Google testira alat koji će prepoznavati slike stvorene umjetnom inteligencijom
Š.M. Generatori slika temeljeni na umjetnoj inteligenciji postali su vrlo popularni. Na primjer, alat Midjourney ima više od 14,5 miliona korisnika. Takvi alati omogućuju ljudima stvaranje slika u nekoliko sekundi unosom jednostavnih tekstualnih uputa, što kao posljedicu ima probleme vezane uz autorska prava i intelektualno vlasništvo širom svijeta. Samo za Imagen Google ima svoj generator slika Imagen, a SynthID služit će za stvaranje i provjeru vodenih žigova samo na slikama stvorenima pomoću tog alata. Vodeni žigovi obično su logotip ili tekst dodani slici da bi se pokazalo vlasništvo, kao i djelomično za to da bi sliku bilo teže kopirati i koristiti bez dopuštenja. Ali te vrste vodenih žigova nisu prikladne za prepoznavanje slika napravljenih uz pomoć umjetne inteligencije jer ih je lako uređivati ili izrezati. Googleov sistem stvara nevidljiv vodeni žig, što će ljudima omogućiti da koriste njegov softver kako bi odmah otkrili je li sliku napravilo ljudsko biće ili stroj. U julu je Google bio jedna od sedam vodećih kompanija u području umjetne inteligencije koje su potpisale dobrovoljni sporazum u SAD-u za siguran razvoj i korištenje umjetne inteligencije, što je uključivalo omogućavanje toga da ljudi mogu uočiti računalno izrađene slike implementacijom vodenih žigova. Novi alat je korak u tom smjeru. No borci za regulaciju umjetne inteligencije pozivaju na standardizaciju cijele industrije. Microsoft i Amazon su među velikim tehnološkim kompanijama koje su, poput Googlea, obećale staviti vodeni žig na neke sadržaje generirane umjetnom inteligencijom. Meta Platforms je objavila istraživački rad za svoj neobjavljeni videogenerator Make-A-Video, u kojem je navedeno da će vodeni žigovi biti dodani generiranim videozapisima kako bi se zadovoljili slični zahtjevi za transparentnošću u odnosu na radove generirane umjetnom inteligencijom. Kina je početkom ove godine potpuno zabranila slike generirane umjetnom inteligencijom bez vodenih žigova, a kompanije poput Alibabe primjenjivale su ih na kreacije napravljene pomoću alata za pretvaranje teksta u sliku Tongyi Wanxiang, piše BBC.
Neobičan patent iz Microsofta: Ruksak s umjetnom inteligencijom
Š.M. Tehnološke kompanije vrlo često pokušavaju patentirati svoje neobične izume i ideje, bez obzira planiraju li ih ikada komercijalizirati – a sve samo kako bi se zaštitili za budućnost te imali prednost u slučaju da neka prijavljena tehnologija zaista i zaživi u stvarnosti. Nova Microsoftova patentna prijava, službeno predana 2. maja, opisuje “nosivi uređaj potpomognut umjetnom inteligencijom, na primjer ruksak”. Asistent svjestan konteksta Na tom tragu su i daljnji opisi, kao i ilustracije. Pametni bi ruksak mogao uključivati senzore, kamere i mikrofone ili druge računalne sklopove, kako bi obavljao funkciju glasovnog asistenta. Korisniku bi to dalo priliku pitati nešto svoj ruksak, a ovaj bi iskoristio sve dostupne mu dodatke kako bi ponudio glasovni odgovor, sa smislom i u valjanom kontekstu. Jedna od ilustracija tako prikazuje korisnika na skijanju, koji razgovara sa svojim ruksakom. “Mogu li skijati u ovom smjeru?” pita skijaš. “Ne, taj smjer je izvan granica. Skijaj udesno”, odgovara ruksak, nakon što je procesirao upit, sagledao okolinu te analizirao lokaciju na kojoj se skijaš nalazi. Kome i kako bi ovakva pametna naprtnjača mogla biti od koristi, u patentnoj prijavi ne stoji izričito. Piše tek da bi ovakav digitalni asistent bio mobilan, ne bi zahtijevao skretanje pozornosti korisnika (kao na primjer mobitel), a moglo bi ga se koristiti i u raznim situacijama – samo glasovnim naredbama. Da se vratimo spomenutom skijašu, on bi se pametnim rancem pričao čak i dok skija, dok su mu ruke u rukavicama i zauzete držanjem štapova. Daje Microsoftov inovator u ovom opisu još nekoliko primjera. Korisnik s ruksakom stoji pred plakatom za koncert koji ga zanima, potom izgovori da želi na njega i ići – a ruksak će mu odmah staviti podsjetnik u kalendar, samostalno pročitavši detalje o vremenu i lokaciji koncerta s plakata. Sve to obavilo bi se glasovnom naredbom “dodaj ovo u moj kalendar”, koju bi ruksak razumio i ostatak obavio autonomno. Od ostalih primjera navode se aktivne upute za kretanje gradom, uz pomoć ugrađenog GPS-a, pomoć osobama s invaliditetom, upravljanje popisima za kupovinu (i aktivno uklanjanje kupljenih namirnica s njega, kada ih korisnik uzme s police), kao i još ponešto mogućih primjena ove tehnologije. Na Patentnom uredu SAD-a je sada procijeniti koliko su opisani koncepti zaista inovativni i jedinstveni, tj. jesu li zavrijedili postati patentom.
