Koristiti ili ne password manager: Ovo su razlozi zašto je potreban
Marx.ba Lozinke su u današnje digitalno doba jednako bitne kao što su bile i prije 30 godina, što znači da je ključno izabrati one koje će se teško “probiti” i ne koristiti jedne te iste na više, što nije lako. Srećom, postoje upravitelji lozinkama ili password manageri. Zašto uopće upravitelji lozinkama? Pa, svi bismo trebali imati na umu da se kao lozinka ne smije koristiti ništa osobno, ništa što se povezuje s nama ili nam nešto predstavlja. Dakle, imena roditelja, djece, djevojke, dečka, supruge ili supruga uistinu nije poželjno postaviti kao riječ koja označava ulazna vrata u vaš privatni svijet. Najbolje je koristiti neke nepovezane brojke i slova kao primjerice 56%&$32_!!?TzHJ. Ali ko to može zapamtiti? Posebno kad je riječ o više njih jer zna se i da ne smijete koristiti jednu te istu lozinku za sve čemu pristupate. A sad o tome koji je najbolji. Također, u današnje vrijeme, potrebno je imati desetak ili više različitih lozinki, što je teško pamtiti. Umjesto vas, to obavlja password manager, koji ih jednostavno organizira i neometano radi u pozadini te pamti gdje šta koristite, bez da dozvoljava pristup ikome osim vama, piše ICT Bussines. Uz toliko spojenih uređaja i raznih korisničkih računa gdje čuvamo osjetljive podatke, bolje je biti što sigurniji, a uz upravitelje lozinkama to svakako jesmo. Ili nismo? Veliki rizik je gubitak glavne lozinke ili “master password”. Ona je glavni dio password managera i nju morate zapamtiti, nju morate učiniti kompliciranom. Sve ostalo nije nikakva briga, ali master password jest. Bez nje, gubite sve i to je rizik na koji se morate odlučiti. Uostalom, sve je na vama kao korisniku… Ukratko, ovo je pet razloga zašto ih koristiti: 1. Vaše lozinke su prejednostavne2. Upravitelji lozinkama uključuju nasumično generiranje lozinki3. Morate pamtiti samo jednu lozinku4. Brojke su protiv vas jer koristite identične lozinke za različite platforme, usluge i stranice5. Lozinke su dostupne na svim povezanim uređajima i računima
Pametni prsten FutureGo prati san i zdravlje, a nudi i funkcije poput prebacivanja slajdova
Marx.ba Iako je HiFuture poznat po svojim bežičnim slušalicama i općenito audio proizvodima, ukoračili su i u svijet pametnih satova te prstena. Tu je njihov pametni prsten FutureRing. Prije svega, treba reći da pametni prstenovi predstavljaju inovativni skok u svijetu nosive tehnologije, kombinirajući funkcionalnost i diskretnost u jednom, najčešće elegantnom paketu. Kad ih se uspoređuje s tradicionalnim pametnim satima, pametni prstenovi prednjače u svojoj diskretnosti i minimalističkom dizajnu, što ih čini idealnim za one koji preferiraju suptilniji pristup nosivoj tehnologiji. FutureRing predstavlja upravo to. Riječ je o pametnom prstenu minimalističkog dizajna koji se može kupiti u srebrno-crnoj kombinaciji te u nekoliko različitih veličina. Izrađen je od nano keramike i nehrđajućeg čelika, što ga čini izdržljivim i otpornim na ogrebotine. Ukupnoj otpornosti svakako pridodaje i činjenica da je vodootporan i do 50 metara. Što se, pak, tiče samih funkcija ovog pametnog prstena, FutureRing može pratiti otkucaje srce, udio kisika u krvi te mjeriti tjelesnu temperaturu. Izuzev funkcija praćenja zdravlja, tu je i mogućnost praćenja sna te praćenja vježbanja. Prsten se spaja s kompanijinom aplikacijom SmartLife, gdje su, na koncu, dostupni i svi podaci te analize. Osim toga, FutureRing također ima prostor osjetljiv na dodir pomoću kojeg korisnici mogu obavljati pojedine radnje. Tako je, primjerice, određenim pokretima prsta moguće pauzirati muziku ili video, okretati stranice e-knjige, prebacivati slajdove u prezentaciji i slično. Prsten nudi autonomiju od 7 dana, a cijena mu je oko 150 eura.
