Uskoro ćete moći blokirati WhatsApp poruke nepoznatih kontakata
Marx.ba Jedna od sljedećih nadogradnji WhatsApp aplikacije omogućit će blokiranje dolaznih poruka s nepoznatih računa, kako bi se maksimalno smanjilo spajanje, krađa podataka i ostale nepodobne radnje, navode u Meta kompaniji. Na službenom blogu stoji da će, ukoliko uključite ovu opciju, WhatsApp blokirati poruke nepoznatih pošiljatelja ukoliko „prijeđu određeni limit“. Ovo bi trebalo značiti da ako vam neko čiji se broj ne nalazi u vašem imeniku često šalje poruke, one će nakon uključenja ove opcije u nekom trenutku biti blokirane. S obzirom da se ova opcija trenutno nalazi u beta fazi testiranja, za očekivati je da do krajnjih korisnika stigne u sljedećih nekoliko sedmica, piše Mob.
Realme predstavio tehnologiju koja puni mobitel za četiri i pol minute
Marx.ba Kao što je bilo najavljeno, Realme je jučer održao događaj na kojoj je predstavio svoju novu tehnologiju punjenja. No, dok su glasine govorile da će biti riječ o 300-vatnom punjenju, to ipak nije slučaj. Riječ je o 320-vatnom punjenju, odnosno tehnologiji SuperSonic Charge, koja je ujedno i najbrža tehnologija punjenja za pametne telefone na svijetu. Prema prezentaciji Realmea, ova tehnologija omogućuje potpuno punjenje baterije mobitela od 4.400 mAh za samo četiri minute i 30 sekundi. Baterija se u jednoj minuti napuni do 26 posto, dok za manje od dvije minute dostiže preko 50 posto kapaciteta. Kako SuperSonic Charge punjenje izgleda u praksi, pogledajte u videu. Treba napomenuti da je Realmova 320-vatna tehnologija punjenja brža od konkurentska Redmijeve tehnologije od 300 W, koja inače puni bateriju od 4.000 mAh za četiri minute i 55 sekundi. Trenutno nije poznato koji će Realmeov mobitel koristiti 320-vatno punjenje i kada će biti predstavljen, prenosi Bug.
Tehnologija iPhonea pomoći će najjačoj fudbalskoj ligi na svijetu
Marx.ba Engleska Premier liga uvodi sistem za detekciju ofside pozicije u nadolazećoj sezoni nazvan “Dragon”, koji će koristiti Appleovu tehnologiju razvijenu na iPhoneima. Sistem su složili Genius Sports i njihova podružnica Second Spectrum, kompanije poznate po optičkom praćenju i radu temeljenom na podacima u NBA košarci. Dragon koristi mrežu od najmanje 28 iPhone kamera postavljenih oko svakog stadiona Premier lige. Ovi iPhonei, model 14 i noviji, smješteni su u posebno dizajnirana vodootporna kućišta s ventilatorima za hlađenje i spojeni na izvore napajanja. Sofisticirani softver za umjetnu inteligenciju omogućuje pametnim telefonima zajedničku obradu vizuelnih podataka, prateći između 7.000 i 10.000 tačaka na svakom igraču u svakom trenutku. Ovaj nivo detalja omogućuje Dragonu da zabilježi nijanse kretanja igrača, uključujući mišićnu masu, razlike u koštanoj građi i hod. Sistem koristi sposobnost iPhonea da snima video u ultra visokim brzinama, do 200 sličica u sekundi, iako će početna implementacija u Premier ligi biti ograničena na 100 fps radi ravnoteže između latencije, tačnosti i troškova. Ključna karakteristika Dragona je njegov “object semantic mesh”, koji kontekstualizira kretanja u stvarnom vremenu i može učiti iz podataka koje obrađuje. Ovaj pristup temeljen na umjetnoj inteligenciji omogućuje sistemu automatsko otkrivanje važnih događaja, poput potencijalnih situacija ofsidea i prilagođavanje brzine snimanja kamera. Unatoč naprednoj tehnologiji, suci će i dalje donositi konačnu odluku o svim pozivima za ofside, pri čemu će Dragon služiti kao pomoćni alat. Premier liga i Genius Sports testirali su sistem i uporedili ga s postojećim VAR sistemima te potvrdili njegovu tačnost provjerama i saradnjom sa sudionicima u igri. Skalabilnost Dragona je ono što mu daje veliku prednost jer omogućuje implementaciju s minimalno 10 ili maksimalno 100 kamera na jednom mjestu. Ova fleksibilnost čini sistem prilagodljivim različitim proračunima i potrebama, potencijalno otvarajući vrata za njegovu upotrebu u drugim, manjim nogometnim ligama i sportovima. Premier liga namjerava uvesti ovu tehnologiju nakon jedne od jesenjih reprezentativnih pauza, što bi moglo biti već u septembru ili najkasnije u novembru.
