ChatGPT uvodi oglase: Traže novi izvor prihoda
Marx.ba OpenAI je najavio da će početi testirati oglase na aplikaciji ChatGPT za dio korisnika u Sjedinjenim Državama, u nastojanju da proširi svoju korisničku bazu i diverzificira svoje izvore prihoda. Odluka predstavlja preokret u odnosu na ranije stajalište izvršnog direktora Sama Altmana, koji je 2024. oglašavanje putem chatbotova nazvao “krajnjom mjerom” i upozorio da bi oglasi mogli narušiti povjerenje korisnika, iako tada nije u potpunosti isključio tu mogućnost. Banner oglasi pojavit će se u nadolazećim sedmicama registriranim korisnicima besplatne verzije ChatFPT-a, kao i korisnicima novog ChatGPT Go plana, koji košta 8 dolara mjesečno i sada je dostupan širom svijeta. Ovaj plan prvi put je pokrenut u Indiji u avgustu 2025. i od tada je proširen na više od 170 zemalja. Korisnici skupljih Plus, Pro, Business i Enterprise paketa neće vidjeti oglase. Prema objavi kompanije, oglasi će se testirati “na dnu odgovora chatbotova, kada postoji relevantni sponzorirani proizvod ili usluga”. Oglasi će biti jasno označeni i vizuelno odvojeni od samog odgovora. U primjerima koje dijeli OpenAI, oglasi se prikazuju kao odvojeni segmenti prozora za chat, s malom slikom i reklamnim tekstom, pa bi, na primjer, pitanje o mjestima za posjetiti u Meksiku moglo rezultirati turističkim oglasima.
Kako je izgledalo tržište mobilnih telefona u prošloj godini: Evo ko je na vrhu po prodaji
Marx.ba Svjetske isporuke mobilnih telefona tek su skromno porasle u prošloj godini, oslonjene na potražnju za skupljim modelima i na ekonomski zamah na tržištima u nastajanju, objavio je Counterpoint Research. Isporuke su prošle godine porasle dva posto, izračunali su u Counterpointu. U 2024. su porasle četiri posto. Apple je učvrstio vodeću poziciju s udjelom u svjetskom tržištu od 20 posto, a na drugom je mjestu Samsung s 19 posto. U 2024. godini dvije su kompanije bile izjednačene. Xiaomi je potvrdio treće mjesto s tržišnim udjelom od 13 posto, a Vivo je ponovo zauzeo četvrto mjesto s osam posto udjela u prodaji. Inače, Američki tehnološki div isporučio je prošle godine deset posto više mobilnih telefona, uz pojačanu prisutnost i snažniju potražnju na tržištima u razvoju i na srednje velikim tržištima i dobar odaziv na serije iPhone 17.
Globalne isporuke računara u 2025. porasle za 9 posto
Marx.ba Analitička kompanija Omdia navodi da su ukupne isporuke stolnih računara, prijenosnih računara i radnih stanica u četvrtom tromjesečju 2025. godine (Q4 2025) porasle za 10,1% na 75 miliona jedinica. Time su isporuke osobnih računara za cijelu 2025. godinu dosegle 279,5 miliona jedinica, što je povećanje od 9,2% u odnosu na količine iz 2024. godine. Isporuke prijenosnih računara (uključujući mobilne radne stanice) dosegle su 58,6 miliona jedinica u Q4 2025 i 220,4 miliona jedinica u cijeloj godini, postižući rast od 8 posto u 2025. godini, prenosi Bug. Isporuke stonih računara (uključujući radne stanice) u Q4 2025. dosegle su 16,2 miliona jedinica, čime je ukupna količina u 2025. godini dosegla 59 miliona jedinica, što je povećanje od 14,4% u odnosu na prethodnu godinu.
