Threads uveo novine: Stručnjaci sada mogu koristiti oznake na temama kako bi povećali angažman
Marx.ba Metin Threads sada ima svoju verziju hashtagova. Meta ovu novu funkciju naziva „tagovima tema“, naglašavajući njenu razliku od hashtagova dajući prioritet fokusu na zajednicu. Oznake tema sada su dostupne svim korisnicima širom svijeta kako bi se poboljšala funkcionalnost pretraživanja unutar aplikacije. Iako oglasi trenutno nisu dostupni na Threads (uskoro dolaze), trgovci i dalje mogu komunicirati s korisnicima i poboljšati svijest o brendu kreiranjem profila i generiranjem organskog prometa. Korištenje oznaka teme pojednostavljuje proces korisnicima da otkriju vaše objave i stupe u interakciju s vašim brendom. Oznake tema imaju neke fundamentalne razlike od hashtagova, koji se nude na njegovoj sestrinskoj platformi Instagram: Kako oznake tema nisu hashtagovi, brendovi neće morati da dodaju simbol “#” prilikom dodavanja oznaka. Oznake teme podržavaju fraze sa razmacima, podržavaju posebne znakove, a dozvoljena je samo jedna oznaka po objavi. – Mogućnost označavanja teme na vašem postu sada se primjenjuje globalno, tako da možete kategorizirati svoje objave i olakšati drugima da pronađu i pridruže se razgovoru… Sa oznakama pokušavamo nešto jednostavno i pomalo novo. Bez # oznaka, podrška za više riječi, *samo jedna* oznaka po objavi, a prikaz oznaka *je* prikaz pretraživanja. Nadamo se da će ovaj dizajn više fokusirati oznake na zajednice, a manje na hakiranje angažmana, i to istovremeno održavajući @threads jednostavnim i lakim za korištenje, rekao je Adam Mosseri, šef Instagrama.
Otrivena informacija: Novi iPhone SE koristit će bateriju iPhonea 14
Marx.ba iPhone SE popularan je među korisnicima kojima najnovije karakteristike nisu možda od velike važnosti, a koji i dalje žele biti dio Appleovog ekosistema. O novom modelu iz serije SE govori se već duže vrijeme, a sada je pak procurila informacija da će sadržavati bateriju iPhonea 14. Naime, kako doznaje MacRumors od svojih izvora, prototipovi iPhone SE 4 s identifikatorom uređaja D59, opremljeni su Li-Ion baterijama s oznakom modela A2863. To je ista baterija koja se koristi za iPhone 14, inače kapaciteta 3.279 mAh. Izvori tvrde da interna dizajnerska dokumentacija za iPhone SE 4 također potvrđuje te navode, a ako se oni uistinu pokažu tačnim, to će predstavljati povećanje kapaciteta od 1.261 mAh u odnosu na bateriju koju ima trenutno aktualni iPhone SE 3. Podsjetimo, još je u martu Appleov analitičar Ming-Chi Kuo objavio da će novi iPhone SE biti izrađen na kućištu iPhone 14. Uz osvježeni dizajn, imat će i 6,1-inčni OLED zaslon, kojeg će vjerovatno proizvoditi BOE. Riječ je o značajnom koraku naprijed, budući da su prethodni SE modeli imali LCD zaslone i dizajn iz 2017. godine. Trenutno nije poznato koji će ga SoC pokretati, ali će sigurno koristiti USB Type-C priključak kao i svi modeli iPhonea 15.
