Discord testira provjeru dobi kreditnim karticama i Google Walletom, skeniranje lica ostaje kao opcija
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Discord, jedna od najpopularnijih aplikacija za komunikaciju među gejmerima, je u februaru 2026. najavio planove za uvođenje globalne provjere dobi korisnika putem skeniranja lica i ličnih dokumenata. Korisnici su reagovali izuzetno negativno, mnogi su počeli istraživati alternative, a Discord je ubrzo odgodio planove, najavljujući da želi pronaći i druge opcije. Četiri mjeseca kasnije, platforma se vraća toj temi. Ovog mjeseca Discord je počeo testirati dvije nove metode provjere dobi – Google Wallet i provjeru putem kreditne kartice. Logika iza ovog pristupa je jednostavna: ako korisnik posjeduje kreditnu karticu, pretpostavlja se da je punoljetan. Ovo bi posebno moglo odgovarati korisnicima koji već plaćaju Discord Nitro pretplatu karticom, jer bi provjera bila gotovo neprimjetna. Međutim, skeniranje lica nije nestalo s liste opcija. Discord istovremeno testira i metodu skeniranja lica i lične karte, ovog puta s novim partnerom – kompanijom Incode. Ključna razlika u odnosu na ranije planove je ta da se cijeli proces sada odvija isključivo na uređaju korisnika, bez slanja podataka na vanjske servere. Ovo je direktan odgovor na zabrinutosti o zaštiti podataka. Važno je napomenuti da se ove promjene ne tiču većine korisnika. Discord naglašava da više od 90% korisnika neće nikada biti upitano za provjeru dobi jer njihov status odrasle osobe može biti potvrđen kroz interne signale kao što su starost naloga ili prisustvo načina plaćanja. Provjera se traži isključivo od onih koji pokušavaju pristupiti sadržaju namijenjenom odraslima. Discord je najavio da će globalno proširiti sistem tek u drugoj polovici godine, kada bude siguran da su sve opcije dovoljno razvijene i transparentne za korisnike.
Google Chrome gasi ‘stare’ blokatore oglasa, među njima popularni uBlock Origin
Marx.ba Google privodi kraju višegodišnji proces koji će iz temelja promijeniti način na koji funkcionišu ekstenzije u najpopularnijem svjetskom internetskom pregledniku. S dolaskom verzija Chrome 150 i 151, koje se očekuju krajem juna i u julu, Google će ukloniti i posljednje programske ostatke koji su omogućavali rad starijih, ali značajno moćnijih blokatora oglasa. Time se završava tranzicija na novi sistem nazvan Manifest V3, a za mnoge korisnike to znači kraj ere u kojoj su im alati poput pune verzije uBlock Origina nudili gotovo apsolutnu kontrolu nad sadržajem koji vide. Proces gašenja podrške za ekstenzije bazirane na starijoj platformi, Manifest V2, započeo je još 2024. godine. Ipak, napredniji korisnici su sve do sada mogli koristiti razne zaobilazne metode i posebne postavke kako bi svoje omiljene blokatore održali na životu. Sada, kako izvještava The Verge, tim zaobilaznicama dolazi kraj. S nadolazećim ažuriranjima, Google uklanja posljednje reference na staru platformu, čime će u Chromeu moći funkcionisati isključivo ekstenzije prilagođene Manifestu V3. Razloge za ovu drastičnu promjenu objasnio je Googleov programer Devlin Cronin. On je istakao da održavanje stare platforme stvara značajan “tehnički dug” i donosi kompleksnost, ali i sigurnosni rizik. “MV2 ekstenzije više nisu dopuštene ni u jednoj podržanoj verziji Chromea te uklanjamo podršku za njih i povezanu funkcionalnost. Nećemo moći održavati tu funkcionalnost unedogled zbog složenosti i tehničkih komplikacija, kao i sigurnosnih rizika koje nosi”, naveo je Cronin, dodavši kako su nedavno otkrili niz bugova specifičnih upravo za Manifest V2. Naglasio je da drugi