Prihodi od ChatGPT-a čak milijardu dolara
Š.M. OpenAI, startap koji je lansirao trenutno najpopularniju vještačku inteligenciju ChatGPT, prema nezvaničnim podacima od nje prihoduje oko 80 miliona dolara mjesečno. Ako se taj trend nastavi, ukupni godišnji prihod od tog velikog jezičkog modela (large language model, LLM) bi mogla da bude milijardu dolara. OpenAI je uložio oko 540 miliona dolara u 2022. godini razvijajući programe GPT-4 i ChatGPT. OpenAI se smatra jednom od nekoliko kompanija na čelu takozvane “generativne” vještačke inteligencije (artificial intelligence, AI), koja može da kreira sadržaje – od video zapisa do pisanja poezije – uz pomoć jednostavnih komandi korisnika. Od kada je u novembru prošle godine predstavljen program ChatGPT, OpenAI je svoj proizvod iznajmljivao raznim kompanijama, koje se navedenu tehnologiju integrisali u svoje poslovanje i proizvode, prenosi “NovaEkonomija”.
Infobip predstavio novi inovativan proizvod koji ima globalan potencijal
Š.M. Infobip je predstavio svoj novi proizvod u čiji je razvoj uloženo čak 6,3 miliona eura. Riječ je o multifaktorskoj autentifikaciji, proizvodu koji ima globalan potencijal, a koji su razvili u suradnji s kompanijama Send i Poduzetnički akcelerator Split. Infobip u priopćenju navodi da proizvod ima napredne karakteristike i visoke razine sigurnosti te da predstavlja značajno poboljšanje dosadašnjih modela autentifikacije pristupa osjetljivim IT sistemima primarno putem pametnog telefona, navodi Poslovni.hr. “Infobipova multifaktorska autentifikacijska rješenje je koje podiže standard sigurnosti na višu razinu. Jednostavna lozinka više nije dovoljna kako bi bila osigurana prava sigurnost naših računa. Naše rješenje korisnicima omogućuje autentifikaciju kroz tri smjera – putem mobilne mreže, biometrijom i verifikacijom sadržaja”, objašnjava Damir Prusac, potpredsjednik Infobipa za inženjerstvo. Autentifikacija putem mobilne mreže, zbog korištenja podatkovne mreže operatora za verifikaciju broja telefona i nepostojanja PIN-a, minimizira mogućnost digitalnog napada i osigurava visoku razinu zaštite komunikacije. Biometrijska autentifikacija prepoznaje lice u čak 36 tačaka na temelju čega preciznije rade izračun vektora i brže uspoređuju razlike lica pri tome verificirajući sadržaj skeniranih slika i dokumenata. Iz jedne od najvećih tehnoloških kompanija u regionu navode da je proizvod rezultat kombinacije postojećih znanja i tehnologija unutar Infobipa, ali obogaćen novim značajkama i funkcionalnostima koji su povećali kvalitetu korisničkog iskustva i razinu sigurnosti. Ovo inovativno rješenje je, navode iz kompanije, razvijeno za IT sisteme unutar područja Sigurnost u sklopu strategije pametne specijalizacije (S3). Projekt je sufinanciran europskim sredstvima u iznosu od 1,9 miliona eura, a njegova je ukupna vrijednostcodnosno 6,3 miliona eura.
