Ovo rade skoro svi korisnici iPhonea, a stručnjak kaže da nikako ne bi trebali
Marx.ba Stručnjak za Apple otkrio je koja česta navika korisnika utječe na veću potrošnju baterije. Ako ste među onima koji redovito swipeaju prema gore aplikacije koje su ranije koristili kako bi ih “zatvorili”, trebali biste prestati s tom praksom. Aplikacije otvorene u pozadini su u biti “zamrznute”, što znači da ne troše dodatno bateriju ili memoriju i treba ih ostaviti otvorene, tvrde stručnjaci. – Najveća zabluda o iOS-u je da je dobra stvar prisilno zatvoriti aplikacije u pozadini koje ne koristite, napisao je stručnjak za Apple John Gruber na svom blogu Daring Fireball, prenosi Index. – Mnogi misle da aplikacije u pozadini nepotrebno troše RAM i CPU cikluse te da na taj način štete performansama i troše bateriju. IOS ne funkcionira tako, objasnio je. – Aplikacije u pozadini su efektivno “zamrznute”, ograničeno je njihovo djelovanje u pozadini i zapravo oslobađaju RAM koji su koristile. iOS je stvarno jako dobar u ovome. Toliko je dobar u tome da odmrzavanje ranije zamrznute aplikacije zauzima puno manje procesora (i energije) nego ponovno pokretanje aplikacije koja je bila prisilno zatvorena, kaže Gruber. – Ne samo da prisilno zatvaranje vaših aplikacija ne pomaže, nego zapravo i škodi. Trajanje baterije bit će slabije ako prisilno zatvorite aplikacije u pozadini, tvrdi on. I prema Appleu, aplikacije treba “prisilno” zatvoriti samo kad iz nekog razloga zablokiraju.
Elon Musk ima ideju: Novim korisnicima Twittera naplaćivat će 1 dolar godišnje
Marx.ba Ako se želite pridružiti X-u, servisu prije poznatom kao Twitter, putem svoje web stranice na Novom Zelandu i Filipinima, za tu ćete privilegiju morati odvojiti nešto više od 1 dolara godišnje. Pretplata, dio takozvanog programa Not A Bot (nije robot), počinje u te dvije zemlje i osmišljena je da “pojača naše već značajne napore da smanjimo neželjenu poštu, manipulaciju našom platformom i aktivnost botova”, objavio je X u nepotpisanoj objavi u centru za pomoć, piše Verge. Novi korisnici weba na Novom Zelandu i Filipinima morat će također potvrditi svoj račun telefonskim brojem. Fortune je prvi izvijestio da će Musk novim korisnicima naplaćivati 1 dolar godišnje malo prije X-ove objave. X-ov post ne objašnjava zašto je nova pretplata od 1 dolar samo za nove korisnike koji se pridružuju putem weba, a ne mobilne aplikacije, ili zašto se Not a Bot uvodi samo u dvije zemlje. Pretpostavka bi bila da je X vidio više aktivnosti botova iz ovih regija od ostalih te da je puno lakše stvoriti hrpu lažnih računa putem web stranice. – Novi korisnici koji odustanu od pretplate moći će poduzeti samo radnje “samo za čitanje”, kao što su pregledavanje objava i gledanje videa, poručeno je. – Ovo neće potpuno zaustaviti botove, ali bit će 1000 puta teže manipulirati platformom, napisao je Elon Musk. Ovaj novi program je dodatak X-ovoj glavnoj pretplati od 8 dolara mjesečno. Musk je od početka svog preuzimanja Twittera jasno rekao da misli da će naplata spriječiti armije robota, iako se procjenjuje da je vrlo, vrlo mali postotak korisnika plaća. U međuvremenu se hvalio kako stranica bilježi da se na njoj korisnici zadržavaju “duže nego ikad”.
