BMW testira humanoidne robote
Marx.ba Proizvođač automobila BMW pionir je u korištenju humanoidnih robota u proizvodnji automobila u svojoj američkoj tvornici u Spartanburgu u Južnoj Karolini, objavila je kompanija u utorak. Njemački proizvođač automobila uspješno je testirao humanoidnog robota Figure 02, koji postavlja dijelove od lima u radionicu u stvarnim proizvodnim uvjetima, tokom nekoliko sedmica u tvornici. – Razvoj na području robotike je vrlo perspektivan. S ranom probnom operacijom sada utvrđujemo moguće primjene humanoidnih robota u proizvodnji, rekao je direktor proizvodnje Milan Nedeljković Prema BMW-u, za proizvodni korak o kojem je riječ potrebna je posebna taktilna sposobnost. Dvonožni robot Figure 02, opremljen ljudskim rukama, može hodati i postavljati razne složene dijelove s milimetarskom preciznošću. Idealno je prilagođen za fizički zahtjevne, zamorne ili nesigurne zadatke. BMW i kalifornijski proizvođač robota Figure sada ga planiraju pripremiti za buduće primjene i dalje ga razvijati.
AI summit u Sarajevu okuplja svjetske tech stručnjake, među njima i bivši direktor Deutsche Telekoma
Marx.ba U Sarajevu će 5. i 6. septembra 2024. godine biti održan prvi regionalni AI samit, pod simboličnim nazivom “Kiss the Future”. Samit organizuje Blum Institut, a uz pokroviteljstvo Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te generalno sponzorstvo UniCredit Banke. Samit će se održati u Narodnom pozorištu Sarajevo, a okupit će brojne regionalno i globalno vodeće stručnjake i inovatore iz oblasti razvoja i upravljanja tehnologijama i umjetnom inteligencijom. Događaj će biti prilika za diskusiju o ključnim aktuelnim temama, kao što su razvoj i primjena umjetne inteligenciju u zdravstvu, telekomunikacijama, ekologiji, investicijama, javnom sektoru itd. Također u sklopu ovog događaja su dodatno planirane i brojne konkretne radionice sa fokusom na primjenu umjetne inteligencije u industrijama kao što su marketing, video i foto produkcija, e-commerce i sl. Učešće na ovom događaju u ulozi paneliste je potvrdio i Dirk Woessner, bivši direktor Deutsche Telekoma. Nakon višegodišnje uspješne poslovne karijere na rukovodećim mjestima, Dirk trenutno obnaša funkciju generalnog direktora u globalnoj investicijskoj kompaniji Warburg Pincus u Berlinu, gdje upravlja investicijama upravo u tehnološke i telekomunikacijske projekte. Na događaju će učestvovati i Leo Kärkkäinen, profesor za ugradbene AI sisteme na Univerzitetu u Istočnoj Finskoj, koji je karijeru započeo u Nokijinom istraživačkom centru 1996. godine, a tokom 25 godina u Nokiji obnašao je različite vodeće uloge, te nosi velike zasluge za uspjehe ove kompanije. Nedavno je bio vodeći stručnjak za umjetnu inteligenciju u Huaweiju u Berlinu, a trenutno se fokusira na razvoj i primjenu AI sistema, uključujući društvene promjene pri integraciji istih. Na summitu će također u svojstvu panelista i govornika učestvovati brojni priznati tech i biznis stručnjaci, a među njima i Jens Dommel (AWS), Otto Velsberg (Glavni službenik za podatke vlade Estonije), Amel Kovačević (BH Telecom), Nermin Hadžić (Bloomteq), Marcus Börner (AQVC), Boris Cergol (Endava), Špela Poklukar (Ngen), Raja Chatila (Profesor emeritus vještačke inteligencije, robotike i etike na Univerzitetu Sorbonne u Parizu), Emil Gracić (CARIAD), Mirza Avdagić (ASMA Capital Partners B.S.C.), Dr. Anastasia Volkova (Regrow Ag), Pedja Predin (Fifth Quarter Ventures), Milad Čerkić (Atlantbh), te drugi. Kompletan spisak učesnika ovog događaja možete pronaći na linku: https://kissthefuture.ai/speakers/ Ovaj summit predstavlja prvi događaj ovakvog obima u regionu koji u fokus stavlja umjetnu inteligenciju, pozicionirajući Sarajevo i naše stručnjake na globalnoj mapi razvoja umjetne inteligencije. Na događaju će također prisustvovati predstavnici vlasti, ali i brojni investitori, pružajući jedinstvenu priliku za umrežavanje.Ovaj događaj predstavlja sjajnu priliku za sve koji žele da usvoje znanja o posljednjim tehnologijama, i najnovijim biznis trendovima. Više informacija o događaju i kako možete učestvovati saznajte na oficijelnoj web stranici www.kissthefuture.ai.