Konzola popularna među gamerima: Nintendo priprema dvije verzije nasljednika Switcha
Marx.ba Sve je bliže datum predstavljanja nove generacije Nintendove konzole, a u skladu s tim sve je veći broj glasina oko opcija koje bi taj uređaj trebao imati. Ovisno o izvoru, Nintendo bi Switch 2 mogao predstaviti ili u drugoj polovici sljedeće godine ili već za nekoliko mjeseci. Aktuelna konzola se pokazala iznimno popularnom među gamerima i ljubiteljima Nintenda tako da su očekivanja od njenog nasljednika velika. Što se hardvera tiče, ova bi konzola trebala konkurirati PlayStationu 4 i starijoj generaciji Xboxa, no hardver ionako nikada nije bio u fokusu ove kompanije, već igrivost. To je ono što očekujemo i na Switchu 2, piše Zimo. Prema posljednjim izvještaju izvora upoznatih sa situacijom u Nintendu, čini se kako japanska kompanija priprema dvije verzije ove konzole. Standardna i jeftinija verzija imat će LCD ekran, dok će premium verzija imati bolji, OLED ekran. Prvobitno se mislilo kako će Nintendo koristiti samo LCD ekrane te je kompanija navodno već dogovorila sve sa Sharpom, ali sada se spominje i dogovor sa Samsungom. Ta saradnja između japanske i južnokorejske kompanije odnosi se na – OLED ekrane. S obzirom na to da Nintendo i danas u ponudi ima klasičan Switch te skuplji model s OLED ekranom, čini se logičnim da se na istu taktiku odluče i za njegovog nasljednika, a bit će zanimljivo vidjeti razmišljaju li i o lite verziji ove konzole. Iz Nintenda, jasno, ne žele komentirati informacije koje kruže mrežom. Ono što je sigurno jest da je predstavljanje nove verzije sve bliže jer je aktualna verzija predstavljena još početkom 2017. te je do sada prodano više od 130 miliona komada tako da je jasno kako je stiglo vrijeme za novi model. Tome u prilog idu i informacije prema kojima su čelnici Nintenda na nedavnom gamerskom sajmu partnerima i developerima prikazali razvojnu verziju nove konzole, što je još jedan od signala da je njen razvoj pri kraju.
Stigao je Gemini, Googleov najmoćniji AI model do sada: Nije dostupan u EU, ali jeste u BiH
Marx.ba Još otkako je lansiran Googleov prvi AI chatbot Bard, špekuliralo se o tome da će ga zamijeniti ili nadograditi novi model, razvijan u Googleu pod imenom Gemini. Njegovo lansiranje više je puta bilo odgađano, nedavno se čak šuškalo i da se neće dogoditi prije sljedeće godine, no ipak je došlo do njegove javne objave, barem za američko tržište, ove srijede. Google je svoj multimodalni veliki jezični model Gemini odlučio integrirati u Barda, ne mijenjajući tako ime niti adresu na kojoj se nalazi njihov glavni AI sistem. Gemini je, kako kažu, izravni konkurent modelu GPT-4 OpenAI-ja, koji pokreće (plaćeni) ChatGPT, a prema tvrdnjama njegovih tvoraca u stanju je pobijediti model GPT-4 u više različitih zadaća. Google je sam proveo 30 benchmark testiranja jednog i drugog modela, pri čemu je njihov Bard bio bolji u njih 30, “i to značajno”, kako tvrdi Demis Hassabis, voditelj DeepMinda – Googleovog odjeljenja koji je, uz MIT, učestvovao na razvoju Geminija, prenosi Bug. Bard je, kao i Gemini, sada po svojoj prirodi multimodalan, što znači da može raditi sa slikovnim formatima, zvukom, tekstom, videom, a razumije i piše programske jezike te je u stanju kombinirati informacije iz svih tih formata. Iz kompanije kažu da su odradili i niz slijepih testiranja, pri čemu su ispitanici odgovore Barda ocijenili najvišim ocjenama, u usporedbi s dostupnim konkurentima na tržištu. Zahvaljujući svojoj arhitekturi, koja je multimodalna iz temelja, novi bi model trebao pokazivati manje halucinacija, biti tačniji u odgovorima bez obzira u kojem “modu” radio, kao i razumijevati kontekst otprilike onako kako to čine i ljudi. Model Gemini dolazi u tri “okusa”, odnosno veličine – Ultra, Pro i Nano. Gemini Pro je model koji je već danas besplatno dostupan unutar Barda (samo na engleskom jeziku i još uvijek ne za korisnike iz EU). Najmanji model, Gemini Nano, bit će integriran u sistem mobitela Pixel 8 Pro, gdje će moći obavljati određene zadaće ograničenog dosega, dok će Gemini Ultra biti nadogradnja postojećeg Pro modela. Potonji će biti lansiran početkom sljedeće godine, također unutar Barda. Bard je, dakle, od jučer dostupan na engleskom jeziku na više od 170 svjetskih tržišta, ne uključujući EU i UK, a zanimljivo da je Bosna i Hercegovina na listi. Razlozi za zaobilaženje spomenutih tržišta pravne su prirode, a za očekivati je da će ih Google uskoro riješiti, kao što je to bio slučaj i s prvom inačicom Barda. Gemini Pro za developere i profesionalne će korisnike biti dostupan od 13. decembra.
