Musk lansirao aplikaciju platforme X za televizore
Marx.ba Jedna od ideja Elona Muska prilikom preuzimanja Twittera, odnosno platforme X, kako je u međuvremenu preimenovao ovu mrežu, jest razvoj tzv. aplikacije za sve. Po uzoru na kineski WeChat Musk želi da X bude puno više od same društvene mreže te njegove ambicije idu u smjeru finansijskog servisa, platforme za videozapise, komunikacijske aplikacije itd. Kao dio tog plana, Musk je predstavio beta verziju aplikacije X za televizore. Ova aplikacija na početku je dostupna za Android TV, Google TV, Amazon Fire TV i LG TV (webOS) uređaje, ali čini se kako još nije dostupna svim korisnicima tih uređaja. Također, još nije dostupna niti na Samsungovih pametnim televizorima, niti na Apple TV-u, no kako je Musk najavio da bi X TV uskoro mogao biti dostupan na većem broju uređaja, za pretpostaviti je kako će ovu aplikaciju moći preuzeti i vlasnici spomenutih uređaja. Za pristup sadržaju na X TV-u potreban je, naravno, profil na Muskovoj društvenoj mreži, a unutar aplikacije prikazivat će se različiti videozapisi koje algoritam odredi na temelju vaše prijašnje aktivnosti. Korisnici će u aplikaciji moći pristupiti i nekim originalnim emisijama poput Tucker Carlosova showa te sadržaju Tesle i SpaceX-a. Također, dostupne su i opcije poput Replay TV i Startover TV, kao i Free Cloud DVR putem kojeg korisnici mogu pohraniti do 100 sati snimljenog sadržaja. U opisu aplikacije na Play Storeu stoji kako X TV može zamijeniti tradicionalne set top boxove nudeći različitu selekciju kanala uživo, uključujući filmove, muziku, vijesti, sport i vrijeme. Također, naglašava se kako ova platforma donosi novo iskustvo pristupa sadržaju na X-u, s jedinstvenim sadržajem koji će biti dostupan na televizorima u dnevnim sobama. Iako je Musk tek sada objavio dostupnost beta verzije X-a za televizora, ova je aplikacija dostupna već nekoliko dana. Prve recenzije i dojmovi korisnika nisu toliko pozitivni, pogotovo oko preporučenog sadržaja koji im se prikazuje, ali kako je riječ o beta verziji aplikacije, jasno je kako s vremenom možemo očekivati njena poboljšanja. Osim što će korisnicima dati još jedan način za pristup ovoj platformi, u ovoj kompaniji nadaju se kako će to biti još jedno mjesto na kojem će oglašivači moći plasirati svoje oglase, što bi trebalo utjecati i na prihode od oglašavanja platforme X. Ti su prihodi od kada je Musk preuzeo kompaniju u velikom padu, zbog čega je vlasnik ove kompanije nedavno čak podigao i tužbu protiv nekih velikih kompanija koje su se, prema tvrdnjama iz optužnice, nezakonito udružili u bojkotu njegove platforme, što je utjecalo na više milijardi dolara finansijskih gubitaka za X, piše Zimo.
