Broj kibernetičkih prijetnji i dalje u porastu, hakeri sve češće ciljaju IT i lance opskrbe
Marx.ba U 2023. godini kibernetičke prijetnje nastavljaju se razvijati, pa je tako zabilježen zabrinjavajući porast prijetnji od ucjenjivačkih zloćudnih programa (tzv. ransomware). Hakeri sve više ciljaju IT i fizičke lance opskrbe, pokreću masovne kibernetičke napade i pronalaze nove načine za iznuđivanje novca od velikih i malih firmi. Većina ransomware napada uključuje krađu osobnih ili osjetljivih komercijalnih podataka u svrhu iznude, što povećava troškove i kompleksnost incidenata, ali i narušava reputaciju firmi. Objavio je to Allianz Commercial u svojoj studiji o trendovima kibernetičke sigurnosti u kojoj analizira najnovije prijetnje i donosi najbolje prakse prije, tokom i nakon hakiranja. Sve veći gubici Studija je tako otkrila da ransomware i dalje predstavlja najveću kibernetičku prijetnju. Nakon kratke pauze 2022. godine, učestalost napada ransomwarea ponovno je porasla 2023. jer se hakeri, da bi povećali svoju moć, sada služe eksfiltracijom podataka i napadima na lance opskrbe. Allianzova analiza velikih kibernetičkih gubitaka pokazuje da se broj slučajeva eksfiltracije podataka povećava svake godine – udvostručivši se s 40 posto u 2019. na gotovo 80 posto u 2022., s tim da je 2023. godini gubitak znatno veći. Iako je poboljšana kibernetička sigurnost u posljednje dvije godine pomogla vratiti gubitke kibernetičkih napada (novac i podake), učestalost kibernetičkih tužbi ponovno je porasla tokom prve polovice 2023. godine. S druge strane, očekuje se da će umjetna inteligencija pokretati buduće napade ransomwarea, i to s automatiziranim procesima napada, uvjerljivijom krađom identiteta i bržim razvojem zlonamjernog softvera. Isto tako, Allianz Commercial bilježi sve veći broj incidenata uzrokovanih lošom kibernetičkom sigurnošću mobilnih uređaja. S rastom broja povezanih mobilnih uređaja i tehnologije interneta stvari, mogućnosti kibernetičkih napada samo će se povećati u nadolazećim godinama, stoga i tu postoji prostor za poboljšanje kibernetičke sigurnosti. Međutim, AI bi također mogao poboljšati kibernetičku sigurnost, primjerice, učinkovitijim i bržim otkrivanjem prijetnji te slanjem obavijesti. Rano otkrivanje ključno Sprječavanje kibernetičkih napada postalo je sve teže. Iako se ulaganja u kibernetičku sigurnost uvijek isplate, Allianz Commercial upozorava da prijetnje koje se razvijaju zahtijevaju mnogo veći fokus na sposobnosti ranog otkrivanja i odgovora. Naime, ključ za izbjegavanje kibernetičkih napada i ublažavanje gubitaka je otkrivanje napada u njegovim ranim fazama. Upravo bi u taj segment firme trebale dodatno ulagati, jer samo jedna trećina firmi otkrije proboj kroz vlastite sigurnosne sisteme. Analiza Allianz Commerciala pokazuje da proboji koji nisu rano otkriveni mogu biti i do hiljadu puta skuplji, a rizike može smanjiti i pravilno pohranjivanje podataka te njihovo brisanje kada više nisu potrebni, prenosi Lider.