Mjesec je dana do predstavljanja modela iPhone 16: Šta očekivati
Marx.ba Iako je trenutno sredina ljeta i sezone godišnjih odmora, pogled na kalendar otkriva da će za samo 4 ili 5 sedmica početi sezona buđenja poslovne aktivnosti, pa tako i predstavljanja novih uređaja. Tradicionalno, Appleov se događaj vezan uz iPhone očekuje početkom septembra, a ove godine na redu je predstavljanje serije iPhonea 16 i 16 Pro, čija bi glavna konkurentska prednost trebala biti podrška za Apple Intelligence, sisteme generativne umjetne inteligencije u iOS-u 18. Kao i obično, u mjesecima prije predstavljanja o iPhoneu se iz neslužbenih izvora doznalo već mnogo toga, pa se može pobrojati sve što će karakterizirati liniju iPhonea 16, a poznato je unaprijed. Treba još jednom naglasiti da je riječ o “curenjima” podataka i informiranim špekulacijama, ali u svakom slučaju neslužbenim informacijama, koje se ne moraju pokazati tačnima u septembru, piše Bug. Izgled uređaja Najvažnija će promjena biti u veličini zaslona, pa bi, sudeći prema dosadašnjim leakovima iz različitih izvora, iPhone 16 trebao zadržati dijagonale od 6,1″ za klasični te 6,7″ za Plus model. iPhone Pro bi, pak, trebao doći s većim ekranima, dijagonala 6,3″ za obični i 6,9″ za Pro Max. Kod redovne šesnaestice dvije će kamere biti postavljene vertikalno jedna ispod druge, Pro verzija ih zadržava tri, a svi modeli imat će Dynamic Island – ovalni izrez na ekranu za prednju kameru. Novitet će biti i to što će akcijska tipka sada biti proširena na cijelu liniju, pa tako fizički prekidač za utišavanje svih zvukova s ovom linijom vjerovatno odlazi u historiju. iPhone bi najesen trebao dobiti i novi akcijski prekidač, namijenjen isključivo okidanju fotografija. On će se smjestiti u donjoj zoni, na desnom rubu uređaja. Navodno će biti osjetljiv na pritisak i dodir, pa će se tako moći pritisnuti “dopola” kako bi fotoaparat fokusirao subjekt, ali će se klizanjem prsta po tipki moći i zumirati kadar (proizvođači maskica – sretno s dizajniranjem oko toga). Da zaključimo s vanjskim izgledom, paleta boja kod iPhonea 16 uključivat će crnu, bijelu, plavu, zelenu i rozu (u pastelnim nijansama), dok će Pro ostati vjeran klasičnima – crnoj, bijeloj i titanski sivoj. Zadnje staklo kod običnih modela ostat će mat, a kod Pro inačice vjerovatno i dalje glatke završne obrade. Osnova hardvera Osnova hardvera bit će procesor A18, a nova generacija bit će ugrađena u sve modele (ne kao kod iPhonea 15 koji je naslijedio procesor od modela 14, a samo Pro dobio nadgradnju). Ta je promjena nužna kako bi svi uređaji predstavljeni ove sedmice mogli podržavati Apple Intelligence. Moguće je da će, pak, Pro verzije dobiti nešto moćniji SoC A18 Pro. Količina radne memorije mogla bi narasti sa 6 GB kod modela 15 na 8 GB u liniji 16, i to kod svih uređaja. Bit će tu i Qualcommov 5G čip, podrška za bežični standard WiFi 7 te, naravno, USB-C utori za punjenje. Svi modeli serije 16 imat će OLED zaslon micro-lens tipa, s tehnologijom mikroleća koja smanjuje unutrašnje odraze u samom panelu. ProMotion, odnosno osvježavanje ekrana frekvencijom do 120 Hz ostat će i dalje rezervirano za Pro liniju. Kamere vjerovatno neće doživjeti kvantni skok, već će biti unaprijeđene tek minimalno. Govori se da bi najveća promjena mogla biti 5x telefoto leća kod modela Pro i Pro Max. Isto tako i baterije bi mogle biti unaprijeđene tek minimalno, s jednoznamenkastim postotnim povećanjem kapaciteta. Najveće bi trebalo zadesiti model Pro Max, koji će imati oko 9% izdašniju bateriju, dok bi modela 16 Plus mogao doživjeti smanjenje kapaciteta za 9%. I za kraj – cijene. Industrijski izvori govore da su cijene komponenata za iPhone na rekordno visokim nivoima već u proizvodnom procesu za model 15, pa bi ta inflacija lako mogla zadesiti i nadolazeći model 16. Glasine kažu da će novi mobiteli stoga već na lansiranju biti nešto skuplji od aktualnih, nali nije poznato koliko. Najskuplji Pro modeli, pak, mogli bi na tržište biti plasirani po istim cijenama kao i iPhone 15 Pro, pa se gornja granica cijene vjerovatno neće dalje pomaknuti, objavio je Bug.
Nove glasine oduševile fanove: Priprema se najveće lansiranje Apple proizvoda u historiji
Marx.ba Iako ljubitelji Applea s nestrpljenjem čekaju predstavljanje nove generacije iPhonea 16, što bi navodno trebalo biti 10. septembra, puno veće uzbuđenje vlada oko uređaja koje kompanija priprema u budućnosti. Poznato je da za 2025. pripremaju najtaniji model iPhonea koji bi trebao zamijeniti modele iz serije iPhone Plus, ali čini se kako najbolje pripremaju za 2026. godinu. Do sada smo se naslušali različitih informacija oko savitljivih uređaja koje pripremaju i objavljeni su različiti rokovi kada bi mogli vidjeti prvi Appleov gadget sa savitljivim ekranom, a nakon novih glasina koje su se proširile mrežom ove sedmice, ljubitelji Applea su oduševljeni jer bi kompanija za dvije godine mogla imati najveće lansiranje svojih mobilnih uređaja u historiji. Naime, pored klasičnih modela iPhonea i iPada, 2026. kompanija bi mogla predstaviti i prve modele telefona i tableta s fleksibilnim ekranima. Službene informacije o iPhoneu i iPadu Fold ne treba očekivati prije samog predstavljanja, no s obzirom na to da u posljednje vrijeme kruži sve više glasina, jasno je kako je Apple pojačao napore u razvoju uređaja sa savitljivim ekranima. Iako je Apple i ranije mogao predstaviti savitljive telefone i tablete, u kompaniji još nisu zadovoljni s njihovom kvalitetom i izdržljivosti, pogotovo na dijelu na kojem se ekrani preklapaju. Kako je predstavljanje planirano za dvije godine, inženjeri kompanije, kao i partnerskih kompanija koje razvijaju ekrane, imaju još dosta vremena za rješavanje tih problema u razvoju. Prijašnje informacije kažu kako bi se Applea za svoj prvi savitljivi iPhone mogao odlučiti na uređaj sličan Samsungovom modelu Flip, dok bi savitljivi iPad trebao zamijeniti model iPad mini. Njihov tablet s fleksibilnim ekranom navodno bi trebao imati dijagonalu ekrana od oko 8,3 inča kada je otvoren. Kada su u pitanju savitljivi ekrani, ambicije Cookove kompanije veće su od mobilnog tržišta te je u planu i prvi MacBook koji će imati fleksibilan ekran. Njegova bi dijagonala unutrašnjeg ekrana trebala iznositi oko 20 inča tako da bi se, kada je zatvoren, mogao koristiti kao iPad, a kada je potrebno više prostora, MacBook Fold bi se otvorio pa bi korisnici mogli uživati u čitanju i pisanju na velikom ekranu, kao i na prijenosnim računarima, prenosi Zimo.
Canalys: Tržište pametnih telefona bilježi treći uzastopni rast na godišnem nivou
Marx.ba Tržište pametnih telefona zabilježilo je treći uzastopni rast na godišnjem nivou u drugom kvartalu 2024. godine. Prema najnovijem izvještaju Canalysa, između ovoga aprila i juna, globalne isporuke pametnih telefona dosegle su 288 miliona jedinica, što predstavlja povećanje od 12 posto u poređenju s istim periodom prošle godine. Samsung je zadržao svoju poziciju lidera na tržištu, ali je njegova prednost nad Appleom smanjena na samo dva postotna boda. Najveći rast ostvarili su Xiaomi i Transsion (Tecno, Itel i Infinix), koji su aktivno promovirali svoje uređaje na tržištima u razvoju poput Azije, Bliskog Istoka, Afrike i Latinske Amerike. Analitičari uspjeh pripisuju agresivnim marketinškim strategijama i smanjenju inflacije, što je omogućilo veće nadogradnje proizvoda. Ostali „veliki igrači“, uključujući Honor, Oppo i Vivo, fokusiraju se na širenje svoje prisutnosti izvan Kine zbog pojačane konkurencije na domaćem tržištu. U međuvremenu, Samsung i Apple usmjeravaju svoje napore na premium proizvode obogaćene umjetnom inteligencijom, s ciljem poticanja budućeg rasta u segmentu visoke klase, prenosi Bug.
iPhone 16 Pro i iPhone 16 Pro Max: Poznati kapaciteti baterija, bit će brže punjenje
Marx.ba Oko mjesec dana je preostalo do lansiranja iPhone 16 serije, a sada su stigle informacije o kapacitetu baterija Pro modela. Prema izvorima s kineske društvene mreže Weibo, inače poznate po objavama insajdera iz Foxconna, iPhone 16 Pro će imati bateriju kapaciteta 3577, a iPhone 16 Pro Max 4676 mAh. Radi se relativno malom povećanju u odnosu na iPhone 15 Pro i iPhone 15 Pro Max, ali bi zahvaljujući novoj optimizaciji, o kojoj se također špekulira, autonomija mogla porasti više nego što to same brojke sugeriraju, prenosi Mob. Ono što je možda zanimljivije su glasine o mogućem povećanju brzine punjenja. Naime, oba Pro modela bi trebala dobiti 40W žično i 20W bežično punjenje, što je vidljiv napredak u odnosu na sadašnjih 27W, odnosno 15W. Ako se glasina ostvari, iPhone će sa sebe skinuti jednu od zadnjih stigmi prošlosti, ali će i dalje biti među najsporijima, u društvu sa Samsungom. Ipak, za potvrdu će trebati pričekati službeno predstavljanje.
Od sada u Evropskoj uniji: Nova era regulacije AI tehnologija
Marx.ba Evropska unija službeno je uvela Zakon o umjetnoj inteligenciji koji treba osigurati etičku i sigurnu primjenu AI tehnologija a istovremeno poticati inovacije u ovom sektoru. Temeljna ideja zakona, koji je jučer stupio na snagu, je da procjeni rizik tako da kategorizira AI sisteme prema njihovom potencijalnom utjecaju na prava i sigurnost građana. Zakon zabranjuje prakse koje predstavljaju “neprihvatljiv rizik”, a to su sistemi koji ocjenjuju građane na podobne i nepodobne te određeni oblici biometrijskog nadzora. Visokorizični AI sistemi, poput medicinskih uređaja, autonomnih vozila i sistema za ocjenu kreditne sposobnosti, morat će se pridržavati strogih zahtjeva, uključujući procjene rizika i korištenje provjerenih podataka za obuku kako bi se minimizirala pristranost. Implementacija zakona odvijat će se u fazama tokom sljedeće tri godine. Zabrane za AI sisteme s neprihvatljivim rizikom stupit će na snagu šest mjeseci nakon uvođenja zakona, dok će pravila za općenamjenske AI sisteme, uključujući modele generativne UI poput ChatGPT-a, stupiti na snagu godinu dana nakon toga. Obveze za visokorizične AI sisteme postupno će se uvoditi tokom sljedeće dvije godine. Za poslovne subjekte, AI zakon donosi značajne implikacije. Kompanije će morati provesti temeljite procjene kako bi odredile svoju ulogu u lancu koji opskrbljuje AI sisteme podacima i kategoriju rizika svojih AI sistema. Neusklađenost sa zakonom donosi kazne do 35 miliona eura ili 7 posto godišnjeg globalnog prometa. Zakon ima ekstrateritorijalni regulatorni doseg što znači da se primjenjuje na sve AI sisteme koji se koriste unutar EU, bez obzira na lokaciju pružatelja ili onog koji sisteme implementira. Ovo će posebno utjecati na velike američke tehnološke kompanije, koje prednjače u razvoju AI tehnologija. Zakon je, po mnogima dobrodošao i ako se bude primjenjivao kako je propisano uspostavit ravnotežu između inovacija i zaštite prava građana. Posebno bi bilo značajno da ovaj zakon potakne i druge zemlje donesu slične uredbe. Zakon ima sve preduvjete da postane globalni standard za regulaciju novih AI tehnologija, piše Bug.
