Sljedeći iPad Pro mogao bi donijeti najveće nadogradnje u zadnjih nekoliko godina
Š.M. Appleov popularni tablet iPad od 2020. bilježi, piše Mark Gurman iz Bloomberga, pad prodaje. Premda je riječ o vrlo učinkovitom uređaju, njegov je, riječima analitičara, problem to što insistira na ‘Appleovom pristupu’. Ono što mu treba, nadodaje Verge, jest ‘nešto više’. Kad je Steve Jobs prvi put predstavio iPad 2010., rekao je da od iPhonea i laptopa mora biti bolji u određenim zadacima – e-pošta, pregledavanje weba, video zapisi, igre. Prema najnovijim glasinama, Apple će sljedeće godine izdati malo veći 13-inčni iPad Pro s OLED zaslonima i M3 čipom, zajedno s revidiranom Magic Keyboardom s većom trackpadom, piše Gurman. Možda to ukazuje na veću svrhu za iPad – iPhone Pro i Apple Watch, koji koriste OLED zaslone, imaju uvijek uključene zaslone. A karakteristika iPhone Pro StandBy koja ga pretvara u neku vrstu pametnog zaslona ili sata zvuči nevjerojatno slično glasinama da će Apple predstaviti sličnu karakteristiku za iPad koja bi ga pretvorila u kontrolni centar za zaslon osjetljiv na dodir – ako ga koristite za Apple Home. Bloombergov članak, doduše, najavljuje tehničke karakteristike, ali ne spominje ništa više – hoće li iPad Pro biti ono što Gurman naziva ‘prvim velikim remontom’ iPada od predstavljanja iPada Pro 2018.? Saznat ćemo uskoro.
TAWAL dovršio akviziciju telekomunikacijskih tornjeva u regiji
Š.M. STC Grupa objavila je da je njezina podružnica TAWAL službeno zakoračila na europsko tlo. Ta vijest slijedi nakon dovršetka akvizicije telekomunikacijskih tornjeva United grupe u Bugarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji 25. aprila 2023. godine. Kako piše u saopćenju, taj potez dio je strategije STC Grupe za širenje i rast nakon dobivanja svih potrebnih odobrenja od regulatornih tijela, navodi Bloomberg Adria. TAWAL sada posjeduje i operativno upravlja s više od 4800 lokacija u Bugarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji, pružajući operativne usluge novim klijentima u tim zemljama. Vrijednost TowerCo mobilnih tornjeva ovom se transakcijom procjenjuje na 1,220 miliona eura bez gotovine i dugova. Priljev od transakcije iznosio je 1,218 miliona eura što će United grupa koristit za potpunu otplatu 525 miliona eura vrijednih 2024 Senior Secured obveznica Društva i 550 miliona eura 2025 Senior Secured obveznica. Preostali saldo bit će usmjeren na daljnje jačanje novčane i likvidne pozicije, napisala je United grupa u priopćenju. Nadalje, likvidnost Društva bit će dodatno ojačana dodatnim uplatama od strane TowerCo u iznosu od 29 miliona eura ubrzo nakon zatvaranja procesa. Nakon otplate glavnice i obračunatih kamata za Obveznice iz 2024. i 2025. godine, ukupni pozitivni učinak na likvidnost Društva iznosi 168 miliona eura. Ova akvizicija predstavlja sljedeći korak u ekspanziji TAWAL-a, nakon uspješnog lansiranja TAWAL Pakistana 2022. godine. Kao rezultat toga, ukupan portfelj tornjeva pod TAWAL-ovim okriljem sada premašuje 21 hiljadu u pet zemalja. Uzimajući u obzir značajan potencijal rasta na europskom tržištu, posebno u pogledu uvođenja 5G tehnologije i prilagodbe mobilnih usluga, TAWAL nastoji osigurati pouzdanu i visokoučinkovitu ICT infrastrukturnu mrežu za sve mobilne operatore prisutne na tim tržištima. TAWAL će uložiti znatna sredstva kako bi implementirao najbolje procese i inovativne proizvode, prateći svoju stručnost u upravljanju ključnom infrastrukturom u Saudijskoj Arabiji. S tim znanjem, cilj im je snažno poduprijeti europska tržišta i ubrzati razvoj ICT infrastrukture na tom području, stoji u priopćenju TAWAL-a. “Ovo postignuće predstavlja važnu prekretnicu za TAWAL da proširi svoj otisak na druga važna tržišta. Koristeći svoje resurse i najbolje prakse, cilj nam je donijeti još veću vrijednost europskim tržištima omogućujući našim klijentima da posluju učinkovitije”, rekao je Mohammed Alhakbani, izvršni direktor TAWAL-a.
