Ipak nije samo prolazni hir: ChatGPT se ponovno penje ka vrhuncu popularnosti
Marx.ba Od svoje pojave, prije nešto manje od godinu dana, ChatGPT vrlo brzo je postao jedna od najposjećenijih stranica na Internetu uopće, da bi potom počeo isto tako brzo gubiti popularnost. Nekim je analitičarima to dalo materijala da zaključe kako su alati generativne umjetne inteligencije i ovaj jezični model tek prolazni hir, nešto što će vrlo brzo izgubiti svoju privlačnost. Međutim, sada se pokazuje da to možda i neće biti tako. Prema podacima SimilarWeba, koji vodi detaljne statistike posjećenosti web stranica, ChatGPT je zaista bilježio strelovit rast. Milioni su korisnika u prvim mjesecima pohrlili isprobati ovaj novitet, pa je AI chatbot OpenAI-ja proteklog proljeća prolazio kroz razdoblje velike popularnosti. U aprilu i maju ove godine imao je oko 1,8 milijardi posjeta mjesečno, ali je onda uslijedio pad. Do avgusta broj posjeta je pao na “samo” 1,4 milijarde, i na tim je razinama bio tokom ljeta. Ipak, povratkom učenika i studenata na nastavu, zabilježen je i povećani interes za ChatGPT, pa je jesen donijela novi rast posjećenosti – i to ne baš zanemariv. Do oktobra je ovaj servis ponovno narastao na gotovo isti nivo, viđene u aprilu i maju. Sada ponovno bilježi i više od 45 miliona posjeta sedmično, što je unutar 10% od proljetnih vrhunaca. Na tržištu SAD ti vrhunci posjećenosti su unutar samo 4% od aktuelnih nivoa. Ukupno je prošloga mjeseca ChatGPT imao 1,7 milijardi posjeta (samo na webu, ne računajući API pozive i mobilne aplikacije). To je više posjeta nego što ih je zabilježio Microsoftov Bing, koji objedinjuje i internetsku tražilicu i AI alate Chat i Create. Istodobno raste i posjećenost Googleovom AI chatbotu Bardu, no tamo je promet i dalje četiri puta manji nego na ChatGPT-u. Podaci pokazuju i povećano korištenje mobilnih aplikacija ChatGPT-a, koje mjesečno samo u SAD koristi više od 5 miliona ljudi. Širom svijeta Android aplikaciju ovog servisa sada svakog mjeseca otvara preko 40 miliona korisnika. Analitičari SimilarWeba na temelju svih ovih podataka zaključuju da se ChatGPT vraća, i to na velika vrata. Predviđaju i da će servis oboriti nove rekorde posjećenosti u narednim mjesecima.
Šta je donio globalni samit o umjetnoj inteligenciji: Jedinstveni odgovor na izazove
Marx.ba Dvodnevni globalni samit o umjetnoj inteligenciji, koji se vodio na imanju Bletchley Park sjeverno od Londona, rezultirao je snažnim konsenzusom među zemljama sudionicama o potrebi kontroliranja ovog sve važnijeg područja tehnologije. Razgovori su bili popraćeni pozivima na hitnu akciju, budući da je brzi razvoj umjetne inteligencije postao neizbježan. Na ovom događaju, okupili su se visoki politički uzvanici, predstavnici tehnoloških kompanija i stručnjaci iz cijelog svijeta, piše Poslovni puls. Generalni sekretar UN, Antonio Guterres, pozvao je na jedinstveni odgovor na izazove koje donosi umjetna inteligencija. Upozorio je da, umjesto da budemo u zaostatku u razvoju ove tehnologije, trebali bismo biti predvodnici i aktivno je usmjeravati. Zemlje Evropske unije, članice skupine G7, kao i Australija, Južna Koreja i Singapur, postigle su dogovor s vodećim kompanijama u području umjetne inteligencije, uključujući OpenAI, Anthropic, Google DeepMind i Microsoft, o novom sistemu za testiranje sigurnosti AI tehnologije, doznaje AFP. Samit je započeo potpisivanjem zajedničke izjave od strane 28 zemalja i EU, u kojoj se naglašava potreba za međunarodnom suradnjom u razvoju umjetne inteligencije. Britanski premijer Rishi Sunak opisao je ovu izjavu kao revolucionarnu i vjeruje kako će imati pozitivan utjecaj na cijelo čovječanstvo. U sklopu samita sastali su se visoki politički predstavnici, uključujući Sunaka, potpredsjednicu SAD Kamalu Harris i predsjednicu Evropske komisije Ursulu von Leyen. Izvještaji navode