Bang & Olufsen i Ferrari udružili snage i predstavili novu kolekciju
Š.M. Bang & Olufsen lansirao je novu kolekciju sa Ferrari brendom, pionirom motosporta. Kolekcija slavi zajedničku strast prema eleganciji, snazi i preciznosti kreiranjem serije slušalica i zvučnika koja se sastoji od kućnog zvučnika Beosound 2, slušalica Beoplay H95, slušalica Beoplay X i prenosivog zvučnika Beosound Explore. Sve je povezano upečatljivom nijansom crvene, stvarajući nepogrešivu vezu sa potpisom Ferrari brenda. „Veoma smo uzbuđeni zbog ove saradnje. Postojao je snažan osjećaj s obe strane da je razlog okupljanja stvaranje historije“, kaže izvršni direktor kompanije Bang & Olufsen Kristian Teär. „To nas sve vraća na same početke brendova B&O i Ferrari. Osnivači, Enzo Ferrari, Peter Bang i Svend Olufsen, bili su vizionari, koji su redefinisali svoje industrije dovodeći u pitanje status quo. Njihova zaostavština se niže kroz decenije da bi danas uzdigla oba brenda na nove visine”. Teär nastavlja: „Kombinacija najboljih performansi u klasi, graciozne estetike i pedantne izrade, spojila je B&O i Ferrari u kreiranju kolekcije. Ona je uzdignuta neprikosnovenim nasljeđem oba brenda, što ovu saradnju čini nezaboravnom“. Oba brenda su na vrhuncu inovacija više od pola vijeka. Bang & Olufsen oblikuje globalnu viziju zvuka od 1925. godine iz Struer-a u Danskoj, a Ferrari izaziva automobilsku industriju od 1947. iz Maranellaa u Italiji. Preko 150 godina inovacija oba brenda su pažljivo spojene kroz ovu saradnju.
Musk najavio video i audiopozive preko X-a
Š.M. Korisnici X-a, društvene mreže donedavno poznate kao Twitter, moći će upućivati video i audiopozive preko platforme bez potrebe da dijele svoj telefonski broj, najavio je vlasnik X-a Elon Musk u četvrtak. Najnovije proširenje usluga dio je nastojanja da X postane “aplikacije za sve”. Musk želi da X postane sličniji WeChatu Tencent Holdingsa, servisu za razmjenu poruka koji je postao superaplikacija koja nudi sve od društvenih medija i videoigara do fintecha. Izvršna direktorica X-a Linda Yaccarino rekla je da će X uključivati značajke kao što su plaćanja i bankarstvo, navodi Bloomberg. Musk, koji je prošle godine kupio Twitter za 44 milijarde dolara, rekao je kako će X služiti kao “učinkovit globalni adresar” za nove značajke te da će korisnici moći upućivati pozive preko X-a na iOS-u, Androidu, Macovima i osobnim računalima. Najava je uslijedila nakon što je platforma ažurirala politiku privatnosti kako bi omogućila prikupljanje biometrijskih podataka. X nije definirao što podrazumijeva pod biometrijskim podacima, no druge su tvrtke koristile taj izraz za opisivanje podataka kao što su prepoznavanje lica, očiju i otisaka prstiju korisnika. Iz X-a su također najavili kako će prikupiti informacije o radnom mjestu i obrazovanju korisnika. Otkako je kupio Twitter, Musk je ukinuo prepoznatljiv logo plave ptice i uveo niz promjena, uključujući vraćanje prethodno zabranjenih korisnika i ukidanje mogućnosti blokiranja računa.
Investitori sve više prihvataju savjete vještačke inteligencije
Š.M. Istraživanje iz juna ove godine pokazalo je da su investitori iz Baby Boomer i Gen X generacije bili otvoreniji za savjete AI sistema kao što su ChatGPT i Google Bard u odnosu na one mlađe investitore, pokazuju podaci odbora CFP, profesionalnog udruženja ličnih finansijskih planera. Oko 62% starijih investitora reklo je da su “veoma zadovoljni” savjetima o finansijskom planiranju koje donosi generativna AI, dok se samo 38% investitora mlađih od 45 godina saglasilo s time. Međutim, ovi brojevi opadaju kada investitori treba da postupe po tom savjetu. Samo 8% mlađih investitora reklo je da im je “veoma ugodno” da koriste finansijske savjete isključivo od AI. Otprilike duplo više (15%) starijih investitora je saglasno s tim, što znači da su otvoreniji za integraciju AI u svoje finansijske odluke. Automatizovano finansijsko planiranje nije novost. Robo-savjetnici su preuzeli veliki dio teškog posla u upravljanju finansijama, a očekuje se da će sredstva kojima ove platforme upravljaju ove godine dostići tri biliona dolara u SAD-u. Kako je vještačka inteligencija uživala u brzom rastu svog značaja u nizu industrija, kompanije s Wall Streeta sve više usvajaju AI alate u svom radu kako bi pokrile sve potrebe – od analize portfelja klijenata do identifikovanja potencijalnih neplatiša. Međutim, mnogi lični investitori oprezni s integracijom AI u vlastitoj praksi, ali se i profesionalci moraju nositi sa stalnim promjenama poslovanja. Samo prošlog mjeseca, američka Komisija za od vrijednosti i berze predstavila je novi skup pravila za ograničavanje upotrebe AI od strane brokera i menadžera novca u mnogim slučajevima.