Velike društvene mreže i izdavači ne daju Appleu podatke za obuku umjetne inteligencije
Marx.ba Manje od tri mjeseca prošlo je od trenutka kad je Apple potiho predstavio alat za izdavače pomoću kojeg mogu uskratiti dozvolu korištenja njihovih podataka za obuku umjetne inteligencije. Brojne istaknute novinske kuće i društvene platforme odlučile su iskoristiti tu mogućnost. Kako piše Wired, na tom popisu su Facebook, Instagram, Craigslist, Tumblr, New York Times, Financial Times, Atlantic, Vox Media, USA Today i Condé Nast, između ostalih. Odbijenice odražavaju značajan pomak u percepciji i korištenju robotskih pretraživača koji su pretraživali web desetljećima. Sada kada ti botovi igraju ključnu ulogu u prikupljanju podataka za obuku umjetne inteligencije, postali su zona sukoba oko intelektualnog vlasništva i budućnosti weba. Nova uloga za dobri stari robots.txt Alat Applebot-Extended proširenje je Appleovog bota za indeksiranje weba koji izričito omogućuje vlasnicima web stranica uskraćivanje dozvole za korištenje njihovih podataka pri obuci umjetne inteligencije. Izvorni Applebot, najavljen 2015., u početku je indeksirao web za Appleove proizvode za pretraživanje kao što su Siri i Spotlight. U Appleu tvrde kako Applebot-Extended poštuje prava izdavača. Uskraćivanje dozvole ne ometa indeksiranje web odredišta jer bi to dovelo do problema u radu tražilice, ali ne prikuplja podatke za treniranje Appleovih velikih jezičnih modela i drugih projekata generativne umjetne inteligencije. Izdavači mogu blokirati Applebot-Extended ažuriranjem tekstualne datoteke na svojim web stranicama poznate kao Robots Exclusion Protocol (robots.txt). Ova je datoteka desetljećima upravljala načinom na koji botovi stružu web. Omogućuje vlasnicima web stranica blokiranje ili dopuštanje robota od slučaja do slučaja. Iako ne postoji zakonska obveza za botove da se pridržavaju onoga što piše u tekstualnoj datoteci, usklađenost je dugotrajna norma, koju se ipak povremeno krši. Razmjerno malo blokada Applebot-Extended toliko je nov da ga još relativno malo web stranica blokira. Startup za otkrivanje umjetne inteligencije Originality AI analizirao je uzorak od 1.000 web stranica s velikim prometom. Otkrio je kako približno sedam posto blokira Applebot-Extended. Pretežno su to bile novinske i medijske kuće. Servis AI Dark Visitors provela je vlastitu analizu na uzorku od 1.000 web stranica s velikim prometom, otkrivši kako je približno šest posto imalo blokiran bot. Novinar Ben Welsh otkrio je kako nešto više od četvrtine web stranica s vijestima koje je ispitao (294 od 1.167 publikacija uglavnom na engleskom jeziku sa sjedištem u SAD) blokiraju Applebot-Extended. Za usporedbu, 53 posto web stranica s vijestima u njegovom uzorku blokira OpenAI-jev bot. Google je prošlog septembra predstavio vlastiti bot specifičan za umjetnu inteligenciju, Google-Extended, kojeg blokira gotovo 43 posto tih stranica. Čini se kako se velika većina vlasnika web stranica ili ne protivi Appleovim praksama obuke umjetne inteligencije ili nisu svjesni kako je mogu blokirati. Strategija pritiska? Prošle je godine New York Times objavio kako Apple pokušava sklopiti ugovore o umjetnoj inteligenciji s izdavačima. Od tada su konkurenti kao što su OpenAI i Perplexity najavili partnerstva s raznim novinskim kućama, društvenim platformama i drugim popularnim web stranicama. Moguće je kako je uskraćivanje dozvole dio strategije kako bi bio sklopljen sporazum o partnerstvu. Pošto robots.txt treba uređivati ručno, a ima sve je više alata koji traže materijale za obuku umjetne inteligencije, može biti zahtjevno održavati ažuran popis blokiranih. New York Times – koji tuži OpenAI zbog kršenja autorskih prava – kritičan je prema Applebot-Extendedu i sličnim alata zbog toga što preskaču direktno traženje dozvole za korištenje autorskih prava i intelektualnog vlasništva, prenosi Tportal.