da su predstavnici Kine sudjelovali na samitu u srijedu, ali nisu bili pozvani na drugi dan kada se vodila “osjetljivija rasprava”. Na samitu su sudjelovali i predstavnici tehnoloških divova, uključujući izvršnog direktora kompanija SpaceX i Tesla, Elona Muska. Musk je na početku samita upozorio da je umjetna inteligencija jedno od egzistencijalnih pitanja i naglasio njenu hitnost. Guterres je ukazao na potencijalne negativne posljedice umjetne inteligencije koje bi mogle zahvatiti različite aspekte društva. Upozorio je na opasnost od koncentracije umjetne inteligencije u samo nekoliko zemalja i kompanija, što bi po njemu moglo dodatno povećati geopolitičke napetosti. Također je istakao rizik od produbljivanja već postojećih nejednakosti u svijetu, ukoliko se nekontrolirano nastavi razvoj ove brzorastuće tehnologije, te je pozvao na izradu globalne strategije. Britanski premijer Sunak najavio je kako će kanadski naučnik i pionir Yoshua Bengio voditi tim koji će pripremiti inauguracijski izvještaj o sigurnosti umjetne inteligencije. Kako je istakao, umjetna inteligencija može biti najbolja ili najgora stvar koja će se dogoditi čovječanstvu, te je pozvao na daljnju suradnju i rad na izazovima koje donosi ova tehnologija.
Žele napraviti iskorak: Instagram radi na AI prijatelju za svoje korisnike
Marx.ba Ništa ne stvara najbolje prijatelje poput silicija te niza jedinica i nula. Nedavno nakon što je Meta predstavila svoje distopijske AI influencere modelirane prema stvarnim poznatim osobama, društvena mreža Instagram navodno radi na vlastitim prilagodljivim umjetnim inteligencijama za prijatelje. Alessandro Paluzzi, istraživač programskog koda, je objavio slike sučelja Instagrama koja prikazuju taj AI, kako je prvi primijetio portal TechCrunch. Korisnici bi uskoro mogli stvarati AI s bilo kojom rasom, spolom, dobom i osobnošću koju žele. Osobnosti za „prijatelja“ uključuju rezerviranu, kreativnu, entuzijastičnu, duhovitu, pragmatičnu i osnažujuću, i one će „oblikovati ton govora vaše prilagođene umjetne inteligencije“. Daljnje prilagodbe uključuju specifične interese koje možete odabrati da zanimaju vaš AI, jedinstveno ime po vašem izboru i avatara koji se čini da je stvoren pomoću AI-a za generiranje slika. U posljednje vrijeme, trik kompanija koje koriste umjetnu inteligenciju kako bi se predstavile kao osobni prijatelj ili čak ozbiljniji izvor pomoći za korisnike, pokazao se nedjelotvornim. Aplikacija za mentalno zdravlje između korisnika Koko odlučila je eksperimentirati s umjetnom inteligencijom koja se predstavlja kao savjetnik za 4.000 korisnika platforme. Suosnivač firme, Rob Morris, ranije je ove godine rekao portalu Gizmodo da će to biti budućnost, prenosi Vidi. Korisnici u ulozi savjetnika mogli su generirati odgovore koristeći Koko Bot – aplikaciju temeljenu na ChatGPT3 firme OpenAI – koje bi zatim mogli urediti, poslati ili odbiti u potpunosti. Navodno je stvoreno 30.000 poruka pomoću tog alata, koje su dobile pozitivne odgovore, ali Koko je prekinuo eksperiment jer je chatbot djelovao sterilno. Kada je Morris podijelio iskustvo na Twitteru (sada poznatom kao X), javni otpor bio je nepremostiv. Prilagodljivi chatbot Instagrama ne pokazuje znakove da će biti terapeut, ali gotovo je sigurno da će ga neki korisnici koristiti na takav intiman način. Prilagodljivi AI chatbot najnoviji je pokušaj kompanije Meta da prati trend koji već počinje opadati. Čini se da Meta ulaže sve napore u svoju tranziciju s fokusa na društvene mreže na fokus na AI. Ranije ovog mjeseca, Meta je predstavila 28 AI influencera na Facebooku, Instagramu, Messengeru i WhatsAppu koji su glorificirani chatbotovi modelirani prema stvarnim poznatim osobama. Također su nedavno otkrili AI-generirane naljepnice za Instagram i Facebook koje mogu prikazati Elona Muska s grudima i školsku djecu koja drže oružje.