Neočekivana saradnja: Amazon “bookirao” letove SpaceX-a
Marx.ba Amazon je u objavio vijest o rezervaciji tri lansiranja SpaceX-ovih svemirskih raketa Falcon 9 za potrebe njihove satelitske internetske mreže Project Kuiper. Cilj Amazona je izgraditi Kuiper kao konstelaciju od 3.236 satelita u niskoj orbiti koja će omogućiti pružanje usluge širokopojasnog globalnog pristupa internetu, a koja će biti konkurencija SpaceX-ovoj mreži Starlink, koja već ima oko 5.000 satelita i pruža gotovo globalnu pokrivenost, piše Reuters. Amazon je još 2019. godine najavio ulaganje od 10 milijardi dolara u taj projekt te će, prema izjavi kompanije, lansirati nedefiniran broj satelita Kuipera na tri rakete Falcon 9 od SpaceX-a, počevši sredinom 2025. godine. Ove Falcon 9 svemirske misije dodaju se popisu postojećih 83 lansiranja koje je Amazon naručio od svemirske kompanije Blue Origin Jeffa Bezosa, Boeing-Lockheed -a te evropske Arianespace. Zanimljivo prije nešto više od godinu dana, Cleveland Bakers and Teamsters mirovinski fond, Amazonovi dioničari, tužili su vodstvo kompanije zbog nerazmatranja SpaceX-a kao poslovnog partnera u aktivnostima svemirskog satelitskog interneta, tvrdeći kako su postojeći ugovori o lansiranju preskupi. Još jedan konkurent na tržištu satelitskog interneta, OneWeb tvrtke Eutelsat, oslanjao se na raketu Soyuz iz Rusije za implementaciju većeg dijela svoje mreže. Međutim, OneWeb se okrenuo SpaceX-u nakon što je Rusija napala Ukrajinu i zaplijenila satelite kompanije u vrijednosti od 50 miliona dolara. Regulatori u SAD zahtijevaju od Amazona da do 2026. godine implementira polovicu Kuiper mreže. Kompanija je u oktobru lansirala prva dva prototipa satelita u orbitu i najavila uspješne testove prošlog mjeseca, navodi Reuters. Amazon planira implementirati dovoljno satelita za “rane testne korisnike” u drugoj polovici 2024. godine. Za prve grupe satelita planira koristiti Atlas 5 tvrtke United Launch Alliance i još neizgrađenu raketu Vulcan.
Usaglašen Akt o kiberotpornosti EU: Uvode se nove obaveze za proizvođače hardvera i softvera
Marx.ba Evropski parlament i Vijeće su postigli politički dogovor o novoj regulativi za tehnološki sektor Evropske unije, Aktu o kiberotpornosti. Evropski Akt o kiberotpornosti predložila je još u rujnuseptembru prošle godine Evropska komisija kao prvi zakonodavni akt te vrste u svijetu. Njime se uvode obavezni kibersigurnosni zahtjevi za sav hardver i softver dostupan na tržištu, od dječjih monitora, pametnih satova i računarskih igara do firewallova i routera, čime će se unaprijediti kibernetička sigurnost digitalnih proizvoda u korist potrošača i preduzeća na cijelom području EU. Na proizvode s različitim nivoima rizika primjenjivat će se različiti sigurnosni zahtjevi, a manje od 10% proizvoda podlijegat će procjeni treće strane. Ovaj je Akt bitan dio borbe protiv sve većih prijetnji kibernetičkih kriminalaca i ostalih zlonamjernih aktera. Zbog te nove uredbe svi proizvodi na tržištu EU morat će biti kibernetički sigurni. Dakle, jednom kad Akt o kiberotpornosti stupi na snagu, proizvođači hardvera i softvera morat će sigurnosne mjere primjenjivati tokom cijelog životnog vijeka proizvoda, od projektiranja i razvoja, pa i nakon stavljanja proizvoda na tržište. Softverski i hardverski proizvodi nosit će oznaku CE kao dokaz usklađenosti sa zahtjevima Uredbe, zahvaljujući kojoj se smiju prodavati u EU. Aktom se za proizvođače uvodi zakonska obveza