Meta premašila tržišna očekivanja u drugom kvartalu
Marx.ba Kompanija Meta Platforms premašila je tržišna očekivanja za prihod u drugom kvartalu i izdala optimističnu prognozu za treći kvartal, signalizirajući da robustna potrošnja na digitalno oglašavanje na društvenim mrežama može pokriti troškove ulaganja u vještačku inteligenciju. Dionice kompanije su porasle za 6,8 posto nakon zatvaranja berze. Kompanija, koja je vlasnik Facebooka i Instagrama, očekuje prihod u trećem kvartalu u rasponu od 38,5 do 41 milijardu dolara, čiji srednji dio je viši od procjena analitičara od 39,1 milijarde dolara, prema podacima LSEG-a. Prihod je porastao za 22 posto na 39,1 milijardu dolara za period od aprila do juna, u poređenju sa očekivanjima analitičara od 38,3 milijarde dolara, prenosi Reuters. Finansijska direktorica Mete, Susan Li, rekla je da kompanija „nastavlja da vidi zdravu globalnu potražnju za oglašavanjem“ i da bere plodove višegodišnjeg projekta korištenja vještačke inteligencije za poboljšanje ciljanja, rangiranja i sistema isporuke digitalnih oglasa na svojim platformama. Kompanija je objavila da će ti alati nastaviti da podstiču rast u naredne dvije godine, dok će za monetizaciju nove generativne AI funkcije poput chat asistenata trebati još vremena. Iako su Metini troškovi porasli za sedam posto u drugom kvartalu, skok prihoda je znatno premašio rast troškova i doveo do povećanja operativne marže za devet procenata, sa 29 na 38 posto. Dnevni broj aktivnih korisnika Meta aplikacija takođe je porastao za sedam procenata na godišnjem nivou, na prosečno 3,27 milijardi u junu. Meta je uložila milijarde dolara u svoje centre podataka kako bi iskoristila bum generativne vještačke inteligencije. Njene akcije pale su u aprilu nakon što je otkrila višu od očekivane prognoze troškova, brzo skinuvši 200 milijardi dolara sa svoje tržišne vrijednosti akcija. To je prekinulo niz jakih kvartala za Metu, koja se oporavila od kolapsa cijene dionica 2022. godine smanjenjem radne snage i oslanjanjem na uzbuđenje investitora oko generativnih AI tehnologija.
Potvrđena velika promjena na poleđini iPhone 16 telefona
Marx.ba Ako ste dosad uopće i sumnjali u to, dummy modeli iPhone 16 telefona sad zorno potvrđuju veliku promjenu na poleđini. Novi izgled nije samo kozmetika već ima i praktičnu funkciju. Apple će ove jeseni u svoju iPhone 16 seriju uvesti popriličan broj novosti i to na sva četiri modela. Već neko vrijeme slušamo i novim dugmićima na boku, a kontrolirat će kameru. Priča se i o Dinamičkom otoku na standardnim iPhone 16 modelima ali i o većim ekranima za iPhone 16 Pro i iPhone 16 Pro Max telefone. Naveliko se priča i o velikoj promjeni na poleđini iPhone 16 i iPhone 16 Plus telefona, koju sad potvrđuju i dummy modeli. Za one koji to ne znaju, dummy modeli su doslovno odljevi kućišta telefona, a koriste se za izradu zaštitnih maski. Drugim riječima, predstavljaju najprecizniju reprodukciju vanjskog izgleda telefona. Friško objavljena fotografija cijelog plotuna dummy modela iPhonea 16 otkriva nam boje, u kojima će ga ponuditi, a potvrđuje i novo kućište kamere za te nePro modele. Umjesto dosadašnjeg četvrtastog kućišta kamere s dva objektiva postavljena dijagonalno i blicom, iPhone 16 i iPhone 16 Plus dobit će uži ovalni modul dvostruke kamere s LED blicom sa strane. Promjena navodno primarno nije motivirana kozmetikom odnosno izgledom već funkcionalnošću. Naime, za snimanje Apple spatial (prostoronog) videa, primarna i ultraširokokutna kamera moraju biti postavljene, jedna poviše druge. Tako će ove godine i standardni iPhone 16 telefoni moći snimati takav video, kojeg se uglavnom gleda u Appleovim ne baš tako sjajno prihvaćenim Vision Pro naočalama za proširenu stvarnost. Pitanje je reproduciraju li ovi dummy modeli boje vjerno, odnosno baš onakve kakve će Apple ponuditi, ali ovdje ih je pet. To su nijanse crne, bijele, plave, zelene i ružičaste, piše Smartphone.