Lenovo ThinkPad P1 šeste generacije nudi najjači hardver u premium izvedbi
Marx.ba Običnom korisniku teško se snaći u mnogobrojnim Thinkpad serijama prijenosnih računara. Lenovo je P1 osmislio kao high-end radnu stanicu koja je sposobna za apsolutno sve zadatke i pri tome ima zaštitne znake Thinkpad serije poput tipkovnice, kvalitete izrade i raznovrsnosti. SPECIFIKACIJE – Lenovo ThinkPad P1 Gen 6 Ekran 16 ” / 3840 x2400 / OLED/ 60 Hz Procesor Intel Core i7-13800H (6P+8E/20 T) Grafička kartica Nvidia RTX 4080 Memorija 32 GB LPDDR5 Disk 1 TB NVMe PCIe Mreža Intel WiFi 6E AX211 (2x2ax) s vPro + Bluetooth 5.3 Konektori 1 × HDMI 2.12 x USB 3.2 Type C (Thunderbolt 4)2 × USB 3.2 Type A3,5-mm audioSD Express 7.0 čitač kartica Masa 1,78 kg Dimenzije 359,5 × 253,8 × 17,3 mm Operacijski sustav Windows 11 Pro Ova se serija na tržištu takmiči s Dell Precision radnim stanicama, a nije tako fokusirana na kreativne profesionalce kao primjerice Asus ProArt StudioBook modeli, piše Bug. Lenovo ThinkPad P1 u šestoj je generaciji izveden iz premium materijala, pa je njegovo kućište načinjeno od aluminija i staklom ojačane plastike. Veličina laptopa je u skladu s njegovim 16-inčnim ekranom, a pozitivno je što ima masu ispod 2 kilograma. Dizajnerski, poklopac ekrana je prošaran i ima ThinkPad i Lenovo logo. Ekran sa strana ima tanke rubove, dok se gore i ispod nije pazilo na trend nepostojećih rubova ekrana, djelomično zbog sposobne web kamere s IR senzorom za lakše logiranje u Windows Hello. ThinkPad P1 dolazi s klasičnom tipkovnicom za seriju pri čemu nema numeričkog dijela, a sve su tipke normalne veličine uz poseban prostor za tipke za smjer. Tipkovnica ima pozadinsko osvijetljenje i prepoznatljiv TrackPoint crveni dodatak o kojemu dugogodišnjim korisnicima ne treba previše pričati. Zvučnici laptopa smješteni su s lijeve i desne strane tipkovnice, dok je ispod tradicionalni Lenovo ThinkPad touchpad s tri tipke na vrhu. Što se tiče hardverskih konfiguracija, laptop pogone Intelovi vPro procesori 13. generacije. Najjači u ponudi je Core i9-13900H, a nešto pristupačniji je isto vrlo sposobni Core i7-13800H koji dolazi sa šest Performance i osam Efficiency jezgri. Novi ThinkPad od grafičkih kartica ide od profi modela RTX A1000 do novih RTX 5000 Ada kartica te se može nabaviti s mainstream modelima RTX 4060, 4080 ili 4090. Budući da šesta generacija još nije stigla na ovo tržište, ali je već navedena na lokalnim Lenovo stranicama, za pretpostavku o mogućoj cijeni može poslužiti peta generacija. Uređaj s Core i7 12. generacije, 32 GB radne memorije i karticom RTX 3070 Ti ima cijenu od oko 4.280 eura. Inače, ova serija podržava do 96 GB radne memorije i ima dva utora za m.2 SSD-ove ukupnog kapaciteta do 8 TB. ThinkPad P1 je radna stanica za one koji ne brinu o cijeni, a pogotovo je to slučaj ako odaberete OLED panel koji je dostupan uz 4k rezoluciji u ovoj seriji. Osim OLED-a koji je po prikazu superioran nad ostala dva panela, moguće je nabaviti P1 s QHD+ IPS panelom koji ima svjetlinu od 500 cd/m2 i 165 Hz refresh rate. Najslabiji monitor u ponudi je također IPS rezolucije 1920×1200 piksela te svjetline 300 cd/m2. OLED zaslon ima iznimne performanse prikaza boje, a najrašireniji IPS panel ističe se sa 100% pokrivenosti sRGB spektra. Laptop dolazi jako dobro opremljen sučeljima, pa ima HDMI 2.1, dva Thunderbolt 4 priključka koji podržavaju power delivery i Display Port funkcionalnost. Tu su još dva standardna USB tipa A te čitač kartica i kombinirano audio sučelje. Iako nema Ethranet, mrežne performanse bi trebale biti vrlo dobre s WiFi 6E podrškom kao i Bluetoothom verzije 5.3. Ukupno se radi o zaokruženom premium uređaju namijenjenom profesionalnim korisnicima i svima koji žele workstation performanse uz kvalitetu izrade te ne pitaju za cijenu.