Umjetna inteligencija – što ona znači u poslovnom svijetu?
Š.M. Razvoj umjetne inteligencija (AI – artificial intelligence) u posljednjih nekoliko godina izaziva puno rasprava zbog potencijala kojeg ima, ali i zbog mogućih neželjenih ishoda. Hoće li nam umjetna inteligencija omogućiti napredan, lagodan život ili će nas dovesti do potpune propasti? Za sada se ne trebamo zamarati s takvim pitanjima jer umjetna inteligencija kao takva ne postoji. U prošlosti je tehnologija mijenjala čovjeka uglavnom na manualnim i manjim poslovima. Mašine su radile posao umjesto mišića i brže obavljale rutinske poslove poput slaganja stvari i olakšavale nešto teže poslove za ruku čovjeka čineći taj proces lakšim i prostijim. U novije vrijeme chatbotovi su zamijenili dosta repetitivnog posla pa su tako često prisutni kao korisnička podrška. No, umjetna inteligencija neće zamijeniti ljude, već će nam služiti kao alat i pomoć u obavljanju poslova. Umjetna inteligencija upotrebljavat će i upotrebljava se kao pomoć ljudima za osmišljavanje, planiranje, organizaciju, odlučivanje i upravljanje raznim procesima u raznim kontekstima. Tu su već određeni alati koji ne samo da olakšavaju poslovanje nego ga vode u sasvim drugom smjeru. ChatGPT: Napredna komunikacija s korisnicima ChatGPT je alat umjetne inteligencije koji koristi tehnologiju obrade prirodnog jezika kako bi omogućio naprednu komunikaciju s korisnicima. Integriran u web stranice ili aplikacije, ChatGPT pruža personalizirane odgovore na upite korisnika, poboljšavajući korisničko iskustvo i smanjujući opterećenje na korisničku podršku. Copy.ai: Automatizacija generiranja sadržaja Copy.ai je alat umjetne inteligencije koji koristi strojno učenje kako bi generirao visokokvalitetne tekstualne sadržaje. Kroz brzo generiranje kreativnih i privlačnih sadržaja, Copy.ai poboljšava produktivnost u marketinškim aktivnostima i pisanju tekstova. UiPath: Automatizacija zadataka UiPath je alat umjetne inteligencije koji se koristi za automatizaciju zadatka i procesa u poslovnim okruženjima. Ovaj alat omogućuje korisnicima da stvaraju i upravljaju robotskim procesima automatizacije (RPA) koji mogu izvoditi rutinske zadatke na temelju predefiniranih pravila i uvjeta. UiPath olakšava optimizaciju poslovnih procesa, povećava učinkovitost i smanjuje ljudske pogreške. DALL-E: Generiranje vizualnih elemenata s umjetnom inteligencijom DALL-E je alat umjetne inteligencije koji generira autentične vizualne elemente, poput slika objekata, likova i pejzaža. Kroz generiranje jedinstvenih vizualnih sadržaja, DALL-E pruža korisnicima mogućnost stvaranja originalnih vizuala za marketinške materijale i kreativne projekte. Ovi jednostavni i praktični alati umjetne inteligencije – ChatGPT, Copy.ai, UiPath, DALL-E – pružaju mogućnosti za unaprjeđenje komunikacije, automatizaciju zadatka, generiranje vizualnih elemenata i sintezu autentičnih videozapisa. Kroz primjenu ovih alata, poslovni procesi mogu postati učinkovitiji i produktivniji, pružajući konkurentske prednosti na tržištu. Iz tog razloga, svakodnevno se nastoji skoristiti snaga umjetne inteligencije i ovih jednostavnih alata kako bi poslovanje bilo što uspješnije, kako bi se potencijale greške minimizirale ili potpuno uklonile. Na taj način, biti na vrhu ljestvice onih najboljih u poslovnom svijetu postaje dosta teže jer umjetna inteligencija rijetko kad dovodi do pogreške. Moguće je zaključiti, da kao i sve novotarije do sad, i ovakvi chatbotovi i umjetna inteligencija