preglednici, ako to žele, mogu nastaviti podržavati staru tehnologiju. Ova promjena direktno pogađa korisnike popularnog uBlock Origina, koji su većinom već prešli na “lakšu” verziju, uBlock Origin Lite, ili su u potpunosti napustili Chrome i okrenuli se alternativama. U suštini ove promjene je temeljna tehnička razlika između dva sistema. Manifest V2 koristio je takozvani webRequest API, koji je ekstenzijama omogućavao da u stvarnom vremenu presreću, analiziraju i modifikuju sav mrežni promet preglednika. To je blokatorima oglasa davalo nevjerovatnu moć dinamičkog filtriranja i blokiranja ne samo poznatih oglasa, već i novih skripti za praćenje. Međutim, ista ta moć predstavljala je i potencijalni sigurnosni problem jer je zlonamjerna ekstenzija mogla dobiti pristup osjetljivim korisničkim podacima. Novi Manifest V3 zamjenjuje taj pristup s declarativeNetRequest API-jem. On funkcioniše na bitno drugačiji način: ekstenzije sada moraju unaprijed definisati listu pravila za blokiranje, a sam preglednik obavlja filtriranje prema toj listi. Time se ograničava mogućnost dinamičkog djelovanja i smanjuje potencijal za zloupotrebu, što Google ističe kao ključnu prednost za sigurnost, privatnost i ukupne performanse preglednika. Kritičari, s druge strane, upozoravaju da ova promjena značajno ograničava učinkovitost blokatora oglasa i ide na ruku Googleovom poslovnom modelu koji se temelji na oglašavanju. Dok neke studije pokazuju da nema statistički značajnog pada u efikasnosti blokiranja, sami kreatori ekstenzija tvrde da su im nova pravila vezala ruke u borbi protiv sve sofisticiranijih metoda praćenja. Promjena dolazi u vrijeme kada su korisnici sve svjesniji važnosti digitalne privatnosti. To dovodi do rasta popularnosti preglednika poput Firefoxa, koji je najavio da će zadržati podršku za obje verzije Manifesta, ili Bravea, koji ima ugrađene napredne mehanizme za blokiranje. Za vjerne korisnike Chromea, budućnost surfanja bez oglasa zavisit će o prilagođavanju na novu generaciju blokatora s ograničenim mogućnostima ili o teškoj odluci prelaska na drugi preglednik koji nudi veću fleksibilnost.
IBM istraživanje: Kompanije ne mogu pratiti vlastitu AI revoluciju
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Novo istraživanje IBM (Institute for Business Value) pokazuje da, kako umjetna inteligencija prelazi iz eksperimentiranja u široku primjenu na nivou preduzeća, dvije trećine ispitanih CIO i CTO direktora prijavljuje da ih se smatra odgovornima za AI sisteme koje ne kontrolišu u potpunosti, dok upravljanje teško drži korak sa skaliranjem. Globalno istraživanje provedeno među 2.000 tehnoloških direktora na C-nivou pokazalo je da je manjak vidljivosti široko rasprostranjen. Većina ispitanih direktora, njih 70 posto, kaže da timovi u poslovanju uvode tehnologiju brže nego što IT to može pratiti. Istovremeno, tehnološki lideri suočavaju se s rastućim pritiskom da brže skaliraju AI, iako mnogima nedostaju strukture koje bi to podržale. Do 2027. ispitanici očekuju rast broja implementiranih AI agenata od 38 posto. Iako 80 posto ispitanika navodi da imaju mandate za AI transformaciju koje pokreću izvršni direktori, samo 11 posto smatra da su potpuno spremni za razmjere uvođenja AI agenata koji se očekuju u narednoj godini. Upravljanje također zaostaje, pri čemu 77 posto ispitanih organizacija navodi da usvajanje AI-ja već nadmašuje postojeće mogućnosti upravljanja. „Za CIO i CTO direktore izazov je sada skaliranje AI sistema koji rade kontinuirano i autonomno, često unutar modela upravljanja i arhitektura osmišljenih za znatno sporije i predvidljivije okruženje”, rekao je Matt Lyteson, CIO IBM-a. „Više nije riječ samo o bržem uvođenju umjetne inteligencije. Riječ je o redizajniranju načina na koji organizacije kontroliraju, upravljaju i ulažu u nju te o ugrađivanju kontrole i vidljivosti od samog početka, kako bi mogle skalirati s povjerenjem.” Analiza pokazuje da u organizacijama koje se oslanjaju na ručno upravljanje rizik od incidenata raste kako se širi usvajanje AI-ja, dok one koje kontrolu ugrađuju direktno u svoje AI sisteme bilježe 25 posto manje incidenata. Većina, odnosno 59 posto ispitanih tehnoloških direktora, navodi sigurnosne i usklađivačke brige kao glavne prepreke skaliranju AI agenata. Ispitane organizacije prošle su godine u prosjeku imale 54 incidenta povezana s AI agentima, odnosno nenamjerne ili štetne događaje koji su zahtijevali ljudsku intervenciju. Prema odgovorima ispitanika, 17 posto prijavljenih incidenata bilo je visoke ozbiljnosti i zahtijevalo više od četiri sata za obuzdavanje. Njih 37 posto rezultiralo je izlaganjem podataka ili sigurnosnim povredama, 33 posto izazvalo je kaskadne kvarove sistema, a 17 posto pokrenulo je probleme usklađenosti. Očekuje se da će potrošnja na AI porasti s nešto manje od 15 posto IT budžeta u 2025. na gotovo 25 posto do 2027., što predstavlja rast od 71 posto u dvije godine i povećava uloge za CIO i CTO direktore. Ipak, 84 posto tehnoloških direktora nije u potpunosti operacionaliziralo finansijsko upravljanje umjetnom inteligencijom, a 85 posto i dalje nema potpunu vidljivost u stvarnovremensku AI potrošnju. Analiza pokazuje da organizacije koje ugrađuju kontrolu u svoje AI sisteme implementiraju 16 puta više AI agenata od onih koje se oslanjaju na ručno upravljanje, ostvaruju 18 posto veće operativne marže i troše četiri puta manji dio AI budžeta. Organizacije s jakom finansijskom disciplinom uvode 2,4 puta više AI agenata bez većeg udjela AI/IT budžeta i tri puta je vjerojatnije da će reći kako su potpuno spremne za AI skaliranje. Ispitane organizacije koje su rano dizajnirale prilagodljivost, održavajući radna opterećenja prenosivim i modele zamjenjivim umjesto zaključanim u čvrste zavisnosti, prijavile su 10 posto veći povrat na AI ulaganja u 2025. IBM-ovo istraživanje jasno pokazuje da se uloga CIO-a i CTO-a mijenja iz upravljanja infrastrukturom prema upravljanju autonomnim digitalnim ponašanjem organizacije. AI agenti nisu obični softverski alati jer mogu inicirati radnje, povezivati se s podacima, koristiti vanjske sisteme i donositi preporuke ili odluke koje imaju poslovne posljedice. Zbog toga tradicionalni modeli kontrole pristupa, koji su građeni za ljudske korisnike i statične aplikacije, često nisu dovoljni. Organizacije će morati razviti identitete za agente, ograničenja ovlaštenja, zapisivanje radnji, nadzor u stvarnom vremenu i mehanizme za brzo zaustavljanje pogrešnog ponašanja. Poseban problem postaje finansijsko upravljanje jer AI potrošnja može brzo rasti kroz API pozive, računarske resurse, modele, podatkovne tokove i integracije. Ako poslovni timovi uvode alate mimo IT-a, nastaje kombinacija sigurnosnog, pravnog i troškovnog rizika. Uspješno skaliranje AI-ja zato zahtijeva da upravljanje bude ugrađeno u arhitekturu, a ne dodano naknadno kroz politike na papiru. Visok broj prijavljenih incidenata pokazuje da se rizik već materijalizira, i to prije nego što su agenti postali potpuno uobičajeni. Kompanije koje rano riješe vidljivost i kontrolu imat će prednost jer će moći brže uvoditi agente uz manji rizik. U suprotnom, AI transformacija može završiti kao nova varijanta nekontroliranog shadow IT-ja, samo s mnogo većim posljedicama.
Android donosi veliki paket novosti – među njima i funkcija koja otkriva telefonske prevarante
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Telefonske prevare postaju sve sofisticiranije, a Google je odlučio stati na kraj bar jednom dijelu problema. TechRadar javlja da stiže nova Android funkcija koja automatski prepoznaje kada vas neko pokušava prevariti telefonskim pozivom – i upozorava vas u realnom vremenu. Funkcija radi u pozadini dok razgovarate, analizirajući obrasce govora i tipične fraze koje prevaranti koriste. Ako sistem procijeni da je poziv sumnjiv, korisnik dobiva upozorenje direktno na ekranu, bez prekidanja razgovora. Ovo nije jedina novost koja stiže na Android uređaje ovog mjeseca. Google uvodi i Google Photos Wardrobe funkciju, koja automatski kategorizira vašu odjeću sa fotografija i olakšava pretragu kroz album. Tu su i unaprijeđeni sigurnosni alati za djecu – djeca mlađa od 13 godina moći će prikazati medicinske podatke i kontakte za hitne slučajeve direktno na zaključanom ekranu, a dostupna će biti i automatska detekcija saobraćajnih nesreća. Detekcija lažnih poziva već je bila dostupna na nekim Samsung, Google, Oppo i Vivo uređajima, a sada se širi na Xiaomi 17T Pro, OnePlus 15 i Honor Magic V6, dok na ostatak modela stiže uskoro. Ostaje da se vidi koliko će funkcija biti precizna u praksi, ali namjera je jasna – Android želi biti pametniji od prevaranta.
Apple napokon otkrio da veliki ekran traži drugačiji softver? iOS 27 navodno donosi dugo očekivanu promjenu
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Čini se da je Apple nakon gotovo dvije decenije postojanja iPhonea otkrio jednu zanimljivu stvar. Veliki ekran možda ipak ne bi trebao prikazivati aplikacije potpuno jednako kao mali ekran. Prema najnovijim informacijama koje stižu iz Kine, iOS 27 mogao bi donijeti novu funkcionalnost prilagodbe aplikacija za veće zaslone i rad u podijeljenom prikazu. Razlog je prilično jednostavan – Apple se navodno priprema za dolazak svog prvog preklopnog iPhonea. I da, izgleda da će iPhone konačno dobiti neke mogućnosti koje Android uređaji i preklopni telefoni koriste već godinama. Problem koji Apple više ne može ignorisati Većina iPhone aplikacija danas je dizajnirana za klasičan uski i visoki zaslon. To funkcionira odlično na običnom iPhoneu. Problem nastaje kada isti softver pokušate prikazati na velikom preklopnom zaslonu dijagonale gotovo osam inča. U tom trenutku aplikacije izgledaju kao da ih je neko jednostavno razapeo preko većeg ekrana i nadao se najboljem. Upravo zato Apple navodno razvija novu funkciju koja će omogućiti bolju prilagodbu aplikacija širokim zaslonima bez potrebe da svaki programer posebno redizajnira svoje aplikacije. Inspiracija dolazi iz Huaweija Prema dostupnim informacijama, Apple radi na sistemu koji je po filozofiji vrlo sličan Huaweijevom rješenju poznatom kao Parallel View. HarmonyOS već godinama omogućuje automatsku prilagodbu aplikacija širokim zaslonima, pri čemu sistem sam organizuje sadržaj bez dodatnog angažmana programera. Naravno, Apple to neće nazvati Parallel View. Apple će vjerovatno pronaći neki elegantan marketinški naziv poput Adaptive Multi Experience, Liquid Workspace ili nešto jednako revolucionarno za tehnologiju koju Android svijet koristi već neko vrijeme. Stiže pravi multitasking na iPhone? Poznati Bloombergov novinar Mark Gurman još je ranije tvrdio da će iOS 27 omogućiti prikaz dvije aplikacije istovremeno na unutarnjem zaslonu preklopnog iPhonea. Drugim riječima, korisnici će moći koristiti dvije aplikacije jednu pored druge, slično kao na iPadu ili većini današnjih Android preklopnih telefona. To je upravo ono što mnogi očekuju od uređaja s velikim ekranom. Jer kupiti preklopni telefon od dvije hiljade eura i koristiti ga kao običan iPhone zvuči pomalo besmisleno. Foldable iPhone mijenja pravila igre Sve više informacija upućuje na to da Apple svoj prvi preklopni iPhone planira predstaviti tokom sljedeće godine. Navodno će uređaj imati unutrašnji zaslon dijagonale oko 7,8 inča, što ga stavlja u izravnu konkurenciju Samsungovoj Galaxy Z Fold seriji. To automatski znači da iOS mora evoluirati. Dok je Apple godinama mogao ignorisatii multitasking i naprednije mogućnosti rada na velikim ekranima, preklopni iPhone jednostavno neće imati taj luksuz. Bolje ikad nego nikad Pomalo je zabavno promatrati kako će Apple tokom WWDC prezentacije vjerovatno predstaviti ove funkcije kao potpuno novu eru mobilnog računarstva. Iako korisnici Android preklopnih telefona već godinama koriste vrlo slične mogućnosti. Kako god bilo, ako su glasine tačne, iOS 27 mogao bi postati jedno od najvećih i najvažnijih iPhone ažuriranja posljednjih godina. Ne zbog umjetne inteligencije, ne zbog novog dizajna, nego zato što će Apple napokon prilagoditi iOS svijetu u kojem veliki zasloni više nisu iznimka nego sve važniji dio tržišta, piše smartphonehrvatska.
Google predstavio najveće ažuriranje pretraživača u 25 godina, uključujući AI agente
Marx.ba Google je predstavio ažuriranu verziju svog izuzetno važnog proizvoda ptetraživača, uvodeći poboljšane AI mogućnosti koje vam omogućuju postavljanje detaljnijih pitanja, stvaranje AI agenata temeljenih na pretraživanju i bolju vizuelizaciju tema putem alata sučelja generiranih umjetnom inteligencijom. Predstavljena na godišnjoj Google I/O konferenciji kompanije u Mountain Viewu u Kaliforniji, nadograđena traka za pretraživanje dobiva najnoviji Gemini 3.5 Flash AI model web diva i omogućuje vam pretraživanje fotografija, videozapisa, datoteka i Chrome kartica, objasnila je kompanija. U jednom primjeru, korisnik je prenio dvije referentne fotografije, jednu haljine, a drugu komada narandžaste tkanine. Osoba je zatim zamolila Google da pronađe sličnu haljinu u istoj boji tkanine za manje od 150 dolara. Tražilica je vratila niz podudaranja, nakon čega su uslijedila pitanja o veličini korisnika i povodu za sužavanje opcija. Također možete voditi razgovore s ažuriranim Pretraživanjem iz Googleove AI pregledne ploče, koja će vas automatski pokrenuti u AI način rada za nastavak razgovora. Google također pokreće ono što naziva informacijskim agentima, koji vam omogućuju stvari poput postavljanja upozorenja za kada određeni sportista najavi novu saradnju s cipelama. Agent će kontinuirano pratiti web za ažuriranja o potencijalnim podudaranjima i obavijestiti vas kada ih pronađe. Ili, ako tražite stan, Google je rekao da ćete mu moći reći da stvori agenta koji traži sve pogodnosti koje želite. Nakon što agent pronađe mjesto koje zadovoljava vaše zahtjeve, pokrenut će upozorenje. Kodiranje agenta u tražilici omogućit će vam obavljanje zadataka poput pitanja Googleu kako uravnotežiti rutinu zdravlja i fitnessa s vašim rasporedom. Tražilica će vam pružiti informacije o najboljim praksama, a zatim će ponuditi izradu alata za praćenje fitnessa i obroka koristeći vaš raspored, članarine u teretani i podatke o lokaciji kako bi generiralo prilagođeni alat za praćenje u vaše ime. Prema Googleu, umjetna inteligencija pomogla je podići poslovanje pretraživača u nove visine. Tokom svog poziva o zaradi za prvi kvartal, kompsnija je objavila da su korisnički upiti na rekordno visokom nivou, potaknuti umjetnom inteligencijom.