Znate li kako prepoznati slike koje je napravila umjetna inteligencija
Marx.ba S razvojem cijelog niza različitih alata koji koriste generativnu umjetnu inteligenciju, internet je preplavljen umjetno stvorenim i dorađivanim fotografijama i videima. I dok se dio tih umjetnih tvorevina koristi za zabavu, dio ih je stvoreno s namjerom da prikažu lažne događaje ili osobe. Prve verzije tih alata su bile dobre, ali je ipak bilo lako prepoznati “lažnu” sliku ili video. No, kako se ti alati usavršavaju, postaje sve teže prepoznati što je stvarno, a šta umjetno stvoreno. Dobra je vijest da je još uvijek moguće identificirati umjetno stvorene slike i videe. Loša je vijest što je to postalo teže nego ikad. Čak je i stručnjacima koji rade u tom području sve teže prepoznati umjetno stvorenu fotografiju. Oni se često služe AI detektorima ne bi li pronašli sitnice na fotografijama ili videima koje ne odgovaraju stvarnosti ili koje otkrivaju da se radi o umjetno stvorenoj fotografiji. Ovi alati koriste prije svega analizu kako bi ispitali uzorke piksela na samoj fotografiji ili videu, te utvrdili kolika je vjerovatnost da je slika stvorena pomoću umjetne inteligencije. To znači da je na čovjeku na kraju da ocijeni je li neka fotografija stvarna ili ne, jer ni softver ne može biti potpuno siguran. Nažalost, ni ljudsko oko, ma koliko istrenirano bilo, ne može uvijek prepoznati fotografiju stvorenu pomoću umjetne inteligencije. Šanse da će se to dogoditi su otprilike pola-pola. No, u kombinaciji s AI detektorom, to bi moglo biti najbolje rješenje. Neki od AI detektora koji se mogu koristiti su AI or Not, Hive Moderation, SDXL Detector i Illuminarty. Ni oni neće uvijek dati u potpunosti tačne rezultate, ali će pomoći da čovjek prepozna većinu umjetno stvorenih slika. No, ako nemate priliku koristiti AI detektor, postoji nekoliko tehnika koje je moguće koristiti i tako si pomoći u identifikaciji. Neka vam Google pomogne Google je vrijedan alat u identifikaciji AI stvorene i stvarne fotografije. Jedan od najlakših načina je pomoću obrnute pretrage slike. Jednostavno se u Googleovu tražilicu učita sumnjiva slika i zatraži od Googlea da pronađe takve i slične fotografije. Ako se u rezultatima pokažu fotografije u velikom broju koje se razlikuju od vaše sumnjive fotografije, velika je vjerovatnost da se radi o AI manipuliranoj fotografiji. Druga je opcija u Googleovoj tražilici kliknuti na opciju “O slici” koja daje više kontekstualnih informacija poput kad je slika prvi put zabilježena u Googleovom pretraživanju, gdje se pojavila i gdje se sve koristila. Pouzdajte se u vlastite oči Uzmite sebi nešto vremena i dobro proučite sliku ili video. Iako su alati koji stvaraju AI fotografije izuzetno dobri, još uvijek im se potkradaju greške. Upravo su te greške ono što vam može sugerirati da se radi o “lažnoj fotografiji”. To su pogreške poput previše ili premalo prstiju na rukama/nogama, kosa koja izgleda savršeno, neprirodan položaj ruku/nogu/glave, besmisleni tekst ili pak iskrivljeni objekti u pozadini. Ako zumirate u fotografiju možda ćete primijetiti da su određeni dijelovi izuzetno jasni, dok su drugi nelogično zamućeni. Slova na natpisima u pozadini znaju biti iskrivljena ili samo podsjećati na slova, ali pomnijim pregledom možete utvrditi da su iz različitog pisma. AI pismenost Kako AI alati budu napredovali, ono što će najviše pomoći u identifikaciji pravih i umjetno stvorenih slika i videa bit će AI pismenost. Tačnije, kritička procjena onoga što vidite, provjera porijekla i izvora sadržaja, ali i poznavanje kako sama generativna umjetna inteligencija funkcionira. Započnite tako što ćete se zapitati o izvoru dotične slike i kontekstu u kojem se pojavljuje. Ko je objavio sliku? Što o tome govori popratni tekst (ako postoji)? Jesu li drugi ljudi ili mediji objavili sliku? Kako se osjećate zbog slike ili teksta koji je prati? Ako vam se čini da je osmišljeno da vas razbjesni ili namami, razmislite zašto. Ako niste sigurni, radije uzmite nekoliko minuta i provjerite, pitajte još nekoga da pogleda i kaže vam svoje mišljenje. Dva para očiju uvijek vide više i bolje, prenosi Zimo.