imat će svoje mjesto u poslovnom svijetu, no zasigurno neće dovesti do ukidanja miliona radnih mjesta. Barem ne u neko dogledno vrijeme. Sigurno će se koristiti za obavljanje velikog broja zadataka, ubrzat će obavljanje određenih radnji, kreirati nove prilike i poslovne niše, no još jedno vrijeme neće moći zamijeniti ljude i ono najvažnije što umjetna inteligencija ne posjeduje – emocije. Kompanije koje će koristiti takve alate moraju paziti na zamke koje ChatGPT i drugi modeli umjetne inteligencije mogu donijeti – poput činjeničnih pogrešaka, kršenja autorskih prava i curenja osjetljivih informacija o kompanijama.
Slanje videa u HD-u od sada moguće na WhatsAppu
Š.M. Iako 4K rezolucija postaje standard kada je riječ o videozapisima, WhatsApp je tek sada uveo mogućnost njihovog slanja u HD-u. Radi se o opciji koju su korisnici dugo iščekivali, a koja je bila u testiranju mjesecima prije službenog izdavanja. Proces slanja videozapisa u HD-u gotovo je isti kao i onaj za slanje fotografija u visokoj kvaliteti. Naime, potrebno je tik prije slanja kliknuti na ikonu „HD“ i odabrati rezoluciju 720 x 1.280. Budući da veća rezolucija zauzima više prostora na mobitelu, korisnicima će se također prikazati i koliko „teži“ video u HD-u, a koliko u standardnoj, odnosno 480p rezoluciji. Kao i inače, videozapisi u HD-u bit će zaštićeni end-to-end enkripcijom, a primatelj će ih moći prepoznati po „HD“ ikoni.
Veliki projekti u komšiluku: A1 investira 200 miliona eura
Š.M. A1 Hrvatska u ovoj će godini investirati 200 miliona eura u modernizaciju mrežne i IT infrastrukture, što je najviše od kada posluju u Hrvatskoj, istaknuo je to Jiří Dvorjančanský predsjednik Uprave, na druženju s novinarama na vrhu sljemenskog tornja. “Već smo na pola godine zabilježili 152 miliona eura ulaganja, 280 posto više nego u istome razdoblju lani”, dodao je J. Dvorjančanský te se pohvalio: “Imamo najveći broj gigabitnih fiksnih priključaka u Hrvatskoj, njih čak 711 hiljada, a do kraja godine će ih biti 800 hiljada. Uz nastavak izgradnje po 150 hiljada novih priključaka, 2025. A1 gigabitni internet bit će dostupan u više od milion kućanstava, što je 70 posto kućanstava u Hrvatskoj”. Opsežno istraživanjeKada se pak radi o mobilnoj mreži, Dvorjančanský je kazao da se s modernizacijom i izgradnjom 5G mreže došlo do 87-postotnog pokrivanja populacije, a do kraja godine bit će 90 posto. A1 je predstavio i istraživanje, koje je odradila agencija Kvaka na uzorku od 500 ispitanika. “Njime je potvrđeno da 91 posto korisnika posebno važnim smatra kvalitetan WiFi signal u domu. Uz to, 85 posto korisnika želi slobodu i fleksibilnost da sami mijenjaju TV pakete jednom mjesečno bez naknade, 83 posto ispitanih želi prenositi TV uslugu na druge lokacije”, istaknula je, između ostalog Ivana Marković, glavna direktorica za privatne korisnike te dodala da je 79 posto ispitanika iskazalo potrebu za isprobavanjem novih usluga bez ugovorne obveze, uz mogućnost da ih otkažu bilo kada. Za poslovne novi konceptA1 je tako, temeljem istraživanja kreirao nove usluge, koje upravo startaju, na primjer, od sad je, izvijestili su, “u fiksnoj mreži dostupna brzina od 2 Gbps uz premium opremu koju će instalirati A1 tehničari. Dostupna je napredna korisnička podrška s kojom će se zahtjevi rješavati bez čekanja. TV usluga postala je prijenosna te se može gledati na drugim lokacijama ili na dva TV uređaja”, Što se tiče poslovnih korisnika, novi koncept usluga, A1, predstavit će za otprilike mjesec dana.