Anthropic po prihodu po zaposleniku ispred svih tehnoloških kompanija
Marx.ba Kompanija Anthropic, poznata po modelu Claude, ostvaruje oko 9 miliona američkih dolara prihoda po zaposleniku — više od Googlea, Applea, Mete, pa i Nvidije, pokazuje analiza Epoch AI. Istodobno, Googleov prihod po zaposleniku, prilagođen inflaciji, praktički stagnira još od izlaska na berzu 2004. godine i ostaje na razini od oko 2,1 milion dolara. Anthropicovih 9 miliona dolara po zaposleniku oko je 60% više od OpenAI-jevih 5,6 miliona i 76% više od Nvidijinih 5,1 milion. Drugim riječima, kompanija koja prije pet godina nije ni postojala danas po ovom pokazatelju nadmašuje sve uspoređene tehnološke kompanije OpenAI, Nvidia, Google, Meta i Apple. Možda i najzanimljiviji dio usporedbe odnosi se na Google. Prihod po zaposleniku, izražen u realnim iznosima, iznosio je oko 2,1 milion dolara u trenutku IPO-a 2004., a na približno istom nivou ostao je i danas. To upućuje na zaključak da se, unatoč desetljećima dominacije u pretraživanju i digitalnom oglašavanju, produktivnost po zaposleniku nije bitno povećala.
Pametne naočale i kraj privatnosti: Rade bez znanja vlasnika, ali imaju i pozitivne strane
Marx.ba Pametne naočale danas mogu snimati iz prvog lica, prevode u realnom vremenu i uz pomoć vještačke inteligencije da analiziraju, recimo, prostor u kojem se nalazimo. Pametne naočale više nisu proizvod budućnosti, već su proizvod koji se prodaje u milionima primjeraka širom svijeta. I dok kompanije najavljuju revoluciju, mnogi se pitaju šta zapravo sve te naočale mogu zabilježiti, a da zapravo nismo svjesni i gdje je tu uopšte privatnost. Također, uz najnovije generacije ovih naočals, moguće je, recimo, i da se dopisujemo sa nekim bez da diramo mobilni telefon. Također, kada govorimo o analiziranju okolnosti, tačnije okruženja u kojem se nalazimo. Recimo, ukoliko nas zanima koliko su ove stijene stare, pa upravo je to moguće da se uradi putem naočala, tačnije da se dobije odgovor. Brojne su mogućnosti, međutim, ono što se ističe posljednjih godina jeste i problem jer te naočale mogu da se povežu sa određenim programima za identifikaciju lica. Konkretno, vi možete, kao što vidite u ovom videu, da šetate, da se skenira određeno lice i da uz pomoć drugih programa saznate u realnom vremenu ko je osoba sa snimka. Također, brojne kontroverze prate ove naočale. Najpoznatiji i definitivno najkomercijalniji proizvod jeste Meta Ray-Ban. Konkretno, kompaniju Meta prati kontroverza jer je istraga otkrila da su angažovani radnici u Keniji bili primorani da pregledaju privatne snimke, uključujući bankarske podatke i intiman sadržaj. U februaru su upravo radnici kompanije sami rekli za dva švedska lista da su imali priliku, tačnije da je njihov posao bio da pregledaju eksterni materijal, da su vidjeli korisnike naočala kako idu u toalet, da imaju intimne odnose. A manje od dva mjeseca kasnije, Meta je raskinula ugovor sa ovom firmom, što će, prema navodima same, dovesti do otpuštanja skoro 1.108 radnika. Kako se navodi, prošlog mjeseca pauzirali smo saradnju sa samom, ovo je saopštenje Mete, tačnije njihov odgovor, dok smo istraživali ove tvrdnje. Oni kažu da ovo sve ozbiljno shvataju, da ljudi pregledaju AI sadržaj kako bi poboljšali performanse proizvoda, dakle da bi se poboljšalo korisničko iskustvo. Međutim, zabrinutost raste. Evropski poslanici su zatražili od Evropske komisije objašnjenje kako će reagovati na navode da upravo ove pametne naočale kompanije Meta snimaju korisnike u intimnim situacijama bez njihovog znanja. Pored ovih problema, također možemo vidjeto da će pametne naočale možda da se koriste i u bezbjednosnim sistemima. Konkretno, ukoliko Američki kongres odobri budžet, upravo će Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost dobiti finansije za razvoj pametnih naočala koje bi agenti Službe za carine i imigraciju koristili na terenu. “Podrazumijevaju da pametne naočale rade samo kad oni žele to da slikaju i da snimaju. Međutim, evo mi imamo jedan primjer. Da vi, kada pravite neku fotografiju, Meta naočale ujedno snimaju i zvuk, iako vi samo pravite fotografiju, ne video sadržaj, i uploaduju na svoje servere. Tako da definitivno nismo svesni mogućnosti i šta je u pozadini, koji sve procesi rade onog trenutka kad ih vi aktivirate. Međutim, ono što je isto jako zanimljivo prilikom nekih testiranja drugih modela pametnih naočala, ustanovilo se da se one aktiviraju i bez znanja korisnika. Tako da dolazimo do ovih problematika koje se zovu snimaka trećih lica, snimanja intimnih stvari i slično”, poručuju. Pametne naočale danas više ne moraju ni da budu aktivirane da bi bilježile ono što se nalazi u njihovom okruženju, upozorava se, objašnjavajući da pojedini modeli već imaju mogućnosti koje otvaraju ozbiljna pitanja privatnosti i bezbjednosti korisnika. Ipak, tehnologija nema samo spornu stranu. Pametne naočale već se koriste kao pomoć slijepim i slabovidim osobama, za opisivanje okruženja ili čitanje teksta u realnom vremenu. Međutim, pitanje koje sve češće izaziva zabrinutost jeste koliko su sposobne za identifikaciju ljudi u svakodnevnim situacijama.
Stiže ChatGPT telefon: OpenAI želi konkurirati iPhoneu, a AI agenti će zamijeniti aplikacije
Marx.ba Čini se da OpenAI, kompanija koja stoji iza popularnog alata ChatGPT, planira značajan zaokret u strategiji. Prema novim izvještajima, kompsnija razvija vlastiti pametni telefon s ciljem izlaska na tržište 2028. godine, čime bi direktno konkurirala etabliranim igračima poput Appleovog iPhonea. Vijest, koju je prvi prenio cijenjeni analitičar opskrbnog lanca Ming-Chi Kuo, sugerira dublji ulazak lidera u području umjetne inteligencije u svijet hardvera. Prema izvještajima, OpenAI sarađuje s proizvođačima čipova MediaTek i Qualcomm na razvoju specijaliziranih procesora za uređaj. Kao ekskluzivni partner za zajednički dizajn i proizvodnju odabran je Luxshare, veliki proizvođač elektronike koji sarađuje i s Appleom. Očekuje se da će specifikacije i ostali dobavljači biti definirani do kraja 2026. ili početkom 2027. godine. Ključna vizija za OpenAI telefon navodno je uređaj koji je temeljno izgrađen oko umjetne inteligencije, potencijalno se udaljavajući od tradicionalnog ekosistema temeljenog na aplikacijama. Analitičar Ming-Chi Kuo sugerira da će AI agenti biti centralni dio korisničkog iskustva, sposobni obavljati zadatke i razumjeti korisnički kontekst na način na koji to trenutni pametni telefoni ne mogu. Takav pristup zahtijevao bi duboku integraciju hardvera i softvera, što bi moglo objasniti odluku kompsnije da izgradi vlastiti uređaj umjesto da samo nudi svoje AI modele drugim proizvođačima. Ovaj razvoj događaja slijedi nakon saradnje OpenAI-ja s bivšim šefom dizajna u Appleu, Jonyjem Iveom, na nizu hardverskih proizvoda prožetih umjetnom inteligencijom. Dodatnu težinu nagađanjima daje i nedavna objava izvršnog direktora OpenAI-ja, Sama Altmana, koji je na društvenoj mreži X napisao kako se “čini kao dobro vrijeme da se ozbiljno preispita kako su dizajnirani operativni sistemi i korisnička sučelja”. Sam Altman je i ranije izražavao uvjerenje da su trenutni uređaji dizajnirani za svijet prije umjetne inteligencije i da otključavanje potencijala inteligentnih agenata zahtijeva “fundamentalno nov” hardver. Ovaj pothvat podržan je značajnim finansijskim sredstvima, uključujući prijavljenu akviziciju Iveovog startupa io Products za 6,5 milijardi dolara te veliku rundu privatnog finansiranja od 122 milijarde dolara u martu 2026. godine.
AI naočale optičkom divu donijele dvoznamenkasti rast prihoda
Marx.ba Proizvođač naočala EssilorLuxottica zabilježio je snažan rast prihoda u prvom tromjesečju, nadmašivši očekivanja analitičara. Glavni pokretač rezultata bile su pametne naočale razvijene u partnerstvu s Metom, koje su se pokazale traženijima od klasičnih proizvoda. Francusko-italijanska grupa EssilorLuxottica, poznata po brendovima Ray-Ban i Oakley, objavila je da su joj prihodi u prvom tromjesečju porasli 10,8 posto prema usporedivom kursu. Ukupni prihodi dosegli su 7,13 milijardi eura, čime je kompanija ispunila i premašila očekivanja tržišta. Za snažan rezultat najzaslužniji je rast prodaje pametnih naočala s umjetnom inteligencijom, koje su nadmašile tradicionalne proizvode poput sunčanih naočala i kontaktnih sočiva. Najveći skok zabilježen je u Sjevernoj Americi, ključnom tržištu kompanije, gdje je prodaja porasla 12,5 posto. I ostale regije ostvarile su stabilan jednoznamenkasti rast, što potvrđuje snažnu globalnu potražnju. Posebno su se istakli brendovi Ray-Ban i Oakley, čiji je rezultat pogurala ponuda AI naočala nastalih u saradnji s Metom. Glavni izvršni direktor Francesco Milleri i njegov zamjenik Paul du Saillant poručili su da kompanija treće tromjesečje zaredom bilježi dvoznamenkasti rast. Rezultati potvrđuju pozitivan zamah iz prošle godine, kada je kompanija ostvarila rast prodaje od 11,2 posto na godišnjem nivou. Tada je prodano više od sedam miliona komada pametnih naočala, što je dodatno učvrstilo poziciju kompanije na tržištu nosive tehnologije. EssilorLuxottica ujedno je potvrdila ranije projekcije koje predviđaju rast prihoda i operativne dobiti u idućih pet godina. Kompanija se sve snažnije širi izvan tradicionalne optičke industrije te se profilira kao tehnološka i zdravstvena kompanija. Uz saradnju s Metom, razvija i druge proizvode poput Nuance Audio naočala s ugrađenim slušnim pomagalima. Time EssilorLuxottica jasno pokazuje ambiciju da postane jedan od vodećih igrača na tržištu nosive tehnologije. EssilorLuxottica raste u trenutku kada globalno tržište pametnih naočala snažno ubrzava. Analitičari procjenjuju da će vrijednost tržišta proširene i virtualne stvarnosti porasti s oko 21 milijarde dolara u 2025. na gotovo 25 milijardi dolara u 2026. godini. Neke dugoročne prognoze govore o tržištu vrijednom više od 62 milijarde dolara do 2035. Veliki potencijal privlači i druge tehnološke kompanije. Google priprema vlastite pametne naočale, dok se na sličnim uređajima navodno rade Apple i Samsung. Unatoč tome, Ray-Ban Meta modeli tokom 2025. držali su oko 90 posto tržišta AI pametnih naočala.