Jeste li čuli za Transsion: To je trenutno peti najveći proizvođač mobitela na svijetu
Marx.ba Najveći proizvođači mobitela ove su godine zabilježili stagnaciju ili pad prodaje širom svijeta. No, sasvim nenadano, za kupce na Zapadu relativno nepoznata kompanija iz Kine uskočila je u prvih pet proizvođača po udjelu na tržištu, imajući gotovo jednak broj prodanih mobitela kao i Oppo. Transsion, proizvođač koji stoji iza Tecnoa, Itela i Infinixa, povećao je ove godine svoj udio na globalnom tržištu skočivši sa šest na devet posto, pokazuju podaci analitičke kompanije Canalys. Zahvaljujući tome, Transsion je prešao Vivo te je postao trenutno peti najveći proizvođač mobitela na svijetu, piše Bug. Inače, Transsion je osnovan 2006. godine te je uglavnom svoj uspjeh stekao u Africi, pružajući tamošnjim korisnicima jeftine mobitele. Osim u Africi, pojedini se modeli mogu kupiti i na Bliskom istoku, u Latinskoj Americi, a od nedavno i u Indiji. Iz Canalysa ističu da je upravo taj fokus na tržišta u razvoju ključ uspjeha Transsiona, no pitanje je koliko će to trajati, jer čak i tamošnji korisnici sve manje mijenjaju svoje mobitele. Inače, na prva tri mjesta u svijetu po proizvodnji mobitela su Samsung, Apple i Xiaomi.
Velika Britanija ulaže 300 miliona funti u superračunare za umjetnu inteligenciju
Marx.ba U svijetu raste zabrinutost od opasnosti koje donosi ubrzani razvoj umjetne inteligencije. O tome kakvi su rizici za čovječanstvo, može li se učinkovito regulirati i tko bi u tome trebao sudjelovati, raspravlja se na summitu o umjetnoj inteligenciji u Engleskoj. Velika Britanija je objavila da će povećati svotu novca potrebnu za finansiranje dva superračunara, što će pridonijeti kvaliteti istraživanja čija je svrha učiniti sigurnima napredne modele umjetne inteligencije. Finansiranje “resursa za istraživanje umjetne inteligencije” povećat će se na 300 miliona funti s prethodno najavljenih 100 miliona funti, rekla je vlada na summitu o sigurnosti umjetne inteligencije čiji je cilj utrti siguran put tehnologiji koja se razvija vrlo brzo. – Frontier AI modeli postaju eksponencijalno moćniji, napisao je britanski premijer Rishi Sunak na X-u, bivšem Twitteru. – Ova će investicija garantovati da britanski naučni talenti posjeduju alate koji su im prijeko potrebni da bi učinili sigurnima najnaprednije modele umjetne inteligencije. Britanija kaže da će dva nova superračunara, jedno smješteno u Cambridgeu, a drugo u Bristolu, istraživačima omogućiti pristup resursima čiji je kapacitet trideset puta veći u odnosu na kapacitet sadašnjih najvećih britanskih javnih računarskih alata za umjetnu inteligenciju. – Strojevi, koji će biti pušteni u pogon od ljeta sljedeće godine, koristit će se da bi analizirali napredne AI modele i testirali njihove sigurnosne značajke te za postizanje napretka u istraživanju novih lijekova i čiste energije, objavila je vlada. Bristolski model “Isambard-AI” imat će 5.000 naprednih AI čipova američke multinacionalne tehnološke tvrtke Nvidia Corporation, a drugi model “Dawn” (Cambridge) bit će isporučen kroz partnerstvo s Dellom i britanskim malim i srednjim poduzećima StackHPC te će ga pokretati više od 1.000 Intelovih čipova. Na dan otvaranja summita objavljena je i deklaracija, koju potpisuje ukupno 28 zemalja. – Deklaracijom se ispunjavaju ključni ciljevi samita u uspostavljanju zajedničkog dogovora i odgovornosti o rizicima, prilikama i nastavku procesa međunarodne saradnje na sigurnosti i istraživanju umjetne inteligencije, osobito kroz veću znanstvenu suradnju, navela je Britanija u zasebnoj izjavi uz deklaraciju. Britanija je okupila vlade, akademsku zajednicu i kompanije koje rade na umjetnoj inteligenciji na inauguracijskom summitu AI Safety kako bi raspravljali o tome kako obuzdati rizike tehnologije i može li se to uopće. Sastanak je zamisao premijera Rishija Sunaka koji želi da Britanija postane posrednik između provrednih blokova Sjedinjenih Država, Kine i Evropske unije.