Profit Lenova zahvaljujući zamahu vještačke inteligencije nadmašio procjene
Marx.ba Lenovo Group Ltd. je prijavio bolji kvartalni profit od očekivanog, što daje nadu u postepeni oporavak računarske industrije, podstaknut globalnom potrošnjom za vještačkom inteligencijom (AI). Neto prihod je porastao za 38 posto na 243 miliona dolara u tri mjeseca zaključno sa junom, naveo je Lenovo u izvještaju. To se poredi sa prosječnom procjenom analitičara od 231 milion dolara. Prihod je porastao za 20 posto na 15,4 milijarde dolara. Ovi rezultati odražavaju rast potražnje, jer serveri, ključni u razvoju vještačke inteligencije, podižu tržište računarskih hardvera nakon njegovog postkovid pada. Od Amazona do Googlea i Baidu Inc, velike tehnološke kompanije ubrzano povećavaju troškove za centre podataka, pripremajući se za predviđeni bum AI usluga. Lenovo sada ima veću prednost nad kompanijama HP Inc. i Dell Technologies Inc, sa 14,7 miliona jedinica isporučenih tokom junskog kvartala, prema istraživačkoj firmi IDC. Međutim, dionice kineske kompanije su ove godine zaostajale za konkurentima, dijelom zbog zabrinutosti za drugu najveću svjetsku ekonomiju i izloženosti geopolitičkim tenzijama. Izvršni direktor Yang Yuanqing se kladi na uređaje sa vještačkom inteligencijom, kako bi unaprijedio globalno poslovanje Lenova u narednim godinama, iako to tržište ostaje neprovjereno. – Potražnja za računarima povezanim sa vještačkom inteligencijom mogla bi nastupiti tek od 2025. godine, a još uvijek postoji pitanje održivosti tog tržišta, napisali su analitičari Bloomberg Intelligencea Cecilia Chan i Steven Tseng. Geopolitički rizici, uključujući potencijalne nove tarife za računare ili ograničenja izvoza čipova od američkih ili evropskih regulatora, ostaju pod znakom pitanja za Lenovo sa tradicijom dugom 40 godina. Bidenova administracija je već uvela niz ograničenja na izvoz naprednih tehnologija i procesora za proizvodnju čipova u Kinu, uključujući čipove za AI obuku najviše klase kompanije Nvidia. Lenovo je, inače, daleko najveći prodavac servera u zemlji.
Apple razvija kućni uređaj koji ima robotsku ruku
Marx.ba Apple je u potrazi za novim izvorima prihoda, a jedna od opcija podrazumijeva razvoj skupog stonog kućnog uređaja koji kombinuje ekran sličan iPadu sa robotskom rukom. Američka kompanija u ovom trenutku ima tim od nekoliko stotina ljudi u razvojnom timu za uređaj koji koristi tanku robotsku ruku za kretanje po velikom ekranu, tvrde insajderi. Proizvod se oslanja na korištenje aktuatora za naginjanje ekrana gore-dolje i okretanje za 360 stepeni. Uređaj je zamišljen kao komandni centar za pametni dom, za video konferencije i kao daljinski kontrolisani alat za kućnu bezbjednost. Projekat za sada ima kodni naziv J595 i odobrio ga je izvršni tim Applea 2022. godine, ali se počeo formalno ubrzavati posljednjih mjeseci. Prelazak na robotiku dio je šireg napora da se poveća prodaja i iskoristi Apple Intelligence, paket tehnologije vještačke inteligencije koji ove godine dolazi za širu publiku na iPhone, iPad i Mac uređaje. Kompanija također traži nove mogućnosti rasta nakon što je ranije ove godine obustavila napore da razvije samovozeći automobil.
Globalna industrija videoigara ostvarit će godišnje prihode od gotovo 190 milijardi dolara
Marx.ba Newzoo je procijenio kako će globalno tržište videoigara dosegnuti prihode od 187,7 milijardi dolara u 2024. godini, što predstavlja povećanje od 2,1% na godišnjem nivou. To je nešto niže od početne prognoze ove analitičke kompanije ranije ove godine, u kojoj su predviđali kako će globalno tržište videoigara dosegnuti vrijednost od 189,3 milijarde dolara. Newzoo je također predvidio kako će složena godišnja stopa rasta od 2022. do 2027. godine iznositi 3,1%, s očekivanim dosezanjem tržišta od 213,3 milijarde dolara za tri godine. Očekuje se kako će segment PC igara biti “glavni pokretač rasta” ove godine s prihodom od 43,2 milijarde dolara, što predstavlja povećanje od 4% u odnosu na 2023. godinu. To je rezultat izdavanja igara za više platformi i nedostatka velikih naslova na konzolama. Istovremeno, mobilne igre trebale bi generirati 92,6 milijardi dolara prihoda, što je povećanje od 3% na godišnjdem nivou i čini gotovo polovicu globalnog tržišta videoigara. Međutim, Newzoo je naveo kako ovaj segment “još uvijek treba vremena da se prilagodi promjenama na mobilnom tržištu”, kao što su “kontinuirana prilagodba monetizaciji povezanoj s privatnošću i izazovima u akviziciji korisnika.” Što se tiče igrača, analitička kompanija predviđa kako će globalna publika videoigara porasti na 3,42 milijarde u 2024. godini, što predstavlja povećanje od 4,5% na godišnjem nivou. Očekuje se da će broj PC igrača nastaviti rasti za 3,9% te će dosegnuti brojku od 900 miliona ljudi, prenosi Poslovni puls.
Huawei lansira novi AI čip kako bi parirao Nvidiji
Marx.ba Kineski tehnološki div Huawei spreman je izazvati Nvidiju s novim čipom za umjetnu inteligenciju usred američkih sankcija koje su nastojale obuzdati tehnološki napredak kineskog tehnološkog diva, prema izvještaju Wall Street Journala. Huawei je rekao potencijalnim klijentima da je njegov nadolazeći procesor, Ascend 910C, jednak Nvidijinom H100, navodi se u izvještaju pozivajući se na ljude upoznate s tim pitanjem. Huawei cilja na isporuke već u oktobru. Američka regulatorna tijela 2022. uvela su ograničenja za Nvidiju kako bi spriječila kompaniju u prodaji AI čipova, uključujući H100, u Kini, navodeći kao razlog zabrinutost za nacionalnu sigurnost. Potencijalni kupci, uključujući kineske internet kompanije i pružatelje telekomunikacijskih usluga, već testiraju čip Ascend 910C, navodi se u izvješću, dodajući da su TikTok roditelj ByteDance, Baidu i China Mobile među onima koji su u ranim razgovorima o njegovoj kupovini. Međutim, Huawei se suočava s kašnjenjima u proizvodnji svojih trenutnih čipova, rekao je WSJ, dodajući da se kompanija također suočava s mogućnošću daljnjih američkih ograničenja koja bi mogla utjecati na njegovu sposobnost nabavke strojnih komponenti i memorijskih čipova za AI. Ovo je najnoviji znak Huaweijeve sposobnosti da se bori protiv američkih napora usmjerenih na ograničavanje njegovog pristupa naprednoj tehnologiji. Prošle godine, analiza Huaweijevog pametnog telefona Mate 60 Pro otkrila je čip koji je napravio vodeći kineski proizvođač čipova SMIC za koji se činilo da podržava 5G, unatoč američkim sankcijama koje su nastojale odsjeći kineskog tehnološkog diva od te tehnologije. Ponovno oživljavanje Huaweijevog potrošačkog poslovanja, koje uključuje pametne telefone i prijenosna računare, predstavlja izazov za Apple u Kini, jednom od najvećih tržišta kompanije. Apple je u drugom tromjesečju izbačen s popisa pet najvećih dobavljača pametnih telefona u Kini, jer se konkurencija domaćih marki poput Huaweija pojačala, prema izvještaju Canalysa. Huawei je bio u centru američkih sankcija usmjerenih na osiguranje američkih mreža i opskrbnih lanaca. Godine 2018. SAD je zabranio svojim agencijama nabavku Huawei opreme ili usluga. Huawei je zatim 2019. stavljen na američku trgovinsku crnu listu, koja je zabranila američkim kompanijama prodaju tehnologije – uključujući 5G čipove – kineskom tehnološkom divu. Godine 2020. SAD je postrožio ograničenja čipova za Huawei, zahtijevajući od stranih proizvođača koji koriste američku opremu za proizvodnju čipova da dobiju licencu za prodaju poluvodiča Huaweiju, piše Seebiz.
Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH: Meta promijenila politiku privatnosti
Marx.ba Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini (BiH) poziva na oprez građane pri objavi ličnih podataka na društvenim mrežama Facebook i Instagram te WhatsApp stranicama. Kako objašnjavaju, u prilog tome idu i skorije promjene koje je pokrenula kompanija Meta. Naime, kompanija Meta je 26. juna 2024. godine promijenila politiku privatnosti za svoje korisnike, a da pri tome nije obavijestila korisnike u Bosni i Hercegovini i još nekim zemljama u regiji koje nisu članice Evropske unije (EU). Promjene se odnose na obradu i korištenje svih podataka korisnika (lični podaci, fotografije, videozapisi, objave, komentari itd.) ove kompanije za razvoj za sada neodređene i neobjašnjene tehnologije vještačke inteligencije, a bez jasnog obavještenja svrhe i namjene razvoja takve tehnologije. Također, korisnicima iz Bosne i Hercegovine nije omogućeno odbijanje takve upotrebe podataka. O vijestima korisnici iz Bosne i Hercegovine nisu upoznati, dok su državljani Evropske unije prilikom logiranja na platforme dobili upozorenje da se politika mijenja pa potom i opciju da podatke povuku iz planiranog treninga vještačke inteligencije. – Smatramo da je Meta bila u obavezi da istu opciju ponudi i korisnicima u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama u regiji koje nisu članice Evropske unije. Institucije nadležne za zaštitu ličnih podataka u regiji se suočavaju s negativnom činjenicom da Meta nije imenovala predstavnike s kojim bi institucije sarađivale”, navodi se u saopćenju. Agencija se 29. jula 2024. godine obratila kompaniji Meta sa zahtjevom da se dostave podaci predstavnika s kojim bi mogli uspostaviti kontakt povodom navedenog pitanja. Odgovor kompanije Meta još nije stigao. – Očekujemo da će se u doglednom vremenu predstavnici navedene kompanije obratiti kako bi se trajno riješio problem u vezi informisanja građana Bosne i Hercegovine u vezi sa obradom podataka koju Meta provodi, te se građanima osigurala identična prava na zaštitu ličnih podataka i privatnosti kakva imaju građani Evropske unije”, zaključuju iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.
Raste popularnost AI tražilice Perplexity AI
Marx.ba Jedna od najbrže rastućih tražilica bazirana na umjetnoj inteligenciji, Perplexity AI, povećala je svoje mjesečne prihode i korištenje čak sedam puta od početka godine, nakon što su zaključili novi krug finansiranja vrijedan 250 miliona dolara. Tražilica je prošlog mjeseca odgovorila na otprilike 250 miliona pitanja korisnika, u usporedbi s 500 miliona upita za cijelu 2023. godinu, kazao je za Financial Times Dmitry Shevelenko, glavni poslovni direktor kompanije Perplexity. Na osnovu ovih brojki uočava se da je Perplexity jedan od najbrže rastućih generativnih AI aplikacija koje su se pojavile nakon lansiranja OpenAI-jevog ChatGPT-a. Startup sa sjedištem u San Franciscu, čiji je osnivač bivši Googleov pripravnik Aravind Srinivas, koristi AI softver za odgovaranje na pitanja, koristeći informacije prikupljene u “stvarnom vremenu” s weba, uključujući web stranice s vijestima. Perplexity je započeo godinu s godišnjim prihodom od pet miliona dolara, a sada zarađuje više od 35 miliona dolara, prema povjerljivom izvoru unutar kompanije. Startup trenutno mijenja svoj poslovni model te se okreće pretplatama na oglašavanje, što ga dovodi u bližu konkurenciju s Googleom, koji dominira industrijom oglašavanja na tražilicama za pretraživanje vrijednom 300 milijardi dolara. Kako bi se suprotstavili konkurenciji, Perplexity je nedavno zaključio novo ulaganje vrijedno 250 miliona dolara, uključujući investitore od kojih je i SoftBankov Vision Fund 2, utrostručivši njegovu vrijednost s jedne milijarde dolara u aprilu na tri milijarde dolara. Bloomberg je ranije izvijestio o pregovorima o finansiranju. Neki od investitora uključuju proizvođača AI čipova Nvidiju i osnivača Amazona Jeffa Bezosa, kao i nekoliko istaknutih imena iz AI industrije, poput suosnivača OpenAI-ja Andreja Karpathyja i Metinog glavnog AI znanstvenika Yanna LeCuna. Shevelenko je nadodao da startup nije obeshrabrila konkurencija tehnoloških kompanija s boljim resursima, uključujući OpenAI koji podržava Microsoft, a koji čini najpopularniji AI chatbot na svijetu. Prihodi Perplexityja uglavnom su ostvareni od pretplata potrošača i poduzeća, ali startup je nedavno najavio da će uvesti oglašavanje na svojoj platformi do kraja sljedećeg mjeseca. – Za razliku od OpenAI-ja, uvijek smo znali da će naš glavni motor monetizacije biti oglašavanje, nadodao je Shevelenko. Kompanija će podijeliti dvoznamenkasti postotak svojih prihoda na svaki sponzorirani članak s izdavačima vijesti, kazao je Shevelenko. Ugovore su potpisali sa Timeom, Der Spiegelom i Fortuneom. Međutim, prije nego što je objavio svoja nedavna partnerstva s izdavačima, publikacije Forbes i Wired optužili su u junu Perplexity za plagijat te su kritizirali reprodukciju priča bez jasnog navođenja izvora i autora te brisanje web stranica koje su izričito blokirale njegove alate za indeksiranje. Shevelenko je priznao optužbe i rekao da je kompanija prihvatila kritike. Perplexity je naknadno promijenio svoje korisničko sučelje kako bi citati bili istaknutiji te je kompanija poduzela korake kako bi osigurala da odgovori Perplexitya ne sažimaju web stranice. Nadodao je da je također 50 izdavača zatražilo da se pridruži Perplexityjevom programu dijeljenja prihoda u dvije sedmice od njegovog pokretanja. Kompanija se nada da će uključiti što veći broj web stranica. Za razliku od Googlea i OpenAI-ja, Perplexity ne gradi vlastite AI modele, što je postalo sve skuplje. Umjesto toga licencira kombinaciju AI sistema poput OpenAI-a i drugih. Perplexityjevu tražilicu izvorno je pokretala licencirana verzija Microsoftovog Bing indeksa weba, poput mnogih potencijalnih Googleovih konkurenata, no Shevelenko je kazao da startup više ne koristi Bing kao svoj temeljni sistem. Platforma je ciljala na novinarstvo i akademsku zajednicu zbog njihove ogromne količine pouzdanih informacija i podataka. Jedna osoba koja je radila za Perplexity ranije ove godine kazala je da je taj izvorni materijal vidjela kao svoju prednost u odnosu na tradicionalne tražilice kao što je Google, koji se oslanja na puno širi raspon web stranica. Međutim, Joseph Teasdale, voditelj tehnike u konsultantskoj firmi Enders Analysis, tvrdi da se tržište AI pretraživanja zahuktava. – Opće pretraživanje weba u cjelini postalo je suvišno zbog novih načina povezivanja korisnika s informacijama, proizvodima i uslugama. Međutim, postoji pitanje mogu li AI tražilice biti dovoljno pouzdane za uobičajenu upotrebu, zaključio je Teasdale, prenosi Lider.
iPad Pro najprodavaniji je Appleov tablet
Marx.ba Suprotno očekivanjima da će najjeftiniji model biti najprodavaniji, izvještaj koje je objavio Consumer Intelligence Research Partners (CIRP) pokazuje da je iPad Pro, inače najskuplji model u Appleovoj ponudi, dominirao prodajom u drugom kvartalu ove godine. Naime, prema podacima prikupljenima od aprila do juna, iPad Pro činio je čak 43 posto ukupne prodaje iPada, čime se dobrano smjestio na vrh. Na drugom mjestu se nalazi osnovni model iPada s udjelom od 35 posto, dok su iPad Air i iPad mini zauzeli treće i četvrto mjesto s udjelima od 12 i 10 posto. Uspoređujući ove brojke s drugim kvartalom 2023., prodaja iPada Pro zabilježila je rast od pet posto, dok je udio osnovnog iPada ostao nepromijenjen. Nasuprot tome, udjeli iPada Air i iPada mini su se smanjili. Potrebno je istaknuti da su novi modeli iPada Pro predstavljeni ovoga maja, odnosno tačno usred drugog kvartala, što je zasigurno imalo utjecaja na ove rezultate. No, također treba napomenuti da su tada predstavljeni i novi modeli iPada Pro, ali oni nisu uspjeli privući jednaku pažnju kupaca. Prema mišljenju analitičara iz CIRP-a, stabilizacija tržišnog udjela iPada može se očekivati u sljedećih nekoliko kvartala, kada će biti jasnije je li skok u prodaji iPada Pro bio samo privremena pojava uzorkovana predstavljanjem nove generacije uređaja ili ih ljudi jednostavno vole, piše Bug.