Nvidijin partner očekuje dupliranje prodaje servera za AI 2024.
Š.M. Ključni partner kompanije Nvidia Corp, Quanta Cloud Technology, očekuje udvostručenje prodaje svojih servera za vještačku inteligenciju (AI) u 2024. godini, a visoki nivo potražnje će trajati i u dužem roku jer se kompanije sve više oslanjaju na AI u svojim operacijama i uslugama. “Bum vještačke inteligencije će se zaista održati i vidjet ćete da će njegov rast biti sve jači u narednim godinama“, rekao je predsjednik dobavljača QCT, Mike Yang, koja je u vlasništvu taiwanske kompanije Quanta Computer Inc, u intervjuu za Bloomberg TV. Quanta Computer, koji sarađuje sa Nvidijom na izgradnji AI servera, imao je velike koristi od obimnog ulaganja Wall Streeta u tehnologiju. Kao i kod njihovog partnera iz Kalifornije, proizvođača čipova Nvidia, čiji su AI akceleratori hit među hardverom ove godine, cijena akcija Quante se više nego udvostručila u 2023. godini. Različiti dobavljači komponenata rade zajedno kako bi povećali kapacitet proizvodnje i pomogli u ublažavanju kontinuiranog nedostatka Nvidijinih naprednih AI čipova, rekao je Yang, ne obavezavajući se da će ispuniti svu potražnju od strane kupaca naredne godine. Direktori iz Nvidije su analitičarima rekli ovog mjeseca da su sigurni u proširenje snabdijevanja kako bi zadovoljili povećanu potražnju. “Imamo vrlo ograničenu ponudu, ali sljedeće godine mislim da će Nvidia sve riješiti“, rekao je Yang. QCT godišnje generiše milijarde dolara prihoda, pri čemu AI serveri čine 65 odsto ukupnih prihoda kompanije, rekao je Yang. On pod AI serverima podrazumijeva one koji uključuju grafičke procesore, kao što su modeli koje proizvodi Nvidia, koji se porede sa tradicionalnim hardverom sa procesorima, sektorom u kom Intel još uvijek ima dominantan udio. Alphabetov Google Cloud, Amazon.comov AWS i Alibaba Group Holding spadaju među najveće kupce QCT-a. Kompanija se takmiči sa kompanijama kao što su Foxconn Industrial Internet, koji je listiran na berzi u Šangaju, i taiwanski Wiwynn u snabdijevanju kompanija koje pružaju usluge u klaudu serverima, uglavnom u SAD i Kini. Očekuje se da će globalne isporuke AI servera rasti po godišnjoj stopi od 29 posto između 2022. i 2026. godine, prema istraživačkoj firmi TrendForce sa sedištem u Tajpeju. Procjene analitičara i istraživača su ove godine bile previše konzervativne, budući da je Nvidia u uzastopnim kvartalima šokirala tržište sa izuzetnim prognozama prodaje.
Službeno je! Poznat datum predstavljanja novog Iphonea 15
Š.M. Apple je službeno najavio novi događaj pod imenom Wonderlust koji će se održati 12. septembra u 19 sati. Radi se, sudeći prema dosadašnjem iskustvu, o već uigranoj jesenskoj premijeri novih iPhone i Apple Watch uređaja. Insajderi navode da ovogodišnja serija iPhone 15 donosi ‘standardni iPhone 15’ i skuplje Pro uređaje koji će, piše Verge, dobiti najviše promjena u odnosu na prošlu godinu. ‘Obični’ iPhone navodno dobiva USB-C i Dynamic Island, dok će iPhone 15 Pro i iPhone 15 Pro Max dobiti okvir od titanija, novi USB-C port, tanje rubove oko ekrana, jaču kameru i, navodno, višu cijenu od prošlogodišnjih modela. Što se Apple Watcheva tiče, Apple će navodno sa Serijom 9 donijeti satove dijagonale 41 i 45 milimetara, kao i novu verziju Apple Watcha Ultra. Događaj će se moći pratiti uživo putem YouTubea. Insajderi navode da ovogodišnja serija iPhone 15 donosi ‘standardni iPhone 15’ i skuplje Pro uređaje koji će, piše Verge, dobiti najviše promjena u odnosu na prošlu godinu.