Kako je Apple cijeli događaj Scary Fast snimio samo iPhoneom
Marx.ba Apple je ove sedmice predstavio nove računare, MacBook Pro i iMac, zasnovane na već trećoj generaciji svojih ARM procesora, no ta činjenica ne komentira se toliko, kao ono što je relativno sitnim fontom bilo ispisano na kraju samog predstavljanja. Cijela ta polusatna video prezentacija, koja je uključivala snimke dronom, u studiju, u eksterijeru, govornike, glumce, različite lokacije – sve to snimljeno je isključivo iPhoneom. To je ubrzo postala glavna tema komentara, budući da su Appleova predstavljanja poznata po vrhunskoj, gotovo holivudskoj, produkciji, pa je sve iznenadilo da je još jedan takav događaj nastao uz pomoć kamere na iPhoneu, a to se u snimkama nije moglo primijetiti. No, ni to nije bilo sve. Netom po završetku eventa na Appleovom je YouTube kanalu “slučajno” osvanuo video “iza kulisa”, u kojem je prikazano kako je cijeli proces snimanja protekao. Nakon kratkog je vremena on povučen, ali to je bilo dovoljno da ga mnogi odatle preuzmu i prošire Internetom, samo pojačavajući hype oko cijele priče. Marketinški bogovi iz Cupertina time su još jednom potvrdili da niko nije bolji od njih u plasiranju viralnih sadržaja, a sada su i sami “službeno” objavili priču o nastanku video prijenosa događaja Scary Fast. Iz Applea tako potvrđuju da je cijeli ovaj video sniman isključivo kamerama mobitela iPhone 15 Pro Max. Redateljsku palicu imao je nagrađivani reditelj dokumentaraca Brian Oakes, kojem je na raspolaganju bio mobitel s mogućnošću snimanja ProRes videa rezolucije do 4K, pri 60 sličica u sekundi, spojen s vanjskom memorijom, na kojoj je zapis stvaran kodekom Apple Log, omogućavajući kreativnu slobodu te mnogo dorade i korekcije boja u postprodukciji. Zahvaljujući novoj USB-C povezivosti, snimke su se izravno s mobitela zapisivale na povezani SSD disk, pa je filmska ekipa imala mogućnost sve snimke odmah pregledati. Prilikom snimanja su korišteni (besplatna!) aplikacija Blackmagic Camera, s profesionalnim mogućnostima ručnog podešavanja svih parametara te bežični sistem sinhronizacije audio i video opreme Tentacle Sync. Korišteni iPhonei bili su postavljeni u profesionalne stalke i rigove kompanije Beastgrip. Obilno su, kažu, korištene mogućnosti snimanja u uvjetima slabog osvjetljenja, što je bilo ključno za snimke nastale u interijerima Apple Parka, a na snimkama “iza kulisa” vidimo i svu silu profesionalne rasvjete. Reditelj se poslužio svime što je produkciji bilo na raspolaganju, pa se tako iPhone našao na kranovima, pokretnim kolicima, dronovima i ručnim rigovima – kao da je riječ o bilo kojoj drugoj profesionalnoj kameri, piše Bug. Na kraju su podijelili i svjedočanstva reditelja, snimatelja i ostatka ekipe, koji mahom potvrđuju da s iPhoneom “svako može imati profesionalnu video opremu u džepu, koja se koristi na intuitivan način, a omogućava vrhunske rezultate”.