Huawei i Ericsson potpisali dugoročni sporazum o saradnji
Š.M. Kompanije Huavei i Erikson potpisale su dugoročni sporazum na globalnom nivou o unakrsnom licenciranju patentnih prava, objavljeno je u petak. Kako je naveo Huawei, reč je o patentima koji su neophodni širokom spektru standarda, među kojima su 3GPP, ITU, IEEE i IETF za 3G, 4G i 5G mrežne i bazne tehnologije. Sporazum pokriva i prodaju mrežne infrastrukture i potrošačkih uređaja ovih kompanija, dajući objema stranama globalni pristup patentiranim i standardizovanim tehnologijama. Direktor sektora za intelektualnu svojinu u kompaniji Huawei Alan Fan kazao je da je sporazum rezultat intenzivnih pregovora, koji su osigurali da se interesi nosilaca patenata i onih koji ih implementiraju pošteno ispunjavaju i uvažavaju. „Kao ključni doprinosioci razvoju primarnih patenata za mobilnu komunikaciju (SEP), naše kompanije priznaju vrijednost intelektualne svojine jedna drugoj, a ovaj sporazum omogućava kvalitetnije patentno okruženje. Također, sporazum pokazuje posvećenost obe strane da intelektualna svojina bude istovremeno poštovana i zaštićena“, rekao je Fan.
Održana Međunarodna naučna konferencija o digitalnoj ekonomiji ‘DIEC 2023’ u Tuzli
Š.M. U organizaciji Visoke škole “Internacionalna poslovno-informaciona akademija” Tuzla danas je održana šesta Međunarodna naučna konferencija o digitalnoj ekonomiji “DIEC 2023”. Međunarodnu naučnu konferenciju otvorio je predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla Nedret Kikanović, koji je istakao kako s aspekta članica Komore u budućnosti će se digitalna ekonomija više i konkretnije koristiti. – Svjesni smo činjenice gdje se nalazimo kada je u pitanju oblast digitalne ekonomije i sigurno je da moramo biti svjesni da će to postati sastavni dio nas. Počašćeni smo prisustvom kolegica i kolega iz Beograda i Osijeka, ali i svih učesnika ovogodišnjeg “DIEC-a” – rekao je Kikanović. Direktor IPI akademije Damir Bećirović ističe činjenicu kako nikad kvalitetniji radovi nisu pristigli na konferenciju kao ove godine, a autori su iz Slovenije, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Svi pristigli i recenzirani radovi objavljeni su u zborniku “DIEC 2023”. – Ovo je prva konferencija o digitalnoj ekonomiji koja je održana u Bosni i Hercegovini i jedna od prvih konferencija u regionu koja se bavi prvenstveno pitanjima digitalne ekonomije, informacionih tehnologija i generalno utjecaja digitalnih promjena na sve procese, ne samo ekonomske nego i šire društvene. Zahvaljujući digitalnim tehnologijama i u vrijeme pandemije uspjeli smo održati kontinuitet održavanja. Konferencije ne bi bilo bez svesrdnog angažmana uposlenika IPI akademije, ali i bez dvije institucije – Fakulteta organizacijskih nauka Univerziteta u Beogradu i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josip