Novi problemi: Umjetna inteligencija nije toliko inteligentna
Š.M. Više je autorica i autora otkrilo kako se na popularnim web odredištima za prodaju i recenziju pojavljuju knjige s njihovim imenima koje oni zapravo nisu napisali. Pretražujući Amazon i Goodreads, autorica Jane Friedman nedavno je otkrila listu lažnih knjiga koje koriste njezino ime, vjerojatno ispunjenih ili smećem ili sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom. U obje platforme opirali su se uklanjanju lažnih naslova sve dok autoričine pritužbe nisu postale viralne na društvenim mrežama. U objavi na blogu pod naslovom I Would Rather See My Books Get Pirated Than This (Or: Why Goodreads and Amazon Are Becoming Dumpster Fires) Friedman je opisala svoju borbu s krivotvorinama. ‘Tko god ovo radi, očito lovi pisce koji vjeruju mom imenu i misle da sam ja napisala ove knjige. Nisam. Najvjerojatnije ih je generirala umjetna inteligencija‘, navela je. Problemi s uklanjanjem Uvertira u ovaj problem nastaje u februaru kada je Reuters napravio profil autora koji koriste ChatGPT za pisanje e-knjiga, prodajući ih putem Amazona. U junu je Vice izvijestio o priljevu desetaka knjiga punih besmislica generiranih umjetnom inteligencijom koje su preuzele liste bestselera Kindlea. Friedman, koja piše o izdavaštvu i autorica je 10 knjiga, zabrinuta je da će lažne knjige s njenim imenom koje je generirala umjetna inteligencija utjecati na njezin ugled. Na Goodreadsu proces zahtijeva od autora da se obrate dobrovoljnim ‘knjižničarima’ i uključe se u određene grupe online s komentarima kako bi zatražili uklanjanje nelegitimnih knjiga. Čak ni tada nema garancije kako će sporni naslovi biti odmah uklonjeni. Goodreads je uklonio sporne naslove s Friedmaninog službenog autorskog profila nekoliko sati nakon što je njezin post na blogu objavljen. Kad se obratila Amazonu za pomoć u uklanjanju naslova s njezinog autorskog profila, Amazon je zatražio ‘registracijske brojeve zaštitnih znakova’ koji se odnose na njezinu tvrdnju. Nakon što su saznali kako nema zaštitni znak za svoje ime, odbili su ukloniti knjigu iz prodaje. Iako su lažni naslovi na kraju uklonjeni s Amazona nakon što je priča eksplodirala, Friedmanino iskustvo baca svjetlo na složeni proces kojim se autori moraju kretati kako bi zaštitili svoje ime i rad na mreži. Friedmanova nije jedina kojoj se ovako nešto događa. Na društvenoj mreži X (bivši Twitter) autorica Jane Ward objavila je kako je nedavno otkrila 29 naslova na Goodreadsu u kojima je njezino ime netočno navedeno kao autorica. Još jedna autorica, Sarah Rose, tvitala je kako joj ljudi stalno govore da su kupili njenu najnoviju knjigu. Iako je na njoj njeno ime, ona ju nije napisala, već se neki prevarant koristi algoritamom koji služi za pronalaženje više djela istog autora. Njen izdavač nije uspio stati tome na kraj, pa je na kraju odustala od borbe, piše Ars Technica. U svijetu u kojem bi generativna umjetna inteligencija potencijalno mogla preplaviti naše komunikacijske kanale šumom – niskokvalitetnim, automatiziranim kreativnim radovima u neograničenim količinama – platforme poput Amazona još ne znaju kako se nositi s tim problema. Doduše, problem nije nov. Postojao je i prije nedavnog uspona umjetne inteligencije, ali ga je njene nove mogućnosti čine lakše izvedivim u velikim količinama.