Šefica Mozille otvoreno: Umjetnu inteligenciju ne smiju kontrolirati tehnološki divovi
Marx.ba Ne smijemo dopustiti da umjetnu inteligenciju kontroliraju tehnološki divovi, upozorila je čelnica organizacije za besplatni softver Mozilla, založivši se u razgovoru za agenciju DPA da kontrolu preuzmu korisnici nove tehnologije. – Izuzetno je važno da podatke o podučavanju i rezultate novih funkcija umjetne inteligencije kontroliraju korisnici i firme, a ne nekoliko velikih kompanija, rekla je Mitchell Baker povodom obilježavanja 25. obljetnice Mozille. Umjetna inteligencija vjerovatno će odrediti današnju generaciju kao što je internet svojedobno trajno promijenio svijet, vjeruje Baker. Proteklih godinu dana zagrebli smo tek po površini mogućeg, tvrdi, predviđajući da će se AI sve više koristiti u proizvodima i u korisničkom iskustvu. – Dobrobiti interneta doprle su do milijardi ljudi zato što nije bila dopuštena dominacija jedne ili dvije firme, iako, gledajući unatrag, mogli smo donijeti mnoge odluke koje bi zaštitile tržišno takmičenje i privatnost, priznala je Baker. Umjetna inteligencija otvara po njoj mogućnost boljih odluka utvrđivanjem pravila koja bi osigurala veću transparentnost i odgovornost. Motori razvoja umjetne inteligencije trenutno su američki tehnološki divovi. Microsoft u savezu s AI startupom OpenAI nudi usluge u pregledniku Bing i programima Office i Cloud, a Google nudi Bard chatbot. Grupa vodećih kompanija na području umjetne inteligencije uključuje i Metu, vlasnicu Facebooka, Adobe i proizvođača čipova Nvidiju. Na proslavi 25. “rođendana” Mozille, Baker je ukazala na “velike aktivnosti otvorenog koda” koje bi se mogle suprotstaviti oligopolu nekolicine firmi na području interneta i umjetne inteligencije. Moć tehnoloških divova mjeri se u milijardama dolara i tome se ne može parirati, ali eksperimentira se se s manjim modelima koji se mogu koristiti na prijenosnom računaru ili pametnom telefonu. – To su velike promjene, zaključila je šefica Mozille.
Velika popularnost: Minecraft prodan u nevjerovatnih 300 miliona primjeraka
Marx.ba Minecraft, popularna “kockasta” videoigra – upravo je dostigla prag od nevjerovatnih 300 miliona prodanih primjeraka, objavili su iz švedskog studija Mojang, a koji se od 2014. godine nalazi u vlasništvu Microsofta koji je tada za prava na “Minecraft” iskeširao basnoslovnih 2,5 milijardi dolara. – Kako se približavamo 15. godišnjici, Minecraft ostaje jedna od najprodavanijih igara svih vremena, s preko 300 miliona prodanih primjeraka, što je dostignuće o kojem niko nije mogao sanjati dok smo svi postavljali svoje prve blokove, izjavila je Helen Chiang, šefica studija Mojang. Za usporedbu, druga najprodavanija videoigra svih vremena, Grand Theft Auto V dosad se prodala u oko 185 miliona primjeraka. Čini se kako je Minecraft trenutno u vlastitoj ligi i male su šanse da će ga neka druga videoigra uskoro dostići. Minecraft je nastao kao kreativni eksperiment švedskog programera Markusa “Notcha” Perssona, koji je nakon prodaje firme Microsoftu dobio isplatu u visini od 1,8 milijardi dolara.
Dobili zeleno svjetlo: Microsoft sklopio najveći posao u gaming industriji
Marx.ba Prije nekoliko dana, BBC je izvijestio o tome da je Microsoft dobio zeleno svjetlo za kupovinu kompanije “Activision Blizzard”. Sada su stigle opširnije informacije, a objavljeno je da je tehnološki div iz SAD završio preuzimanje od 69 milijardi dolara, a riječ je o akviziciji proizvođača video-igrica kao što je Call of Duty. Ovaj veliki “posao” dolazi u trenutku kada je Microsoft, koji je vlasnik Xbox konzole, dato zeleno svjetlo za globalni dogovor nakon što su ga britanski regulatori odobrili. Uprava za konkurenciju i tržišta saopštila je da je otklonjena njena zabrinutost u vezi s ovim akvizicijom, nakon što je blokirala prvobitnu ponudu. Microsoftov direktor za gaming, Phil Spencer, rekao je da je kupovina “Activision”-a nevjerovatan posao. Osim toga, izvršni direktor “Activision Blizzard”-a, Robert Kotick, potvrdio je u pismu upućenom osoblju da napušta tu funkciju do kraja tekuće godine.
Ipak se sprema ranije predstavljanje: Šta donosi serija mobitela Xiaomi 14
Marx.ba Glasine pristigle iz Kine navode da će Xiaomi predstaviti svoje nove flagship mobitele, Xiaomi 14 i 14 Pro, već 27. oktobra. Kao razlog tako ranog predstavljanja, navodi se činjenica da kineski proizvođač želi biti prvi koji će u svoje mobitele staviti Qualcommov nadolazeći Snapdragon 8 Gen 3. Očekuje se, naime, da će Qualcomm održati veliki događaj u Mauiju na Havajima između 24. i 26. oktobra te će tada prikazati svoj novi SoC kojeg će koristiti najjači mobiteli na tržištu. Prema prethodno procurjelim informacijama poznato je da će Snapdragon 8 Gen 3 imati novu 1+5+2 arhitekturu, umjesto 1+2+2+3 koja se koristi u Snapdragonu 8 Gen 1, 8+ Gen 1 te 8 Gen 2. Imat će, također, jednu glavnu jezgru Cortex-X4, uparenu s pet Cortex-A720 i dvije Cortex-A520 jezgre. Cijeli CPU paket povećat će L3 predmemoriju s 8 na 10 MB, a za poboljšanje igraćih performansi, bit će zaslužan GPU Adreno 750. Kad je, pak, riječ o seriji mobitela Xiaomi 14, očekuje se da će svaki model doći s novim dizajnom, sistemom kamera s potpisom Leice te MIUI-jem 15 temeljenim na Androidu 14. Trebali bi imati i brže punjenje, bolje zaslone te veći kapacitet baterije, a Pro inačica će navodno dobiti lakše kućište od titana. Iako će biti predstavljeni uskoro, globalna prodaja Xiaomija 14 očekuje se tek početkom sljedeće godine.
Pripremaju se novi potezi SAD: Šta čeka kineske tehnološke kompanije
Marx.ba Administracija Joea Bidena razmišlja o zatvaranju rupe u zakonu koja kineskim firmama omogućuje pristup američkim čipovima za umjetnu inteligenciju (AI) putem kineskih jedinica i podružnica smještenih u inozemstvu. Sjedinjene Države su prošle godine narušile odnose s Pekingom kada su obznanile nova ograničenja na isporuke AI čipova i alata za izradu čipova u Kinu, nastojeći osujetiti njen vojni napredak. Ta će se pravila sljedećih dana još dodatno pooštriti. U početnom krugu ograničenja, Bidenova administracija ostavila je prekomorskim podružnicama kineskih kompanija nesmetan pristup poluvodičima, što znači da bi ih se lako moglo prokrijumčariti nazad u Kinu, piše Reuters. Isti medij je u junu izvijestio da se isti čipovi koji su zabranjeni američkim propisima mogu kupiti od prodavača u poznatom elektroničkom području Huaqiangbei u južnom kineskom gradu Shenzhenu. Zbog toga, u Washingtonu razmišljaju kako da zatvore i tu rupu u zakonu jer Bidenova administracija i dalje želi odsjeći Kinu od vrhunske AI tehnologije, ali dok su sankcije na trenutnim razinama, to čito neće biti moguće. – Apsolutno je istinito da kineske firme kupuju čipove za korištenje u podatkovnim centrima u inozemstvu – rekao je Greg Allen, direktor Centra za strateške i međunarodne studije, ističući da je Singapur veliki centar za računarstvo u oblaku. Ministarstvo trgovine odbilo je komentirati ove navode za Reuters, a ni predstavnik kineskog veleposlanstva u Washingtonu nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Kinesko ministarstvo trgovine prethodno je optužilo SAD za zlopotrebu kontrole izvoza i pozvalo ga da “prestane s nerazumnim potiskivanjem kineskih firmi”. Iako bi prema američkom zakonu bilo protivzakonito slati te AI čipove u kontinentalnu Kinu, Sjedinjenim Državama je vrlo teško nadzirati te transakcije, rekli su stručnjaci, ističući da zaposlenici u Kini mogu legalno pristupiti čipovima koji se nalaze u stranim podružnicama “na daljinu”, prenosi Lider. – Zapravo ne znamo koliko je to velik problem, rekla je Hanna Dohmen, istraživačka analitičarka pri Centru za sigurnost i nove tehnologije (CSET) Univerziteta Georgetown. Sjedinjene Države nastoje zaustaviti porast sposobnosti kineske umjetne inteligencije, koja pomaže njenoj vojsci u razvoju bespilotnih borbenih sistema, prema izvještaju u The International Affairs Reviewa. Kineska AI sposobnost ovisi o njezinom pristupu američkim čipovima. CSET je u izvještaju iz juna 2022. otkrio da su od 97 pojedinačnih AI čipova nabavljenih putem kineskih vojnih kurseva u razdoblju od 8 mjeseci 2020., gotovo sve njih dizajnirale američke firme Nvidia, Xilinx, Intel i Microsemi. Washington je u avgustu rekao Nvidiji i AMD-u da ograniče isporuke AI čipova izvan Kine u druge regije, uključujući neke zemlje na Bliskom istoku. Izvori kažu da će nova pravila o AI čipovima koja se očekuju ovog mjeseca vjerovatno primijeniti ta ista ograničenja šire na sve firme na tržištu. Manje je jasno kako bi američka vlada mogla zatvoriti rupu u zakonu koja kineskim stranama omogućuje pristup američkim pružateljima usluga oblaka poput Amazon Web Services, koji svojim klijentima daju pristup istim mogućnostima umjetne inteligencije. Ali izvori kažu da se Bidenova administracija također bori s tim problemom. – Kinezi mogu potpuno legalno pristupiti istim čipovima s bilo kojeg mjesta u svijetu. Ne postoje pravila o tome kako im se može pristupiti, rekao je Timothy Fist, saradnik u think tanku Center for a New American Security sa sjedištem u Washingtonu.
Mobilni internet: Koliko ljudi na svijetu koristi ovu mogućnost
Marx.ba GSM Association je objavio Mobile Internet Connectivity report za 2023. godinu koji donosi zanimljive podatke. Mobilni internet povezuje više ljudi s internetom nego ikad prije. Do kraja 2022. broj ljudi koji koriste mobilni internet porastao je na 4,6 milijardi ljudi (57% svjetske populacije). Međutim, stopa rasta kojom ljudi prihvaćaju mobilni internet usporila se prošle godine, a i dalje postoje značajne digitalne podjele. Unatoč prednostima povezivanja, 38% globalne populacije živi unutar pokrivenosti mobilnom širokopojasnom mrežom, ali je ne koristi dok 5% još uvijek nije pokriveno mobilnom širokopojasnom mrežom. U izvještaju o stanju mobilnog internet povezivanja 2023. GSMA mobilnoj industriji pruža opsežan pregled trendova u globalnom povezivanju, kao i uvide u ključne prepreke usvajanju i korištenju mobilnog interneta. Po prvi put izvještaj uključuje podatke o vrsti uređaja koji ljudi koriste za povezivanje, otkrivajući značajne regionalne varijacije. Također navodi preporuke za rješavanje trajnih nedostataka u digitalnom uključivanju. Dodatni podaci na nivo svijeta mogu se pronaći u GSMA Mobile Connectivity Indexu, alatu koji mjeri izvedbu 170 zemalja u usporedbi s ključnim pokretačima usvajanja mobilnog interneta koji uključuju infrastrukturu, pristupačnost, spremnost potrošača te sadržaj i usluge. Indeks je razvijen kao dio opredjeljenja mobilne industrije da potakne mobilnu internet povezanost i ubrza digitalnu uključenost. Izvještaj GSMA-e otkrilo je nesrazmjer između regija i njihove dostupnosti mobilnom internetu. 69% vlasnika pametnih telefona u Sjevernoj Americi, Istočnoj Aziji i Pacifiku koristi uređaje s omogućenom 4G mrežom, dok se većina korisnika u podsaharskoj Africi još uvijek oslanja na 3G povezivost, slično Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, gdje svaki treći korisnik mobitela još uvijek koristi 3G internet. Ostale prepreke daljnjem širenju mobilnih korisnika su digitalne vještine, pismenost, sigurnosni problemi i dostupnost relevantnog sadržaja jer sve to sprječava korisnike pametnih telefona da u potpunosti iskoriste svoje uređaje za pristup internetu. Nedostatak povezanosti lišava milijarde ljudi pristupa vitalnim uslugama i prilikama za stvaranje prihoda, što nerazmjerno utječe na siromašnije, manje obrazovane, ruralne i ženske korisnike. Na te će grupe dodatno utjecati kriza troškova života i porast broja izvanrednih situacija povezanih s klimom, a izvršna je vlast pozvala na “ubrzanje digitalne uključenosti i rušenje prepreka kako bi se spriječilo daljnje širenje digitalnog jaza”.