Jurja Štrosmajer iz Osijeka – ocijenio je Bećirović. Pozvana predavanja na “DIEC-u” održali su prof. dr. Anton Biloš i mag.oec. Bruno Budimir sa Ekonomskog fakulteta u Osijeku, zatim dr. Branka Radić s Akademije strukovnih studija iz Beograda i dr. Danijela Stojanović iz Instituta ekonomskih nauka Srbije. Između dvije sesije predstavljanje je imao Ariel Aguilar iz Argentine koji je prezentirao projekt “La Bitcioneta”. Potom su svoje radove prezentovali: dr. Haris Hamidović, dr. Jasmina Kabil – Hamidović, Amina Buljubašić, Edina Šehić, mr. Mustafa Bešić, mr. Selena Kurtić, sr. Valerij Grašič, prof.dr Dino Arnaut, dr. Damir Bećirović, doc.dr Anida Zahirović – Suhonjić i mr. Adnana Beganlić.
Xiaomi predstavio CyberDog 2 – robota ljubimca
Š.M. Iako se ovi robotski drugari nisu našli u našim domovima kao kućni ljubimci, to nije sprečilo proizvođače da ulože milijarde u razvoj sve inteligentnijih i sposobnijih robota-pasa. Najnovija kreacija kompanije Xiaomi, CyberDog 2, nije samo korak naprijed nego je to ogroman skok u budućnost. I dok se može pratiti njegovo nasljeđe od prethodnika i Boston Dynamics robota Spot, CyberDog 2 hrabro oblikuje svoj jedinstveni identitet. Dizajn CyberDog 2 je napravio značajan korak naprijed od prvog ponuđenog proizvoda kompanije Xiaomi i sada, osim svog robotskog krutog izgleda, reflektuje uglađenu i samopouzdanu prisutnost dobermana. Sa “ušima” koje mu daju dašak razigranosti, ovaj robo-pas izgleda stvarnije i manje… mašinski. Iznenađujuće kompaktan, CyberDog 2 je visok 36.7 cm i težak je svega 8.9 kg. Ali nemojte se zavaravati njegovom veličinom; ovaj četvoronožac je veoma okretan. Koristeći Xiaomi najsavremenije mikro-aktuatore, on pokazuje niz složenih pokreta – od balansiranja na jednoj nozi do izvođenja dinamičnih preokreta sa elegancijom koju ne biste očekivali od robota. Iza njegove fizičke sposobnosti krije se pravo čudo: njegova inteligencija. CyberDog 2 pokreće NX procesor koji se nalazi ispod njegove metalnog “krzna”, podržan sa dva ko-procesora i 8 GB RAM i 16 GB skadišne memorije. Skup od 19 senzora mu daje sveobuhvatno osjećanje okoline, omogućavajući mu da vidi, dodirne i čuje. Ali ono što ga zaista izdvaja je Xiaomi AI glasovni algoritam, koji mu pruža dodatni nivo interakcije obećavajući bližu vezu između čovjeka i mašine. Sa vremenom trajanja baterije od 90 minuta neprekidne aktivnosti i brzim USB-C punjenjem, jasno je da je Xiaomi dizajnirao CyberDog 2 za dugotrajne angažmane. Njegov ugrađeni AI ne samo da olakšava donošenje odluka, već simulira obrasce ponašanja koji podsjećaju na naše voljene četvoronožne prijatelje. A za one koji više vole da preuzmu uzde, CyberDog 2 nudi bezbjednu kontrolu putem Bluetooth 5.0 i Wi-Fi, upravljivu putem posebnog daljinskog upravljača ili pametnog telefona.
Nadella tvrdi da je AI novi internet
Š.M. Jedan od osnivača Microsofta Bill Gates poslao je 1995. godine dopis nazivajući internet “talasom plime” koji će biti ključan za svaki dio poslovanja kompanije. Gotovo dvije decenije kasnije, trenutni čelnik Microsofta Satya Nadella rekao je da vjeruje da će uticaj vještačke inteligencije (AI) biti jednako značajan. “Billov dopis iz 1995. godine podsjeća me na ovo”, rekao je Nadella u ovosedmičnoj epizodi The Circuit With Emily Changa. “Mislim da je (prim. aut. vještačka inteligencija) jednako velika.” Centralno mjesto u najnovijem pokušaju transformacije Microsofta je OpenAI, startup čija je generativna AI tehnologija izazvala toliko buke da je od softverskog diva dobila 13 milijardi dolara investicija. “Imamo odličan odnos”, rekao je generalni direktor OpenAI-ja Sam Altman za The Circuit. “Ta velika partnerstva između tehnoloških kompanija obično ne funkcionišu. Ovo je primjer da mogu funkcionisati dobro. Izuzetno smo zahvalni na tome.” Partnerstvo je naišlo na dosta kritika. Najglasniji je Elon Musk, koji je s Altmanom osnovao OpenAI, a zatim se distancirao od kompanije, navodeći kao razlog neslaganja oko pravca njenog razvoja i dodavanja profitnog ogranka. Rekao je da OpenAI sada “efektivno kontroliše Microsoft”. U odgovoru na pitanje o Muskovim kritikama i izgledima da bi Microsoft mogao kupiti OpenAI, Altman je rekao: “Kompanija nije na prodaju. Ne znam kako da budem jasniji od toga.” Baš kao što je Netscape inspirirao Gatesov internetski dopis, stvaranje OpenAI-ja i Microsoftova podrška za njega djelimično je izazvano prijetnjom da Google dominira područjem vještačke inteligencije. Arhitekturu za OpenAI-jev ChatGPT i Microsoftov Bing chatbot izumio je Google. Iako je Google i dalje konkurentan u vještačkoj inteligenciji, Microsoft i OpenAI smatraju se predvodnicima. ortparol Microsofta rekao je da kompanija podržava dijalog s vladama o tržišnom takmičenju i osiguravanju konkurentnosti u AI-ju.
Najskuplja slika na svijetu postaje NFT
Š.M. Slika “Salvator Mundi” Leonarda da Vinčija, koja je kupljena za nevjerovatnih 450 miliona dolara od strane saudijskog nasljednika prijestolja, kasnije postavljena na njegovu luksuznu megajahtu Serene, sada će biti pretvorena u NFT. Petsto godina nakon njenog nastanka, slika “Spasitelj svijeta” Leonarda da Vinčija dobila je novu verziju – NFT. Najskuplja slika na svijetu, koja pripada saudijskom prijestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu i čuva se na nepoznatoj lokaciji, oborila je rekorde na aukciji kada je prodata za 450 miliona dolara u okviru Christie’s aukcije u New Yorku. U digitalnom dobu, ElmonX će izraditi NFT verziju ove slike koja prikazuje Krista sa kristalnom kuglom, u saradnji sa kompanijom za licenciranje slika Bridgeman Images. “Kao vodeći stručnjaci za licenciranje finih umetničkih djela, kulturnih i istorijskih medija za reprodukciju, sa zadovoljstvom sarađujemo sa ElmonX, stručnjacima koji su na čelu stvaranja NFT umjetnosti,” izjavili su čelnici Bridgeman Images. Ova saradnja pruža “jedinstvenu i ekskluzivnu priliku za stvaranje visokokvalitetnih NFT-ova na osnovu ogromne kolekcije Bridgeman Images.” Kompanija je kreirala NFT-ove za legendarna umetnička djela kao što su “Mona Liza” Leonarda da Vinčija i “Zvjezdana noć” Van Goga. Kako najskuplja slika na svijetu ne bi mogla biti dio ovog impozantnog ansambla?