da korisnicima na nekoliko godina na raspolaganje stavljaju pravovremena sigurnosna ažuriranja, a to razdoblje mora odražavati očekivano razdoblje u kojem će se proizvod koristiti. Nove će mjere korisnicima omogućiti da utemeljeno i sigurnije odlučuju o kupovini, jer će proizvođači morati biti transparentniji i bit će odgovorni za sigurnost svojih proizvoda. U praksi će Akt biti dopuna postojećim propisima, a posebno okviru NIS2, koji s primjenom započinje sljedeće godine. Postignuti dogovor još moraju službeno odobriti Evropski parlament i Vijeće. Nakon toga, Akt o kiberotpornosti stupit će na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu EU. Nakon stupanja na snagu, proizvođači, uvoznici i distributeri hardverskih i softverskih proizvoda imat će 36 mjeseci za prilagodbu novim zahtjevima, uz izuzetak ograničenog 21-mjesečnog razdoblja odgode u vezi s obvezom proizvođača da izvještavaju o incidentima i ranjivostima. – Lani se broj napada na lanac opskrbe softverom utrostručio, a mala preduzeća i kritične ustanove kao što su bolnice njihove su svakodnevne mete. Svakih 11 sekundi neku organizaciju pogodi napad ucjenjivačkim softverom (ransomware), a trošak tih napada procjenjuje se na 20 milijardi eura godišnje. Samo 2021. kibernetički su kriminalci uspjeli hakiranjem uređaja po cijelom svijetu izvesti oko 10 miliona distribuiranih napada uskraćivanjem usluga (DDoS), zbog kojih su internetske stranice i online usluge bile nedostupne korisnicima, pojašnjavaju iz Evropske komisije kontekst u kojem se donosi Akt o kiberotpornosti.
Stiže popularna socijalna mreža: Threads bi do kraja godine mogao biti lansiran u Evropi
Marx.ba Sjećate li se Metine zamjene za Twitter, naziva Threads? Moguće je da ste na tu društvenu mrežu potpuno zaboravili, budući da je u kratkom vremenu postala hit, ali nije dostupna na području Evropske unije. U međuvremenu je Threads bilježio eksplozivan rast broja korisnika, no nije uspio konvertirati sve koji su račun otvorili da se aplikacijom i redovito služe. Ipak, danas ima nešto više od 33 miliona dnevno aktivnih korisnika, izbacuje nove karakteristike, pokušava se probiti u svijet pored X-a, BlueSkya i sličnih. U tome bi im moglo pomoći i ako napokon dovedu Threads legalno u Evropu. To bi se trebalo dogoditi tokom ovog mjeseca, kako izvještava Wall Street Journal, a nakon nekoliko prilagodbi same platforme rigoroznim pravilima Evropske unije. Proširi li se i na evropski kontinent, bit će to najveće regionalno širenje Threadsa od lansiranja ovoga ljeta. Verzija ove društvene mreže za korisnike iz EU mogla bi, zbog ovdašnje regulative o privatnim podacima i ciljanom oglašavanju, mogla biti nešto drugačija nego za ostale dijelove svijeta. Korisnicima bi tako mogao biti ponuđen izbor – ili će koristiti Threads samo kao konzumenti sadržaja ili kao kreatori. U slučaju da se odluče biti pasivni konzumenti, neće morati otvarati “puni” korisnički račun, dok će u drugom slučaju to morati učiniti. Kako će to funkcionirati, u kojem slučaju će se i kako privatni podaci dijeliti te hoće li, i koliko, računi s Threadsa biti vezani uz one s Instagrama, za sada nije poznato. Također, dodatni izazov bit će i prikaz (cijanih) reklama, kojih na Threadsu za sada nema, ali je neminovno da će ih u budućnosti biti. Jedna od opcija je da i Threads dobije besplatnu verziju s reklamama, ili onu plaćenu bez njih – kao što to trenutno nude Facebook i Instagram, prenosi Bug.
