Tržište: Apple Watch i AirPods dominiraju, Huawei opasno prijeti
Marx.ba Novi podaci Counterpointa pokazuju da Apple i dalje drži prvo mjesto na tržištu pametnih satova i bežičnih slušalica, ali im Huawei opasno prijeti. Dva nova izvještaja o analizi tržišta pokazuju kako Apple sa svojim Apple Watchom i AirPodsima i dalje čvrsto drži vodeće pozicije u svojim kategorijama. No, prema najnovijim procjenama. dugogodišnja dominacija, posebno na tržištu pametnih satova, sada je suočena s ozbiljnim izazovom. Naime, analitička kompanija Counterpoint Research objavila je detaljne analize za dva ključna segmenta potrošačke elektronike. Prvi se odnosi na tržište bežičnih slušalica, tehnički poznato kao TWS (True Wireless Stereo), a drugi na tržište pametnih satova. Na tržištu TWS slušalica, Appleov udio na globalnom tržištu ostaje gotovo nepromijenjen, bilježeći zanemariv pad od 0,4 posto i sada iznosi oko 21 posto. To ga i dalje čini neupitnim liderom, dok se na drugom mjestu nalazi Huawei sa značajno manjih 8 posto udjela. Nijedan drugi brend ne prelazi 5 posto tržišnog udjela, što potvrđuje snagu Appleovog ekosistema. Očekuje se da će nadolazeći model AirPods Pro 3 potaknuti postojeće korisnike na zamjenu zahvaljujući poboljšanim zdravstvenim funkcijama i naprednom audio iskustvu. Ipak, zbog visoke cijene Pro modela, ne predviđa se da će značajno utjecati na rast ukupnog broja isporučenih jedinica. Značajniji porast prodaje očekuje se tek oko 2027. godine, s izlaskom osvježenih, standardnih AirPodsa i nove verzije s ANC-om, piše Bug. Situacija je, međutim, znatno drugačija na tržištu pametnih satova. Godinama je Apple držao više od polovice tržišta, no ta dominacija s vremenom je oslabila, a njihov udio danas se procjenjuje na oko 20 posto. Iako je kompanija iz Cupertina i dalje na vrhu, bilježi pad prodaje već šesti kvartal zaredom. Glavni izazivač je Huawei, koji je svoj tržišni udio povećao na 16 posto. S obzirom na to da Appleov udio nastavlja padati dok Huawei uživa u brzom rastu i širenju izvan svojih tradicionalnih uporišta poput Kine i Indije, vodeća pozicija mogla bi se promijeniti u narednih godinu ili dvije. Iako Apple i dalje ostaje na vrhu, podaci jasno pokazuju da se tržište mijenja. Dok je pozicija AirPods slušalica relativno sigurna, borba za prevlast na tržištu pametnih satova postaje sve neizvjesnija. Naredne dvije godine bit će ključne za vidjeti hoće li konkurencija uspjeti preoteti krunu Appleu.
