Novi val zapošljavanja: Zašto ljudi masovno hrle da rade u podatkovnim centrima?
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Dok umjetna inteligencija pokreće globalnu trku u izgradnji podatkovnih centara, otvara se i neočekivana posljedica te trke – ogromna potražnja za radnicima koji te objekte grade i održavaju. Prema pisanju portala Cybernews, sve više ljudi želi raditi upravo u toj industriji, a razlog je jednostavan – riječ je o dobro plaćenim poslovima kojih trenutno ima u izobilju. Brojke govore o pravom procvatu. Prema podacima platforme za zapošljavanje Indeed, oglasi za poslove vezane za podatkovne centre naglo su porasli u posljednjih godinu dana, dok je broj oglasa u ostatku tehnološkog sektora u istom periodu padao. Zanimljivo je da čak 71 posto svih tih oglasa dolazi od samo deset najvećih tehnoloških kompanija po tržišnoj vrijednosti, koje svoju potražnju za radnicima šire i na manje gradove poput Columbusa, Jacksona i Rena. Ono što ove poslove čini posebno privlačnim jeste plata. Otprilike četvrtina svih slobodnih radnih mjesta u podatkovnim centrima odnosi se na radnike na instalaciji i održavanju. Iako ti poslovi ne donose zaradu kakvu imaju vrhunski softverski inženjeri, ipak nose značajnu premiju – radnici na instalaciji u podatkovnim centrima mogu očekivati platu i do 42 posto veću, odnosno oko deset dolara više po satu u odnosu na slične poslove izvan te industrije. Potražnja daleko premašuje ponudu. Prema jednom izvještaju iz oblasti, industriji bi u 2026. godini moglo nedostajati i do 499.000 radnika, a problem dodatno pogoršava starenje postojeće radne snage, s obzirom na to da bi se do 2031. godine čak 41 posto trenutnih radnika moglo penzionisati. Najteže je popuniti mjesta električara, inženjera, specijalista za puštanje u rad i rukovodilaca projekata. Cijena tog manjka je visoka – kašnjenje u puštanju u rad tipičnog podatkovnog centra snage 60 megavata može koštati oko 14,2 miliona dolara mjesečno. Ipak, cijela priča ima i drugu stranu. Podatkovni centri su za lokalne zajednice istovremeno i prilika i izazov. S jedne strane donose godine građevinskih poslova, poreske prihode i novu infrastrukturu kakvu mali gradovi sami rijetko mogu priuštiti. S druge strane, jednom kada profunkcionišu, zapošljavaju relativno malo ljudi, a pritom troše velike količine električne energije i vode. Upravo zbog toga su u pojedinim dijelovima svijeta postali predmet sporova, pa je više od stotinu lokalnih zajednica već uvelo moratorije na njihovu izgradnju. Bez obzira na te napetosti, jedno je izvjesno – dok se svijet sve više oslanja na umjetnu inteligenciju i računarstvo u oblaku, podatkovni centri postaju jedan od rijetkih sektora koji istovremeno nudi veliki broj stabilnih i dobro plaćenih poslova, posebno za radnike zanatskih struka koji su u mnogim drugim industrijama posljednjih decenija ostajali bez posla.