Svjetska lista konkurentnosti: Ovo su vodeće “digitalne nacije”
Marx.ba Nalazi ovogodišnjeg IMD-ove Svjetske liste digitalne konkurentnosti (WDCR) daju uvid u to kako različite zemlje pristupaju digitalnoj transformaciji u doba umjetne inteligencije (AI). Drugim riječima, šta je potrebno da nacije budu istinski digitalne, što je sve važnija osobina u vrijeme kada pojava digitalne tehnologije već transformira društvo. Ukupno je istraživano 64 ekonomije (BiH nije uvrštena). Najbolje ekomomije na ovogodišnjoj listi su one koja se mogu smatrati “digitalnim nacijama”, tj. zemlje koje omogućuju puno usvajanje digitalnih tehnologija, uključujući AI, od strane vlada, kompanija i pojedinaca. Nakon što su prošle godine pale na drugo mjesto – po prvi put od početka izdavanja WDCR-a 2017. – Sjedinjene Američke Države su se ove godine vratile na prvo mjesto sa snažnim rezultatima u sva tri faktora: znanje, tehnologija i spremnost za buduće izazove. Nizozemska je napredovala četiri mjesta i zauzela drugo mjesto, a odmah iza nje je Singapur, koji je zauzeo prvo mjesto u tehnološkom faktoru. Danska, sveukupni lider Svjetske liste digitalne konkurentnosti za 2022., pala je na četvrto mjesto, uglavnom zbog pada spremnosti za buduće izazove i tehnoloških faktora. Švicarska, prvoplasirana ekonomija u faktoru znanja, zadržala je svoju poziciju i zaokružuje prvih pet prvoplasiranih. – Iako ne mjerimo specifične pokazatelje umjetne inteligencije, ta tehnologija stoji u centru nekoliko podfaktora koje ocjenjujemo: talent, regulatorni i tehnološki okviri te prilagodljivi stavovi i poslovna agilnost. Na novou podataka, kvalitetsdigitalne regulacije, raspoloživo financiranje za razvoj tehnologije i stepen agilnosti poduzeća, sve su to podatkovne točke koje su uključene u umjetnu inteligenciju, objašnjava profesor Arturo Bris, direktor IMD-ovog Svjetskog centra za konkurentnost. Tehnologija umjetne inteligencije i briga o nacionalnoj sigurnosti u centru su još jednog značajnog trenda koji se opaža na listi: sve veći fokus na kibernetičku sigurnost. Od 4.000 viših rukovoditelja širom svijeta koji su odgovorili na anketu WDCR-a, samo 5 posto njih je reklo da u protekloj godini nisu implementirali nikakve nove mjere kibernetičke sigurnosti. Inače, od zemalja bivše Jugoslavije na ovoj listi su se našle Slovenija i Hrvatska. Slovenija je 37., na istoj poziciji kao i prošle godine dok je Hrvatska koja je ove godine pala za jedno mjesto i sada je na 44. poziciji.
