašim specifičnim željama i potrebama, navodi se u Googleovom službenom blogu. Paralelno s uvođenjem pametnog asistenta, Google je predstavio i “Immersive Navigation” (Imerzivnu navigaciju), novu karakteristiku koju nazivaju “najvećim ažuriranjem sistema za vožnju u posljednjih deset godina”. Ovaj napredni 3D prikaz detaljno vizuelizira zgrade, nadvožnjake i reljef, dok tokom davanja uputa za vožnju jasno ističe ključne detalje na cesti poput prometnih traka, pješačkih prijelaza, semafora i znakova obaveznog zaustavljanja. Oslanjajući se na neviđenu moć Gemini modela, aplikacija sada posjeduje potpuno novo prostorno razumijevanje zadane rute. Umjetna inteligencija u stvarnom vremenu analizira snimke sa Street Viewa i zračne fotografije kako bi vozačima pružila nivo detalja koja do sada nije bila moguća. Ova ažurirana navigacija donosi znatno širi pregled same rute s obiljem informacija o onome što vas očekuje na putu. Vozači će sada imati jasniji uvid u prednosti i mane alternativnih pravaca, kao i mogućnost pregleda rute unaprijed, radi lakšeg planiranja parkiranja i ostalih logističkih izazova. Što se tiče same dostupnosti, opcija “Ask Maps” trenutno je u fazi isporuke za iOS i Android korisnike na područjima SAD i Indije, a uskoro se očekuje i njezino širenje na desktop verziju aplikacije. Iz Googlea poručuju da će se dostupnost ovih naprednih alata tokom nadolazećih mjeseci postupno proširiti na kompatibilne mobilne uređaje, uključujući i duboku integraciju u automobilske sustave Apple CarPlay i Android Auto.
Hoće li programerske plate, uz novac i dionice, uskoro sadržavati i AI tokene
Marx.ba Kako se alate generativne umjetne inteligencije u sve većoj mjeri ugrađuje u razvoj softvera, trošak pokretanja temeljnih modela, poznat kao inferencija, pojavljuje se kao budžetska stavka koju finansijski direktori ne mogu ignorirati. Softverski inženjeri i istraživači u tehnološkim kompanijama već se bore za pristup procesorima, a računarski kapacitet za umjetnu inteligenciju pažljivo se raspoređuje prema važnosti projekata. Pritom korištenje po korisniku raste znatno brže od njihoog ukupnog rasta, zbog čega je na raspolaganju sve manje računarskih resursa. Drugim riječima, pristup umjetnoj inteligenciji uskoro bi mogao biti jednako važan kao i pristup visokoj plati i bonusima, piše Tportal. Ako ste programer u eri umjetne inteligencije i nemate pristup odgovarajućim resursima, mogli biste na kraju proizvesti puno manje softvera od svojih kolega, što bi vam moglo dovesti karijeru u pitanje. Ta oskudica mijenja način na koji inženjeri razmišljaju o svom poslu i plati. Zato su potencijalni zaposlenici tokom razgovora za posao počeli postavljati pitanja koliki će biti budžet za obradu potrebnu za rad umjetne inteligencije. Neki među njima su, primjerice, uz platu i naknade zatražili pretplatu na Microsoftov Copilot, a ima i onih koji zagovaraju uvođenje tokena za računarske resurse kao uobičajeni dio plate koje nude kompanije kao što su OpenAI ili Anthropic. Za finansijske direktore ovaj potencijalno veliki novi trošak mora biti podjednako na radaru kao i ostali troškovi povezani s brojem zaposlenika. Prema procjenama koje prenosi Business Insider, korištenje umjetne inteligencije moglo bi činiti nešto više od petine troška na platu u budućnosti. Pitanje je, naravno, kakav je povrat te potrošnje na umjetnu inteligenciju? Ako se performanse infrastrukture u računarskom oblaku procjenjuju po bruto dobiti za sat korištenja GPU-a, ekvivalent za zaposlenika mogao bi biti produktivan rad po dolaru inferencije. Podsjetimo, veliki jezični modeli raščlanjuju riječi i druge ulazne podatke u numeričke tokene da bi ih bilo lakše obraditi i razumjeti. Jedan token je otprilike tri četvrtine riječi. Također ih se koristi za određivanje cijene korištenja AI modela putem standardnog iznosa za milion tokena u industriji.
Sony testira dinamičko određivanje cijena za igre na PlayStationu
Marx.ba Stranica koja prati cijene na Sonyjevoj digitalnoj trgovini igara, PSprices, primijetila je da se neke igre nude po različitim cijenama različitim korisnicima. U PlayStation API-ju pritom su zabilježene oznake eksperimenata poput IPT_PILOT i IPT_OPR_TESTING, što konkretno navodi da Sony provodi neke testove. Prema trenutno dostupnim podacima, riječ je o A/B testiranju koje obuhvata više od 150 igara u 68 regija. Sony u ovom slučaju ne testira povećanje cijena igara, već se umjesto toga pojedinim korisnicima nude različiti popusti, koji se kreću od 5 do 17,5 posto. Među igrama uključenima u testiranje nalaze se neki popularniji naslovi poput Spider-Mana 2, God of Wara i Red Dead Redemptiona 2, piše Bug. Nije tajna da je dinamičko određivanje cijena već dugo prisutno u raznim industrijama, primjerice u avijaciji ili hotelijerstvu, gdje se cijene mijenjaju ovisno o potražnji i korisničkim profilima. Međutim, takav pristup relativno je rijedak u digitalnim trgovinama igara i mogao bi izazvati negativne reakcije kod igrača.