Samsungovo najnovije ažuriranje donosi One UI 6 i Android 14 u Galaxy S23 seriju
Marx.ba Samsung je započeo globalnu distribuciju svog dugo očekivanog One UI 6, u paketu sa Android 14 operativnim sistemom i sigurnosnom zakrpom od 1. oktobra, na seriju Galaxy S23. Ovo značajno ažuriranje firmvera sada je dostupno za Galaxy S23 Ultra, Galaxy S23 i Galaxy S23+, težine oko 3 GB i sa nizom poboljšanja i svježih atributa. Istaknute promjene uključuju podmlađeni dizajn, predstavljanje novog zadanog fonta, ažurirane ikone, pojednostavljene oznake ikona i mogućnost personalizacije veličine i položaja sata na zaključanom ekranu. Izgled Quick Panel je restrukturiran, sa Wi-Fi i Bluetooth-om koji zauzimaju posebna mjesta na vrhu, dok su kontrole svjetline premeštene na dno. One UI 6 predstavlja Studio video plejer, dostupan preko aplikacije Galerija, predstavljajući projektno orijentisan video uređivač opremljen moćnim mogućnostima, iako je trenutno ograničen na FHD rezoluciju. Štaviše, korisnici mogu istražiti novi widget za vremensku prognozu i ažurirani interfejs Samsung Health, koji je prvobitno predstavljen sa Androidom 13. Način rada u avionu je poboljšan za veću inteligenciju, osiguravajući da Wi-Fi i Bluetooth ostaju aktivni kada se aktiviraju. Meni za podešavanje baterije je praktično premješten pored Postavke ekrana, pojednostavljujući pristup osnovnim funkcijama. Korisnicima Galaxy S23 se savjetuje da ostanu na oprezu jer Samsung planira proširiti uvođenje na cijelu liniju S23, s više uređaja koji će dobiti ažuriranje u narednim sedmicama i mjesecima. Ovo ažuriranje naglašava Samsungovu posvećenost pružanju uglađenijeg i bogatijeg korisničkog iskustva za svoju Galaxy S23 seriju, garantujući da korisnici mogu uživati u Android 14 OS-u uz prednosti One UI 6, koji obuhvata poboljšanu upotrebljivost, poboljšanja dizajna i dodatne funkcionalnosti.
Poput ljudskog mozga i ChatGPT bolje rješava probleme kad uspori
Marx.ba Kad se nađe pred problemom, vaš mozak ima dvije mogućnosti: da nastavi brzo i intuitivno ili polako i metodično. Ove dvije vrste obrade poznate su kao “brzo” i “sporo” razmišljanje, kako ih je najbolje opisao nobelovac, psiholog Daniel Kahneman. Rješavanje problema u koracima Veliki jezični modeli poput ChatGPT-a kreću se brzo prema zadanim postavkama. Postavite im pitanje i oni će izbaciti odgovor, ne nužno tačan, koji sugerira da su sposobni za brzu obradu. Ipak, kako se ti modeli razvijaju, mogu li usporiti i pristupiti problemima u koracima, izbjegavajući netačnosti koje proizlaze iz brzih odgovora? Čini se da mogu i pritom čak nadmašiti ljude u osnovnim testovima razmišljanja i donošenja odluka, zaključio je Stanfordov profesor Michal Kosinski nakon istraživanja koje objavljuje Nature Computational Science. Kosinski i saradnici, filozof Thilo Hagendorff i psihologinja Sarah Fabi, suočili su 10 generacija OpenAI LLM-a s nizom zadataka dizajniranih za brze odgovore. Zanimalo ih je hoće li LLM-i pokazati kognitivne predrasude poput onih koje zbune ljude kad se oslanjaju na automatsko razmišljanje. Primijetili su da rani modeli poput GPT-1 i GPT-2 “nisu mogli stvarno razumjeti što se događa” te da su na složenijim testovima njihovi odgovori bili sve sličniji reakcijama koje bi imali ljudi, objašnjava Kosinski. Usporavanje procesa Nimalo neočekivano, LLM-ovi dizajnirani za predviđanje nizova teksta nisu mogli sami razmišljati. – Ti modeli nemaju unutrašnje petlje razmišljanja. Oni se ne mogu iznutra usporiti i reći: dajte mi vremena da razmislim o problemu; dopustite mi da analiziram pretpostavke, kaže Kosinski. Međutim, kasnije verzije GPT-a i ChatGPT-a mogu “usporiti” i uključiti se u strateškije, pažljivije rješavanje problema. – Odjednom, GPT3 postaje sposoban, iz