Koristiti ili ne password manager: Ovo su razlozi zašto je potreban
Marx.ba Lozinke su u današnje digitalno doba jednako bitne kao što su bile i prije 30 godina, što znači da je ključno izabrati one koje će se teško “probiti” i ne koristiti jedne te iste na više, što nije lako. Srećom, postoje upravitelji lozinkama ili password manageri. Zašto uopće upravitelji lozinkama? Pa, svi bismo trebali imati na umu da se kao lozinka ne smije koristiti ništa osobno, ništa što se povezuje s nama ili nam nešto predstavlja. Dakle, imena roditelja, djece, djevojke, dečka, supruge ili supruga uistinu nije poželjno postaviti kao riječ koja označava ulazna vrata u vaš privatni svijet. Najbolje je koristiti neke nepovezane brojke i slova kao primjerice 56%&$32_!!?TzHJ. Ali ko to može zapamtiti? Posebno kad je riječ o više njih jer zna se i da ne smijete koristiti jednu te istu lozinku za sve čemu pristupate. A sad o tome koji je najbolji. Također, u današnje vrijeme, potrebno je imati desetak ili više različitih lozinki, što je teško pamtiti. Umjesto vas, to obavlja password manager, koji ih jednostavno organizira i neometano radi u pozadini te pamti gdje šta koristite, bez da dozvoljava pristup ikome osim vama, piše ICT Bussines. Uz toliko spojenih uređaja i raznih korisničkih računa gdje čuvamo osjetljive podatke, bolje je biti što sigurniji, a uz upravitelje lozinkama to svakako jesmo. Ili nismo? Veliki rizik je gubitak glavne lozinke ili “master password”. Ona je glavni dio password managera i nju morate zapamtiti, nju morate učiniti kompliciranom. Sve ostalo nije nikakva briga, ali master password jest. Bez nje, gubite sve i to je rizik na koji se morate odlučiti. Uostalom, sve je na vama kao korisniku… Ukratko, ovo je pet razloga zašto ih koristiti: 1. Vaše lozinke su prejednostavne2. Upravitelji lozinkama uključuju nasumično generiranje lozinki3. Morate pamtiti samo jednu lozinku4. Brojke su protiv vas jer koristite identične lozinke za različite platforme, usluge i stranice5. Lozinke su dostupne na svim povezanim uređajima i računima
Pametni prsten FutureGo prati san i zdravlje, a nudi i funkcije poput prebacivanja slajdova
Marx.ba Iako je HiFuture poznat po svojim bežičnim slušalicama i općenito audio proizvodima, ukoračili su i u svijet pametnih satova te prstena. Tu je njihov pametni prsten FutureRing. Prije svega, treba reći da pametni prstenovi predstavljaju inovativni skok u svijetu nosive tehnologije, kombinirajući funkcionalnost i diskretnost u jednom, najčešće elegantnom paketu. Kad ih se uspoređuje s tradicionalnim pametnim satima, pametni prstenovi prednjače u svojoj diskretnosti i minimalističkom dizajnu, što ih čini idealnim za one koji preferiraju suptilniji pristup nosivoj tehnologiji. FutureRing predstavlja upravo to. Riječ je o pametnom prstenu minimalističkog dizajna koji se može kupiti u srebrno-crnoj kombinaciji te u nekoliko različitih veličina. Izrađen je od nano keramike i nehrđajućeg čelika, što ga čini izdržljivim i otpornim na ogrebotine. Ukupnoj otpornosti svakako pridodaje i činjenica da je vodootporan i do 50 metara. Što se, pak, tiče samih funkcija ovog pametnog prstena, FutureRing može pratiti otkucaje srce, udio kisika u krvi te mjeriti tjelesnu temperaturu. Izuzev funkcija praćenja zdravlja, tu je i mogućnost praćenja sna te praćenja vježbanja. Prsten se spaja s kompanijinom aplikacijom SmartLife, gdje su, na koncu, dostupni i svi podaci te analize. Osim toga, FutureRing također ima prostor osjetljiv na dodir pomoću kojeg korisnici mogu obavljati pojedine radnje. Tako je, primjerice, određenim pokretima prsta moguće pauzirati muziku ili video, okretati stranice e-knjige, prebacivati slajdove u prezentaciji i slično. Prsten nudi autonomiju od 7 dana, a cijena mu je oko 150 eura.