Ni vaši uređaji ne vole visoke temperature: Evo kako ih zaštititi od pregrijavanja
Marx.ba Bez obzira na to volite li ljeto ili ne, činjenica je da dugotrajan boravak na direktnom suncu, čak i uz zaštitne faktore, nije baš najbolji izbor ovih dana. I dok nas ljekari upozoravaju da visoke temperature mogu utjecati na naše zdravlje, šta je sa zdravljem naših omiljenih gadgeta? Korištenje laptopa i pametnih telefona na direktnom ljetnom suncu ili u užarenim automobilima, ne samo da predstavlja stvarnu opasnost od požara (zbog mogućeg pregrijavanja i eksplozije baterije), već i utječe na njihov životni vijek. Ako niste sretnici koji koriste uređaje predviđene za rad u ekstremnim uvijetima (poput onih koje je moguće koristiti i u pustinji i na Sjevernom polu), morati ćete tokom najtoplijih dana ipak malo pripaziti na to kako, kada i gdje koristite svoje uređaje. Šta NE raditi s pametnim uređajem tokom ljeta Prije svega, ne biste ih smjeli ostavljati na direktnom suncu. To podrazumijeva držanje u automobilu, uz prozor u kancelariji, na stolu dok ispijate ledenu kafu u kafiću ili pak u ruci dok hodate po suncu. Ostanu li pametni telefoni na direktnom suncu predugo, mogla bi vam se na ekranu pojaviti poruka o pregrijavanju, a u nekim slučajevima će se sistem i sam ugasiti kako bi se spasio od vrućine. Iako su naši pametni telefoni izdržljivi i predviđeni da podnesu intenzivan rad i zagrijavanje, dugotrajna izloženost visokim temperaturama može dovesti do trajnog oštećenja baterije, ali i samog uređaja, piše Zimo. Appleov iPhone previđen je za rad na temperaturi do 35 stupeni. Sve više od toga može oštetiti uređaj. I većina Androida funkcionira na temperaturi od 0-35 stepeni Celzijusa. Sve iznad ili ispod toga može utjecati na performanse, izdržljivost baterije i općenito funkcioniranje uređaja. Naravno, što ga duže tako “zlostavljate” na visokim temperaturama to je veća šansa da će prestati raditi. Iako ovdje spominjemo pametne telefone, isto se može primijeniti i na tablete, laptope, ali i sve druge pametne uređaje koje imamo. Pa čak i pametne satove. Kako prepoznati da se pametni telefon pregrijao Prvi znak je kad osjetite da vam uređaj u ruci postaje sve topliji. Ako se nalazite na direktnom suncu, možda će vam ekran otkazati poslušnost jer se pregrijao. U takvim slučajevima, sistem će sam pokrenuti hlađenje gašenjem manje važnih, a sistemski zahtjevnih opcija. Tako će smanjiti svjetlinu ekrana, ugasiti GPS i Wi-Fi, ugasiti blic ili usporiti (pa čak i blokirati) grafički zahtjevne aplikacije poput mobilnih igara ili aplikacija za prikazivanje filmova. Također, na ekranu se može pojaviti upozorenje o pregrijavanju uređaja s uputom da ga ohladite. Kako stvari stoje s laptopom Osim što možete pod rukom osjetiti da je uređaj sve topliji i topliji, a da njegov ventilator (ako ima aktivno hlađenje) radi sve glasnije, lako ćete primijetiti i da se usporava. Laptopi mogu izdržati kraće periode rada na visokim temperaturama, ali ako su ti periodi duži (primjerice cijeli radni dan na otvorenom, izložen na suncu), velika je vjerovatnost da će prvo usporiti, a potom i otkazati poslušnost. U takvim slučajevima, ugasite ga, sklonite sa sunca i pustite da se u potpunosti ohladi. I da, nikako ga nemojte držati na krilu ili rukama, jer jako zagrijan uređaj može ostaviti i opekotine! Kako ohladiti pregrijani uređaj Najjednostavniji način je da ga ugasite na nekoliko minuta. Potpuno gašenje uređaja dati će mu priliku da se ohladi i vrati na normalnu radnu temperaturu. No šta ako gašenje ne dolazi u obzir? Pokušajte ugasiti najzahtjevnije aplikacije i ostaviti samo one koje vam zaista trebaju. Ugasite ekran uređaja na nekoliko minuta da se ohladi, a možete ugasiti i Wi-Fi vezu kako biste mu olakšali rad. Maknite uređaj s direktnog sunca kako se ne bi dodatno zagrijavao i nemojte ga držati u ruci. I vaše tijelo proizvodi toplinu koju prenosi na uređaj i tako mu otežava hlađenje. I na kraju, važno upozorenje. Kad je uređaj vruć, čak i ako ne signalizira da je vrijeme za hlađenje, nemojte ga uključivati na punjač ili stavljati na bežično punjenje. Pametni telefoni (odnosno njihove baterije) se i inače griju kad se pune, a ako je uređaj već zagrijan, to može dovesti do pregrijavanja. Nikako nemojte stavljati pametni telefon u hladnjak, na led ili direktno pod klimu. Nagla promjena temperature može dovesti do kondenzacije unutar uređaja (pogotovo onih koji imaju vodeno hlađenje) te stvaranja kratkog spoja. Ako još uvijek niste sigurni je li vašem uređaju prevruće, poslužite se jednostavnim trikom. Ako je vama vruće – i njemu je. I na kraju napomena – ako primijetite da se vaši uređaji jako zagrijavaju i kad u prostoriji nije vruće, možda više ne rade ispravno. U takvim slučajevima ne bi bilo loše konsultirati se sa servisom.
Novi AI alat nadmašio ljekare u složenim medicinskim slučajevima, ali ne može biti njihova zamjena
Marx.ba Microsoft je predstavio novu generaciju umjetne inteligencije koja, prema tvrdnjama kompanije, u složenim medicinskim slučajevima postiže bolje dijagnostičke rezultate od (ljudskih) ljekara, i to u više od 80 posto pokušaja. Riječ je o sistemu koji oponaša tim stručnjaka u donošenju dijagnoza i, kako navodi Microsoft, predstavlja korak prema “medicinskoj superinteligenciji”. Projekt vodi Mustafa Suleyman, britanski pionir umjetne inteligencije i izvršni direktor Microsoft AI-ja. Njegov tim razvio je “dijagnostičkog dirigenta” – AI agenta koji sarađuje s velikim jezičnim modelima poput OpenAI-jevog o3 kako bi postavio konačnu dijagnozu. Sistem je testiran na više od 300 složenih slučajeva iz uglednog magazina New England Journal of Medicine. Rezultat – u više od osam od deset slučajeva, AI je tačno dijagnosticirao stanje. Ljekari koji su istim slučajevima pristupali samostalno – bez kolega, knjiga ili AI pomoći – uspjeli su tačno dijagnosticirati u samo dva od 10 slučajeva, piše Tportal. Iako su potencijalne uštede za zdravstveni sistem značajne, Microsoft naglašava kako nije riječ o sistemu koji bi zamijenio ljekare. – Njihova uloga u klinici daleko je šira od puke dijagnoze. Ljekari moraju graditi povjerenje s pacijentima onako kako AI još uvijek ne može, poručili su iz kompanije. Suleyman je za Guardian izjavio kako očekuje da će ovakvi sistemi u sljedećih pet do 10 godina doseći gotovo nultu stopu pogreške. – Jasno je da smo na putu prema tome da ovi sustavi budu gotovo bez greške. To će značajno rasteretiti zdravstvene sisteme širom svijeta, rekao je. Microsoft je pritom kritizirao korištenje standardiziranih testova poput američkog USMLE ispita za procjenu AI sistema, jer se u njima naglasak stavlja na pamćenje odgovora, a ne na dubinsko razumijevanje. Njihov cilj je, kažu, razviti AI koji razmišlja poput stvarnog kliničkog stručnjaka – onog koji postavlja pitanja, istražuje i analizira rezultate prije donošenja dijagnoze. Usto taj AI sistem može kombinirati znanja iz više grana medicine, tvrdi Microsoft. – Skaliranje ovakvog načina zaključivanja moglo bi preoblikovati zdravstvenu skrb. AI bi mogao omogućiti pacijentima samostalno upravljanje rutinskom njegom te ljekarima pružiti napredno dijagnostičko savjetovanje za složene slučajeve, navodi se u objavi. Unatoč impresivnim rezultatima, Microsoft priznaje da sistem još nije spreman za primjenu u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Potrebna su dodatna testiranja, psoebno na jednostavnijim i češćim simptomima, poput kašlja i temperature.
ChatGPT i dalje privlači mnogo novih korisnika, Gemini još i više
Marx.ba Analitička kuća SimilarWeb, koja se bavi praćenjem popularnosti webova i aplikacija, objavila je neke zanimljive statistike vezane uz ChatGPT i njegovu mobilnu aplikaciju. Naime, AI alati već su s nama duže od dvije godine, imaju već koliko-toliko etabliran status među korisnicima i široku bazu korisnika, pa se možda i ne bi očekivalo da će im popularnost i dalje rasti po visokim stopama. Međutim, to se i dalje događa, pa se mobilne aplikacije vezane uz generativnu umjetnu inteligenciju i dalje preuzimaju jako mnogo. ChatGPT tako u prosjeku svakoga dana preuzme preko milion novih korisnika. Prema podacima SimilarWeba, taj je broj bio prilično konstantan tokom maja i juna, pa je u četiri sedmice tu mobilnu aplikaciju preuzelo nešto više od 29,5 miliona ljudi. Za usporedbu, dali su podatke o preuzimanju mobilnih aplikacija TikToka, Facebooka, Instagrama i X-a, najpopularnijih društvenih mreža u svijetu. Sve su one zajedno zabilježile 32,8 miliona preuzimanja u iste četiri sedmice (navedeni podaci se odnose na iOS aplikacije), piše Bug. Ako mislite li da je milion novih preuzimanja dnevno velik broj, čekajte da vidite koliko ljudi trenutno preuzima Googleovu AI aplikaciju Gemini. Prema istom izvoru, krajem aprila i početkom maja Gemini je pretekao ChatGPT po broju preuzimanja aplikacije i do kraja maja stigao do čak 7 miliona preuzimanja aplikacije u najboljem zabilježenom danu. Prosjek se kreće oko 5 miliona preuzimanja dnevno (gledano samo unutar Android ekosistema). Ipak, ChatGPT je i dalje bolji u zadržavanju korisnika, odnosno u ponovnom privlačenju onih koji su ga samo isprobali. SimilarWeb to analizira kroz odnos mjesečno i dnevno aktivnih korisnika, koji je kod OpenAI-jevog chatbota vrlo visokih 42,5%, a kod Geminija tek oko 5%.
Postupno uvođenje umjetne inteligencije u YouTube
Marx.ba Google je započeo postupno uvođenje umjetne inteligencije u sistem pretrage na YouTubeu. Nova funkcionalnost trenutno je dostupna samo kao testna verzija za Premium pretplatnike. Nova AI funkcionalnost pretrage pojavljuje se na vrhu stranice s rezultatima pretrage u obliku karusela koji sadrži kolekciju relevantnih videozapisa. Svaki video dolazi sa sažetkom koji je generirala umjetna inteligencija i koji izdvaja informacije najrelevantnije za korisnikov upit pretrage. Korisnici mogu direktno pokrenuti reprodukciju videozapisa klikom na minijature unutar karusela, što omogućuje brže pregledavanje sadržaja bez potrebe za navigacijom na zasebne stranice videozapisa, piše Bug. Svrha je omogućiti korisnicima da dobiju potrebne informacije bez gledanja cijelih videa. Trenutno je rezultat ograničen na specifične kategorije pretrage, uključujući kupovinu, mjesta i aktivnosti u određenim područjima. Google preporučuje pretrage poput “najbolje plaže na Havajima” ili “slušalice za poništavanje buke” kao primjere gdje se funkcionalnost najbolje manifestira. Na temelju evolucije AI Overviews funkcionalnosti u web pretrazi može se očekivati da će se i pretrage na YouTubeu također postupno proširiti na širi spektar upita. Funkcionalnost je trenutno dostupna isključivo kroz mobilnu aplikaciju i ograničena je na videozapise na engleskom jeziku. Premium pretplatnici mogu aktivirati funkciju kroz eksperimentalnu stranicu. Uvođenje AI pretrage na YouTubeu smanjuje broj videozapisa koje korisnici kliknu za gledanje i bitno smanjuje broj videa dostupan korisnicima za vlastito gledanje i procjenjivanje njihove korisnosti ili zanimljivosti. Ovakav razvoj događaja mogao bi otežati kanalima rast i zarađivanje prihoda od svog sadržaja, a situacija odražava širi trend u tehnološkoj industriji gdje velike platforme koriste sadržaj kreiran od strane korisnika za treniranje svojih AI sistema bez kompenzacije kreatorima i kasnije zatiranje njihovog sadržaja. Paralelno s uvođenjem AI pretrage, Google proširuje dostupnost svojeg konverzacijskog AI alata na sve korisnike YouTubea. Ova funkcionalnost prethodno je bila ograničena na Premium članove, ali sada postaje dostupna svima. Chatbot omogućuje korisnicima postavljanje pitanja o videozapisima, dobivanje preporuka za sličan sadržaj i istraživanje koncepata, što dodatno integrira AI u korisničko iskustvo platforme. Sve ovo moglo bi dovesti do fundamentalne promjene u načinu na koji pristupamo sadržaju s umjetnom inteligencijom koja postaje posrednik između sadržaja i publike.