jedne sekunde u drugu, bez ikakve prekvalifikacije, bez razvijanja novih neuronskih veza, riješiti ovaj zadatak. To pokazuje da ti modeli mogu učiti odmah, poput ljudi, otkriva Kosinski. Test kognitivne refleksije – Svaki dan se broj ljiljana koji rastu u jezeru udvostruči. Ako je potrebno 10 dana da se jezero potpuno prekrije, koliko je dana potrebno da se prekrije polovica jezera, glasio je jedan od problema koje su istraživači zadali GPT modelima. Riječ je o vrsti testa kognitivne refleksije koji zahtijeva rasuđivanje, a ne intuiciju. Da biste dobili tačan odgovor, morate usporiti, možda zgrabiti blok papira ili kalkulator i analizirati zadatak (da, da, tačan odgovor nije pet nego devet dana). Ovakvu vrstu zadataka dobro shvata manje od 40% ljudi. Ranije verzije modela koje su prethodile ChatGPT-u imale su još lošije rezultate. Ipak, GPT-3 je došao do tačnih odgovora složenijim rezoniranjem “lanca misli” kada je dobio pozitivno potkrepljenje i povratnu informaciju od istraživača. – Ako mu samo date zadatak, GPT-3 će ih tačno riješiti manje od 5% i nikada neće ići korak po korak. Ali ako mu odredite smjer kojim mora ići, naprimjer “upotrijebi algebru za rješavanje ovog problema”, on će ići korak po korak i njegova će tačnost skočiti na oko 30%, što je povećanje od 500%, kažu istraživači. Pritom učestalost brzih odgovora pada s 80% na 25%, što pokazuje da čak i kad pogriješi, nije toliko sklon intuitivnim pogreškama. A kad je ChatGPT-4 koristio rezoniranje u lancu misli, ponudio je tačan odgovor u gotovo 80% ovih vrsta testova. Istraživači su otkrili još nešto: čak i kad je bio spriječen u provođenju sporog rezoniranja, ChatGPT je ipak bio bolji od ljudi. To je, kaže Kosinski, dokaz da je “intuicija” LLM-a možda bolja od naše. Više od zbroja dijelova Ova otkrića još su jedan dokaz da bi model umjetne inteligencije mogao biti “više od zbroja svojih dijelova”. Neuronske mreže iza jezičnih modela, slične ljudskim mozgovima, nastavljaju pokazivati svojstva koja nadilaze njihovu obuku. Kosinski se ne slaže s tvrdnjama da modeli ne razmišljaju. Istraživači napominju da oni ne misle izjednačiti umjetnu inteligenciju i ljudske kognitivne procese jer “iako su učinci umjetne inteligencije često slični onima koje proizvode ljudi, ona obično funkcionira na bitno drugačije načine”. No trebali bi se, kažu oni, zapitati zašto insistiramo na tome da kad čovjek učini nešto, to podrazumijeva razumijevanje, ali ako to uradi model, mi uporno tvrdimo da je riječ o nečemu drugom, a ne razumijevanju, prenosi Bug.
Broj kibernetičkih prijetnji i dalje u porastu, hakeri sve češće ciljaju IT i lance opskrbe
Marx.ba U 2023. godini kibernetičke prijetnje nastavljaju se razvijati, pa je tako zabilježen zabrinjavajući porast prijetnji od ucjenjivačkih zloćudnih programa (tzv. ransomware). Hakeri sve više ciljaju IT i fizičke lance opskrbe, pokreću masovne kibernetičke napade i pronalaze nove načine za iznuđivanje novca od velikih i malih firmi. Većina ransomware napada uključuje krađu osobnih ili osjetljivih komercijalnih podataka u svrhu iznude, što povećava troškove i kompleksnost incidenata, ali i narušava reputaciju firmi. Objavio je to Allianz Commercial u svojoj studiji o trendovima kibernetičke sigurnosti u kojoj analizira najnovije prijetnje i donosi najbolje prakse prije, tokom i nakon hakiranja. Sve veći gubici Studija je tako otkrila da ransomware i dalje predstavlja najveću kibernetičku prijetnju. Nakon kratke pauze 2022. godine, učestalost napada ransomwarea ponovno je porasla 2023. jer se hakeri, da bi povećali svoju moć, sada služe eksfiltracijom podataka i napadima na lance opskrbe. Allianzova analiza velikih kibernetičkih gubitaka pokazuje da se broj slučajeva eksfiltracije podataka povećava