Neočekivana saradnja: Amazon “bookirao” letove SpaceX-a
Marx.ba Amazon je u objavio vijest o rezervaciji tri lansiranja SpaceX-ovih svemirskih raketa Falcon 9 za potrebe njihove satelitske internetske mreže Project Kuiper. Cilj Amazona je izgraditi Kuiper kao konstelaciju od 3.236 satelita u niskoj orbiti koja će omogućiti pružanje usluge širokopojasnog globalnog pristupa internetu, a koja će biti konkurencija SpaceX-ovoj mreži Starlink, koja već ima oko 5.000 satelita i pruža gotovo globalnu pokrivenost, piše Reuters. Amazon je još 2019. godine najavio ulaganje od 10 milijardi dolara u taj projekt te će, prema izjavi kompanije, lansirati nedefiniran broj satelita Kuipera na tri rakete Falcon 9 od SpaceX-a, počevši sredinom 2025. godine. Ove Falcon 9 svemirske misije dodaju se popisu postojećih 83 lansiranja koje je Amazon naručio od svemirske kompanije Blue Origin Jeffa Bezosa, Boeing-Lockheed -a te evropske Arianespace. Zanimljivo prije nešto više od godinu dana, Cleveland Bakers and Teamsters mirovinski fond, Amazonovi dioničari, tužili su vodstvo kompanije zbog nerazmatranja SpaceX-a kao poslovnog partnera u aktivnostima svemirskog satelitskog interneta, tvrdeći kako su postojeći ugovori o lansiranju preskupi. Još jedan konkurent na tržištu satelitskog interneta, OneWeb tvrtke Eutelsat, oslanjao se na raketu Soyuz iz Rusije za implementaciju većeg dijela svoje mreže. Međutim, OneWeb se okrenuo SpaceX-u nakon što je Rusija napala Ukrajinu i zaplijenila satelite kompanije u vrijednosti od 50 miliona dolara. Regulatori u SAD zahtijevaju od Amazona da do 2026. godine implementira polovicu Kuiper mreže. Kompanija je u oktobru lansirala prva dva prototipa satelita u orbitu i najavila uspješne testove prošlog mjeseca, navodi Reuters. Amazon planira implementirati dovoljno satelita za “rane testne korisnike” u drugoj polovici 2024. godine. Za prve grupe satelita planira koristiti Atlas 5 tvrtke United Launch Alliance i još neizgrađenu raketu Vulcan.