Trebao je biti novi veliki trend na tržištu računara: Da li je to baš tako
Marx.ba Asistenti i alati bazirani na umjetnoj inteligenciji postali su toliko popularni da su ih tehnološke kompanije odlučile integrirati u gotovo sve svoje proizvode. Nedugo nakon što je su ChatGPT, Gemini, Copilot i drugi chatbotovi osvojili svijet, pojavila se nova kategorija računara – AI PC-ji. Dio stručnjaka vjerovao je kako će takvi računari postati novi trend te da će većina ljudi kupovati upravo takve PC-je u kojima će glavni naglasak biti na umjetnoj inteligenciji. No stvarnost se pokazala drukčijom, barem tako tvrde iz proizvođača računara Dell. Naime, u intervjuu za PC Gamer, šef odjela za proizvode ove kompanije Kevin Terwilliger komentirao je kako su u njegovoj kompaniji shvatili kako ljudi svoje odluke o kupovini računara uopće ne baziraju na umjetnoj inteligenciji te da ih čak nije niti briga imaju li PC-ji takve opcije. Naglasak na ovu tehnologiju na računarima ljude u biti samo – zbunjuje. Zbog toga su se oni pomakli od tog trenda na tržištu ličnih računara i AI im nije u prvom planu. To, naravno, ne znači kako su odustali od same umjetne inteligencije. Terwilliger kaže kako su itekako fokusirani na tu tehnologiju te da svi njihovi proizvodi imaju AI sposobnosti, ali oni jednostavno ne žele zbunjivati kupce s pretjeranim naglašavanjem umjetnom inteligencijom. Prilikom odabira novog računara pokazalo se kako su kupcima puno važnije druge stvari poput veličine i kvalitete ekrana, performansi, trajanja baterije itd. Alatima baziranim na umjetnoj inteligenciji ionako mogu pristupiti putem browsera i posebnih aplikacija tako da im zaista nije toliko važna integracija AI-a u sama računala. Izvršni operativni direktor Della Jeff Clarke čak misli da je cijela ta situacija s umjetnom inteligencijom možda i negativno utjecala na industriju računara. Spomenuo je neispunjeno obećanje umjetne inteligencije i očekivanja kako će AI povećati korisničku potražnju, kao i probleme s nestašicom memorije (fokus proizvođača je na infrastrukturi za AI, a ne na računarima ili telefonima) koja će na kraju vjerovatno rezultirati poskupljenjima. Također, neke od opcija koje su rezervirane samo za Copilot+ osobne računare poput Windows Recall i Click To Do nisu oduševile korisnike, odnosno ne smatraju ih dovoljno korisnima da bi samo zbog njih kupovali takve PC-je u kojima je poseban naglasak stavljen upravo na umjetnu inteligenciju.
Mnogi su to čekali godinama: Google najavom oduševio korisnike Gmaila
Marx.ba U posljednjih dvadeset godina većini ljudi životi su se prilično promijenili. Oni koji su sredinom prvog desetljeća ovog milenija bili u školama i na fakultetima sada su vjerovatno zaposleni, vjenčali su se, dobili djecu i slično. Mnogima su se promijenili i njihovi interesi, muzika koju slušaju, filmovi koje vole itd., ali za dio ljudi tokom svih ovih godina jedna se stvar nije promijenila – njihova privatna adresa na Gmailu. Mnogi su na početku Gmail otvorili kao “drugi” e-mail jer su već imali primarnu e-adresu, a dio korisnika umjesto imena i prezimena stavio je ime tadašnjeg omiljenog benda, sportskog kluba, smislili su nekakav nadimak i slično. S vremenom je Gmail postao najveći e-mail servis na svijetu i od sekundarnog postao primarni e-mail servis, pa je dio korisnika zapeo s korisničkim imenima iz prošlosti, ali više ih ne žele promijeniti jer na njemu imaju brojne e-mailove, poruke i slično koje ne bi htjeli izgubiti ako promijene e-adresu. Ipak, čini se kako bi Google uskoro mogao riješiti taj problem. Američka kompanija tako će korisnicima Gmaila omogućiti promjenu postojeće e-adrese, odnosno moći će promijeniti postojeće korisničko ime, dok će zadržati sve podatke i informacije kao i do sada. Korisnici Gmaila godinama zahtijevaju tu mogućnost i Google im se ovih blagdana napokon smilovao, ali treba naglasiti kako će trebati vremena dok ta opcija svima postane dostupna. Naime, njeno lansiranje bit će postupno i na početku ograničeno samo na indijsko i još neka tržišta, a naknadno će se proširiti i na druge države. Trenutno nije poznato koje će regije i tržišta nakon Indije dobiti tu mogućnost, piše Zimo. Iako će korisnici sada moći koristiti novu adresu i korisničko ime, oni neće izgubiti dugogodišnju adresu te će ona i dalje biti dostupna i moći će se koristiti, dok će mailovi koji se pošalju na tu adresu stizati i na novu adresu. Također, stari mail i dalje će se moći koristiti za pristup Googleovim servisima poput Drivea, Mapsa, YouTubea itd. Jednom kada korisnici naprave novu Gmail adresu, sljedećih godinu dana neće moći stvarati novu Gmail adresu niti će moći izbrisati adresu koju su stvorili.
Stiže nova opcija na Androide: Google priprema iznenađenje za korisnike
Marx.ba Google konstantno razvija i testira nove opcije s kojima želi poboljšati iskustvo korištenja telefona koji rade na njihovom mobilnom operativnom sistemu. Sa svakom novom verzijom Androida dolaze nove manje ili više zanimljive i korisne opcije, a u posljednje vrijeme naglasak je na umjetnoj inteligenciji. Prilikom lansiranja posljednje generacije svojih telefona Pixel, Google je predstavio opciju Magic Cue, koja je trebala pojednostaviti način korištenja telefona te omogućiti personalizirane prijedloge i akcije bazirane na kontekstu i situaciji unutar aplikacija koje podržavaju tu opciju. Dok je, dakle, ta opcija bila rezervirana samo za modele Pixel 10, čini se kako Google sada planira jedno iznenađenje i sličnu opciju omogućiti svim korisnicima Androida. Prema izvorima iz Googlea, s kojima su razgovarali novinari sa stranice Android Authority, u budućnosti bi se na telefonima s Googleovim mobilnim operativnim sustavom trebala pojaviti opcija Contextual Suggestions koja će donijeti slične mogućnosti kao i Magic Cue na Pixelima, piše Zimo. Ta će opcija omogućiti “korisne savjete” iz aplikacija i servisa koji će biti bazirani na aktivnostima i lokaciji, a spomenuta su i dva potencijalna primjera. Jedan je da, kada dođete u teretanu, unutar vaše aplikacija za slušanje muzike odmah će se aktivirati ili pojaviti playlista koju najčešće slušate pri vježbanju. Drugi primjer takvih kontekstualnih prijedloga odnosi se na situaciju u kojoj svaki put otprilike u isto vrijeme tokom sedmice prenosite sportski sadržaj sa svog telefona na televizor. Telefon bi u budućnosti trebao prepoznavati takve situacije i, u vrijeme kada obično gledate utakmice, odmah vam predložiti prijenos s telefona na TV. Dakle, ono što možemo očekivati je da će telefon, odnosno aplikacije, učiti iz vaše svakodnevice te vam predlagati određene akcije za koje smatra da bi ih ionako sami napravili ili da bi vam mogle biti korisne. S obzirom na to da je riječ o opciji koja prati što korisnik radi, uvijek postoji bojazan za privatnost korisnika. No čini se da straha ne bi trebalo biti. Barem u teoriji. Naime, procesiranje se odvija na samom uređaju i to unutar tzv. šifriranog prostora te podaci nikada ne napuštaju sam telefon – osim ako to ne žele sami korisnici iz određenog razloga poput prijavljivanja bugova.
Saga završena: TikTokom će upravljati nova kompanija
Marx.ba Kineski vlasnik TikToka, kompanija ByteDance, objavio je da je potpisao obavezujuće sporazume sa tri velika investitora o formiranju zajedničkog preduzeća koje će upravljati TikTokovom aplikacijom u SAD, pod vodstvom američkih i globalnih investitora, u nastojanju da izbjegne zabranu američke vlade — što predstavlja značajan korak ka okončanju višegodišnje neizvjesnosti. Ovaj dogovor predstavlja prekretnicu za aplikaciju za kratke video-snimke koju redovno koristi više od 170 miliona Amerikanaca, nakon višegodišnjih sukoba koji su počeli u augustu 2020. godine, kada je predsjednik SAD Donald Tramp Trump prvi put, bez uspjeha, pokušao zabraniti aplikaciju. Detalji sporazuma u skladu su sa onima koji su predstavljeni u septembru, kada je Trump odložio primjenu zakona o zabrani aplikacije do 20. januara, osim ako kineski vlasnici ne prodaju TikTok, u okviru napora da se američka imovina TikToka izdvoji iz globalne platforme. On je tada također izjavio da dogovor ispunjava uslove o otuđenju vlasništva propisane zakonom iz 2024. godine. „Potpisali smo sporazume sa investitorima o novom zajedničkom preduzeću TikTok US, čime se omogućava da više od 170 miliona Amerikanaca nastavi otkrivati svijet beskrajnih mogućnosti kao dio vitalne globalne zajednice“, naveo je izvršni direktor TikToka Šou Zi Čju u memorandumu zaposlenima, u koji je Reuters imao uvid.
Cloudflare ponovo otežao stvari: Internet kao “na rezervi”
Marx.ba Korisnici širom svijeta u petak su se suočili s problemima u pristupu brojnim aplikacijama i web stranicama zbog poteškoća s Cloudflareom, jednom od ključnih kompanija za internet infrastrukturu. Iz kompanije su potvrdili da se radilo o “internoj degradaciji usluge”, što je uzrokovalo globalne smetnje u radu interneta. Koliko je problem ozbiljan potvrđuje i činjenica da je čak i Downdetector, popularna platforma za praćenje statusa internet usluga, na momente postao nedostupan. Ovaj podatak dodatno ističe ozbiljnost kvara na Cloudflareovoj infrastrukturi, s obzirom na to da su pogođeni i alati koji služe za praćenje i dijagnosticiranje problema s internetom. Korisnicima se savjetovalo strpljenje dok tehničke ekipe rade na otklanjanju kvara i normalizaciji rada usluga.
Potpisan dodatak ugovoru: Digitalni TV signal uskoro širom Bosne i Hercegovine
Marx.ba Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto potpisao je dodatak Ugovoru o nabavci opreme za realizaciju Projekta digitalizacije Javnih RTV servisa u BiH s Denisom Nikolom Kulišićem, direktorom Odašiljača i veza d.o.o. Zagreb. Dodatak je potpisan kako bi se osigurao realan rok za završetak preostalih aktivnosti projekta do 1. juna 2026. godine, budući da su okolnosti na koje Ministarstvo nije moglo utjecati usporile dinamiku radova. Prije svega, radi se o neriješenim imovinsko-pravnim pitanjima pojedinih objekata na kojima je planirano instaliranje opreme, ograničenom pristupu lokacijama, aktivnostima koje zahtijevaju međusobno usaglašavanje i koordinaciju javnih RTV servisa te različitim tehničkim i infrastrukturnim preduvjetima na lokacijama, uključujući i one izvan BiH, što zahtijeva posebne procedure. Dodatno na produženje roka utječe i činjenica da je ulaskom u zimski period očekivan otežan pristup kao i uvjeti rada na planinskim lokacijama gdje je potrebno ne samo instalirati nego i testirati novu opremu. Dodatkom ugovora nisu mijenjani finansijski uvjeti ugovora o provedbi Projekta digitalizacije, odnosno OiV nema finansijska potraživanja prema Ministarstvu vezano za produženje roka realizacije. Sva oprema isporučena je u februaru, okončane su sve planirane obuke za stručno osoblje javnih RTV servisa, a većina opreme je montirana, instalirana i puštena u rad. Paralelno s tim, preostali objekti se sukcesivno puštaju u rad na području cijele Bosne i Hercegovine, čime svakodnevno raste pokrivenost digitalnim signalom u svih devet digitalnih regija u BiH. Ministar Forto je podsjetio da je Bosna i Hercegovina bila posljednja država u Evropi bez digitalnog TV signala te je naglasio da Ministarstvo ostaje posvećeno uspješnom okončanju digitalizacije javnih RTV servisa, ključnom koraku ka modernizaciji sistema emitiranja. Bosna i Hercegovina je potpisnica sporazuma Ženeva 2006 (GE-06), kojim se obavezala da će najkasnije do sredine 2015. godine ugasiti analogni signal, dok je Strategijom prelaska sa analognog na digitalno zemaljsko emitiranje iz 2009, planiran ambiciozni rok da BiH taj proces završi do kraja 2011. godine.
Evropa ublažava pravila privatnosti kako bi potakla procvat umjetne inteligencije
Marx.ba Dužnosnici Evropske unije spremni su žrtvovati neka od svojih najcjenjenijih pravila o privatnosti za dobrobit umjetne inteligencije, dok nastoje ubrzati poslovanje u Evropi smanjenjem birokratije. EU planira ublažiti dijelove svojih pravila o umjetnoj inteligenciji i zaštiti podataka dok kritičari tvrde da promjene slabe privatnost sužavanjem definicije ličnih podataka i odgađanjem ključnih zaštitnih mjera umjetne inteligencije. Bruxelles negira snižavanje standarda, ali protivljenje grupaa za ljudska prava i zakonodavaca raste. Prema nacrtima prijedloga Evropska komisija će predstaviti paket „digitalnog omnibusa“ kako bi pojednostavila mnoge svoje tehnološke zakone. Izvršna vlast insistirala je da samo smanjuje višak putem ciljanih amandmana, ali nacrti dokumenata koje je Politico dobio na uvid pokazuju da dužnosnici planiraju dalekosežne promjene Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u korist programera umjetne inteligencije. Predložena reforma bit će blagodat za kompanije koje rade s umjetnom inteligencijom, dok se Evropa bori ostati ekonomski konkurentna na svjetskoj sceni. Planirane izmjene zapravo uključuju nova izuzeća za kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju. Prema nacrtu, napravile bi se nove iznimke za kompanije koje se bave umjetnom inteligencijom, što bi im omogućilo legalnu obradu posebnih kategorija podataka, poput vjerskih ili političkih uvjerenja osobe, etničke pripadnosti ili zdravstvenih podataka koje bi koristile za obuku i upravljanje svojom tehnologijom. Evropska komisija također želi redefinirati što se smatra osobnim podacima, navodeći da pseudonimizirani podaci (gdje su osobni podaci prikriveni tako da se osoba ne može identificirati) možda ne podliježu uvijek zaštiti GDPR-a. Još jedna izmjena odnosi se na pravila o kolačićima, Evropska komisija planira uvesti odredbu koja bi omogućila vlasnicima web stranica i aplikacija da prate korisnike i bez njihovog izričitog pristanka, pod određenim uvjetima.Iako Bruxelles tvrdi da se radi o modernizaciji zastarjelih procedura, mnogi upozoravaju da bi prijedlog mogao oslabiti osnovna prava građana. „Je li ovo kraj zaštite podataka i privatnosti kako smo to potpisali u ugovoru EU i povelji o temeljnim pravima“, rekao je njemački političar Jan Philipp Albrecht, koji je kao bivši zastupnik u Evropskom parlamentu bio jedan od glavnih arhitekata GDPR-a. „Komisija bi trebala biti potpuno svjesna da to dramatično potkopava evropske standarde“, rekao je. Evropski regulatori privatnosti već su posljednjih godina kvarili zabavu velikih tehnoloških kompanija u području umjetne inteligencije. Meta, X i LinkedIn odgodili su uvođenje aplikacija za umjetnu inteligenciju u Evropi nakon intervencija irske Komisije za zaštitu podataka. Google se suočavao s istragom istog regulatora i prethodno je bio prisiljen pauzirati izdavanje svog chatbota Bard. Italijanski regulator prethodno je nametnuo privremene blokade OpenAI-jevom ChatGPT-u i kineskom DeepSeeku zbog zabrinutosti oko privatnosti.