Globalna utrka u razvoju čipova mogla bi prerasti u žestoku utrku u razvoju poslovanja u oblaku
Marx.ba Ako umjetna inteligencija transformira globalne ekonomiju, onda su podatkovni centri koji ju treniraju zapravo tvornice budućnosti pa vlade širom svijeta podatkovne centre sposobne za treniranje umjetne inteligencije vide kao strateški resurs koji žude kontrolirati, piše Financial Times. Korištenje snažnog računarstva u strateške svrhe nije ništa novo, tokom Hladnog rata SAD je dopustio prodaju superračunara Sovjetskom savezu samo ako su se koristila za prognozu vremena, a ne za nuklearne simulacije. Ta su pravila bila nametnuta zahtjevima da Sovjeti prihvate stalne strane promatrače te da čak predaju podatke superračunara na analizu američkim obavještajnim službama. Poput superračunara, sistemi umjetne inteligencije koji se danas razvijaju imaju i civilne i vojne mogućnosti te mogu optimizirati aplikacije za dostavu hrane, ali također mogu analizirati satelitske fotografije i direktne napade dronova. Nije nerazumno kladiti se da će kontrola nad podatkovnim centrima umjetne inteligencije imati jednako političke i ekonomske implikacije. Svi napredni sistemi umjetne inteligencije razvijeni su u podatkovnim centrima punim vrhunskih čipova, poput onih koje proizvodi Nvidia. Isti ti čipovi već podliježu kontroli izvoza SAD, a napredni memorijski čipovi mogli bi uskoro biti dodani na taj popis. Države poput Kine dobile su opće zabrane koje im onemogućuju pristup ograničenim američkim čipovima pa sada razvijaju vlastite. Zato ne bi bilo iznenađujuće da sve više zemalja želi garantovan pristup AI tehnologiji putem podatkovnih centara koji su izgrađeni na njihovom tlu. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati ne skrivaju svoju ambiciju da postanu centri razvoja umjetne inteligencije s obzirom na ogromna ulaganja u podatkovne centre. Kazahstan pak želi izgraditi podatkovni centar za umjetnu inteligenciju i obučiti modele na vlastitom jeziku dok Malezija doživljava procvat podatkovnih centara uz nova velika ulaganja američkih i kineskih kompanija. Američke firme koje se bave računarstvom u oblaku vide tu unosnu priliku, baš kao i američki diplomati jer ne postoji bolji način da isključite kinesku tehnologiju nego da druge zemlje uključite u svoj oblak. Kad je američki predsjednik Joe Biden ugostio kenijskog predsjednika Williama Rutoa u maju, Bijela kuća je ponosno objavila da Microsoft gradi veliki novi podatkovni centar u Keniji kako bi ponudio usluge računarstva u oblaku. Ono što Bijela kuća nije spomenula jest da će Microsoft razviti kenijski podatkovni centar zajedno s G42, tehnološkom kompanijom u vlasništvu UAE-a koja ima historiju tehnološkog partnerstva s kineskim kompanijama. Ranije ove godine Microsoft je najavio da će uložiti 1,5 milijardi dolara u G42. Ipak, pojedine grupe u Washingtonu, prema pisanju FT-a, brinu da poslovi poput ovog ugrožavaju njihovu kontrolu nad AI tehnologijom, a smetaju im i dugogodišnje veze između kompanije G42 i kineskih tehnoloških kompanija poput Huaweija. Naposlijetku, čini se da bi rat čipova mogao biti praćen ratom u oblaku. Kakve god mjere zaštite Washington zahtijevao u vezi s dogovorom Microsoft-G42 smatrat će se predloškom za buduće međunarodne projekte podatkovnih centara. Naravno, neće se Kina samo tako predati pred SAD-om i njenim saveznicima. Naime, Huawei udvostručuje svoje napore u izgradnji vlastitog poslovanja računarstva u oblaku za klijente u Kini i inozemstvu. Čelnik Huawei Clouda nedavno je ustvrdio da bi Kina trebala “preusmjeriti potražnju” s čipova i umjetne inteligencije na oblak. No, čipovi, oblaci i podatkovni centri suštinski su međusobno povezani, sve dok vrhunski čipovi s kontrolom izvoza daju kompanijama koje se bave računarstvom u oblaku mogućnost učinkovite implementacije umjetne inteligencije, piše Lider.