Usaglašen Akt o kiberotpornosti EU: Uvode se nove obaveze za proizvođače hardvera i softvera
Marx.ba Evropski parlament i Vijeće su postigli politički dogovor o novoj regulativi za tehnološki sektor Evropske unije, Aktu o kiberotpornosti. Evropski Akt o kiberotpornosti predložila je još u rujnuseptembru prošle godine Evropska komisija kao prvi zakonodavni akt te vrste u svijetu. Njime se uvode obavezni kibersigurnosni zahtjevi za sav hardver i softver dostupan na tržištu, od dječjih monitora, pametnih satova i računarskih igara do firewallova i routera, čime će se unaprijediti kibernetička sigurnost digitalnih proizvoda u korist potrošača i preduzeća na cijelom području EU. Na proizvode s različitim nivoima rizika primjenjivat će se različiti sigurnosni zahtjevi, a manje od 10% proizvoda podlijegat će procjeni treće strane. Ovaj je Akt bitan dio borbe protiv sve većih prijetnji kibernetičkih kriminalaca i ostalih zlonamjernih aktera. Zbog te nove uredbe svi proizvodi na tržištu EU morat će biti kibernetički sigurni. Dakle, jednom kad Akt o kiberotpornosti stupi na snagu, proizvođači hardvera i softvera morat će sigurnosne mjere primjenjivati tokom cijelog životnog vijeka proizvoda, od projektiranja i razvoja, pa i nakon stavljanja proizvoda na tržište. Softverski i hardverski proizvodi nosit će oznaku CE kao dokaz usklađenosti sa zahtjevima Uredbe, zahvaljujući kojoj se smiju prodavati u EU. Aktom se za proizvođače uvodi zakonska obveza da korisnicima na nekoliko godina na raspolaganje stavljaju pravovremena sigurnosna ažuriranja, a to razdoblje mora odražavati očekivano razdoblje u kojem će se proizvod koristiti. Nove će mjere korisnicima omogućiti da utemeljeno i sigurnije odlučuju o kupovini, jer će proizvođači morati biti transparentniji i bit će odgovorni za sigurnost svojih proizvoda. U praksi će Akt biti dopuna postojećim propisima, a posebno okviru NIS2, koji s primjenom započinje sljedeće godine. Postignuti dogovor još moraju službeno odobriti Evropski parlament i Vijeće. Nakon toga, Akt o kiberotpornosti stupit će na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu EU. Nakon stupanja na snagu, proizvođači, uvoznici i distributeri hardverskih i softverskih proizvoda imat će 36 mjeseci za prilagodbu novim zahtjevima, uz izuzetak ograničenog 21-mjesečnog razdoblja odgode u vezi s obvezom proizvođača da izvještavaju o incidentima i ranjivostima. – Lani se broj napada na lanac opskrbe softverom utrostručio, a mala preduzeća i kritične ustanove kao što su bolnice njihove su svakodnevne mete. Svakih 11 sekundi neku organizaciju pogodi napad ucjenjivačkim softverom (ransomware), a trošak tih napada procjenjuje se na 20 milijardi eura godišnje. Samo 2021. kibernetički su kriminalci uspjeli hakiranjem uređaja po cijelom svijetu izvesti oko 10 miliona distribuiranih napada uskraćivanjem usluga (DDoS), zbog kojih su internetske stranice i online usluge bile nedostupne korisnicima, pojašnjavaju iz Evropske komisije kontekst u kojem se donosi Akt o kiberotpornosti.
Stiže popularna socijalna mreža: Threads bi do kraja godine mogao biti lansiran u Evropi
Marx.ba Sjećate li se Metine zamjene za Twitter, naziva Threads? Moguće je da ste na tu društvenu mrežu potpuno zaboravili, budući da je u kratkom vremenu postala hit, ali nije dostupna na području Evropske unije. U međuvremenu je Threads bilježio eksplozivan rast broja korisnika, no nije uspio konvertirati sve koji su račun otvorili da se aplikacijom i redovito služe. Ipak, danas ima nešto više od 33 miliona dnevno aktivnih korisnika, izbacuje nove karakteristike, pokušava se probiti u svijet pored X-a, BlueSkya i sličnih. U tome bi im moglo pomoći i ako napokon dovedu Threads legalno u Evropu. To bi se trebalo dogoditi tokom ovog mjeseca, kako izvještava Wall Street Journal, a nakon nekoliko prilagodbi same platforme rigoroznim pravilima Evropske unije. Proširi li se i na evropski kontinent, bit će to najveće regionalno širenje Threadsa od lansiranja ovoga ljeta. Verzija ove društvene mreže za korisnike iz EU mogla bi, zbog ovdašnje regulative o privatnim podacima i ciljanom oglašavanju, mogla biti nešto drugačija nego za ostale dijelove svijeta. Korisnicima bi tako mogao biti ponuđen izbor – ili će koristiti Threads samo kao konzumenti sadržaja ili kao kreatori. U slučaju da se odluče biti pasivni konzumenti, neće morati otvarati “puni” korisnički račun, dok će u drugom slučaju to morati učiniti. Kako će to funkcionirati, u kojem slučaju će se i kako privatni podaci dijeliti te hoće li, i koliko, računi s Threadsa biti vezani uz one s Instagrama, za sada nije poznato. Također, dodatni izazov bit će i prikaz (cijanih) reklama, kojih na Threadsu za sada nema, ali je neminovno da će ih u budućnosti biti. Jedna od opcija je da i Threads dobije besplatnu verziju s reklamama, ili onu plaćenu bez njih – kao što to trenutno nude Facebook i Instagram, prenosi Bug.
Svjetska lista konkurentnosti: Ovo su vodeće “digitalne nacije”
Marx.ba Nalazi ovogodišnjeg IMD-ove Svjetske liste digitalne konkurentnosti (WDCR) daju uvid u to kako različite zemlje pristupaju digitalnoj transformaciji u doba umjetne inteligencije (AI). Drugim riječima, šta je potrebno da nacije budu istinski digitalne, što je sve važnija osobina u vrijeme kada pojava digitalne tehnologije već transformira društvo. Ukupno je istraživano 64 ekonomije (BiH nije uvrštena). Najbolje ekomomije na ovogodišnjoj listi su one koja se mogu smatrati “digitalnim nacijama”, tj. zemlje koje omogućuju puno usvajanje digitalnih tehnologija, uključujući AI, od strane vlada, kompanija i pojedinaca. Nakon što su prošle godine pale na drugo mjesto – po prvi put od početka izdavanja WDCR-a 2017. – Sjedinjene Američke Države su se ove godine vratile na prvo mjesto sa snažnim rezultatima u sva tri faktora: znanje, tehnologija i spremnost za buduće izazove. Nizozemska je napredovala četiri mjesta i zauzela drugo mjesto, a odmah iza nje je Singapur, koji je zauzeo prvo mjesto u tehnološkom faktoru. Danska, sveukupni lider Svjetske liste digitalne konkurentnosti za 2022., pala je na četvrto mjesto, uglavnom zbog pada spremnosti za buduće izazove i tehnoloških faktora. Švicarska, prvoplasirana ekonomija u faktoru znanja, zadržala je svoju poziciju i zaokružuje prvih pet prvoplasiranih. – Iako ne mjerimo specifične pokazatelje umjetne inteligencije, ta tehnologija stoji u centru nekoliko podfaktora koje ocjenjujemo: talent, regulatorni i tehnološki okviri te prilagodljivi stavovi i poslovna agilnost. Na novou podataka, kvalitetsdigitalne regulacije, raspoloživo financiranje za razvoj tehnologije i stepen agilnosti poduzeća, sve su to podatkovne točke koje su uključene u umjetnu inteligenciju, objašnjava profesor Arturo Bris, direktor IMD-ovog Svjetskog centra za konkurentnost. Tehnologija umjetne inteligencije i briga o nacionalnoj sigurnosti u centru su još jednog značajnog trenda koji se opaža na listi: sve veći fokus na kibernetičku sigurnost. Od 4.000 viših rukovoditelja širom svijeta koji su odgovorili na anketu WDCR-a, samo 5 posto njih je reklo da u protekloj godini nisu implementirali nikakve nove mjere kibernetičke sigurnosti. Inače, od zemalja bivše Jugoslavije na ovoj listi su se našle Slovenija i Hrvatska. Slovenija je 37., na istoj poziciji kao i prošle godine dok je Hrvatska koja je ove godine pala za jedno mjesto i sada je na 44. poziciji.