Američki stručnjaci kreirali učinkovitije bežično punjenje na većim udaljenostima
Marx.ba Trenutne podloge za bežično ili wireless punjenje, koje prvenstveno koriste indukciju na kratkim udaljenostima, pokazale su visoku učinkovitost, ali samo u neposrednoj blizini uređaja koji se puni. I to je problem s kojim se suočava industrija, posebno ona vezana uz pametne telefone. Novo istraživanje s američkog Univerziteta Aalto sada sugerira da se iskorištavanjem snage suzbijanja zračenja u petljastim antenama, ne samo omogućava punjenje uređana na znatno većim udaljenostima s više od 80 posto učinkovitosti, već i u različitim orijentacijama, kreirajući put novoj eri bežičnog prijenosa energije primjenjivog na bezbroj uređaja, od mobilnih uređaja do biomedicinskih implantata. Inženjeri s Aalta razvili su poboljšanu metodu za bežično punjenje na velikim udaljenostima. Poboljšanjem interakcije između odašiljačkih i prijemnih antena i iskorištavanjem fenomena “suzbijanje zračenja”, produbili su teoretsko razumijevanje bežičnog prijenosa energije izvan tradicionalnih induktivnih metoda, što je značajan napredak u tom području. Punjenje na kratkim udaljenostima koristi magnetska polja u blizini za prijenos energije s visokom učinkovitošću, ali na većim udaljenostima učinkovitost dramatično pada. Nova istraživanja pokazuju da se ova visoka učinkovitost može održati na velikim udaljenostima potiskivanjem otpora zračenja petljastih antena koje šalju i primaju energiju. Istraživači su stvorili način za analizu bilo kojeg sistema bežičnog prijenosa energije, bilo matematički ili eksperimentalno. To omogućava temeljitiju procjenu učinkovitosti prijenosa energije, kako na bližu tako i na daleku udaljenost, što prije nije učinjeno. Zatim su testirali kako funkcionira punjenje između dvije petljaste antene postavljene na znatnoj udaljenosti u odnosu na njihovu veličinu, utvrdivši da je suzbijanje zračenja mehanizam koji pomaže povećati učinkovitost prijenosa.
Studenti ovih 10 britanskih studija najčešće koriste ChatGPT
Marx.ba Razvoj i upotreba umjetne inteligencije sve su prisutnija tema u obrazovnom sektoru, što već mjesecima potiče razne rasprave o njenim prednostima i mogućim zloupotrebama. Budući da se ChatGPT učestalo koristi u poslu, pretpostavka je da ga sve češće koriste i studenti pri rješavanju svojih akademskih zadataka. Kako bi saznali više o tome kako studenti koriste ChatGPT-u u svom obrazovanju, kompanija The Knowledge Academy provela je anketu na 2.000 britanskih studenata ne bi li saznali koliko ih koristi OpenAI-jev chatbot i za što tačno. Rezultati ankete pokazuju da gotovo tri četvrtine (72 posto) ispitanika koji studiraju digitalno pravo ili općenito slušaju pravne kolegije, koriste ChatGPT u svojem obrazovanju. Studenti, naime, tvrde da im AI chatbot može pomoći izvući ključne činjenice, hipoteze i argumente iz pojedinih izvora, ali također napominju da nerijetko i izmisli neki dio sadržaja. Na drugom mjestu po učestalosti korištenja ChatGPT-a su oni koji studiraju psihologiju, filozofiju, studij religije i engleski (68 posto). Na trećem mjestu s dvije trećine ispitanika (66 posto) našli su se studenti računarskih te političkih nauka. Studij Postotak studenata koji koriste ChatGPT Pravo 72% Psihologija, filozofija, studiji religije 68% Engleski 68% Računalne znanosti 66% Političke znanosti 66% Ekonomija 65% Obrazovne znanosti 64% Prirodne znanosti 64% Jezici općenito 64% Povijest 64% Ispitani studenti navode da su najčešći razlozi za korištenje ChatGPT-a priprema za ispit, provjera pravopisa i gramatike, traženje inspiracije za ideje, pisanje e-pošte ili planiranje rasporeda. Nešto manje od trećine ispitanika koristi OpenAI-jev chatbot nekoliko puta sedmično, dok ih gotovo desetina navodi da ga koristi svaki dan, prenosi Bug.
Biden potpisao naredbu: Bijela kuća predstavila sveobuhvatnu regulaciju umjetne inteligencije
Marx.ba Sukladno najavama, višemjesečnom radu stručnjaka i suradnji s 15 kompanija iz domene umjetne inteligencije, Bijela kuća je predstavila svoju regulativu, koja ima za cilj uvesti red u rastući segment umjetne inteligencije. Budući da velika većina svjetskih lidera u tom polju dolazi upravo iz SAD, ova će regulativa imat će utjecaja i na ostatak svijeta te načine na koji će se ovo područje razvijati u budućnosti. Američki predsjednik Joe Biden potpisao je Izvršnu uredbu o sigurnoj, zaštićenoj i pouzdanoj umjetnoj inteligenciji, opsežan i sveobuhvatan dokument. On ima više ciljeva, među kojima su reguliranje sigurnog daljnjeg razvoja te tehnologije na odgovoran način, osiguravanje konkurentske borbe i inovativnosti, ali i uključivanje jednakosti i pitanja ljudskih prava te zaštitu radnika, korisnika i američke industrije. U američkom zakonodavstvu predsjedničke izvršne uredbe igraju ključnu ulogu u provođenju zakona i upravljanju zemljom, a iako nisu zakoni u pravnom smislu, imaju istu snagu, prenosi Bug. Novi standardi i označavanje AI sadržaja Rast mogućnosti i sposobnosti umjetne inteligencije donosi i brojne implikacije, koje će ova Izvršna uredba pokušati obuhvatiti kako bi zaštitila građane od mogućih rizika. Uredbom se zahtijeva da developeri najmoćnijih AI alata s vlastima SAD dijele podatke o sigurnosnim testiranjima svojih sistema, pogotovo ako oni predstavljaju određeni rizik za nacionalnu ili ekonomsku sigurnost. Sve kompanije morat će razviti i standarde, alate i testove kako bi osigurali da AI radi na siguran i vjerodostojan način, o čemu će brinuti Nacionalni institut za standarde i tehnologiju. U nadzor će biti uključeni i Ministarstvo domovinske sigurnosti te Ministarstvo energetike, koji će uspostaviti novi Odbor za AI sigurnost. Posebno strogi standardi bit će postavljeni u domeni stvaranja opasnih bioloških materijala. Stvorit će se nacionalni standardi za otkrivanje AI generiranog sadržaja kako bi se spriječile prevare i manipulacije. Bit će izrađene i smjernice za jasno označavanje sadržaja stvorenog generativnom umjetnom inteligencijom. Zaštita privatnosti i ljudskih prava Od Kongresa se traži donošenje unaprijeđenih pravila o zaštiti privatnosti građana, koja uključuju i problematiku umjetne inteligencije. On moraju obuhvatiti procese treniranja AI sistema, upravljanja i pohrane podataka, pa do nemogućnosti generiranja rezultata u kojima bi podaci pojedinaca bili jasno vidljivima. AI algoritmi neće smjeti promovirati nejednakosti, diskriminaciju ili nepravdu, a bit će izrađene i jasne smjernice za korištenje tih tehnologija u pravosuđu – od određivanja kazni, uvjetnih otpusta, nadzora, prognoziranja zločina pa do forenzičke analize. Cilj toga je osigurati da pravni sistem SAD ne diskriminira građane ni po jednoj osnovi. Utjecaj na radnu snagu Predsjednička Izvršna uredba regulira i pitanje gubitka radnih mjesta, pa se njome potiče na kolektivno pregovaranje o radničkim pravima. Poslodavce se obavezuje na izradu principa kojima će se umanjiti štetni utjecaj AI na radna mjesta, bilo da je riječ o njihovom gubitku, standardima, zdravlju, sigurnosti ili prikupljanju podataka. Kompanije će morati izraditi i izvještaje o potencijalnim učincima umjetne inteligencije na tržište rada. Nastavit će se promovirati daljnja ulaganja u AI te pošten, otvoren i kompetitivan ekosistem, uz podršku studentima koji bi se željeli obrazovati u tom polju te malim poduzetnicima i developerima kako bi što bolje mogli iskoristiti prednosti AI alata. Pojednostavit će se i standardizirati uvjeti za imigrante koji će dolaziti u SAD kako bi se obrazovali i radili u području AI. Sve to trebalo bi osigurati da američka industrija ostane lider na polju umjetne inteligencije, ali i da sarađuje s vanjskim partnerima. Kad je riječ o vladinim agencijama, ova Uredba traži i uvođenje smjernica za korištenje AI u institucijama vlasti, također na brz, odgovoran i siguran način, uz pojačano zapošljavanje stručnjaka za AI na svim nivoima.
Nakon Amazona, i Google najavio veliku investiciju u AI kompaniju Anthropic
Marx.ba Googleova krovna kompanija Alphabet dogovorila je s Anthropicom da će u njih uložiti čak 2 milijarde dolara, kako bi nastavili s razvojem svojih sistema umjetne inteligencije. Najnovija je ovo u nizu ogromnih investicija u AI tehnologije, a dolazi samo mjesec dana nakon slične najave Amazona i dogovorenog ulaganja od 4 milijarde dolara u isti američki AI startup. Alphabet je u Anthropic ulagao i ranije, ali ne u ovolikom iznosu. Sada su dogovorili da će im 500 milio na dolara biti stavljeno na raspolaganje odmah, a preostalih ugovorenih 1,5 milijardu bit će uloženo u budućnosti. Na sličnim temeljima počiva i partnerstvo s Amazonom, koji se obvezao 1,5 milijardi dolara uložiti odmah, a ostatak “na rate” u narednim godinama. Alphabet će u Anthropic ulagati unatoč činjenici da i sami unutar Googlea razvijaju brojne AI ssiteme, odnosno da je Anthropicov chatbot Claude kao veliki jezični model generativne umjetne inteligencije izravan konkurent njihovom Bardu. Ovaj potez tumači se kao dodatno širenje utjecaja i zauzimanje što bolje pozicije na tržištu, koje ima potencijal donijeti potpunu revoluciju u sve pore digitalnog života. Saradnjom Amazona i Googlea s Anthropicom s jedne strane te strateškim partnerstvom Microsofta i OpenAI-ja s druge, mogli bismo tako dobiti novo veliko rivalstvo na tehnološkoj sceni – AI “bitku” između kompanija i korisnika sklonih Claudeu i Bardu (smještenih na AWS-u), nasuprot onih naklonjenih ChatGPT-u i Bingu (na Azureu), piše Bug.
Uk: Ostajemo ponosni partner najvećeg festivala gaming industrije u BiH
Marx.ba Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk posjetio je u subotu Sarajevo Loading Festival 2023, treće izdanje najvećeg festivala gaming industrije u Bosni i Hercegovini, koji se održao u Sportskoj dvorani “Goran Čengić”. Brojni posjetitelji imali su priliku da se zabave u Casual gaming zoni, gdje su mogli igrati svoje omiljene igre, ali i da se druže sa svojim omiljenim influencerima i YouTuberima iz BiH i regiona koji su došli u naš grad. Kanton Sarajevo jedan je od sponzora festivala koji je na jednom mjestu okupio veliki broj ljubitelja video igara i zabave. Festival je obilježila i šesta sezona Business gaming lige, a osim toga stavljen je fokus i na temu umjetne inteligencije, predstavljajući AI ambasadora, novu figuru u digitalnom svijetu koja koristi AI tehnologiju za kreiranje sadržaja. – Kanton Sarajevo nastavit će biti ponosni partner ovakvih događaja na kojima vlada nevjerovatna energija i koji okuplja veliki broj mladih ljudi koji imaju priliku da se druže i zabave. Gaming industrija je jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu što nudi velike mogućnosti za naš grad i državu, kako kroz turizam, tako i kroz otvaranje novih radnih mjesta. Čestitam organizatorima koji su stavili Sarajevo u centar gaming industrije, rekao je premijer Uk.
PlayStation 5 Slim će zahtijevati pristup internetu kada budete povezivali čitač diskova
Marx.ba Sony tokom ovogodišnje praznične sezone planira izbaciti manju verziju PlayStationa 5 – PlayStation 5 Slim. PS5 Slim konzola bit će manjih dimenzija, imat će veći SSD disk. Također, dolazit će u dvije verzije, s diskom i bez njega, a na verziju bez diska (Digital Edition) bit će moguće spojiti čitač Blu-ray diskova. Međutim, postojat će jedan neočekivan zahtjev. Na internetu su se pojavile fotografije pakiranja PlayStation 5 Slim konzole s igrom Call of Duty: Modern Warfare 3. Ništa posebno, sve dok se ne pogleda napomena na poleđini kutiji gdje piše da je potrebna internetska veza za postavljanje i povezivanje Blu-ray čitača i PS5 konzole. Kako se ispostavilo, konzola će vršiti provjeru autentičnosti čitača diskova putem servera za povezivanje. Motiv Sonyja je ovdje jasan, a to je da vjerovatno ne želi da igrači koriste čitače diskova drugih proizvođača. Međutim, što ako dođe do kvara servera koje Sony koristi za potvrdu za spajanje čitača diskova? E, tada korisnici, odnosno konzole, neće više moći čitati diskove.
Amazon pokreće evropski “oblak”: Podatke će čuvati na serverima u EU i zapošljavati samo Evropljane
Marx.ba Amazon, globalna kompanija najpoznatija po internet trgovini, ali specijalizirana i za druge tehnološke usluge, objavila je da će u Evropi pokrenuti, putem kompanije Amazon Web Services (AWS) evropski cloud. Tzv. AWS-ov Sovereign Cloud namijenjen je za evropski javni sektor, prvenstveno za vlade i javne kompanije, ali i za klijente u visoko reguliranim industrijama. Kako stoji u objavi na stranicama Amazona, oblak će pohranjivati podatke na poslužiteljima koji se isključivo i samo “nalaze u Evropskoj uniji, a samo će zaposlenici AWS-a s prebivalištem u EU imati kontrolu nad operacijama i pružati podršku”. To konkretno znači da se AWS-ov posao u Evropi odvaja, barem na papiru, od poslovanja u SAD i kako je to potez koji bi trebao umiriti eropske regulatore, a usput i biti temelj za moguće ugovore sa brojnim evropskim državama i državnim kompanijama na području EU, piše Lider. Kao i s postojećim AWS regijama, korisnici će imati kontrolu i jamstvo, tumače u AWS-u, da kompanija neće pristupiti niti koristiti korisničke podatke u bilo koju svrhu bez pristanka klijenta. – Više od desetljeća sarađivali smo s vladama i regulatornim tijelima širom Evrope kako bismo razumjeli i zadovoljili rastuće potrebe u kibersigurnosti, privatnosti podataka i lokalizaciji, a odnedavno i digitalnom suverenitetu. S ovom novom ponudom, kupci i partneri širom Evrope imat će više izbora za postizanje operativne neovisnosti koja im je potrebna, bez kompromisa u pogledu najširih i najdubljih usluga u oblaku koje milijuni naših korisnika već danas poznaju i koriste, istakao je Max Peterson, potpredsjednik Sovereign Clouda u AWS-u u saopćenju objavljenom na stranicama Amazona. Naime, u usporedbi sa SAD, Evropska unija je itekako regulirala zakonodavstvo o privatnosti i sigurnosti, a evropski regulatori su još prošle godine pokrenuli istragu o korištenju usluga temeljenih na oblaku u javnom sektoru kako bi provjerilo jesu li u skladu s mjerama zaštite privatnosti. No, ova obećanja o tome da će poslovanje u Evropi biti puno reguliranije nego igdje drugdje pomalo podsjećaju na TikTokova uvjeravanja u SAD. Naime, kineska kompanija ByteDance isto tako uvjerava Amerikance i američkog zakonodavca da se podaci kojima TikTok raspolaže spremaju daleko od Kine i kineskih prstiju i da im se ne može pristupiti iz Kine. Inače, Amazon je dominantan globalni tržišni igrač u uslugama u oblaku i drži oko trećinu svjetskog tržišnog udjela. Osim toga, AWS je Amazonov najprofitabilniji odjel. Na drugom mjestu na globalnom tržištu usluga u oblaku su Microsoft Azure i Google.
Mala škola opreza: Nemojte nikada kliknuti na ove stvari prilikom “surfanja”
Marx.ba Da je potreban veliki oprez prilikom klikanja na internetu upozorava i sigurnosni stručnjak iz McAfeeja koji je posebno upozorio na opasnost od spywarea te na način na koji se na računare ili telefone mogu preuzeti takvi špijunski programi koji, bez znanja korisnika, mogu pratiti sve što oni tipkaju te se tako dokopati brojnih važnih podataka poput korisničkih imena i lozinki, brojeva kreditnih kartica i slično. Pri tome je posebno izdvojio četiri riječi koje mogu biti posebno opasne, pogotovo kada se pojave u obliku pop up prozora. Nemojte nikad kliknuti na “prihvatam”, “OK”, “Ne” ili “Da” u pop up prozorima jer te akcije mogu pokrenuti automatsko preuzimanje spywarea, upozorio je. Umjesto klikanja na te riječi, u sumnjivim situacijama on savjetuju kako je najbolje u potpunosti zatvoriti preglednik internetskih stranica i to ne klikom na “X”, već putem task managera na PC-u, odnosno putem opcije force quit na Macovima, prenosi Zimo. Pored toga, ovaj stručnjak iz McAffeja koji je u razgovoru s novinarima želio ostati anoniman, svima savjetuje još jednu stvar koja je logična, no mnogi je se i dalje ne pridržavaju, a to je izbjegavanje preuzimanja datoteka s nesigurnih izvora poput npr. torrenta. Za sigurnost je važno i korištenje posljednjih verzija operativnih sistema, ali i softvera koji se koristi jer, pored novih opcija, takve verzije sadrže posljednje sigurnosne nadogradnje. Sve veću opasnost za korisnike predstavlja i umjetna inteligencija i to kroz personalizirane phishing sheme, upozorila je stručnjakinja za AI Lisa Palmer, prenijeli su na NY Postu. Ona kaže kako umjetna inteligencija može napraviti visoko personalizirane kampanje koje mogu biti iznimno uvjerljive te je podsjetila na situacija iz Arizone kada je jedna majka čula glas svoje kćeri kojoj joj govori da je oteta i da otmičari traže otkupninu, no glas djevojčice je stvorila AI. Slične prijevare s korištenjem AI-a i kloniranja glasa zabilježene su i u drugim američkim državama. Ovo su samo neki od primjera koji pokazuju koliko prevare danas mogu biti sofisticirane i da umjetna inteligencija može nasamariti čak i one najopreznije.
Mobitel kao narukvica: Ovako Motorola zamišlja da ćemo nositi telefone u budućnosti
Marx.ba Preklopni telefoni postaju dio “mainstreama”, a Motorola je sada prikazala koncept koji ide dalje pa ovaj telefon možemo nositi i kao narukvicu na ruci. Motorola je na sajmu u Barceloni početkom godine prikazala telefon kojem se ekran može “odrolati” iz kućišta, a sada stiže novi koji bi mogli nositi kao narukvicu. Motorola s “adaptivnim ekranom” je koncept i to je najlošija vijest oko ovog uređaja, ali radi se o savitljivom telefonu koji se može prilagoditi trenutnim potrebama, odnosno savijati. Može biti potpuno ravan i tada izgleda kao svaki telefon s ekranom od 6,9 inča, a može biti i djelomično presavijen, kao što možemo koristiti i njihov preklopni Razr, ako trebate obaviti videopoziv. Za razliku od standardnog preklapanja, u ovom modu ekran bi se savijao prema van. No telefon bi se mogao i saviti u oblik slova C i na ruci ga možete koristiti kao i pametne satove. A tada su zamislili da bi uz AI opcije telefon mogao imati pozadinu koja će se prilagoditi vašoj odjeći. Iz slika se vidi i da je poleđina s tkaninom kako bi bila ugodnija na ruci, a detalji poput cijene i izdržljivosti ovakvog uređaja nisu poznati. Inače, nije ovo prvi put da smo vidjeli koncepte ekrana koji se mogu savijati u nešto poput pametnih satova. Slični koncepti pojavili i prije više godina, pa je tako i Lenovo imao sličan 2016. godine.