Novi virtualni shopping asistent pomjera granice
Š.M. Odlazak u shopping sa najboljom drugaricom ili sestrom često služi kao lijek ili bijeg od stresa. No, ponekad, odlazak u kabinu i višesatno isprobavanje komada odjeće može postati itekako zamorno. Prodavačice u trgovinama često nemaju vremena da se svakom kupcu posvete ponaosob, pa u većini slučajeva iz prodavnice izađemo praznih ruku. Iz tog razloga, online shopping čini se kao idealno rješenje za kupovinu iz udobnosti doma. No, tu nije kraj. Google je želio pomjeriti granice te je uz pomoć velike umjetne inteligencije osmislio i “oživio” virtualno isprobavanje odjeće. Nime, prošlog je mjeseca ova kompanija odlučila da predstavi program prikazivanja odjeće na različitim stvarnim modelima, a uz pomoć niza filtera imate mogućnost pronaći baš ono što tražite. Različiti tonovi kože i tipovi tijelaIako je odjeća jedna od najtraženijih kategorija za kupovinu, većina online kupaca se slaže: Teško je unaprijed znati kako će odjeća izgledati na vama prije nego je kupite. Čak 42% online kupaca ne osjeća se reprezentirano slikama modela u novinama ili zvaničnim online prodavnicama, a čak 59% osjeća nezadovoljstvo s proizvodom koji su kupili online jer izgleda drugačije na njima nego što su očekivali. Sada, zahvaljujući novom virtualnom alatu za probu, možete vidjeti da li vam komad odgovara prije nego ga kupite. No, kako to ovaj alat zapravno funkcionira? Novi model generativne umjetne inteligencije može uzeti samo jednu sliku odjeće i precizno prikazati kako bi se ta odjeća rastezala, slagala, prijanjala i stvarala određene nabore i sjene na različitim stvarnim modelima u različitim položajima. Izabrane su osobe različitih veličina, od XXS do 4XL, sa različitim tonovima kože, oblike tijela, etničke pripadnosti i tipove kose. Od sad, američki kupci mogu virtualno isprobati majice različitih brendova uključujući Anthropologie, Everlane, H&M i LOFT. Ova Googleova opcija trenutno je dostupna u Americi, a uskoro se očekuje njen dolazak i da ostala tržišta.
YouTube uvodi poboljšanu kvalitetu videa, no neće je dobiti svi
Š.M. Najnovija nadogradnja YouTubea uključuje poboljšanu opciju za reprodukciju u rezoluciji 1080p, koja je namijenjena isključivo korisnicima YouTube Premium usluge. Gledatelji koji koriste YouTube Premium uslugu uskoro će moći koristiti ovu novu opciju za reprodukciju koja pruža “poboljšanu brzinu prijenosa i više informacija po pikselu”, kako navodi Verge, što rezultira kvalitetnijim iskustvom gledanja. Ova opcija će biti dostupna na stolnim računalima širom Svijeta i nalazit će se iznad standardne 1080p opcije u padajućem izborniku razlučivosti. Ako korisnik koji nije pretplatnik želi iskoristiti ovu poboljšanu opciju, bit će potaknut da se pretplati na YouTube Premium. YouTube je već ranije ove godine započeo testiranje ove nadogradnje, te je ista opisana kao verzija 1080p s većom količinom informacija po pikselu kako bi se osiguralo bolje iskustvo gledanja sadržaja. Povećanje brzine prijenosa videopodataka, što označava količinu podataka prenesenih u određenom vremenskom intervalu, može poboljšati kvalitetu gledanja za korisnike, čak i bez potrebe za gledanjem u višoj razlučivosti poput 4K. Iako je 4K opcija dostupna za neke videozapise, ta veća datoteka može preopteretiti veze korisnika i značajno utjecati na potrošnju podatkovnog prometa. Usluga poboljšanog 1080p reprodukcije na iOS-u predstavljena je prije nekoliko mjeseci, ali sada će biti dostupna većem broju korisnika. Razlog zašto ova opcija ne zvuči tako privlačno je visoka cijena YouTube Premiuma koja je, podsjetimo, nedavno porasla.
U septembru premijera novog Apple Watcha
Š.M. Prema informacijama koje je objavio dugogodišnji leaker Instant Digital na Weibou, Apple Watch Series 9 bit će predstavljen sljedećega mjeseca, ali će gotovo potpuno zadržati dizajn i dimenzije svog prethodnika. Navodi se da će Watch Series 9 biti gotovo identičan prošlogodišnjem modelu po izgledu i veličini, ali će imati poboljšane performanse i efikasnost zahvaljujući novom SoC-u (System on a Chip) temeljenom na Appleovom A15 SoC-u, koji je korišten u svim modelima iPhonea 13. Iako nema detalja o specifičnostima novog SoC-a, očekuje se da će donijeti bolje performanse i efikasnost, što bi trebalo rezultirati dužim trajanjem baterije i bržim otvaranjem aplikacija. Sve ove informacije će biti službeno potvrđene ili opovrgnute na Appleovom velikom događaju zakazanom za 13. septembar, na kojem će, između ostalog, biti predstavljen i novi iPhone 15.
Apple i Nokia potpisuju ugovor o suradnji – evo o čemu je riječ
Š.M. Nokia je potpisala novi ugovor o unakrsnoj licenci za patente s Appleom koji će zamijeniti trenutnu licencu koja bi trebala istjecati krajem 2023. Uvjeti ugovora ostaju povjerljivi među stranama, navodi ICT Business. “Drago nam je što smo s Appleom zaključili dugoročni ugovor o patentnoj licenci na prijateljskoj osnovi. Sporazum odražava snagu Nokijinog portfolija patenata, desetljećima duga ulaganja u istraživanje i razvoj te doprinose mobilnim standardima i drugim tehnologijama,” rekla je Jenni Lukander, predsjednica Nokia Technologies. Nokia očekuje priznavanje prihoda povezanih s ovim novim ugovorom o patentnoj licenci počevši od januara 2024. Ugovor je u skladu s pretpostavkama koje je Nokia objavila u komentaru koji se odnosi na dugoročne izglede Nokia Technologies u svom Financijskom izvještaju za prvo tromjesečje. Nokijin portfolio patenata izgrađen je na više od 140 milijardi eura uloženih u istraživanje i razvoj od 2000. godine i sastoji se od oko 20 000 patenata, uključujući više od 5 500 patenata koji su proglašeni ključnima za 5G. Nokia doprinosi svojim izumima otvorenim standardima u zamjenu za pravo na njihovo licenciranje pod poštenim, razumnim i nediskriminirajućim (FRAND) uvjetima. Kompanije mogu licencirati i koristiti ove tehnologije bez potrebe za vlastitim značajnim ulaganjima u standarde, potičući inovacije i razvoj novih proizvoda i usluga za potrošače.
Uvodi li umjetna inteligencija promjene i u prehrambenoj industriji?
Š.M. Tehnologija već sada mnoga radna mjesta čini suvišna, no isto tako otvara mnogo drugih mogućnosti. Hoće li naša realnost kroz destak godina izgleda isto kao scene iz SF filmova? Nedavno je objavljena vijest o prvom energetskom piću na svijetu koje je u potpunosti razvila umjetna inteligencija u suradnji s vodećim mađarskim proizvođačem energetskih pića. Štaviše, ova umjetna inteligencija nije samo osmislila novi proizvod, već je testirala i isprobala tri varijante okusa koje je predložila te na temelju vlastita testiranja, odabrala onaj pravi. Nakon svega ovoga, pitanja se nameću sama: Kako je umjetna inteligencija sposobna isprobati, kako može zamijeniti ljudsku percepciju, okus i miris? I kako zapravo zapaža sve te stvari? Umjetna inteligencija (eng. artificial intelligence, AI) u stanju je obraditi nevjerojatnu količinu informacija s weba i dodavati nove podatke brzinom gotovo nepojmljivo običnom čovjeku. Međutim, umetanje ljudskog čula okusa u umjetni algoritam čini se toliko nerealističnim da se pitanja o svim tim mogućnostima nižu jedno za drugim. Naime, već nekoliko kompanija u Svijetu specijaliziralo se za digitalizaciju okusa i mirisa. Te kompanije koriste posebno razvijenu opremu, kao što su tzv. e-usta i e-nos. Na primjer, jedna kompanija u New Yorku već 10 godina prikuplja i obrađuje primarne uzorke, digitalizira desetogodišnje senzorske podatke te obrađuje najveći i najraznolikiji skup senzorskih podataka o hrani i piću na tržištu. Ta digitalna baza podataka stalno se širi i ažurira, omogućujući tačno praćenje promjena i trendova u percepciji i preferencijama. Tu nastupa umjetna inteligencija koja iz digitalnog unosa podataka može pouzdano predvidjeti kako će različiti potrošači reagirati na novi proizvod – bez da ga uživo kušaju. HELL je, na primjer, digitalizirala ta kompanija sa sjedištem u New Yorku i nakon analize mnogo podataka i statistika, umjetna inteligencija koristila je prediktivnu inteligenciju kako bi odabrala koji bi okus bio najbolji za njihov novi proizvod. Pored tog, algoritmi umjetne inteligencije mogu predvidjeti kako će se svakoj demografskoj skupini (na temelju dobi, spola, socioekonomskog statusa i mjesta stanovanja) svidjeti okus, miris i tekstura novog proizvoda. Nastali proizvod, HELL AI, uskoro će biti spreman za isporuku jer će u roku od nekoliko sedmica započeti proizvodnju u Szikszóu, jednoj od najmodernijih europskih proizvodnih linija pića, a do potrošača će doći tradicionalnim kanalima. Očito je da umjetna inteligencija ima ogroman potencijal u području razvoja proizvoda i prehrambenoj industriji, rušeći nekad nezamislive granice i donoseći nove mogućnosti. STrenutačno na svijetu postoji više od 100 umjetnih inteligencija – fokusirane u različitim područjima i njihovo kombinirano djelovanje garantuje visoku razinu inovacija. Mogućnosti koje nudi umjetna inteligencija su beskrajne, a mi tek počinjemo otkrivati za što je sve sposobna.