Otkrijte metaverse: Virtuelni svjetovi koji mijenjaju našu stvarnost
Marx.ba Metaverse nije samo novi buzzword u tech svijetu – to je potencijalno nova stvarnost koja spaja digitalno i fizičko na načine koje dosad nismo mogli ni zamisliti. Zamislite svijet u kojem se možete teleportirati iz svoje dnevne sobe u virtualni koncert, družiti se s prijateljima iz cijelog svijeta na plaži koja ne postoji ili čak pohađati predavanja u virtuelnim kampusima inspiriranim Hogwartsom. Ako ste ikad gledali Matrix ili Ready Player One, već imate predodžbu o tome o čemu pričamo, objašnjava portal Geek. No, za razliku od filmova, metaverse nije samo naučna fantastika; to je stvarnost koja se oblikuje pred našim očima. Pa, što je točno metaverse i zašto su svi toliko uzbuđeni oko njega? Šta tačno znači metaverse? Pojam “metaverse” dolazi od kombinacije grčkih riječi “meta” (što znači “izvan” ili “preko”) i “universe” (svemir). Dakle, metaverse možemo shvatiti kao “svemir izvan” našeg stvarnog svijeta – digitalni prostor koji postoji paralelno s našom fizičkom stvarnošću. No, nemojte se zbuniti; metaverse nije samo jedna stvar, već mreža međusobno povezanih virtuelnih svjetova, aplikacija i platformi gdje korisnici mogu komunicirati, raditi, igrati se i čak zarađivati. Kad govorimo o metaversu, često ga miješamo s pojmovima poput virtuelne stvarnosti (VR) i proširene stvarnosti (AR). Međutim, postoji ključna razlika. VR nas potpuno uranja u digitalni svijet koristeći VR naočale, blokirajući vanjski svijet. S druge strane, AR koristi tehnologiju poput pametnih naočala ili mobilnih uređaja za dodavanje digitalnih elemenata u našu fizičku stvarnost (sjetite se igre Pokémon GO). Metaverse je mnogo više od toga, on integrira oba koncepta u zajednički digitalni ekosistem u kojem možete prelaziti između virtuelnih i fizičkih iskustava. Razlikuje se od igara kao što su Fortnite ili Minecraft, koje, iako pružaju bogata digitalna iskustva, nisu međusobno povezane ili interoperabilne na način na koji se zamišlja metaverse. Zamislite metaverse kao virtuelni internet – platformu koja omogućuje korisnicima da se slobodno kreću između različitih aplikacija i svjetova, bez potrebe za napuštanjem jednog da bi ušli u drugi. Tehnološka osnova metaversa Metaverse se temelji na nekoliko ključnih tehnologija koje omogućuju njegovo funkcioniranje. Prva među njima je blockchain – digitalna knjiga koja bilježi transakcije i omogućava sigurno pohranjivanje podataka. Kriptovalute poput Bitcoina ili Ethereuma igraju važnu ulogu u metaversu kao glavni oblik plaćanja, dok NFT-ovi (nezamjenjivi tokeni) omogućuju digitalno vlasništvo nad jedinstvenim virtuelnim dobrima poput umjetnina, odjeće za avatara ili čak virtuelnih nekretnina. VR i AR tehnologije također su ključne komponente Metaversa, omogućujući stvaranje impresivnih virtuelnih svjetova. Moderne VR naočale, rukavice s povratnim informacijama i drugi haptički uređaji omogućuju korisnicima da se potpuno urone u digitalna okruženja i osjete ih kao stvarne. AR uređaji, s druge strane, omogućuju korisnicima da dodaju digitalne elemente u svoju fizičku okolinu, stvarajući mješovitu stvarnost. Brze 5G mreže i edge computing igraju ključnu ulogu u omogućavanju metaversa da funkcionira glatko i brzo. 5G omogućuje prijenos velikih količina podataka u stvarnom vremenu, dok edge computing pomiče obradu podataka bliže korisnicima, smanjujući kašnjenja i povećavajući pouzdanost mreža unutar metaversa, piše Geek. Kako metaverse mijenja našu stvarnost? Metaverse ima potencijal da drastično promijeni mnoge aspekte naših života, počevši od načina na koji se družimo. Virtuelna druženja, koncerti i konferencije omogućuju nam da se susrećemo s ljudima iz cijelog svijeta bez napuštanja svojih domova. U metaversu, možete se pridružiti prijateljima na virtualnoj plaži, pohađati koncert svog omiljenog benda ili sudjelovati na konferenciji sa stručnjacima iz različitih područja – sve to uz jednostavan klik miša. Ekonomski, metaverse otvara potpuno nove mogućnosti. Digitalne trgovine omogućuju kupovinu i prodaju virtuelne robe, dok tržišta rada u metaversu omogućuju korisnicima da zarađuju stvarni novac obavljajući digitalne poslove. Virtuelne nekretnine postaju vrijedna imovina, a pojedinci i kompanije sve više ulažu u digitalne zemlje i prostore unutar različitih Metaversa. Obrazovanje također ima ogromne koristi od Metaversa. Virtuelne učionice omogućuju učenicima i studentima iz cijelog svijeta da učestvuju u interaktivnim lekcijama, radionicama i simulacijama. Bez obzira na to gdje se nalazite, možete se priključiti virtuelnom razredu, učiti kroz iskustvo i čak učestvovati u laboratorijskim vježbama u potpuno digitalnom okruženju. Ko stvara metaverse? I zašto je to važno? Metaverse nije projekt jedne kompanije, već kolektivni napor mnogih igrača u tehnološkom svijetu. Najpoznatiji među njima su Meta, Microsoft, Google, Apple, i druge velike kompanije koje ulažu značajna sredstva u razvoj svojih verzija metaversa. Meta, na primjer, vidi metaverse kao sljedeći korak u evoluciji društvenih mreža i digitalne komunikacije, dok Microsoft fokus stavlja na poslovne aplikacije i virtuelne radne prostore. Google i Apple, s druge strane, usredotočeni su na proširenu stvarnost i kako ona može proširiti naše svakodnevne aktivnosti. No, ključna razlika koja oblikuje budućnost metaversa leži u konceptima otvorenih i decentraliziranih metaversa naspram centraliziranih platformi. Otvoreni metaversi zagovaraju ideju da nijedna kompanija ne bi trebala imati monopol nad cijelim digitalnim svijetom, već da bi svako trebao imati mogućnost učestvovati i graditi unutar njega. S druge strane, centralizirani metaversi kontrolirani su od strane velikih korporacija, što postavlja pitanja o vlasništvu, kontroli i monetizaciji. Startupi i zajednice također igraju ključnu ulogu u oblikovanju Metaversa. Mnogi mali igrači koriste blockchain tehnologiju za stvaranje decentraliziranih svjetova u kojima korisnici imaju stvarnu kontrolu nad svojim podacima i digitalnim dobrima. Ovo su zanimljive alternative velikim korporativnim projektima, jer omogućuju veću slobodu i fleksibilnost za krajnje korisnike. Ukratko, borba za budućnost Metaversa nije samo tehnološka, već i filozofska. Izazovi i kontroverze: Metaverse nije samo zabava i igre Kao i svaka nova tehnologija, metaverse dolazi sa svojim izazovima i kontroverzama. Jedan od najvećih izazova je privatnost i sigurnost. Kako više ljudi počinje provoditi vrijeme u virtuelnim svjetovima, pitanja o tome ko kontrolira naše podatke i kako su oni zaštićeni postaju sve relevantnija. U metaversu, korisnici stvaraju ogromne količine osobnih podataka, od interakcija s drugim korisnicima do digitalnih kupovina, što predstavlja rizik od hakiranja i zloupotrebe. Psihološki efekti također su zabrinjavajući. Postoji strah da bi ljudi mogli postati ovisni o virtuelnim svjetovima, koristeći ih kao bijeg od stvarnosti ili kao zamjenu za stvarne društvene interakcije. Ovo može dovesti do društvene izolacije i drugih mentalnih problema. Ekonomske i etičke dileme također su prisutne. Digitalni rad u metaversu može stvoriti nova radna mjesta, ali postavlja pitanja
Xiaomi 14T i Xiaomi 14T Pro: Procurile specifikacije i cijene
Marx.ba Kako se bliži jesen, dolazi i sezona predstavljanja Xiaomijevih „T“ modela. U već prilično široku ponudu različitih modela, Xiaomi će ubaciti još dva. Tako ćemo u septe,bru ugledati Xiaomi 14T i Xiaomi 14T Pro uređaje, koji će naslijediti prošlogodišnje 13 i 13T modele. Zahvaljujući Najnovijem curenju informacija, tu su osnovne specifikacije obaju modela, kao i njihove cijene na evropskom tržištu. Oba uređaja dolaze sa 6,67-inčnim zaslonom rezolucije 1220 x 2712 točaka, 144 Hz stopom osvježavanja i 4000 nita pozadinskog osvjetljenja. Xiaomi 14T pokretat će MediaTek Dimensity 8300 Ultra, a Xiaomi 14T Pro Dimensity 9300+ procesor. Za sada je poznato da će kod oba modela u ponudi biti 12 GB RAM-a u kombinaciji s 256 i 512 GB interne memorije. Xiaomi 14T donosi 1/1.56″ Sony’ IMX906 senzor, 50 MP telefoto kameru s 2.6x optičkog povećanja i 4x povećanje s “optičkim ekvivalentom”. Ovo u prijevodu znači zumiranje pomoću crop faktora senzora. Tu je i 12 MP ultraširougaona kamera s uglom pokrivanja od 120 stepeni. Xiaomi 14T Pro donosi 1/1.31 Light Fusion 900 senzor s 2x optičkog povećanja (ekvivalent), dok su ostale kamere iste. Obojica dolaze s 32 MP selfie kamerom baterijom kapaciteta 5,000 mAh. Tu su još i IP68 certifikati otpornosti na vlagu i prašinu, a Pro model donosi i podršku za novi Wi-Fi 7 standard. Obični će se morati zadovoljiti s Wi-Fi 6E. Cijena na EU tržištu bi trebala iznositi 649 eura za Xiaomi 14T (12/256 GB) te 899 eura za Xiaomi 14T Pro (12/512 GB), piše Mob.
Za prave avanturiste: Garmin Enduro 3 može izdržati i do 90 dana bez punjenja
Marx.ba Garmin je predstavio Enduro 3, lagani GPS pametni sat opremljen s naprednim funkcijama za vježbanje, performanse i navigaciju, a koji se posebno ističe dugotrajnom baterijom na solarno punjenje. S težinom od samo 63 grama i do 320 sati autonomije u GPS načinu rada sa solarnim punjenjem, Enduro 3 postavlja svakako postavlja nove standarde u autonomiji pametnih satova. Naime, kao što i Garmin rado ističe u svojim materijalima, jedna od ključnih karakteristika ovog sata upravo poboljšana solarna leća koja omogućuje više nego dvostruko veću solarnu snagu u usporedbi s prethodnim modelom. U pametnom načinu rada, baterija može trajati do 90 dana, što ga čini idealnim za duže avanture u prirodi. Enduro 3 dolazi s brojnim naprednim funkcijama za sportiste, uključujući VO2 max analizu prilagođenu stazi, dinamičko kružno rutiranje i alat ClimbPro koji pruža informacije o usponima u stvarnom vremenu. Za dodatnu sigurnost i udobnost, sat je opremljen LED svjetiljkom s promjenjivim intenzitetom osvjetljenja i crvenim svjetlom. Navigacija je također unaprijeđena s TopoActive kartama i funkcijom NextFork Map Guide, koja pokazuje udaljenost do sljedećeg raskrižja na stazi. Sportisti mogu koristiti unaprijed učitane karte za hiljade golf terena i skijališta širom svijeta, kao i kreirati prilagođene rute putem aplikacije Garmin Connect. Osim sportskih funkcija, Enduro 3 nudi 24-satno praćenje zdravlja, uključujući HRV status, Pulse Ox, praćenje sna, nivoa energije i stresa. Sat podržava i više od desetak različitih sportskih profila, uključujući plivanje, biciklizam, golf i skijanje. Sportisti također mogu pratiti animirane vježbe snage, joge i pilatesa direktno na satu. Uz sve to, Garmin Enduro 3 omogućuje korisnicima dvosmjernu razmjenu tekstualnih poruka putem aplikacije Garmin Messenger, kao i brzo dijeljenje lokacija i vježbi s drugim Garmin uređajima. Tu su i pametne obavijesti, sigurnosne opcije poput automatskog otkrivanja nesreći te beskontaktno plaćanje putem Garmin Paya. Cijena za Garmin Enduro 3 iznosi 900 eura, piše Bug.
In-car gaming: Sprema li se revolucija zabave u vozilu, treba biti na oprezu
Marx.ba Volkswagen se, nakon nekoliko drugih proizvođača automobila, priprema unijeti više zabave u automobile integracijom igara u nekoliko svojih modela vozila. VW kroz partnerstvo sa švicarskom kompanijom AirConsole, gaming platformom poznatom po širokom rasponu od 130 igara, uključujući utrke, sportove, zagonetke i kvizove, započinje integraciju na nekoliko evropskih tržišta za mjesec dana, s planovima proširenja na više zemalja do kraja godine. Platforma AirConsole bit će dostupna putem infotainment zaslona Volkswagenovih električnih vozila poput ID.7, ID.5, ID.4 i ID.3, kao i hibridnih modela poput Passata, Tiguana, Golfa i Golf Estatea. Ovaj sistem pretvara infotainment sistem vozila u igraću konzolu, dok mobiteli služe kao kontroleri. Za igranje korisnici jednostavno trebaju skenirati QR kôd na zaslonu kako bi povezali svoje telefone sa sistemom. Platforma podržava i single-player i multiplayer načine igre, a preporuka je putnicima da uživaju u igrama zajedno s vozačem samo tokom zaustavljanja ili punjenja vozila. Audi, putem svoje podružnice Holoride, istražuje primjenu virtuelne stvarnosti za obogaćivanje automobilskog zabavnog iskustva. Holorideova tehnologija kombinira VR slušalice s real-time povratnim informacijama iz vozila, pružajući putnicima na zadnjem sjedištu imerzivno igračko iskustvo koje reagira na kretanje automobila. BMW je također prepoznao potencijal ove tehnologije, najavljujući suradnju s AirConsoleom kao idealno rješenje za svoje zakrivljene zaslone u modelima poput iX-a. Integracija igara u vozila nije samo pitanje zabave – ona predstavlja poslovnu priliku za proizvođače automobila da se diferenciraju na tržištu i generiraju nove, stalne prihode kroz modele pretplate i partnerstva s developerima igara. AirConsoleov model podjele prihoda od pretplate mogao bi Volkswagenu osigurati stabilan izvor dodatnih prihoda. Istraživanje kompanije Statista predviđa da će do 2025. godine gotovo trećina novoregistriranih automobila nuditi mogućnost asistirane vožnje, što otvara nove perspektive za in-car gaming. U kontekstu sve veće autonomije vozila, igranje u automobilu postaje ključni element budućnosti automobilske industrije i mobilnosti općenito. Ova transformacija ne samo da mijenja način na koji se danas percipiraju i koriste vozila već i otvara nove mogućnosti za inovacije, poslovne modele i vozačko iskustvo. Trend nije prošao nezapaženo kod stručnjaka koji brinu o sigurnosti u prometu jer novi dodatak vozilima sa sobom nosi i značajne sigurnosne izazove. Igranje igara u automobilu, kao dio šireg trenda naprednih infozabavnih sistema, predstavlja potencijalno ozbiljnu smetnju za vozače. Istraživanja pokazuju da interakcija s ovim sistemima, bilo putem zaslona osjetljivih na dodir ili glasovnih naredbi, može značajno odvratiti pažnju vozača od ceste. Posebno su ugroženi stariji vozači, kojima treba više vremena za upravljanje ovim tehnologijama. Kognitivno opterećenje koje stvara igranje igara ili korištenje drugih naprednih funkcija infozabavnog sistema može znatno smanjiti vozačevu sposobnost reagiranja na prometne situacije. Iako “in-car gaming” obećava revoluciju u automobilskoj zabavi, posebno u kontekstu autonomnih vozila budućnosti, trenutno predstavlja značajan sigurnosni rizik. Stoga je ključno da se ove funkcije koriste odgovorno, prvenstveno kada vozilo nije u pokretu, piše Bug.
Vijest koju ljubitelji videoigara s nestrpljenjem iščekuju: Stiže Pro verzija PlayStationa 5
Marx.ba Ljubitelji PlayStationa s nestrpljenjem iščekuju predstavljanje Pro verzije Sonyjeve igraće konzole. Iako se o njoj govori već dugo vremena, iz Sonyja do sada nisu objavljene nikakve informacije, niti su potvrdili razvoj tog uređaja. Dok u Sonyju šute, na nedavno završenom sajmu Gamescom koji je održan u Njemačkoj, PlayStation 5 Pro bio je jedna od čestih tema razgovora među posjetiteljima i developerima. Prema informacijama koje su kružile ovim gamerskim sajmom, čini se kako su studija za razvoj videoigara već dobili developerske verzije ove konzole kako bi na vrijeme mogli pripremiti svoje igre za njeno lansiranje. Svi dosadašnji podaci tako upućuju na to da bi se ova verzija PlayStationa 5 na policama trgovina mogla pojaviti do kraja ove godine, dakle taman na vrijeme za božićni šoping. Prije toga, vjerovatno do kraja septembra, kompanija bi trebala održati State of Play stream, na kojem Sony obično predstavlja novitete poput igara, ali i hardvera tako da postoji mogućnost da ćemo već za kojih mjesec dana saznati kako izgleda nabrijana verzija japanske konzole. Što se cijene tiče, jasno je kako će taj model biti skuplji od aktuelne verzije te mediji govore o ciframa od 600 pa potencijalno čak i 700 dolara. Što se tiče poboljšanja koje bi Pro konzola trebala donijeti, glasine govore da ne treba očekivati toliko snažniji procesor, već da se nadogradnje prvenstveno odnose na bolju grafiku – spominje se da bi grafičke performanse mogle biti bolje do 45 posto, dok bi performanse ray tracinga mogle biti dva ili čak tri puta bolje. Također, Sony bi navodno trebao koristiti i vlastitu tehnologiju za upscaling i poboljšanje kvalitete slike tako da bi neki naslovi mogli još intenzivnije koristiti ray tracing, dok bi druge igre mogle imati veću frekvenciju osvježavanja ili još oštriji prikaz slike. Dok Sony priprema nadogradnju i poboljšanje aktualne verzije svoje konzole, Nintendo već godinama radi na potpuno novoj generaciji Switcha. Switch 2 ili kako će se već ta konzola zvati, u prodaji bi se trebao pojaviti negdje tokom sljedeće godine. Osim ove dvije kompanije, za očekivati je kako i Microsoft priprema jaču verziju aktualne generacije Xboxa, no nije poznato kada bi se takva konzola mogla pojaviti na tržištu, piše Zimo.
Samsung navodno radi na još tanjem preklopnom telefonu: Mogao bi izaći uskoro
Marx.ba Samsungova nadolazeća “tanka” verzija Galaxy Z Fold6 mogla bi stići ranije nego što se očekivalo uz nekoliko dodatnih nadogradnji. Tri nova izvještaja o Samsungovom Galaxy Z Fold6 “Slim” otkrivaju nove detalje o uređaju, uključujući njegov potencijalni datum izlaska. Prema The Chosun Daily, Samsung planira izdati Galaxy Z Fold 6 “Slim” u Južnoj Koreji 25. septembra, izvještava 9to5Google. Uređaj se navodno odlučio za dizajn debljine “nešto više” od 10 mm s većim zaslonima od 6,5 inča i 8 inča. Samsung je očito činio “sve što je mogao da ga učini čak 0,1 milimetar tanjim”. Elec je ranije ovog mjeseca izvijestio da je Samsung završio razvoj pozadinske ploče od titana (iza zaslona) za “Slim”, ali još nije odlučio hoće li uređaj u konačnici koristiti titan ili čelik, iako bi titan bolje odgovarao Samsungovim nastojanjima za smanjenje težine sklopivog elementa. Konačno, Galaxy Club kaže da Samsung konačno nadograđuje kameru ispod zaslona u Galaxy Z Fold 6 “Slim” s boljim senzorom. Točnije, kamera od 5 MP dolazi na mjesto senzora od 4 MP koji je u upotrebi od Galaxy Z Fold 3 iz 2021. Očekuje se da će Samsung lansirati “Slim” samo u Koreji i Kini, dok će Galaxy Z Fold6 nastaviti prodavati u ostatku svijeta.
Xiaomi bilježi rast prihoda: Poznato i koliko su prodali električnih automobila
Marx.ba Xiaomi je objavio finansijski izvještaj za drugo tromjesečje 2024. godine koje pokazuju porast ukupnog prihoda i dobiti, potaknut ponajviše snažnom prodajem pametnih telefona i električnih vozila. Naime, prihodi od prodaje pametnih telefona između aprila i juna iznosili su oko 5,8 milijardi eura, što je za 27 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Xiaomi je u tom periodu isporučio 42,2 miliona mobitela, u što se ubrajaju i modeli podbrendova Redmi i Poco koji su popularni među mlađim korisnicima. Što se tiče pametnih telefona u premium segmentu, oni su činili 22,1 posto svih isporuka, što predstavlja značajan godišnji rast. No, treba imati na umu da ovaj segment uključuje i sve modele samo za kinesko tržište koji se prodaju po cijeni većoj od 380 eura. Xiaomi ostaje treći najveći proizvođač pametnih telefona na svijetu 16. uzastopno tromjesečje, odmah iza Applea i Samsunga. Međutim, kineska kompanija je među vodeće dvije na tržištima Latinske Amerike i Bliskog Istoka, s udjelom od 18,6, odnosno 21,2 posto. Ukupan broj korisnika u Xiaomijevom ekosistemu iznosi 676 miliona, što je povećanje od 11,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kad je, pak, riječ o električnim vozilima, Xiaomi je od aprila ove godine prodao 27.307 automobila modela SU7. U tom segmentu uprihodili su nešto više od 800 miliona eura, ali i dalje posluju s gubitkom od 1,6 milijardi eura, prenosi Bug.