“MEDICON&CMBEBIH ’23”: U susret digitalnoj budućnosti nauke, inovacija i tehnologije
Š.M. Digitalna transformacija ključni je faktor društvenog razvoja, a posebno ima značajnu ulogu u unaprjeđenju zdravstvene njege. Sve je veći broj medicinskih uređaja i sistema koji kroz primjenu vještačke inteligencije i mašinskog učenja, pružaju nove mogućnosti za dijagnoze, liječenja i praćenje stanja pacijenata. Prepoznajući ove trendove Društvo za medicinski i biološki inžinjering u Bosni i Hercegovini, u suradnji s partnerskim organizacijama na čelu sa Naučnoistraživačkim Institutom Verlab za biomedicinski inžinjering, medicinske uređaje i vještačku inteligenciju, domaćin je zajedničkog događaja dvije međunarodne konferencije, koje će se održati od 14. do 16. septembra. Radi se o Međunarodnoj konferenciji o medicinskom i biološkom inžinjeringu (CMBEBIH’23) i Mediteranskoj konferenciji za medicinski i biološki inžinjering i računarstvo (MEDICON’23). Konferencije će okupiti preko 300 sudionika iz više od 40 zemalja koji će predstaviti i razgovarati o nizu naučnih i tehnoloških rješenja i inovacija. “Poslovni sektor BiH ali i regije, predstavnici javnih institucija i naravno akademske zajednice imat će izvanrednu priliku da se upoznaju sa razvojem i primjenom najsavremenijih tehnologija, te regulatornim okvirom koji prati primjenu ovih tehnologija i inovacija i to od strane direktnih učesnika tih procesa, koji su svjetski lideri u razvoju, primjeni i kreiranju zakona i pravila za primjenu prije svega vještačke inteligencije u javnom i poslovnom sektoru Evropske unije. Naš cilj je da pokažemo da digitalna transformacija može donijeti revolucionarne promjene, ne samo u zdravstvu već i u očuvanju okoliša, proizvodnji hrane i poljoprivredi te generalno u industriji, kao i da otvorimo nove horizonte u istraživanjima i tako utičemo na poboljšanje kvalitete života ljudi ali isto tako i da utičemo na podizanje svijesti o nadolazećim inovacijama koje se tiču digitalne transformacije s posebnim fokusom na njen potencijal u Bosni i Hercegovini”, istakla je Lejla Gurbeta Pokvić, Direktorica Naučnoistražiačkog Instituta Verlab. Ovo je, inače, prvi put da je Bosna i Hercegovina domaćin prestižne MEDICON konferencije koja se tradicionalno održava svake 3 godine u zemljama Mediterana od 1989. godine. Naučni i društveni program na MEDICON’23 & CMBEBIH’23 pruža izvrsnu platformu za istraživače, naučnike, inženjere, studente kao i predstavnike javnog i poslovnog sektora, kako bi razgovarali o najnovijim otkrićima, inovativnim rješenjima i novim izazovima s kojima se suočavaju u domenima digitalizacije i digitalne transformacije. Posebna važnost pridaje se uključivanju mladih istraživača, koji čine više od 40% sudionika. Učesnici će imati priliku istražiti mogućnosti suradnje s digitalnim inovacijskim hubovima iz Bosne i Hercegovine, koji su proizašli iz projekta EU4DigitalSME, a koje finansira Europska Unija i Njemačka Vlada, kao i sa hubovima iz Grčke i Rumunije kroz posebno organizirane networking panele. Osim toga, konferencija je prilika za isticanje uloge digitalizacije u poduzetništvu, obrazovanju i industriji, te kako ova transformacija može unaprijediti poslovanje i otvoriti nove mogućnosti za ekonomski rast. Program konferencije dostupan je ovdje! Prijave za konferenciju su otvorene i moguće putem www.medicon2023.com. Sve dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti putem medicon2023@gmail.com. Konferencija se održava uz podršku renomiranih međunarodnih organizacija za medicinski i biološki inžinjering: Međunarodne federacije za medicinski i biološki inžinjering (IFMBE) i Evropske alijanse za medicinski i biološki inžinjering i nauku (EAMBES). ● Više od 200 prihvaćenih članaka publikovanih od strane Springera ● 10 pozvanih predavača ● gostovanje 5 urednika naučnih časopisa iz WoS baze ● 2 takmičenja za najbolji naučni rad za mlade naučnike od strane IFMBE ● umrežavanje (networking) sa digitalnim inovacijskim hubovima i kompanijama iz Bosne i Hercegovine. Podršku u realizaciji događaja dali su i Europska Unija, Njemačka Vlada, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo.