Šefica Mozille otvoreno: Umjetnu inteligenciju ne smiju kontrolirati tehnološki divovi
Marx.ba Ne smijemo dopustiti da umjetnu inteligenciju kontroliraju tehnološki divovi, upozorila je čelnica organizacije za besplatni softver Mozilla, založivši se u razgovoru za agenciju DPA da kontrolu preuzmu korisnici nove tehnologije. – Izuzetno je važno da podatke o podučavanju i rezultate novih funkcija umjetne inteligencije kontroliraju korisnici i firme, a ne nekoliko velikih kompanija, rekla je Mitchell Baker povodom obilježavanja 25. obljetnice Mozille. Umjetna inteligencija vjerovatno će odrediti današnju generaciju kao što je internet svojedobno trajno promijenio svijet, vjeruje Baker. Proteklih godinu dana zagrebli smo tek po površini mogućeg, tvrdi, predviđajući da će se AI sve više koristiti u proizvodima i u korisničkom iskustvu. – Dobrobiti interneta doprle su do milijardi ljudi zato što nije bila dopuštena dominacija jedne ili dvije firme, iako, gledajući unatrag, mogli smo donijeti mnoge odluke koje bi zaštitile tržišno takmičenje i privatnost, priznala je Baker. Umjetna inteligencija otvara po njoj mogućnost boljih odluka utvrđivanjem pravila koja bi osigurala veću transparentnost i odgovornost. Motori razvoja umjetne inteligencije trenutno su američki tehnološki divovi. Microsoft u savezu s AI startupom OpenAI nudi usluge u pregledniku Bing i programima Office i Cloud, a Google nudi Bard chatbot. Grupa vodećih kompanija na području umjetne inteligencije uključuje i Metu, vlasnicu Facebooka, Adobe i proizvođača čipova Nvidiju. Na proslavi 25. “rođendana” Mozille, Baker je ukazala na “velike aktivnosti otvorenog koda” koje bi se mogle suprotstaviti oligopolu nekolicine firmi na području interneta i umjetne inteligencije. Moć tehnoloških divova mjeri se u milijardama dolara i tome se ne može parirati, ali eksperimentira se se s manjim modelima koji se mogu koristiti na prijenosnom računaru ili pametnom telefonu. – To su velike promjene, zaključila je šefica Mozille.
Velika popularnost: Minecraft prodan u nevjerovatnih 300 miliona primjeraka
Marx.ba Minecraft, popularna “kockasta” videoigra – upravo je dostigla prag od nevjerovatnih 300 miliona prodanih primjeraka, objavili su iz švedskog studija Mojang, a koji se od 2014. godine nalazi u vlasništvu Microsofta koji je tada za prava na “Minecraft” iskeširao basnoslovnih 2,5 milijardi dolara. – Kako se približavamo 15. godišnjici, Minecraft ostaje jedna od najprodavanijih igara svih vremena, s preko 300 miliona prodanih primjeraka, što je dostignuće o kojem niko nije mogao sanjati dok smo svi postavljali svoje prve blokove, izjavila je Helen Chiang, šefica studija Mojang. Za usporedbu, druga najprodavanija videoigra svih vremena, Grand Theft Auto V dosad se prodala u oko 185 miliona primjeraka. Čini se kako je Minecraft trenutno u vlastitoj ligi i male su šanse da će ga neka druga videoigra uskoro dostići. Minecraft je nastao kao kreativni eksperiment švedskog programera Markusa “Notcha” Perssona, koji je nakon prodaje firme Microsoftu dobio isplatu u visini od 1,8 milijardi dolara.
Dobili zeleno svjetlo: Microsoft sklopio najveći posao u gaming industriji
Marx.ba Prije nekoliko dana, BBC je izvijestio o tome da je Microsoft dobio zeleno svjetlo za kupovinu kompanije “Activision Blizzard”. Sada su stigle opširnije informacije, a objavljeno je da je tehnološki div iz SAD završio preuzimanje od 69 milijardi dolara, a riječ je o akviziciji proizvođača video-igrica kao što je Call of Duty. Ovaj veliki “posao” dolazi u trenutku kada je Microsoft, koji je vlasnik Xbox konzole, dato zeleno svjetlo za globalni dogovor nakon što su ga britanski regulatori odobrili. Uprava za konkurenciju i tržišta saopštila je da je otklonjena njena zabrinutost u vezi s ovim akvizicijom, nakon što je blokirala prvobitnu ponudu. Microsoftov direktor za gaming, Phil Spencer, rekao je da je kupovina “Activision”-a nevjerovatan posao. Osim toga, izvršni direktor “Activision Blizzard”-a, Robert Kotick, potvrdio je u pismu upućenom osoblju da napušta tu funkciju do kraja tekuće godine.
Ipak se sprema ranije predstavljanje: Šta donosi serija mobitela Xiaomi 14
Marx.ba Glasine pristigle iz Kine navode da će Xiaomi predstaviti svoje nove flagship mobitele, Xiaomi 14 i 14 Pro, već 27. oktobra. Kao razlog tako ranog predstavljanja, navodi se činjenica da kineski proizvođač želi biti prvi koji će u svoje mobitele staviti Qualcommov nadolazeći Snapdragon 8 Gen 3. Očekuje se, naime, da će Qualcomm održati veliki događaj u Mauiju na Havajima između 24. i 26. oktobra te će tada prikazati svoj novi SoC kojeg će koristiti najjači mobiteli na tržištu. Prema prethodno procurjelim informacijama poznato je da će Snapdragon 8 Gen 3 imati novu 1+5+2 arhitekturu, umjesto 1+2+2+3 koja se koristi u Snapdragonu 8 Gen 1, 8+ Gen 1 te 8 Gen 2. Imat će, također, jednu glavnu jezgru Cortex-X4, uparenu s pet Cortex-A720 i dvije Cortex-A520 jezgre. Cijeli CPU paket povećat će L3 predmemoriju s 8 na 10 MB, a za poboljšanje igraćih performansi, bit će zaslužan GPU Adreno 750. Kad je, pak, riječ o seriji mobitela Xiaomi 14, očekuje se da će svaki model doći s novim dizajnom, sistemom kamera s potpisom Leice te MIUI-jem 15 temeljenim na Androidu 14. Trebali bi imati i brže punjenje, bolje zaslone te veći kapacitet baterije, a Pro inačica će navodno dobiti lakše kućište od titana. Iako će biti predstavljeni uskoro, globalna prodaja Xiaomija 14 očekuje se tek početkom sljedeće godine.
Pripremaju se novi potezi SAD: Šta čeka kineske tehnološke kompanije
Marx.ba Administracija Joea Bidena razmišlja o zatvaranju rupe u zakonu koja kineskim firmama omogućuje pristup američkim čipovima za umjetnu inteligenciju (AI) putem kineskih jedinica i podružnica smještenih u inozemstvu. Sjedinjene Države su prošle godine narušile odnose s Pekingom kada su obznanile nova ograničenja na isporuke AI čipova i alata za izradu čipova u Kinu, nastojeći osujetiti njen vojni napredak. Ta će se pravila sljedećih dana još dodatno pooštriti. U početnom krugu ograničenja, Bidenova administracija ostavila je prekomorskim podružnicama kineskih kompanija nesmetan pristup poluvodičima, što znači da bi ih se lako moglo prokrijumčariti nazad u Kinu, piše Reuters. Isti medij je u junu izvijestio da se isti čipovi koji su zabranjeni američkim propisima mogu kupiti od prodavača u poznatom elektroničkom području Huaqiangbei u južnom kineskom gradu Shenzhenu. Zbog toga, u Washingtonu razmišljaju kako da zatvore i tu rupu u zakonu jer Bidenova administracija i dalje želi odsjeći Kinu od vrhunske AI tehnologije, ali dok su sankcije na trenutnim razinama, to čito neće biti moguće. – Apsolutno je istinito da kineske firme kupuju čipove za korištenje u podatkovnim centrima u inozemstvu – rekao je Greg Allen, direktor Centra za strateške i međunarodne studije, ističući da je Singapur veliki centar za računarstvo u oblaku. Ministarstvo trgovine odbilo je komentirati ove navode za Reuters, a ni predstavnik kineskog veleposlanstva u Washingtonu nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Kinesko ministarstvo trgovine prethodno je optužilo SAD za zlopotrebu kontrole izvoza i pozvalo ga da “prestane s nerazumnim potiskivanjem kineskih firmi”. Iako bi prema američkom zakonu bilo protivzakonito slati te AI čipove u kontinentalnu Kinu, Sjedinjenim Državama je vrlo teško nadzirati te transakcije, rekli su stručnjaci, ističući da zaposlenici u Kini mogu legalno pristupiti čipovima koji se nalaze u stranim podružnicama “na daljinu”, prenosi Lider. – Zapravo ne znamo koliko je to velik problem, rekla je Hanna Dohmen, istraživačka analitičarka pri Centru za sigurnost i nove tehnologije (CSET) Univerziteta Georgetown. Sjedinjene Države nastoje zaustaviti porast sposobnosti kineske umjetne inteligencije, koja pomaže njenoj vojsci u razvoju bespilotnih borbenih sistema, prema izvještaju u The International Affairs Reviewa. Kineska AI sposobnost ovisi o njezinom pristupu američkim čipovima. CSET je u izvještaju iz juna 2022. otkrio da su od 97 pojedinačnih AI čipova nabavljenih putem kineskih vojnih kurseva u razdoblju od 8 mjeseci 2020., gotovo sve njih dizajnirale američke firme Nvidia, Xilinx, Intel i Microsemi. Washington je u avgustu rekao Nvidiji i AMD-u da ograniče isporuke AI čipova izvan Kine u druge regije, uključujući neke zemlje na Bliskom istoku. Izvori kažu da će nova pravila o AI čipovima koja se očekuju ovog mjeseca vjerovatno primijeniti ta ista ograničenja šire na sve firme na tržištu. Manje je jasno kako bi američka vlada mogla zatvoriti rupu u zakonu koja kineskim stranama omogućuje pristup američkim pružateljima usluga oblaka poput Amazon Web Services, koji svojim klijentima daju pristup istim mogućnostima umjetne inteligencije. Ali izvori kažu da se Bidenova administracija također bori s tim problemom. – Kinezi mogu potpuno legalno pristupiti istim čipovima s bilo kojeg mjesta u svijetu. Ne postoje pravila o tome kako im se može pristupiti, rekao je Timothy Fist, saradnik u think tanku Center for a New American Security sa sjedištem u Washingtonu.
Mobilni internet: Koliko ljudi na svijetu koristi ovu mogućnost
Marx.ba GSM Association je objavio Mobile Internet Connectivity report za 2023. godinu koji donosi zanimljive podatke. Mobilni internet povezuje više ljudi s internetom nego ikad prije. Do kraja 2022. broj ljudi koji koriste mobilni internet porastao je na 4,6 milijardi ljudi (57% svjetske populacije). Međutim, stopa rasta kojom ljudi prihvaćaju mobilni internet usporila se prošle godine, a i dalje postoje značajne digitalne podjele. Unatoč prednostima povezivanja, 38% globalne populacije živi unutar pokrivenosti mobilnom širokopojasnom mrežom, ali je ne koristi dok 5% još uvijek nije pokriveno mobilnom širokopojasnom mrežom. U izvještaju o stanju mobilnog internet povezivanja 2023. GSMA mobilnoj industriji pruža opsežan pregled trendova u globalnom povezivanju, kao i uvide u ključne prepreke usvajanju i korištenju mobilnog interneta. Po prvi put izvještaj uključuje podatke o vrsti uređaja koji ljudi koriste za povezivanje, otkrivajući značajne regionalne varijacije. Također navodi preporuke za rješavanje trajnih nedostataka u digitalnom uključivanju. Dodatni podaci na nivo svijeta mogu se pronaći u GSMA Mobile Connectivity Indexu, alatu koji mjeri izvedbu 170 zemalja u usporedbi s ključnim pokretačima usvajanja mobilnog interneta koji uključuju infrastrukturu, pristupačnost, spremnost potrošača te sadržaj i usluge. Indeks je razvijen kao dio opredjeljenja mobilne industrije da potakne mobilnu internet povezanost i ubrza digitalnu uključenost. Izvještaj GSMA-e otkrilo je nesrazmjer između regija i njihove dostupnosti mobilnom internetu. 69% vlasnika pametnih telefona u Sjevernoj Americi, Istočnoj Aziji i Pacifiku koristi uređaje s omogućenom 4G mrežom, dok se većina korisnika u podsaharskoj Africi još uvijek oslanja na 3G povezivost, slično Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, gdje svaki treći korisnik mobitela još uvijek koristi 3G internet. Ostale prepreke daljnjem širenju mobilnih korisnika su digitalne vještine, pismenost, sigurnosni problemi i dostupnost relevantnog sadržaja jer sve to sprječava korisnike pametnih telefona da u potpunosti iskoriste svoje uređaje za pristup internetu. Nedostatak povezanosti lišava milijarde ljudi pristupa vitalnim uslugama i prilikama za stvaranje prihoda, što nerazmjerno utječe na siromašnije, manje obrazovane, ruralne i ženske korisnike. Na te će grupe dodatno utjecati kriza troškova života i porast broja izvanrednih situacija povezanih s klimom, a izvršna je vlast pozvala na “ubrzanje digitalne uključenosti i rušenje prepreka kako bi se spriječilo daljnje širenje digitalnog jaza”.
Izvještaj Microsofta: Spriječene milijarde pokušaja napada na lozinske
Marx.ba Microsoft je objavio svoj četvrti godišnji Digital Defense izvještaj, koji obuhvata trendove između jula 2022. i juna 2023. godine te aktivnosti državnih aktera, cyber kriminal i tehnike odbrane. Microsoft Threat Intelligence pratio je više od 300 jedinstvenih aktera pretnji i uklonio više od 100.000 domena koje su koristili cyber kriminalci. Napadi na korisničke lozinke u protekloj godini su se udesetostručili, a Microsoft je tokom prošle godine primijetio otprilike 6.000 pokušaja napada dnevno koji su probali iskoristiti “zamor od multifaktorske autentifikacije”. Prošle godine cyber napadi su se dogodili u 120 zemalja. Dodatno su podržani špijunažom pod pokroviteljstvom vlada, a u porastu su i takozvane operacije uticaja. Gotovo polovina napada ciljala je države članice NATO saveza, a više od 40 posto usmjereno je prema vladinim ili nevladinim organizacijama koje učestvuju u izgradnji i održavanju ključne infrastrukture. Dok su napadi godinu ranije često bili usmjereni na uništavanje ili finansijsku dobit traženjem otkupnine, podaci pokazuju da sada primarna motivacija uključuje težnju za krađom informacija, tajnim nadzorom komunikacije ili manipulacijom onim što ljudi čitaju. MFA, odnosno multifaktorska autentifikacija je sve češća metoda autentifikacije koja od korisnika traži da pruži dva ili više „faktora“ identifikacije da bi dobili pristup web-stranici ili aplikaciji – kao što je, na primjer, lozinka, zajedno sa prepoznavanjem lica ili jednokratnim kodom. Iako implementacija MFA smanjuje rizik od kompromitovanja za 99,2 posto, napadači sve više iskorištavaju „zamor od multifaktorske autentifikacije“ da bi bombardovali korisnike sa MFA obaveštenjima u nadi da će ih naposletku prihvatiti i omogućiti pristup. U prvom tromjesečju 2023. godine zabilježen je dramatičan desetostruki porast napada na lozinke usmjerenih na identitete u oblaku, sa oko tri milijarde mjesečno na više od 30 milijardi. Napadači već koriste vještačku inteligenciju kao oružje za poboljšanje phishing poruka i operacija utjecaja sa sintetičkim slikama. No, vještačka inteligencija će također biti ključna za uspješnu odbranu, automatizujući i nadopunjujući aspekte kibernetičke sigurnosti kao što su otkrivanje prijetnji, odgovora, analiza i predviđanja. Vještačka inteligencija također može omogućiti velikim jezičkim modelima (LLM) da generišu prirodne jezičke uvide i preporuke iz složenih podataka, pomažući analitičarima da budu učinkovitiji i odgovorniji. Iako su kriminalne grupe značajno ubrzale svoj tempo napada tokom protekle godine, već ugrađene zaštite u Microsoft proizvodima blokirale su desetine milijardi prijetnji od zlonamernih programa, spriječile 237 milijardi pokušaja napada na lozinke i ublažile DDoS 619.000 napada koji ciljaju na onesposobljavanje poslužitelja, usluge ili mreže preopterećenjem internet prometa, saopštila je američka kompanija. Broj ransomware napada koje sprovode ljudi narastao za 200 posto od septembra 2022. godine. Napadači također koriste sve naprednije napade kako bi smanjili svoj trag; 60 posto ih koristi daljinsku enkripciju, na taj način čineći sanaciju neučinkovitim. Ovi napadi također su značajni po tome kako pokušavaju dobiti pristup neupravljanim ili privatnim uređajima. Više od 80 posto svih kompromitacija koje je Microsoft primijetio događa se na takvim neupravljanim uređajima. “Osnovna higijena sigurnosti” i dalje štiti od 98 posto napada. Faktori uspjeha otpornosti koje svaka organizacija treba usvojiti uključuju omogućavanje multifaktorske autentifikacije (MFA), primjenu načela nultog poverenja, korištenje proširenih detekcija i odgovora na antimalware, održavanje sistema ažurnima i zaštitu podataka.
Sve glasniji pozivi za regulaciju umjetne inteligencije u Evropi
Marx.ba Većina Evropljana želi vladina ograničenja umjetne inteligencije kako bi se ublažio utjecaj tehnologije na sigurnost radnih mjesta, kaže velika nova studija španskog Univerziteta IE. Studija pokazuje da na uzorku od 3.000 Evropljana, 68 posto želi da njihove vlade uvedu pravila koja bi zaštitila radna mjesta od rastućeg nivoa automatizacije koju donosi AI. Taj postotak je narastao za 18 posto u odnosu na broj ljudi koji su na isti način odgovorili na slično istraživanje koje je Univerzitet IE objavilo 2022. Prošle je godine 58 posto ljudi odgovorilo na studiju rekavši da misle da bi umjetna inteligencija trebala biti regulirana. – Najčešći strah je mogućnost gubitka posla, kaže Ikhlaq Sidhu, dekan IE School of SciTech na Univerzitetu IE. Izdvajajući se od ostatka Evrope, Estonija je jedina zemlja u kojoj se ovaj pregled smanjio i to za 23 posto u odnosu na prošlu godinu. U Estoniji samo 35 posto stanovništva želi da njihova vlada uvede ograničenja za umjetnu inteligenciju. Općenito, međutim, većina ljudi u Evropi naklonjena je tome da vlade reguliraju umjetnu inteligenciju kako bi spriječile rizik od gubitka radnih mjesta. – Stanje javnosti raste prema prihvatanju propisa za umjetnu inteligenciju, posebno zbog nedavnog predstavljanja generativnih proizvoda umjetne inteligencije kao što su ChatGPT i drugi, rekao je Sidhu. U Evropskoj uniji, zakon poznat kao Zakon o umjetnoj inteligenciji uveo bi pristup koji se temelji na riziku za upravljanje umjetnom inteligencijom, primjenom različitih razina rizika na različite primjene tehnologije. U međuvremenu, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Rishi Sunak planira održati sigurnosni samit o umjetnoj inteligenciji u Bletchley Parku, domu razbijača šifri koji su razbili šifru koja je pomogla okončanju Drugog svjetskog rata. Sunak, koji se suočava s mnoštvom političkih izazova kod kuće, predstavio je Britaniju kao “zemljopisni dom” za regulaciju sigurnosti umjetne inteligencije, hvaleći nasljeđe zemlje u nauci i tehnologiji. Zabrinjavajuće je da većina Evropljana kaže da ne bi bili sigurni u razlikovanju sadržaja koji je generirala umjetna inteligencija od sadržaja koji je originalan, prema Univerzitetu IE, a samo 27 posto Evropljana vjeruje da bi mogli uočiti lažni sadržaj generiran umjetnom inteligencijom. Stariji građani u Evropi izrazili su veći stepen sumnje u svoju sposobnost utvrđivanja autentičnog sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom, a 52 posto ih je reklo da se ne bi osjećali sigurnim da to čine.
Google uvodi veliku promjenu koju će mnogi pozdraviti
Marx.ba Google je najavio značajnu promjenu. Ako imate više različitih lozinki za različite platforme i teško ih je zapamtiti, to više neće biti problem. Google, zajedno sa svojim aplikacijama kao što je YouTube, planira potpuno eliminirati upotrebu lozinki, kako je objavljeno na službenom Googleovom blogu, piše Inde. – Ranije ove godine smo predstavili podršku za pristupne ključeve, jednostavniji i sigurniji način za online prijavu na vaše račune. Dobili smo izuzetno pozitivne povratne informacije od naših korisnika, pa ih danas činimo još dostupnijim, istaknuto je u objavi. Slijedeći primjer drugih aplikacija, korisnici će moći pristupiti svojim računima koristeći otisak prsta ili prepoznavanje lica. Ove metode ne samo da olakšavaju prijavu već su i sigurnije, jer su, prema Googleu, sada potpuno zaštićene od krađe identiteta. Međutim, ovo nije potpuna eliminacija lozinki, jer će ljudi i dalje imati mogućnost da ih koriste, barem za sada. – Svjesni smo da novim tehnologijama treba vremena da se prihvate, pa će lozinke još neko vrijeme biti prisutne, dodatno je pojašnjeno na blogu.
Viber uvodi napredne funkcionalnosti za biznise o okviru malih i srednjih preduzeća
Marx.ba Rakuten Viber najavio je novu seriju poslovnih funkcionalnosti i alatki za mala i srednja preduzeća. Na osnovu povećane potražnje za interakcijom između brendova i korisnika unutar aplikacije, Viber je proširio seriju alatki kojima kompanije stiču sposobnost da dopru do novih mušterija, izgrade i održe njihovu vjernost – kao i da unaprijede i povećaju prodaju, piše u zvaničnom saopćenju kompanije. Šezdeset procenata kupaca na internetu napustili bi brendove koji ne uvedu personalizaciju svog sadržaja. U nastojanju da se prilagode ovim očekivanjima, kompanije se okreću omiljenim aplikacijama za razmenu poruka kako bi isporučile personalizovana korisnička iskustva. Sa više od milijardu preuzimanja aplikacije samo na Android platformi Viber je u mogućnosti da predstavi kompanije velikom broju potencijalnih kupaca. Prvo rješenje koje će biti predstavljeno na platformi je besplatan, samouslužni komunikacijski centar za mala i mikro preduzeća putem kojeg će lako moći da stupe u kontakt sa domaćim potrošačima, da se bave pristižućim upitima, pospiješe mogućnost pretrage svojih poslovnih profila i stimulišu prodajne aktivnosti. Tako će korisnici lako moći da pronađu željene kompanije putem pretrage u Viberu ili klikom na dostavljeni link, istraže profil željenog brenda i započnu prepisku sa njim. Preduzetnicima će biti omogućeno da razdvoje poslovnu od privatne prepiske, čime se povećava mogućnost dalje interakcije sa kupcima – kao i razvoj i rast poslovanja. Posebno prilagođeni cjenovnici za dodatne usluge biće ponuđeni ubrzo poslije uvođenja inicijalnih, koje su besplatne i samouslužne, a na osnovu povratnih informacija i potreba izraženih od strane kompanija koje ih budu koristile. – Širenjem portfolija naših usluga iz domena biznisa, potvrđujemo posvećenost kreiranju rješenja za sve nivoe potreba kompanija svih veličina i profila”, napominje Cristina Constandache, glavna direktorica odjeljenja za prihode kompanije Rakuten Viber.