Alibaba predstavila svoj najmoćniji AI model do sada – dionice odmah skočile
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Kineski tehnološki gigant Alibaba predstavio je svoj najveći i najsposobniji model umjetne inteligencije do sada, nazvan Qwen3.8-Max. Investitori su reagovali gotovo trenutno – dionice kompanije skočile su oko 7 posto na berzi u Hong Kongu, dok su američke dionice porasle više od 4 posto, prenosi CNBC. Novi model izgrađen je na 2,4 biliona parametara. Parametri su, jednostavno rečeno, unutrašnje postavke koje model koristi da pohrani ono što je naučio, a njihov broj služi kao gruba mjera koliko je sistem sposoban. Time je Qwen3.8-Max postao jedan od najvećih modela na svijetu, tek neznatno manji od modela Kimi K3 kineske kompanije Moonshot, koji je prošlog mjeseca lansiran s 2,8 biliona parametara. Alibaba tvrdi da model donosi napredak u više oblasti – programiranju, istraživanju i obavljanju dugotrajnih zadataka – uz istovremeno niže troškove rada u odnosu na prethodne verzije. Radi se i o takozvanom multimodalnom sistemu, što znači da može razumjeti i tekst i slike. U jednom internom testu model je navodno samostalno radio 16 dana na izgradnji i unapređenju alata za programiranje, pišući kod, testirajući ga, ispravljajući greške i dorađujući vlastiti rad bez ljudske intervencije. Kompanija navodi i da model može obavljati stvarne poslovne zadatke poput pregleda pravnih dokumenata, finansijskih istraživanja ili trodimenzionalnog arhitektonskog modeliranja. Prema podacima koje je objavila kompanija, Qwen3.8-Max svrstao se među vodeće svjetske modele na nezavisnim ljestvicama za ocjenu umjetne inteligencije. Na jednoj od njih zauzeo je peto mjesto po sposobnostima u matematici, programiranju i kreativnom pisanju, dok se po vizuelnoj inteligenciji našao na drugom mjestu u svijetu. Alibaba tvrdi da je ukupna izvedba modela u samom svjetskom vrhu, pri čemu zaostaje jedino za modelima američke kompanije Anthropic, čija se porodica modela Claude trenutno smatra vodećom na tržištu. Zanimljivo je da Alibaba planira sljedeće sedmice model učiniti potpuno otvorenog koda, što znači da će ga programeri širom svijeta moći besplatno preuzeti i prilagoditi vlastitim potrebama, umjesto da mu pristupaju isključivo preko Alibabinih platformi. Ovaj potez dio je šireg trenda u kojem je Kina u kratkom roku postala jedan od najvećih izvora modela otvorenog koda na svijetu. Lansiranje Qwen3.8-Maxa dolazi u trenutku kada kineske tehnološke kompanije ubrzano nastoje smanjiti zaostatak za američkim razvijačima umjetne inteligencije, i to razvijajući sve moćnije modele uz istovremeno održavanje troškova pod kontrolom. Stručnjaci ističu da se razlika u kvalitetu između kineskih i američkih modela brzo smanjuje, iako nezavisna provjera Alibabinih tvrdnji tek predstoji.
Microsoft predstavio prvi model umjetne inteligencije za cyber-sigurnost i novu platformu za odbranu
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Microsoft je na događaju u San Francisku predstavio svoj prvi model umjetne inteligencije specijalizovan za cyber-sigurnost, zajedno s novom sigurnosnom platformom. Time je kompanija napravila direktan iskorak prema najvećim igračima u ovoj oblasti, prije svega Anthropicu, Googleu i OpenAI-u, prenosi TechCrunch. Novi model nosi naziv MAI-Cyber-1-Flash, a kompanija ga opisuje kao alat izgrađen za pronalaženje složenih i teško uočljivih ranjivosti unutar kompleksnog programskog koda. Model pokreće sistem MDASH, Microsoftov okvir posvećen otkrivanju i otklanjanju sigurnosnih propusta u softveru. Prema tvrdnjama kompanije, MAI-Cyber-1-Flash znatno je moćniji i isplativiji od konkurentskih modela, što se oslanja na rezultate koje je postigao na priznatom mjerilu za ocjenu AI sistema u cyber-sigurnosti. Uz model, Microsoft je predstavio i novu sigurnosnu platformu pod nazivom Perception. Ona je zamišljena da raspoređuje timove takozvanih AI agenata koji pomažu u automatizaciji različitih sigurnosnih zadataka, uključujući otkrivanje i otklanjanje grešaka u kodu. Platforma se može povezati i sa sistemom MDASH. Mustafa Suleyman, suosnivač DeepMinda i aktuelni direktor Microsoftovog