Jeste li čuli za Transsion: To je trenutno peti najveći proizvođač mobitela na svijetu
Marx.ba Najveći proizvođači mobitela ove su godine zabilježili stagnaciju ili pad prodaje širom svijeta. No, sasvim nenadano, za kupce na Zapadu relativno nepoznata kompanija iz Kine uskočila je u prvih pet proizvođača po udjelu na tržištu, imajući gotovo jednak broj prodanih mobitela kao i Oppo. Transsion, proizvođač koji stoji iza Tecnoa, Itela i Infinixa, povećao je ove godine svoj udio na globalnom tržištu skočivši sa šest na devet posto, pokazuju podaci analitičke kompanije Canalys. Zahvaljujući tome, Transsion je prešao Vivo te je postao trenutno peti najveći proizvođač mobitela na svijetu, piše Bug. Inače, Transsion je osnovan 2006. godine te je uglavnom svoj uspjeh stekao u Africi, pružajući tamošnjim korisnicima jeftine mobitele. Osim u Africi, pojedini se modeli mogu kupiti i na Bliskom istoku, u Latinskoj Americi, a od nedavno i u Indiji. Iz Canalysa ističu da je upravo taj fokus na tržišta u razvoju ključ uspjeha Transsiona, no pitanje je koliko će to trajati, jer čak i tamošnji korisnici sve manje mijenjaju svoje mobitele. Inače, na prva tri mjesta u svijetu po proizvodnji mobitela su Samsung, Apple i Xiaomi.
Velika Britanija ulaže 300 miliona funti u superračunare za umjetnu inteligenciju
Marx.ba U svijetu raste zabrinutost od opasnosti koje donosi ubrzani razvoj umjetne inteligencije. O tome kakvi su rizici za čovječanstvo, može li se učinkovito regulirati i tko bi u tome trebao sudjelovati, raspravlja se na summitu o umjetnoj inteligenciji u Engleskoj. Velika Britanija je objavila da će povećati svotu novca potrebnu za finansiranje dva superračunara, što će pridonijeti kvaliteti istraživanja čija je svrha učiniti sigurnima napredne modele umjetne inteligencije. Finansiranje “resursa za istraživanje umjetne inteligencije” povećat će se na 300 miliona funti s prethodno najavljenih 100 miliona funti, rekla je vlada na summitu o sigurnosti umjetne inteligencije čiji je cilj utrti siguran put tehnologiji koja se razvija vrlo brzo. – Frontier AI modeli postaju eksponencijalno moćniji, napisao je britanski premijer Rishi Sunak na X-u, bivšem Twitteru. – Ova će investicija garantovati da britanski naučni talenti posjeduju alate koji su im prijeko potrebni da bi učinili sigurnima najnaprednije modele umjetne inteligencije. Britanija kaže da će dva nova superračunara, jedno smješteno u Cambridgeu, a drugo u Bristolu, istraživačima omogućiti pristup resursima čiji je kapacitet trideset puta veći u odnosu na kapacitet sadašnjih najvećih britanskih javnih računarskih alata za umjetnu inteligenciju. – Strojevi, koji će biti pušteni u pogon od ljeta sljedeće godine, koristit će se da bi analizirali napredne AI modele i testirali njihove sigurnosne značajke te za postizanje napretka u istraživanju novih lijekova i čiste energije, objavila je vlada. Bristolski model “Isambard-AI” imat će 5.000 naprednih AI čipova američke multinacionalne tehnološke tvrtke Nvidia Corporation, a drugi model “Dawn” (Cambridge) bit će isporučen kroz partnerstvo s Dellom i britanskim malim i srednjim poduzećima StackHPC te će ga pokretati više od 1.000 Intelovih čipova. Na dan otvaranja summita objavljena je i deklaracija, koju potpisuje ukupno 28 zemalja. – Deklaracijom se ispunjavaju ključni ciljevi samita u uspostavljanju zajedničkog dogovora i odgovornosti o rizicima, prilikama i nastavku procesa međunarodne saradnje na sigurnosti i istraživanju umjetne inteligencije, osobito kroz veću znanstvenu suradnju, navela je Britanija u zasebnoj izjavi uz deklaraciju. Britanija je okupila vlade, akademsku zajednicu i kompanije koje rade na umjetnoj inteligenciji na inauguracijskom summitu AI Safety kako bi raspravljali o tome kako obuzdati rizike tehnologije i može li se to uopće. Sastanak je zamisao premijera Rishija Sunaka koji želi da Britanija postane posrednik između provrednih blokova Sjedinjenih Država, Kine i Evropske unije.
Kako je Apple cijeli događaj Scary Fast snimio samo iPhoneom
Marx.ba Apple je ove sedmice predstavio nove računare, MacBook Pro i iMac, zasnovane na već trećoj generaciji svojih ARM procesora, no ta činjenica ne komentira se toliko, kao ono što je relativno sitnim fontom bilo ispisano na kraju samog predstavljanja. Cijela ta polusatna video prezentacija, koja je uključivala snimke dronom, u studiju, u eksterijeru, govornike, glumce, različite lokacije – sve to snimljeno je isključivo iPhoneom. To je ubrzo postala glavna tema komentara, budući da su Appleova predstavljanja poznata po vrhunskoj, gotovo holivudskoj, produkciji, pa je sve iznenadilo da je još jedan takav događaj nastao uz pomoć kamere na iPhoneu, a to se u snimkama nije moglo primijetiti. No, ni to nije bilo sve. Netom po završetku eventa na Appleovom je YouTube kanalu “slučajno” osvanuo video “iza kulisa”, u kojem je prikazano kako je cijeli proces snimanja protekao. Nakon kratkog je vremena on povučen, ali to je bilo dovoljno da ga mnogi odatle preuzmu i prošire Internetom, samo pojačavajući hype oko cijele priče. Marketinški bogovi iz Cupertina time su još jednom potvrdili da niko nije bolji od njih u plasiranju viralnih sadržaja, a sada su i sami “službeno” objavili priču o nastanku video prijenosa događaja Scary Fast. Iz Applea tako potvrđuju da je cijeli ovaj video sniman isključivo kamerama mobitela iPhone 15 Pro Max. Redateljsku palicu imao je nagrađivani reditelj dokumentaraca Brian Oakes, kojem je na raspolaganju bio mobitel s mogućnošću snimanja ProRes videa rezolucije do 4K, pri 60 sličica u sekundi, spojen s vanjskom memorijom, na kojoj je zapis stvaran kodekom Apple Log, omogućavajući kreativnu slobodu te mnogo dorade i korekcije boja u postprodukciji. Zahvaljujući novoj USB-C povezivosti, snimke su se izravno s mobitela zapisivale na povezani SSD disk, pa je filmska ekipa imala mogućnost sve snimke odmah pregledati. Prilikom snimanja su korišteni (besplatna!) aplikacija Blackmagic Camera, s profesionalnim mogućnostima ručnog podešavanja svih parametara te bežični sistem sinhronizacije audio i video opreme Tentacle Sync. Korišteni iPhonei bili su postavljeni u profesionalne stalke i rigove kompanije Beastgrip. Obilno su, kažu, korištene mogućnosti snimanja u uvjetima slabog osvjetljenja, što je bilo ključno za snimke nastale u interijerima Apple Parka, a na snimkama “iza kulisa” vidimo i svu silu profesionalne rasvjete. Reditelj se poslužio svime što je produkciji bilo na raspolaganju, pa se tako iPhone našao na kranovima, pokretnim kolicima, dronovima i ručnim rigovima – kao da je riječ o bilo kojoj drugoj profesionalnoj kameri, piše Bug. Na kraju su podijelili i svjedočanstva reditelja, snimatelja i ostatka ekipe, koji mahom potvrđuju da s iPhoneom “svako može imati profesionalnu video opremu u džepu, koja se koristi na intuitivan način, a omogućava vrhunske rezultate”.
Samsungovo najnovije ažuriranje donosi One UI 6 i Android 14 u Galaxy S23 seriju
Marx.ba Samsung je započeo globalnu distribuciju svog dugo očekivanog One UI 6, u paketu sa Android 14 operativnim sistemom i sigurnosnom zakrpom od 1. oktobra, na seriju Galaxy S23. Ovo značajno ažuriranje firmvera sada je dostupno za Galaxy S23 Ultra, Galaxy S23 i Galaxy S23+, težine oko 3 GB i sa nizom poboljšanja i svježih atributa. Istaknute promjene uključuju podmlađeni dizajn, predstavljanje novog zadanog fonta, ažurirane ikone, pojednostavljene oznake ikona i mogućnost personalizacije veličine i položaja sata na zaključanom ekranu. Izgled Quick Panel je restrukturiran, sa Wi-Fi i Bluetooth-om koji zauzimaju posebna mjesta na vrhu, dok su kontrole svjetline premeštene na dno. One UI 6 predstavlja Studio video plejer, dostupan preko aplikacije Galerija, predstavljajući projektno orijentisan video uređivač opremljen moćnim mogućnostima, iako je trenutno ograničen na FHD rezoluciju. Štaviše, korisnici mogu istražiti novi widget za vremensku prognozu i ažurirani interfejs Samsung Health, koji je prvobitno predstavljen sa Androidom 13. Način rada u avionu je poboljšan za veću inteligenciju, osiguravajući da Wi-Fi i Bluetooth ostaju aktivni kada se aktiviraju. Meni za podešavanje baterije je praktično premješten pored Postavke ekrana, pojednostavljujući pristup osnovnim funkcijama. Korisnicima Galaxy S23 se savjetuje da ostanu na oprezu jer Samsung planira proširiti uvođenje na cijelu liniju S23, s više uređaja koji će dobiti ažuriranje u narednim sedmicama i mjesecima. Ovo ažuriranje naglašava Samsungovu posvećenost pružanju uglađenijeg i bogatijeg korisničkog iskustva za svoju Galaxy S23 seriju, garantujući da korisnici mogu uživati u Android 14 OS-u uz prednosti One UI 6, koji obuhvata poboljšanu upotrebljivost, poboljšanja dizajna i dodatne funkcionalnosti.
Poput ljudskog mozga i ChatGPT bolje rješava probleme kad uspori
Marx.ba Kad se nađe pred problemom, vaš mozak ima dvije mogućnosti: da nastavi brzo i intuitivno ili polako i metodično. Ove dvije vrste obrade poznate su kao “brzo” i “sporo” razmišljanje, kako ih je najbolje opisao nobelovac, psiholog Daniel Kahneman. Rješavanje problema u koracima Veliki jezični modeli poput ChatGPT-a kreću se brzo prema zadanim postavkama. Postavite im pitanje i oni će izbaciti odgovor, ne nužno tačan, koji sugerira da su sposobni za brzu obradu. Ipak, kako se ti modeli razvijaju, mogu li usporiti i pristupiti problemima u koracima, izbjegavajući netačnosti koje proizlaze iz brzih odgovora? Čini se da mogu i pritom čak nadmašiti ljude u osnovnim testovima razmišljanja i donošenja odluka, zaključio je Stanfordov profesor Michal Kosinski nakon istraživanja koje objavljuje Nature Computational Science. Kosinski i saradnici, filozof Thilo Hagendorff i psihologinja Sarah Fabi, suočili su 10 generacija OpenAI LLM-a s nizom zadataka dizajniranih za brze odgovore. Zanimalo ih je hoće li LLM-i pokazati kognitivne predrasude poput onih koje zbune ljude kad se oslanjaju na automatsko razmišljanje. Primijetili su da rani modeli poput GPT-1 i GPT-2 “nisu mogli stvarno razumjeti što se događa” te da su na složenijim testovima njihovi odgovori bili sve sličniji reakcijama koje bi imali ljudi, objašnjava Kosinski. Usporavanje procesa Nimalo neočekivano, LLM-ovi dizajnirani za predviđanje nizova teksta nisu mogli sami razmišljati. – Ti modeli nemaju unutrašnje petlje razmišljanja. Oni se ne mogu iznutra usporiti i reći: dajte mi vremena da razmislim o problemu; dopustite mi da analiziram pretpostavke, kaže Kosinski. Međutim, kasnije verzije GPT-a i ChatGPT-a mogu “usporiti” i uključiti se u strateškije, pažljivije rješavanje problema. – Odjednom, GPT3 postaje sposoban, iz