Dodijeljene nagrade: Ovo su ovogodišnje najbolje igre i aplikacije prema mišljenju Applea
Marx.ba Završio je još jedan App Store Awards, što znači da je Apple predstavio ovogodišnje najbolje aplikacije i igre koje se mogu preuzeti u njihovoj trgovini aplikacija. Čak 14 aplikacija i igara odabrano je između gotovo 40 finalista, a za odabir je bio zaslužan urednički tim App Storea. – Inspirativno je vidjeti načine na koji developeri nastavljaju stvarati nevjerovatne aplikacije i igre koje redefiniraju svijet oko nas. Ovogodišnji pobjednici predstavljaju neograničeni potencijal developera da ožive svoje vizije stvarajući aplikacije i igre s izuzetnom domišljatošću te iznimnom kvalitetom, poručio je povodom završetka App Store Awardsa izvršni direktor Applea, Tim Cook. Među ovogodišnjim pobjednicima nalaze se aplikacije AllTrails za planinare i rekreativce, Prêt-à-Makeup koji nudi realističnu šminkersku podlogu na iPadu za profesionalne i amaterske umjetnike te Photomator čiji alati temeljeni na mašinskom učenju olakšavaju napredne zadatke uređivanja. U kategoriji igara, Honkai: Star Rail vodi igrače kroz priču punu složenih likova i taktički bogatih borbi na iPhoneu, dok Lost in Play poziva igrače da se prepuste dječjoj mašti tokom epske pustolovne igre na iPadu. Treba reći da je za trend godine odabran generativni AI jer, kako navodi Apple, potiče koletivnu maštu korisnika, prenosi Bug. U nastavku pogledajte sve dobitnike nagrada App Storea za 2023. godinu. Aplikacije Igre Kulturni utjecaj Appleovi urednici App Storea također su odabrali pet dobitnika nagrada za kulturni utjecaj. Riječ je o aplikacijama za koje smatraju da potiču pozitivne promjene te da, među ostalom, doprinose održivijoj budućnosti. To su sljedeće aplikacije i igre.
Još jedan član nove serije: Predstavljen i Redmi K70e, bit će pristupačniji
Marx.ba Pored Redmi K70 i Redmi K70 Pro telefona, Redmi je predstavio još jednog člana K70 serije. Riječ o je najpristupačnijem modelu iz ove serije koji nosi naziv Redmi K70e. Telefon stiže s nešto skromnijim specifikacijama u odnosu na ostala dva modela, ali zato stiže i s nižim cijenama. Telefon pokreće MediaTek Dimensity 8300 Ultra čip. Riječ je o 4 nm čipu, koji je uparen sa LPDDR5X RAM memorijom i UFS 4.0 internom memorijom. Redmi K70e ima parnu komoru koja će biti zadužena za hlađenje čipa. Ekran je AMOLED dijagonale 6,67“, rezolucije 1220 x 2712 piksela. Ovaj panel stiže sa Dolby Vision i HDR10+ podrškom, a stopa osvježavanja je 120 Hz. Maksimalna svjetlina ekrana je 1800 nita. Za autonomiju uređaja brine se baterija od 5500 mAh, koja podržava brzo punjenje od 90 W. Na zadnjoj strani Redmi K70e ima ogromni pravougaoni modul koji zauzima gotovo polovinu poklopca telefona. Unutar ovog izreza nalaze se tri senzora kamere i LED blic. Glavni senzor je onaj od 64 MP sa OIS podrškom, ali treba naglasiti da je riječ o prosječnom senzoru glavne kamere. Ostala dva senzora su ultraširoki od 8 MP i makro senzor. Glavni senzor kamere podržava 4K video pri 30 fps. Naprijed je selfie kamera sa senzorom od 16 MP. Ova se kamera nalazi u rupici pri vrhu ekrana. Dostupan je u tri boje – bijeloj, crnoj i sivoj. Cijena Redmi K70e počinje od 2000 CNY (260 eura) za verziju 12/256 GB i kreće se do 2600 CNY (335 eura). Iako Xiaomi to nije potvrdio, Redmi K70e globalno bi trebao stići kao Poco X6 Pro, piše Bajtbox.
Amazon predstavio AI chatbot za firme i poslovne korisnike
Marx.ba Amazon je najavio svoj najnoviji proizvod, chatbot pod nazivom Q, na prestižnoj Reinvent konferenciji za Amazon Web Services (AWS) održanoj u Las Vegasu. Ovaj inovativni alat predstavlja najnoviji potez Amazona u trci s Microsoftom i Googleom na području softvera za produktivnost, samo godinu dana nakon što je Microsoft podržao startup OpenAI i njihov popularni ChatGPT chatbot. Ovaj napredni alat koristi generativnu umjetnu inteligenciju kako bi stvarao odgovore na korisnički unos. Nazvan prema legendarnom liku iz filmova o Jamesu Bondu, pregledna verzija Q-a odmah je dostupna, s nekoliko ključnih besplatnih verzija. Međutim, nakon završetka probnog razdoblja, poslovni korisnici morat će izdvojiti 20 američkih dolara mjesečno po korisniku kako bi nastavili koristiti aplikaciju. Za programere i IT stručnjake, verzija s dodatnim karakteristikama dostupna je po cijeni od 25 dolara mjesečno po korisniku. Za usporedbu, AI alati poput Copilot za Microsoft 365 i Duet AI za Google Workspace za poslovne korisnike dostupni su po cijeni od 30 dolara mjesečno po korisniku. Adam Selipsky, izvršni direktor AWS-a, istakao je kako ćee Q korisnicima pomoći u razumijevanju mogućnosti AWS-a i rješavanju eventualnih problema. Kroz komunikacijske aplikacije poput Salesforceovog Slacka ili alate za uređivanje koda, korisnici će imati pristup Q-u, koji će također biti integriran u online konzolu za upravljanje AWS-om. Osim toga, Q može iznositi citate iz dokumenata kao sigurnosnu kopiju svojih odgovora tokom interakcija u chatu. Jedna od ključnih prednosti Q-a je sposobnost automatskog mijenjanja izvornog koda, pružajući programerima veću učinkovitost. Također, usluga je kompatibilna s više od 40 poslovnih servisa, omogućujući korisnicima raspravu o informacijama pohranjenim u Microsoft 365, Dropbox, Salesforce, Zendesk, te AWS-ovoj usluzi za pohranu podataka, S3. Q također omogućuje korisnicima postavljanje pitanja o dokumentima tokom interakcija, poručuju iz Amazona.
Izgradnja podatkovnih centara ne uspijeva zadovoljiti potražnju: Potreba za većim kapacitetima
Marx.ba Izgradnja podatkovnih centara ne uspijeva zadovoljiti potražnju, navodi se u analizi firme Turner & Townsend, konsultantske firme koje je članica CBRE Grupe, a fokusirana je na nekretnine, infrastrukturu i prirodne resurse. Istraživanje Indeks troškova podatkovnih centara za 2023. pokazalo je da potražnja za digitalnim kapacitetima ubrzano raste i na poslovnom i na potrošačkom nivou. Ti ustaljeni trendovi dodatno su pojačani novim tehnologijama – ponajviše umjetnom inteligencijom (AI). AI već dovodi do većih zahtjeva za performansama podatkovnih centara. Umjetna inteligencija će zahtijevati eksponencijalni porast računarskih kapaciteta, starajući još veću potražnju i zahtjeve u sektoru podatkovnih centara. Istraživnje je također pokazalo da 83 posto ispitanika smatra da izgradnja podatkovnih centara u ovoj godini nije uspjela zadovoljiti potražnju. Povećanu potražnju nisu zaustavili ni rastući troškovi: prosječan trošak izgradnje podatkovnih centara na globalnom nivou porastao je ove godine za 6 posto, nakon što je lani porastao za 8 posto. Sektor je također pogođen nedostatkom radne snage i problemima s dobavom materijala. Više od 80 posto ispitanika potvrdilo je da su im projekti u 2023. kasnili zbog problema u opskrbnim lancima i globalne nestašice materijala. Kod više od trećine tih projekata kasnilo se 12 ili više sedmica. Suočeni s ograničenjima u opskrbnom lancu, investitori istražuju nova, kreativna rješenja. 66 posto ispitanika navodi da su posegnuli za alternativnim modelima nabave kako bi zadovoljili potražnju i realizirali projekte. Umjesto jednog generalnog izvođača po shell and core ili fit out modelu, koriste se usluge više manjih izvođača. Mnogi naručuju materijale unaprijed, već tokom projektiranja, a drugi se odlučuju za modularnu, prefabriciranu gradnju. U istraživanju se analizirani podaci za više od 200 aktivnih ili nedavno završenih projekata izgradnje podatkovnih centara u više od dvadeset zemalja.