odjela za umjetnu inteligenciju, izrazio je veliko zadovoljstvo rezultatima. Prema njegovim riječima, kombinacija Microsoftovog modela i sistema MDASH nadmašila je konkurentska rješenja na ključnom mjerilu koje cijela industrija koristi za poređenje. Dodao je i da kompanija ovu tehnologiju odmah pušta u proizvodnju. Hayete Gallot, potpredsjednica Microsofta za sigurnost, istakla je da hakeri sve češće koriste umjetnu inteligenciju u svojim napadima, pa je platforma Perception zamišljena kao način da se kompanije brane od umjetne inteligencije upravo umjetnom inteligencijom, i to istom brzinom i razmjerom kojom djeluju i napadači. Platforma funkcioniše kroz tri vrste agentskih timova. Takozvani crveni timovi simuliraju moguće napade i pružaju kontekst o potencijalnim počiniteljima i ranjivostima koje bi mogli iskoristiti. Plavi timovi zaduženi su za otkrivanje i razvrstavanje postojećih grešaka, dok zeleni timovi preduzimaju konkretne korake za njihovo ispravljanje. Dave Weston, glavni inženjer platforme Perception, opisao je sistem kao golem napredak u efikasnosti, objasnivši da se posao koji je ranije zahtijevao sate ručnog rada više stručnjaka sada obavlja za svega nekoliko minuta, od otkrivanja i prioritizacije problema pa sve do samog ispravljanja koda. Microsoftovi novi sigurnosni alati bit će dostupni u probnoj verziji od 3. novembra, a ulaze u sve zasićenije tržište cyber-sigurnosnih rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji. Ranije ove godine Anthropic je kroz program Glasswing predstavio svoju sigurnosnu platformu Mythos ograničenom krugu partnerskih organizacija, dok je OpenAI u maju lansirao vlastito rješenje kroz program Daybreak.
Otvara se kao tablet i pokreće ga umjetna inteligencija: Ovo je novi Samsungov telefon
Marx.ba (Foto: X) Južnokorejski tehnološki gigant Samsung u srijedu je predstavio nove, elegantnije modele pametnih telefona, čije su cijene više nego kod prethodnih verzija zbog rasta troškova komponenti usljed sve veće upotrebe umjetne inteligencije. Jedan od novih uređaja, kada se otvori, izgledom podsjeća na mali tablet. Samsung je vrhunske modele predstavio u Londonu s ciljem da dodatno učvrsti dominaciju na tržištu sklopivih pametnih telefona, na kojem posluje od 2019. godine, uoči mogućeg ulaska američkog rivala Applea u ovaj segment ove godine, piše biznis.ba. „Postavljanjem novog standarda za sklopive uređaje, ponovo unapređujemo premium iskustvo korištenja mobilnih uređaja“, izjavio je TM Roh, šef Samsungove mobilne divizije. Najinovativniji uređaj predstavljen u srijedu je Galaxy Z Fold8. Kada je otvoren, debljine je svega 4,5 milimetara, a opremljen je ekranom od 7,6 inča u omjeru 4:3, optimiziranim za gledanje videosadržaja. Početna cijena ovog modela iznosi 1.900 dolara. „Galaxy Z Fold8 je jasna zvijezda predstavljanja“, rekao je Paolo Pescatore, tehnološki analitičar kompanije PP Foresight. „On potvrđuje Samsungovu dominaciju u kategoriji sklopivih uređaja i njegovu odlučnost da proširi tržište uređajem namijenjenim gotovo svakoj vrsti korisnika“, dodao je. „Sada se pažnja usmjerava na Appleov događaj u septembru i pitanje hoće li kompanija konačno predstaviti dugo očekivani ulazak u segment sklopivih telefona.“ Novi Samsungov najskuplji model je Z Fold8 Ultra, nasljednik modela Z Fold7, čija početna maloprodajna cijena iznosi 2.100 dolara. Uređaj je debeo svega 4,1 milimetar i težak 215 grama. Model Z Flip8, sklopivi telefon džepne veličine više usmjeren prema korisnicima društvenih mreža, najjeftiniji je novi uređaj, s početnom cijenom od 1.200 dolara. Više cijene posljedica su naglog rasta troškova memorijskih čipova, za kojima raste potražnja zbog njihove strateške uloge u pokretanju sistema umjetne inteligencije. Apple je prošlog mjeseca naveo isti razlog prilikom povećanja cijena svojih Mac računara i iPada. „Apple će u segmentu sklopivih telefona uraditi ono što je uradio u svakoj kategoriji u koju je ušao – učiniti je prihvatljivom za širu javnost“, rekao je Francisco Jeronimo iz telekomunikacijske analitičke grupe IDC. „Samsung mora braniti kategoriju koju je sam stvorio i upravo zato ne može igrati na sigurno“, dodao je.
Brzo vam se prazni mobitel? Isključite ovu Google funkciju
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Mnogi korisnici Android telefona primijete da se u statistici potrošnje baterije pri vrhu liste nalazi Google Play Services, ali stručnjaci upozoravaju da to nije nužno pravi uzrok pražnjenja baterije. U praksi se često ispostavi da upravo Google aplikacija u pozadini pokreće veliki broj procesa, poput funkcije Discover, glasovnog asistenta “Hey Google”, sinhronizacije i pristupa lokaciji, zbog čega procesor ostaje aktivan čak i kada je ekran isključen. Isključivanjem opcije Discover, deaktivacijom funkcije “Hey Google” i ograničavanjem rada Google aplikacije u pozadini moguće je produžiti trajanje baterije i do dva sata, bez potrebe za njenim deinstaliranjem. Google pooštrio pravila za aplikacije koje troše bateriju Google je zajedno sa Samsungom uveo strože standarde za Android aplikacije kako bi smanjio prekomjernu potrošnju energije. Od marta 2026. godine aplikacije koje predugo koriste takozvane partial wake lock procese mogu biti označene u Google Play prodavnici upozorenjem da ubrzano troše bateriju, a u pojedinim slučajevima biće manje preporučivane korisnicima. Nova pravila odnose se na aplikacije koje više od dva sata dnevno održavaju procesor aktivnim dok je ekran isključen, osim u opravdanim slučajevima poput reprodukcije zvuka, navigacije ili drugih zadataka koje je korisnik pokrenuo, prenosi biznis.ba. Provjerite šta radi u pozadini Nakon izmjena preporučuje se da telefon koristite jedan dan uobičajeno, a zatim u meniju Podešavanja > Baterija > Upotreba baterije provjerite koliko vremena Google aplikacija provodi radeći u pozadini. Ako se taj podatak značajno smanjio, promjene su dale rezultat, a vrijedi provjeriti i druge aplikacije koje troše energiju iako ih tog dana niste aktivno koristili. Na taj način korisnici mogu produžiti autonomiju uređaja bez instaliranja dodatnih aplikacija ili promjene baterije,.
Meta u septembru počinje proizvodnju vlastitog AI čipa “Iris”
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Meta Platforms planira u septembru započeti proizvodnju vlastitog čipa za umjetnu inteligenciju, kodnog naziva Iris, kao dio plana da udvostruči ukupnu računarsku snagu na 14 gigavata do kraja naredne godine. Informacija dolazi iz internog memoranduma kompanije u koji je uvid imao Reuters. Iris je dio projekta Meta Training and Inference Accelerator (MTIA), programa kroz koji Meta razvija vlastite čipove u četiri generacije. Cilj je korištenjem prilagođenog silicija unaprijediti umjetnu inteligenciju koja pokreće Facebook i Instagram. Prema memorandumu, testiranje čipa trajalo je svega šest sedmica i nisu pronađeni značajniji problemi, što predstavlja pozitivan zamah za interni projekat koji se razvijao s poteškoćama više od pola decenije. Meta je čip prilagodila vlastitim potrebama, a na dizajnu sarađuje s Broadcomom, dok će proizvodnju preuzeti tajvanski TSMC. Ovakav pristup trebao bi kompaniji pomoći da smanji ogromne računarske troškove i stekne veću nezavisnost od dobavljača čipova kao što su Nvidia i AMD. Važno je naglasiti da Iris nije zamišljen kao potpuna zamjena za GPU procesore koje Meta kupuje od tih kompanija, nego kao njihova dopuna. U memorandumu se navodi da je usvajanje najnovijih generacija GPU-ova u kompaniji veličine Mete zahtjevan proces koji je kompaniju koštao vremena. Brojke koje prate ovaj projekat su impozantne. Meta planira u 2026. godini rasporediti sedam gigavata računarskih kapaciteta, a do kraja 2027. udvostručiti tu cifru na 14 gigavata. Projicirana ulaganja u AI infrastrukturu za ovu godinu dostižu i do 145 milijardi dolara. Kompanija je osigurala i dugoročne ugovore o snabdijevanju ključnim komponentama – memorijskim čipovima od Samsunga, flash pohranom od Sandiska i optičkom opremom od Sumitomo Electrica. Partnerstvo s Broadcomom na prilagođenim AI čipovima proteže se do 2029. godine i pokriva više MTIA generacija, čime Meta staje uz bok kompanijama poput Googlea i Amazona koje već godinama razvijaju vlastiti silicij za potrebe umjetne inteligencije.
Samsung najavio Galaxy Unpacked za 22. juli u Londonu – stiže nova forma preklopnog mobitela
Marx.ba (Foto: Tom’s Guide / Samsung) Samsung je zvanično potvrdio da će sljedeći Galaxy Unpacked događaj biti održan 22. jula u Londonu. Kompanija je objavila pozivnicu s tagline-om “A New Shape Unfolds”, a animacija u pozivu prikazuje kartu čiji se gornji rub odvaja, otkrivajući primjetno širi i kraći oblik od trenutnih Galaxy Z Fold uređaja. Događaj počinje u 9 sati po istočnom američkom vremenu, a pratit će se uživo na Samsung.com, Samsung Newsoroom i Samsungovom YouTube kanalu. Samsung nije zvanično potvrdio koji se tačno uređaji očekuju, ali između tagline-a i animacije teško je ne vidjeti naznake novog oblika preklopnog telefona. Prema dosadašnjim navodima, na događaju bi trebali biti predstavljeni Galaxy Z Flip 8, Galaxy Z Fold 8 te potpuno novi model Galaxy Z Fold 8 Ultra. Standardni Fold 8 bi prema navodima trebao dolaziti u široj varijanti s drugačijim omjerom stranica u odnosu na dosadašnji visoki i uski dizajn, dok bi Ultra model bio pravi nasljednik Galaxy Z Fold 7. Osim telefona, očekuju se i novosti u kategoriji nosive tehnologije. Galaxy Watch 9 i Galaxy Watch Ultra 2 mogli bi biti predstavljeni uz nove preklopnjake, a postoje i špekulacije o Samsung pametnim naočalama koje kompanija razvija u partnerstvu s Googleom, uz dizajnersku suradnju s brendovima Warby Parker i Gentle Monster. Samsung je uz najavu otvorio i rezervacije unaprijed, uz kredit od 30 dolara za sve koji prednaruče uređaj na dan Unpackeda.
Google uvodi Gemini kao zamjenu za Google Assistant u Android Autu
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Google je započeo postepeno uvođenje svog AI asistenta Geminija kao zamjene za Google Assistant u Android Autu. Riječ je o promjeni koju je kompanija najavila još prošle godine, a demonstrirala na konferenciji Google I/O 2025. Kako prenosi ArenaEV, uvođenje je već počelo putem OTA nadogradnji na pojedinim Volvovim modelima, poput električnog EX30, a uskoro će ga dobiti i ostali automobili. Nakon što stigne nadogradnja, korisnicima će se prikazati obavijest koja im omogućuje prelazak na Gemini, no ta odluka nije obavezna, što znači da mogu nastaviti koristiti dosadašnjeg asistenta ako im je on iz nekog razloga draži. Za razliku od Google Assistanta, koji se oslanja na unaprijed definirane glasovne naredbe, Gemini bi korisnicima trebao omogućiti značajno prirodniju komunikaciju. Tako će, naprimjer, umjesto naredbe “postavi klimu na razinu 5“, biti dovoljno reći nešto poput “pojačaj mi klimu do kraja“, a sistem bi, barem u teoriji, trebao razumjeti korisnikovu namjeru. Ističe se da Gemini pritom ne preuzima cijeli korisnički meni Android Auta, već se prikazuje u zasebnom plutajućem prozoru koji se aktivira glasovnom naredbom. Uz to, dostupna je i opcija Live, koja omogućuje vođenje dužih razgovora s umjetnom inteligencijom bez potrebe za ponavljanjem aktivacijske riječi.
Discord testira provjeru dobi kreditnim karticama i Google Walletom, skeniranje lica ostaje kao opcija
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Discord, jedna od najpopularnijih aplikacija za komunikaciju među gejmerima, je u februaru 2026. najavio planove za uvođenje globalne provjere dobi korisnika putem skeniranja lica i ličnih dokumenata. Korisnici su reagovali izuzetno negativno, mnogi su počeli istraživati alternative, a Discord je ubrzo odgodio planove, najavljujući da želi pronaći i druge opcije. Četiri mjeseca kasnije, platforma se vraća toj temi. Ovog mjeseca Discord je počeo testirati dvije nove metode provjere dobi – Google Wallet i provjeru putem kreditne kartice. Logika iza ovog pristupa je jednostavna: ako korisnik posjeduje kreditnu karticu, pretpostavlja se da je punoljetan. Ovo bi posebno moglo odgovarati korisnicima koji već plaćaju Discord Nitro pretplatu karticom, jer bi provjera bila gotovo neprimjetna. Međutim, skeniranje lica nije nestalo s liste opcija. Discord istovremeno testira i metodu skeniranja lica i lične karte, ovog puta s novim partnerom – kompanijom Incode. Ključna razlika u odnosu na ranije planove je ta da se cijeli proces sada odvija isključivo na uređaju korisnika, bez slanja podataka na vanjske servere. Ovo je direktan odgovor na zabrinutosti o zaštiti podataka. Važno je napomenuti da se ove promjene ne tiču većine korisnika. Discord naglašava da više od 90% korisnika neće nikada biti upitano za provjeru dobi jer njihov status odrasle osobe može biti potvrđen kroz interne signale kao što su starost naloga ili prisustvo načina plaćanja. Provjera se traži isključivo od onih koji pokušavaju pristupiti sadržaju namijenjenom odraslima. Discord je najavio da će globalno proširiti sistem tek u drugoj polovici godine, kada bude siguran da su sve opcije dovoljno razvijene i transparentne za korisnike.
Google Chrome gasi ‘stare’ blokatore oglasa, među njima popularni uBlock Origin
Marx.ba Google privodi kraju višegodišnji proces koji će iz temelja promijeniti način na koji funkcionišu ekstenzije u najpopularnijem svjetskom internetskom pregledniku. S dolaskom verzija Chrome 150 i 151, koje se očekuju krajem juna i u julu, Google će ukloniti i posljednje programske ostatke koji su omogućavali rad starijih, ali značajno moćnijih blokatora oglasa. Time se završava tranzicija na novi sistem nazvan Manifest V3, a za mnoge korisnike to znači kraj ere u kojoj su im alati poput pune verzije uBlock Origina nudili gotovo apsolutnu kontrolu nad sadržajem koji vide. Proces gašenja podrške za ekstenzije bazirane na starijoj platformi, Manifest V2, započeo je još 2024. godine. Ipak, napredniji korisnici su sve do sada mogli koristiti razne zaobilazne metode i posebne postavke kako bi svoje omiljene blokatore održali na životu. Sada, kako izvještava The Verge, tim zaobilaznicama dolazi kraj. S nadolazećim ažuriranjima, Google uklanja posljednje reference na staru platformu, čime će u Chromeu moći funkcionisati isključivo ekstenzije prilagođene Manifestu V3. Razloge za ovu drastičnu promjenu objasnio je Googleov programer Devlin Cronin. On je istakao da održavanje stare platforme stvara značajan “tehnički dug” i donosi kompleksnost, ali i sigurnosni rizik. “MV2 ekstenzije više nisu dopuštene ni u jednoj podržanoj verziji Chromea te uklanjamo podršku za njih i povezanu funkcionalnost. Nećemo moći održavati tu funkcionalnost unedogled zbog složenosti i tehničkih komplikacija, kao i sigurnosnih rizika koje nosi”, naveo je Cronin, dodavši kako su nedavno otkrili niz bugova specifičnih upravo za Manifest V2. Naglasio je da drugi preglednici, ako to žele, mogu nastaviti podržavati staru tehnologiju. Ova promjena direktno pogađa korisnike popularnog uBlock Origina, koji su većinom već prešli na “lakšu” verziju, uBlock Origin Lite, ili su u potpunosti napustili Chrome i okrenuli se alternativama. U suštini ove promjene je temeljna tehnička razlika između dva sistema. Manifest V2 koristio je takozvani webRequest API, koji je ekstenzijama omogućavao da u stvarnom vremenu presreću, analiziraju i modifikuju sav mrežni promet preglednika. To je blokatorima oglasa davalo nevjerovatnu moć dinamičkog filtriranja i blokiranja ne samo poznatih oglasa, već i novih skripti za praćenje. Međutim, ista ta moć predstavljala je i potencijalni sigurnosni problem jer je zlonamjerna ekstenzija mogla dobiti pristup osjetljivim korisničkim podacima. Novi Manifest V3 zamjenjuje taj pristup s declarativeNetRequest API-jem. On funkcioniše na bitno drugačiji način: ekstenzije sada moraju unaprijed definisati listu pravila za blokiranje, a sam preglednik obavlja filtriranje prema toj listi. Time se ograničava mogućnost dinamičkog djelovanja i smanjuje potencijal za zloupotrebu, što Google ističe kao ključnu prednost za sigurnost, privatnost i ukupne performanse preglednika. Kritičari, s druge strane, upozoravaju da ova promjena značajno ograničava učinkovitost blokatora oglasa i ide na ruku Googleovom poslovnom modelu koji se temelji na oglašavanju. Dok neke studije pokazuju da nema statistički značajnog pada u efikasnosti blokiranja, sami kreatori ekstenzija tvrde da su im nova pravila vezala ruke u borbi protiv sve sofisticiranijih metoda praćenja. Promjena dolazi u vrijeme kada su korisnici sve svjesniji važnosti digitalne privatnosti. To dovodi do rasta popularnosti preglednika poput Firefoxa, koji je najavio da će zadržati podršku za obje verzije Manifesta, ili Bravea, koji ima ugrađene napredne mehanizme za blokiranje. Za vjerne korisnike Chromea, budućnost surfanja bez oglasa zavisit će o prilagođavanju na novu generaciju blokatora s ograničenim mogućnostima ili o teškoj odluci prelaska na drugi preglednik koji nudi veću fleksibilnost.