jedne sekunde u drugu, bez ikakve prekvalifikacije, bez razvijanja novih neuronskih veza, riješiti ovaj zadatak. To pokazuje da ti modeli mogu učiti odmah, poput ljudi, otkriva Kosinski. Test kognitivne refleksije – Svaki dan se broj ljiljana koji rastu u jezeru udvostruči. Ako je potrebno 10 dana da se jezero potpuno prekrije, koliko je dana potrebno da se prekrije polovica jezera, glasio je jedan od problema koje su istraživači zadali GPT modelima. Riječ je o vrsti testa kognitivne refleksije koji zahtijeva rasuđivanje, a ne intuiciju. Da biste dobili tačan odgovor, morate usporiti, možda zgrabiti blok papira ili kalkulator i analizirati zadatak (da, da, tačan odgovor nije pet nego devet dana). Ovakvu vrstu zadataka dobro shvata manje od 40% ljudi. Ranije verzije modela koje su prethodile ChatGPT-u imale su još lošije rezultate. Ipak, GPT-3 je došao do tačnih odgovora složenijim rezoniranjem “lanca misli” kada je dobio pozitivno potkrepljenje i povratnu informaciju od istraživača. – Ako mu samo date zadatak, GPT-3 će ih tačno riješiti manje od 5% i nikada neće ići korak po korak. Ali ako mu odredite smjer kojim mora ići, naprimjer “upotrijebi algebru za rješavanje ovog problema”, on će ići korak po korak i njegova će tačnost skočiti na oko 30%, što je povećanje od 500%, kažu istraživači. Pritom učestalost brzih odgovora pada s 80% na 25%, što pokazuje da čak i kad pogriješi, nije toliko sklon intuitivnim pogreškama. A kad je ChatGPT-4 koristio rezoniranje u lancu misli, ponudio je tačan odgovor u gotovo 80% ovih vrsta testova. Istraživači su otkrili još nešto: čak i kad je bio spriječen u provođenju sporog rezoniranja, ChatGPT je ipak bio bolji od ljudi. To je, kaže Kosinski, dokaz da je “intuicija” LLM-a možda bolja od naše. Više od zbroja dijelova Ova otkrića još su jedan dokaz da bi model umjetne inteligencije mogao biti “više od zbroja svojih dijelova”. Neuronske mreže iza jezičnih modela, slične ljudskim mozgovima, nastavljaju pokazivati svojstva koja nadilaze njihovu obuku. Kosinski se ne slaže s tvrdnjama da modeli ne razmišljaju. Istraživači napominju da oni ne misle izjednačiti umjetnu inteligenciju i ljudske kognitivne procese jer “iako su učinci umjetne inteligencije često slični onima koje proizvode ljudi, ona obično funkcionira na bitno drugačije načine”. No trebali bi se, kažu oni, zapitati zašto insistiramo na tome da kad čovjek učini nešto, to podrazumijeva razumijevanje, ali ako to uradi model, mi uporno tvrdimo da je riječ o nečemu drugom, a ne razumijevanju, prenosi Bug.
Broj kibernetičkih prijetnji i dalje u porastu, hakeri sve češće ciljaju IT i lance opskrbe
Marx.ba U 2023. godini kibernetičke prijetnje nastavljaju se razvijati, pa je tako zabilježen zabrinjavajući porast prijetnji od ucjenjivačkih zloćudnih programa (tzv. ransomware). Hakeri sve više ciljaju IT i fizičke lance opskrbe, pokreću masovne kibernetičke napade i pronalaze nove načine za iznuđivanje novca od velikih i malih firmi. Većina ransomware napada uključuje krađu osobnih ili osjetljivih komercijalnih podataka u svrhu iznude, što povećava troškove i kompleksnost incidenata, ali i narušava reputaciju firmi. Objavio je to Allianz Commercial u svojoj studiji o trendovima kibernetičke sigurnosti u kojoj analizira najnovije prijetnje i donosi najbolje prakse prije, tokom i nakon hakiranja. Sve veći gubici Studija je tako otkrila da ransomware i dalje predstavlja najveću kibernetičku prijetnju. Nakon kratke pauze 2022. godine, učestalost napada ransomwarea ponovno je porasla 2023. jer se hakeri, da bi povećali svoju moć, sada služe eksfiltracijom podataka i napadima na lance opskrbe. Allianzova analiza velikih kibernetičkih gubitaka pokazuje da se broj slučajeva eksfiltracije podataka povećava svake godine – udvostručivši se s 40 posto u 2019. na gotovo 80 posto u 2022., s tim da je 2023. godini gubitak znatno veći. Iako je poboljšana kibernetička sigurnost u posljednje dvije godine pomogla vratiti gubitke kibernetičkih napada (novac i podake), učestalost kibernetičkih tužbi ponovno je porasla tokom prve polovice 2023. godine. S druge strane, očekuje se da će umjetna inteligencija pokretati buduće napade ransomwarea, i to s automatiziranim procesima napada, uvjerljivijom krađom identiteta i bržim razvojem zlonamjernog softvera. Isto tako, Allianz Commercial bilježi sve veći broj incidenata uzrokovanih lošom kibernetičkom sigurnošću mobilnih uređaja. S rastom broja povezanih mobilnih uređaja i tehnologije interneta stvari, mogućnosti kibernetičkih napada samo će se povećati u nadolazećim godinama, stoga i tu postoji prostor za poboljšanje kibernetičke sigurnosti. Međutim, AI bi također mogao poboljšati kibernetičku sigurnost, primjerice, učinkovitijim i bržim otkrivanjem prijetnji te slanjem obavijesti. Rano otkrivanje ključno Sprječavanje kibernetičkih napada postalo je sve teže. Iako se ulaganja u kibernetičku sigurnost uvijek isplate, Allianz Commercial upozorava da prijetnje koje se razvijaju zahtijevaju mnogo veći fokus na sposobnosti ranog otkrivanja i odgovora. Naime, ključ za izbjegavanje kibernetičkih napada i ublažavanje gubitaka je otkrivanje napada u njegovim ranim fazama. Upravo bi u taj segment firme trebale dodatno ulagati, jer samo jedna trećina firmi otkrije proboj kroz vlastite sigurnosne sisteme. Analiza Allianz Commerciala pokazuje da proboji koji nisu rano otkriveni mogu biti i do hiljadu puta skuplji, a rizike može smanjiti i pravilno pohranjivanje podataka te njihovo brisanje kada više nisu potrebni, prenosi Lider.
Američki stručnjaci kreirali učinkovitije bežično punjenje na većim udaljenostima
Marx.ba Trenutne podloge za bežično ili wireless punjenje, koje prvenstveno koriste indukciju na kratkim udaljenostima, pokazale su visoku učinkovitost, ali samo u neposrednoj blizini uređaja koji se puni. I to je problem s kojim se suočava industrija, posebno ona vezana uz pametne telefone. Novo istraživanje s američkog Univerziteta Aalto sada sugerira da se iskorištavanjem snage suzbijanja zračenja u petljastim antenama, ne samo omogućava punjenje uređana na znatno većim udaljenostima s više od 80 posto učinkovitosti, već i u različitim orijentacijama, kreirajući put novoj eri bežičnog prijenosa energije primjenjivog na bezbroj uređaja, od mobilnih uređaja do biomedicinskih implantata. Inženjeri s Aalta razvili su poboljšanu metodu za bežično punjenje na velikim udaljenostima. Poboljšanjem interakcije između odašiljačkih i prijemnih antena i iskorištavanjem fenomena “suzbijanje zračenja”, produbili su teoretsko razumijevanje bežičnog prijenosa energije izvan tradicionalnih induktivnih metoda, što je značajan napredak u tom području. Punjenje na kratkim udaljenostima koristi magnetska polja u blizini za prijenos energije s visokom učinkovitošću, ali na većim udaljenostima učinkovitost dramatično pada. Nova istraživanja pokazuju da se ova visoka učinkovitost može održati na velikim udaljenostima potiskivanjem otpora zračenja petljastih antena koje šalju i primaju energiju. Istraživači su stvorili način za analizu bilo kojeg sistema bežičnog prijenosa energije, bilo matematički ili eksperimentalno. To omogućava temeljitiju procjenu učinkovitosti prijenosa energije, kako na bližu tako i na daleku udaljenost, što prije nije učinjeno. Zatim su testirali kako funkcionira punjenje između dvije petljaste antene postavljene na znatnoj udaljenosti u odnosu na njihovu veličinu, utvrdivši da je suzbijanje zračenja mehanizam koji pomaže povećati učinkovitost prijenosa.