Promjena plana: Trumpov telefon više nije “Made in USA”
Marx.ba Kada je Trumpova organizacija predstavila vlastiti brend mobilnog operatera, Trump Mobile, glavna atrakcija uz novu uslugu bio je i njihov flagship pametni telefon T1 Phone 8002 u zlatnoj verziji. Jedna od ključnih prodajnih tačaka bila je tvrdnja da se uređaj proizvodi u Sjedinjenim Američkim Državama. No, kako se ispostavilo, to najvjerovatnije nije bila istina. Tokom proteklih dana, Trump Mobile potiho je sa svoje službene stranice uklonio sve tvrdnje o američkoj proizvodnji. Nestale su istaknute poruke poput one na naslovnici koja je jasno poručivala da je T1 “MADE IN THE USA” – izrađen u SAD. Umjesto konkretnih izjava, stranica sada nudi tek nejasne, patriotske formulacije, koje više zvuče kao politički slogan nego podatak o porijeklu uređaja, piše Verge. Nova marketinška poruka telefona glasi: “Premium Performance. Proudly American.”. Među ključnim karakteristikama sada stoji “American-Proud Design” (u slobodnom prevodu: “ponosno američki dizajn”), dok opis telefona navodi da je “dizajniran u skladu s američkim vrijednostima” i da su “iza svakog uređaja američke ruke”. Međutim, niti jedna od ovih tvrdnji ne potvrđuje gdje je telefon zaista proizveden, niti da je uopće dizajniran u SAD. Osim nejasnoća oko porijekla, i tehničke specifikacije uređaja su se promijenile. U početku je bilo navedeno da T1 dolazi s 6,78-inčnim AMOLED zaslonom, no sada stranica tvrdi da ekran ima 6,25 inča. Također, uređaj je prethodno reklamiran sa 12 GB RAM-a, dok se sada ta stavka uopće ne spominje. Sve to ukazuje na mogućnost da je Trump Mobile promijenio dobavljača ili specifikacije uređaja, i to bez ikakve obavijesti ili objašnjenja. Naravno, fotografija telefona, očigledno loše obrađena u Photoshopu, ostala je ista. Ni vizualni identitet nije doživio značajniju promjenu iako se sve ostalo oko uređaja mijenja gotovo iz dana u dan. Na kraju, ni datum isporuke više nije konkretan. T1 je isprva trebao biti dostupan u septembru, ali sada stranica najavljuje dolazak tek “kasnije ove godine”. Trumpova organizacija nije komentirala nijednu od ovih promjena. No, s obzirom na nejasne informacije, nejasne marketinške poruke i nejasne specifikacije, sumnje u stvarnu vjerodostojnost ovog telefona samo rastu.
Vladimir Milenković, IT stručnjak: Svaki stari mail ostavlja trag na okoliš
Marx.ba U svijetu u kojem se svakodnevno oslanjamo na digitalne alate i komunikaciju, rijetko razmišljamo o tome koliko stvaramo digitalnog otpada koji postaje jedan od najvećih zagađivača današnjice. Naime, svaki stari e-mail, neiskorišten dokument, zaboravljeni file u oblaku doprinosi stvaranju digitalnog otpada koji, iako nevidljiv, ima vrlo negativan utjecaj na okoliš. Vladimir Milenković, senior IT specijalista kompanije Nestlé u razgovoru ističe važnost svjesnog upravljanja digitalnim sadržajima i zašto naše brisanje ima smisla. Kako mislite da je danas svijest o digitalnom otpadu? Koliko su, prema vašem mišljenju, ljudi i kompanije svjesni utjecaja korištenja digitalnih uređaja, online komunikacije i pohrane podataka na naš okoliš? – U današnje vrijeme, svijest o digitalnom otpadu postaje sve važnija tema, ali i dalje postoji značajan prostor za napredak. Mnogi pojedinci i kompanije počinju da shvataju utjecaj koji korištenje digitalnih uređaja, online komunikacije i skladištenje podataka ima na životnu sredinu. Na primjer, potrošnja energije potrebna za rad servera i digitalne infrastrukture može doprinijeti značajnim emisijama ugljičnog-dioksida. Iako se svijest o ovoj temi povećava, često je fokus na fizičkom otpadu mnogo veći nego na digitalnom. Digitalni otpad često djeluje kao “tihi zagađivač”, jer njegovi efekti nisu odmah vidljivi, ali dugoročno mogu imati ozbiljne posljedice. Važno je naglasiti da digitalni otpad, kao što su neiskorišteni podaci i stari e-mailovi, može imati dugoročne posljedice na našu planetu, te je neophodno da se svi angažiramo u smanjenju ovog otpada. – Prošle godine u sklopu inicijative „Čista umjetnost“ oslobođeno je oko 46 TB podataka. Koliko je to značajno u smislu tehnologije te šta ta brojka znači iz vaše IT perspektive? – 46 TB podataka koji su oslobođeni u okviru inicijative „Čista umjetnost“ predstavlja značajan korak u smanjenju digitalnog otpada. Ova brojka može izgledati apstraktno, ali kada je analiziramo iz IT perspektive, jasno je koliko je to važno. Oslobađanje ovako velike količine podataka oslobađa prostor na serverima te smanjuje troškove održavanja infrastrukture, uključujući troškove energije i hlađenja servera. Također, smanjenje količine podataka može poboljšati performanse sistema, jer manje podataka znači brže pretrage i lakši pristup relevantnim informacijama. Ne smijemo zanemariti generiranje digitalnog otpada na „cloud“ rješenjima, jer to na kraju ima direktan uticaj na infrastrukturu koja funkcionira u pozadini. U današnjem digitalnom okruženju, gdje se sve više oslanjamo na servise u „digitalnog oblaku“ i obradu podataka, poput SharePoint servisa, važno je razumjeti da svaki neiskorišteni ili nepotrebni podatak može povećati opterećenje na serverima i smanjiti efikasnost sistema. Ovaj digitalni otpad zahtjeva dodatne resurse za njegovo čuvanje, ali i može usporiti procese obrade podataka, što dovodi do dužih vremena odziva i smanjenja produktivnosti. Stoga je ključno da organizacije aktivno upravljaju svojim digitalnim resursima i redovno preispituju koje podatke zaista treba čuvati, kako bi se osigurala optimalna funkcionalnost infrastrukture. Ova inicijativa također može poslužiti kao inspiracija za sve kompanije da preispitaju svoje digitalne resurse i poduzmu slične korake. – Koliko je važno redovno brisanje nepotrebnih podataka? Je li to samo pitanje neke urednosti ili zaista ima utjecaj na našu IT infrastrukturu? – Redovno brisanje nepotrebnih podataka je ključno za održavanje efikasnosti i sigurnosti IT infrastrukture. Ovo nije samo pitanje urednosti ili organizacije, već ima direktan utjecaj na performanse sistema. Kada se količina podataka smanji, to može poboljšati brzinu rada servera i aplikacija, što automatski rezultira bržim i efikasnijim poslovnim procesima. Smanjenje količine podataka može smanjiti troškove skladištenja, jer manje podataka znači manje potrebnog prostora na serverima. Osim toga, može povećati sigurnost, jer manje podataka znači manje potencijalnih ranjivosti koje bi mogle biti iskorištene od strane hakerskih napadača. U tom smislu, redovno čišćenje podataka postaje preporuka, ali i nužnost za svaku organizaciju. Ne smijemo zaboraviti i na problem čuvanja (tako zvani „backup“) ovakvih podataka na kompanijskim serverima, jer ovakvo povećanje značajno utječe na ukupne troškove održavanja, kao i na povećanje kompleksnosti u situacijama kada se javljaju potrebe za vraćanjem (restorom) tih podataka sa backup medijuma. Koliko jedan prosječan uredski zaposlenik „nevidljivo“ generira digitalnog otpada – stari mailovi, duple datoteke itd? – Prosječan uredski zaposlenik može generirati značajnu količinu digitalnog otpada tokom svakodnevnog rada. Ovaj otpad može uključivati stare e-mailove, duple datoteke, neiskorištene aplikacije i još mnogo toga. Naime, mnogi zaposlenici često ostavljaju stare e-mailove u svojim inboxima, misleći da će im možda zatrebati u budućnosti, dok u stvarnosti ti e-mailovi samo zauzimaju prostor i otežavaju pretragu važnih informacija. Osim toga, duplirani fajlove se često pojavljuju kada zaposleni preuzimaju ili kreiraju nove verzije dokumenata, a da nisu svjesni postojanja prethodnih verzija. Ova akumulacija digitalnog otpada može stvoriti velike probleme u dugoročnom upravljanju podacima, otežavajući pristup relevantnim informacijama i povećavajući troškove skladištenja podataka. To dodatno otežava posao nama IT stručnjacima, jer zahtijeva dodatno vrijeme, novac i opremu koja mora biti uložena kako bi čitav sistem mogao nastaviti nesmetano da funkcioniše. Šta biste savjetovali zaposleniku koji želi doprinijeti digitalnom čišćenju, a ne zna odakle. Gdje je najlakše i najbrže osloboditi prostor? – Zaposlenicima koji žele doprinijeti digitalnom čišćenju savjetujem da započnu brisanjem starih e-mailova i nepotrebnih dokumenata. Neka razmisle o tome zahtjeva li svaki proces digitalni „trag“ u obliku e-mail poruke. U današnjem digitalnom svijetu, često imamo naviku sve naše interakcije i odluke bilježiti putem e-maila, što može dovesti do preopterećenja informacijama i stvaranja nepotrebnog digitalnog otpada. Važno je postaviti pitanje je li svaki e-mail zaista neophodan ili može postojati efikasniji način dokumentiranja procesa. Na primjer, za manje važne odluke ili komunikacije, možda bi bilo bolje koristiti brže i jednostavnije alate za komunikaciju, kao što su instant poruke i drugi alati za kolaboraciju. Time bismo smanjili količinu podataka koje čuvamo i povećali efikasnost i jasnoću u našim komunikacijama. Ovo može biti prvi korak prema smanjenju digitalnog otpada. Osim toga, preporučujem da pregledaju i organiziraju foldere na svom računalu, kao i da identificiraju i obrišu duple dokumente. Postavljanje redovnih intervala za čišćenje može pomoći da se ovaj proces učini rutinom (jednom mjesečno). Korištenje alata za upravljanje podacima može pomoći u identifikaciji i brisanju nepotrebnih podataka . Jedan dobar primjer alata koji je dostupan IT stručnjacima je „File Server Resource Manager“, koji može pomoći u identifikaciji i čišćenju nepotrebnih podataka. Na kraju, važno je poticati kolege da sudjeluju u ovom
Meta i EssilorLuxottica predstavili Oakley pametne naočale