Izvještaj Microsofta: Spriječene milijarde pokušaja napada na lozinske
Marx.ba Microsoft je objavio svoj četvrti godišnji Digital Defense izvještaj, koji obuhvata trendove između jula 2022. i juna 2023. godine te aktivnosti državnih aktera, cyber kriminal i tehnike odbrane. Microsoft Threat Intelligence pratio je više od 300 jedinstvenih aktera pretnji i uklonio više od 100.000 domena koje su koristili cyber kriminalci. Napadi na korisničke lozinke u protekloj godini su se udesetostručili, a Microsoft je tokom prošle godine primijetio otprilike 6.000 pokušaja napada dnevno koji su probali iskoristiti “zamor od multifaktorske autentifikacije”. Prošle godine cyber napadi su se dogodili u 120 zemalja. Dodatno su podržani špijunažom pod pokroviteljstvom vlada, a u porastu su i takozvane operacije uticaja. Gotovo polovina napada ciljala je države članice NATO saveza, a više od 40 posto usmjereno je prema vladinim ili nevladinim organizacijama koje učestvuju u izgradnji i održavanju ključne infrastrukture. Dok su napadi godinu ranije često bili usmjereni na uništavanje ili finansijsku dobit traženjem otkupnine, podaci pokazuju da sada primarna motivacija uključuje težnju za krađom informacija, tajnim nadzorom komunikacije ili manipulacijom onim što ljudi čitaju. MFA, odnosno multifaktorska autentifikacija je sve češća metoda autentifikacije koja od korisnika traži da pruži dva ili više „faktora“ identifikacije da bi dobili pristup web-stranici ili aplikaciji – kao što je, na primjer, lozinka, zajedno sa prepoznavanjem lica ili jednokratnim kodom. Iako implementacija MFA smanjuje rizik od kompromitovanja za 99,2 posto, napadači sve više iskorištavaju „zamor od multifaktorske autentifikacije“ da bi bombardovali korisnike sa MFA obaveštenjima u nadi da će ih naposletku prihvatiti i omogućiti pristup. U prvom tromjesečju 2023. godine zabilježen je dramatičan desetostruki porast napada na lozinke usmjerenih na identitete u oblaku, sa oko tri milijarde mjesečno na više od 30 milijardi. Napadači već koriste vještačku inteligenciju kao oružje za poboljšanje phishing poruka i operacija utjecaja sa sintetičkim slikama. No, vještačka inteligencija će također biti ključna za uspješnu odbranu, automatizujući i nadopunjujući aspekte kibernetičke sigurnosti kao što su otkrivanje prijetnji, odgovora, analiza i predviđanja. Vještačka inteligencija također može omogućiti velikim jezičkim modelima (LLM) da generišu prirodne jezičke uvide i preporuke iz složenih podataka, pomažući analitičarima da budu učinkovitiji i odgovorniji. Iako su kriminalne grupe značajno ubrzale svoj tempo napada tokom protekle godine, već ugrađene zaštite u Microsoft proizvodima blokirale su desetine milijardi prijetnji od zlonamernih programa, spriječile 237 milijardi pokušaja napada na lozinke i ublažile DDoS 619.000 napada koji ciljaju na onesposobljavanje poslužitelja, usluge ili mreže preopterećenjem internet prometa, saopštila je američka kompanija. Broj ransomware napada koje sprovode ljudi narastao za 200 posto od septembra 2022. godine. Napadači također koriste sve naprednije napade kako bi smanjili svoj trag; 60 posto ih koristi daljinsku enkripciju, na taj način čineći sanaciju neučinkovitim. Ovi napadi također su značajni po tome kako pokušavaju dobiti pristup neupravljanim ili privatnim uređajima. Više od 80 posto svih kompromitacija koje je Microsoft primijetio događa se na takvim neupravljanim uređajima. “Osnovna higijena sigurnosti” i dalje štiti od 98 posto napada. Faktori uspjeha otpornosti koje svaka organizacija treba usvojiti uključuju omogućavanje multifaktorske autentifikacije (MFA), primjenu načela nultog poverenja, korištenje proširenih detekcija i odgovora na antimalware, održavanje sistema ažurnima i zaštitu podataka.