svake godine – udvostručivši se s 40 posto u 2019. na gotovo 80 posto u 2022., s tim da je 2023. godini gubitak znatno veći. Iako je poboljšana kibernetička sigurnost u posljednje dvije godine pomogla vratiti gubitke kibernetičkih napada (novac i podake), učestalost kibernetičkih tužbi ponovno je porasla tokom prve polovice 2023. godine. S druge strane, očekuje se da će umjetna inteligencija pokretati buduće napade ransomwarea, i to s automatiziranim procesima napada, uvjerljivijom krađom identiteta i bržim razvojem zlonamjernog softvera. Isto tako, Allianz Commercial bilježi sve veći broj incidenata uzrokovanih lošom kibernetičkom sigurnošću mobilnih uređaja. S rastom broja povezanih mobilnih uređaja i tehnologije interneta stvari, mogućnosti kibernetičkih napada samo će se povećati u nadolazećim godinama, stoga i tu postoji prostor za poboljšanje kibernetičke sigurnosti. Međutim, AI bi također mogao poboljšati kibernetičku sigurnost, primjerice, učinkovitijim i bržim otkrivanjem prijetnji te slanjem obavijesti. Rano otkrivanje ključno Sprječavanje kibernetičkih napada postalo je sve teže. Iako se ulaganja u kibernetičku sigurnost uvijek isplate, Allianz Commercial upozorava da prijetnje koje se razvijaju zahtijevaju mnogo veći fokus na sposobnosti ranog otkrivanja i odgovora. Naime, ključ za izbjegavanje kibernetičkih napada i ublažavanje gubitaka je otkrivanje napada u njegovim ranim fazama. Upravo bi u taj segment firme trebale dodatno ulagati, jer samo jedna trećina firmi otkrije proboj kroz vlastite sigurnosne sisteme. Analiza Allianz Commerciala pokazuje da proboji koji nisu rano otkriveni mogu biti i do hiljadu puta skuplji, a rizike može smanjiti i pravilno pohranjivanje podataka te njihovo brisanje kada više nisu potrebni, prenosi Lider.
Američki stručnjaci kreirali učinkovitije bežično punjenje na većim udaljenostima
Marx.ba Trenutne podloge za bežično ili wireless punjenje, koje prvenstveno koriste indukciju na kratkim udaljenostima, pokazale su visoku učinkovitost, ali samo u neposrednoj blizini uređaja koji se puni. I to je problem s kojim se suočava industrija, posebno ona vezana uz pametne telefone. Novo istraživanje s američkog Univerziteta Aalto sada sugerira da se iskorištavanjem snage suzbijanja zračenja u petljastim antenama, ne samo omogućava punjenje uređana na znatno većim udaljenostima s više od 80 posto učinkovitosti, već i u različitim orijentacijama, kreirajući put novoj eri bežičnog prijenosa energije primjenjivog na bezbroj uređaja, od mobilnih uređaja do biomedicinskih implantata. Inženjeri s Aalta razvili su poboljšanu metodu za bežično punjenje na velikim udaljenostima. Poboljšanjem interakcije između odašiljačkih i prijemnih antena i iskorištavanjem fenomena “suzbijanje zračenja”, produbili su teoretsko razumijevanje bežičnog prijenosa energije izvan tradicionalnih induktivnih metoda, što je značajan napredak u tom području. Punjenje na kratkim udaljenostima koristi magnetska polja u blizini za prijenos energije s visokom učinkovitošću, ali na većim udaljenostima učinkovitost dramatično pada. Nova istraživanja pokazuju da se ova visoka učinkovitost može održati na velikim udaljenostima potiskivanjem otpora zračenja petljastih antena koje šalju i primaju energiju. Istraživači su stvorili način za analizu bilo kojeg sistema bežičnog prijenosa energije, bilo matematički ili eksperimentalno. To omogućava temeljitiju procjenu učinkovitosti prijenosa energije, kako na bližu tako i na daleku udaljenost, što prije nije učinjeno. Zatim su testirali kako funkcionira punjenje između dvije petljaste antene postavljene na znatnoj udaljenosti u odnosu na njihovu veličinu, utvrdivši da je suzbijanje zračenja mehanizam koji pomaže povećati učinkovitost prijenosa.
Studenti ovih 10 britanskih studija najčešće koriste ChatGPT
Marx.ba Razvoj i upotreba umjetne inteligencije sve su prisutnija tema u obrazovnom sektoru, što već mjesecima potiče razne rasprave o njenim prednostima i mogućim zloupotrebama. Budući da se ChatGPT učestalo koristi u poslu, pretpostavka je da ga sve češće koriste i studenti pri rješavanju svojih akademskih zadataka. Kako bi saznali više o tome kako studenti koriste ChatGPT-u u svom obrazovanju, kompanija The Knowledge Academy provela je anketu na 2.000 britanskih studenata ne bi li saznali koliko ih koristi OpenAI-jev chatbot i za što tačno. Rezultati ankete pokazuju da gotovo tri četvrtine (72 posto) ispitanika koji studiraju digitalno pravo ili općenito slušaju pravne kolegije, koriste ChatGPT u svojem obrazovanju. Studenti, naime, tvrde da im AI chatbot može pomoći izvući ključne činjenice, hipoteze i argumente iz pojedinih izvora, ali također napominju da nerijetko i izmisli neki dio sadržaja. Na drugom mjestu po učestalosti korištenja ChatGPT-a su oni koji studiraju psihologiju, filozofiju, studij religije i engleski (68 posto). Na trećem mjestu s dvije trećine ispitanika (66 posto) našli su se studenti računarskih te političkih nauka. Studij Postotak studenata koji koriste ChatGPT Pravo 72% Psihologija, filozofija, studiji religije 68% Engleski 68% Računalne znanosti 66% Političke znanosti 66% Ekonomija 65% Obrazovne znanosti 64% Prirodne znanosti 64% Jezici općenito 64% Povijest 64% Ispitani studenti navode da su najčešći razlozi za korištenje ChatGPT-a priprema za ispit, provjera pravopisa i gramatike, traženje inspiracije za ideje, pisanje e-pošte ili planiranje rasporeda. Nešto manje od trećine ispitanika koristi OpenAI-jev chatbot nekoliko puta sedmično, dok ih gotovo desetina navodi da ga koristi svaki dan, prenosi Bug.
Biden potpisao naredbu: Bijela kuća predstavila sveobuhvatnu regulaciju umjetne inteligencije
Marx.ba Sukladno najavama, višemjesečnom radu stručnjaka i suradnji s 15 kompanija iz domene umjetne inteligencije, Bijela kuća je predstavila svoju regulativu, koja ima za cilj uvesti red u rastući segment umjetne inteligencije. Budući da velika većina svjetskih lidera u tom polju dolazi upravo iz SAD, ova će regulativa imat će utjecaja i na ostatak svijeta te načine na koji će se ovo područje razvijati u budućnosti. Američki predsjednik Joe Biden potpisao je Izvršnu uredbu o sigurnoj, zaštićenoj i pouzdanoj umjetnoj inteligenciji, opsežan i sveobuhvatan dokument. On ima više ciljeva, među kojima su reguliranje sigurnog daljnjeg razvoja te tehnologije na odgovoran način, osiguravanje konkurentske borbe i inovativnosti, ali i uključivanje jednakosti i pitanja ljudskih prava te zaštitu radnika, korisnika i američke industrije. U američkom zakonodavstvu predsjedničke izvršne uredbe igraju ključnu ulogu u provođenju zakona i upravljanju zemljom, a iako nisu zakoni u pravnom smislu, imaju istu snagu, prenosi Bug. Novi standardi i označavanje AI sadržaja Rast mogućnosti i sposobnosti umjetne inteligencije donosi i brojne implikacije, koje će ova Izvršna uredba pokušati obuhvatiti kako bi zaštitila građane od mogućih rizika. Uredbom se zahtijeva da developeri najmoćnijih AI alata s vlastima SAD dijele podatke o sigurnosnim testiranjima svojih sistema, pogotovo ako oni predstavljaju određeni rizik za nacionalnu ili ekonomsku sigurnost. Sve kompanije morat će razviti i standarde, alate i testove kako bi osigurali da AI radi na siguran i vjerodostojan način, o čemu će brinuti Nacionalni institut za standarde i tehnologiju. U nadzor će biti uključeni i Ministarstvo domovinske sigurnosti te Ministarstvo energetike, koji će uspostaviti novi Odbor za AI sigurnost. Posebno strogi standardi bit će postavljeni u domeni stvaranja opasnih bioloških materijala. Stvorit će se nacionalni standardi za otkrivanje AI generiranog sadržaja kako bi se spriječile prevare i manipulacije. Bit će izrađene i smjernice za jasno označavanje sadržaja stvorenog generativnom umjetnom inteligencijom. Zaštita privatnosti i ljudskih prava Od Kongresa se traži donošenje unaprijeđenih pravila o zaštiti privatnosti građana, koja uključuju i problematiku umjetne inteligencije. On moraju obuhvatiti procese treniranja AI sistema, upravljanja i pohrane podataka, pa do nemogućnosti generiranja rezultata u kojima bi podaci pojedinaca bili jasno vidljivima. AI algoritmi neće smjeti promovirati nejednakosti, diskriminaciju ili nepravdu, a bit će izrađene i jasne smjernice za korištenje tih tehnologija u pravosuđu – od određivanja kazni, uvjetnih otpusta, nadzora, prognoziranja zločina pa do forenzičke analize. Cilj toga je osigurati da pravni sistem SAD ne diskriminira građane ni po jednoj osnovi. Utjecaj na radnu snagu Predsjednička Izvršna uredba regulira i pitanje gubitka radnih mjesta, pa se njome potiče na kolektivno pregovaranje o radničkim pravima. Poslodavce se obavezuje na izradu principa kojima će se umanjiti štetni utjecaj AI na radna mjesta, bilo da je riječ o njihovom gubitku, standardima, zdravlju, sigurnosti ili prikupljanju podataka. Kompanije će morati izraditi i izvještaje o potencijalnim učincima umjetne inteligencije na tržište rada. Nastavit će se promovirati daljnja ulaganja u AI te pošten, otvoren i kompetitivan ekosistem, uz podršku studentima koji bi se željeli obrazovati u tom polju te malim poduzetnicima i developerima kako bi što bolje mogli iskoristiti prednosti AI alata. Pojednostavit će se i standardizirati uvjeti za imigrante koji će dolaziti u SAD kako bi se obrazovali i radili u području AI. Sve to trebalo bi osigurati da američka industrija ostane lider na polju umjetne inteligencije, ali i da sarađuje s vanjskim partnerima. Kad je riječ o vladinim agencijama, ova Uredba traži i uvođenje smjernica za korištenje AI u institucijama vlasti, također na brz, odgovoran i siguran način, uz pojačano zapošljavanje stručnjaka za AI na svim nivoima.
Nakon Amazona, i Google najavio veliku investiciju u AI kompaniju Anthropic
Marx.ba Googleova krovna kompanija Alphabet dogovorila je s Anthropicom da će u njih uložiti čak 2 milijarde dolara, kako bi nastavili s razvojem svojih sistema umjetne inteligencije. Najnovija je ovo u nizu ogromnih investicija u AI tehnologije, a dolazi samo mjesec dana nakon slične najave Amazona i dogovorenog ulaganja od 4 milijarde dolara u isti američki AI startup. Alphabet je u Anthropic ulagao i ranije, ali ne u ovolikom iznosu. Sada su dogovorili da će im 500 milio na dolara biti stavljeno na raspolaganje odmah, a preostalih ugovorenih 1,5 milijardu bit će uloženo u budućnosti. Na sličnim temeljima počiva i partnerstvo s Amazonom, koji se obvezao 1,5 milijardi dolara uložiti odmah, a ostatak “na rate” u narednim godinama. Alphabet će u Anthropic ulagati unatoč činjenici da i sami unutar Googlea razvijaju brojne AI ssiteme, odnosno da je Anthropicov chatbot Claude kao veliki jezični model generativne umjetne inteligencije izravan konkurent njihovom Bardu. Ovaj potez tumači se kao dodatno širenje utjecaja i zauzimanje što bolje pozicije na tržištu, koje ima potencijal donijeti potpunu revoluciju u sve pore digitalnog života. Saradnjom Amazona i Googlea s Anthropicom s jedne strane te strateškim partnerstvom Microsofta i OpenAI-ja s druge, mogli bismo tako dobiti novo veliko rivalstvo na tehnološkoj sceni – AI “bitku” između kompanija i korisnika sklonih Claudeu i Bardu (smještenih na AWS-u), nasuprot onih naklonjenih ChatGPT-u i Bingu (na Azureu), piše Bug.