Marx.ba Meta i EssilorLuxottica predstavili su nove pametne naočale Oakley Meta HSTN – prvi model izvan dosadašnje Ray-Ban serije, koji donosi napredne karakteristike prilagođene sportistima i aktivnim korisnicima. Ove pametne naočale predstavljaju nastavak višegodišnjeg strateškog partnerstva dvije kompanije, s ciljem redefiniranja načina na koji nosiva tehnologija može obogatiti svakodnevni život. Novi model Oakley Meta HSTN (izgovara se “haus-tn”) dolazi s početnom cijenom od 399 dolara, a korisnicima nudi kombinaciju napredne optike i integrirane umjetne inteligencije. Uređaj koristi PRIZM Lens tehnologiju poznatu iz Oakleyjeve sportske linije, koja poboljšava vidljivost u različitim svjetlosnim i vremenskim uvjetima – što ga čini idealnim za sportiste i rekreativce na otvorenom. Uz vizuelnu jasnoću, naočale nude i proširenu funkcionalnost – uključujući digitalnog pomoćnika Meta AI, koji omogućuje korisnicima da glasovno pristupaju informacijama poput vremenske prognoze, kontroliraju muziku ili aktiviraju kameru za snimanje aktivnosti. S poboljšanom baterijom i unaprijeđenom kamerom, novi model nadmašuje drugu generaciju Ray-Ban Meta naočala, čija početna cijena iznosi 299 dolara, piše Poslovni puls. Estetski, HSTN dolazi u nekoliko kombinacija boja – uključujući sivu s crvenim lećama te klasičnu crnu varijantu. Uređaj je vodootporan, a posebno izdanje s pozlaćenim lećama i zlatnim detaljima, po cijeni od 499 dolara, bit će dostupno za prednarudžbu od 11. jula. Standardni modeli u prodaju stižu kasnije ovog ljeta. U međuvremenu, i drugi tehnološki divovi jačaju svoju prisutnost na ovom tržištu. Alphabet je nedavno sklopio partnerstvo vrijedno 150 miliona dolara s brendom Warby Parker za razvoj AI naočala temeljenih na Googleovom Gemini pomoćniku, dok Snap najavljuje novu generaciju svojih naočala za proširenu stvarnost u 2026.
Stiže li iPhone 18 Pro s Face ID-om ispod zaslona
Marx.ba Prema najnovijim glasinama koje pristižu iz Kine, Apple bi uskoro mogao ukloniti Dynamic Island s vrhunskih modela iPhonea. Konkretnije, poznati leaker Digital Chat Station, koje svoje informacije redovno dijeli na Weibou, tvrdi da će iPhone 18 Pro i iPhone 18 Pro Max biti prvi modeli sa sistemom Face ID-a skrivenim ispod zaslona. Naime, očekuje se da će iPhone 18 Pro imati 6,27-inčni OLED zaslon, dok će 18 Pro Max narasti na 6,86 inča. Oba zaslona koristit će LTPO tehnologiju, a za prikrivanje prednje kamere i Face ID-a bit će zaslužena takozvana Hole in Active Area (HIAA) tehnologija, prepoznatljiva po rupici u zaslonu koja omogućuje neometan pogled kameri smještenoj ispod, piše Bug. Iako su kamere ispod zaslona već neko vrijeme prisutne na tržištu, integracija Face ID-a u takav sistem predstavlja daleko veći izazov. Razlog tome je činjenica što Appleov Face ID koristi kombinaciju infracrvenog projektora, iluminatora i kamere, a većina postojećih tehnologija ispod zaslona optimizirana je isključivo za vidljivu svjetlost. Ipak, čini se da je Apple pronašao rješenje i već testira prototip. Treba naglasiti da glasine o skrivenom Face ID-u kruže još od vremena iPhonea 15.
Google Maps dobiva niz ažuriranja koja će koristiti korisnicima u Evropi
Marx.ba Google je najavio niz novih opcija za Google Maps koje će ovoga ljeta poboljšati iskustvo korisnika širom Evrope. Među ključnim novostima je širenje mogućnosti temeljene na AI-u koja uspoređuje vrijeme dolaska pješke, javnim prijevozom i automobilom. Ova opcija od sada će biti dostupna i u Kopenhagenu, Stockholmu i Varšavi. Nadalje, u gradovima poput Hamburga, Madrida, Barcelone, Milana, Rima, Züricha, Budimpešte, Beča i Bruxellesa, korisnici će moći vidjeti detalje o biciklističkim stazama, uključujući informacije o gužvama u prometu i nagibima terena. Prema tvrdnjama Googlea, to bi biciklistima trebalo omogućiti bolje planiranje rute. Osim toga, u nadolazećim mjesecima, Google Maps će prikazivati informacije o više od 1.000 evropskih zona s niskim emisijama i slabijim prometom pa će korisnici lakše moći provjeriti smije li njihovo vozilo ući u neki dio grada te po potrebi odabrati alternativnu rutu.