Apple kreće u utrku sa umjetnom inteligencijom
Š.M. U toku bujanja “ratova umjetne inteligencije”, Apple je ostao sumnjivo tih, ne pokazujući velike ambicije, ali i to se napokon promijenilo jer navodno radi na vlastitom chatbotu, kako je izvorno izvijestio Bloomberg. Inženjeri su bez previše inspiracije nazvali skup alata “AppleGPT”, ali zapravo se zove Ajax, jer je veliki jezični model (LLM) izgrađen pomoću Googleovog JAX okvira. Izvori pokazuju da Apple ima više timova koji rade na projektu, s tim da je jedan tim posvećen rješavanju potencijalnih pitanja privatnosti. Neimenovani izvor rekao je Bloombergu da očekuje službenu objavu, zajedno s više detalja, “nekad sljedeće godine”. Ovaj potez dolazi nakon što je izvršni direktor (CEO) Applea Tim Cook rekao da je generativna umjetna inteligencija nešto što kompanija “pomno promatra”. Prema Bloombergu, John Giannandrea i Appleov stariji potpredsjednik softverskog inženjerstva Craig Federighi predvode inicijativu. Naime, Giannandrea je prvotno angažiran da nadgleda Siri i njezine mogućnosti strojnog učenja, što znači da će možda pomalo “ispuhani” digitalni asistent postati puno korisniji, a samim time i popularniji nego u ovim trenucima.
Google uvodi automatska upozorenja za AirTag na Androidu kako bi se spriječilo uhođenje
Klix.ba/Š.M U maju su Google i Apple najavili da se udružuju s ciljem sprečavanja neželjenog praćenja putem AirTagova i sličnih uređaja, a sada Google najavljuje uvođenje upozorenja na nepoznate trackere na uređaje koji koriste Android 6.0 i noviji Trenutno Googleova funkcija na Androidu radi samo u slučaju AirTagova, no iz kompanije kažu da sarađuju s drugim proizvođačima tagova/trackera kako bi se zaštita proširila i na druge uređaje u narednom periodu. Funkcija upozorenja radi na jednostavan način. Ako se nepoznati Bluetooth tracker odvoji od vlasnika i nađe se kod drugog korisnika, na uređaj s Androidom će stići nofifikacija. Dodirom na notifikaciju će korisnik saznati više o nepoznatom trackeru te će moći vidjeti mapu koja će pokazati koliko dugo i odakle je tracker uz njega. Također, postoji i opcija emitovanja zvuka tako da će se tracker oglasiti i pomoći korisniku Androida da ga pronađe bez da to njegov pravi vlasnik sazna. Kada se neželjeni tracker primakne stražnjoj strani mobitela, on bi mogao otkriti svoj serijski broj ili više informacija o svom vlasniku poput četiri zadnje cifre telefonskog broja. Također, korisnici Androida će moći naučiti kako u potpunosti deaktivirati tracker i tako onemogućiti njegovog pravog vlasnika da dobija informacije o lokaciji osobe koju uhodi. Cilj nove funkcije je da se spriječi uhođenje korištenjem AirTagova i sličnih trackera te se čini kao dobar korak naprijed. Google je razvio i funkciju ručnog skeniranja koja omogućava korisniku da provjeri da li u njegovoj blizini ima trackera, tako da ne mora čekati automatsko upozorenje. Dovoljno je pratiti korake Settings – Safety & Emergency – Unknown Tracker Alerts – Scan, a skeniranje traje oko 10 sekundi. Google je najavio da će sačekati s lansiranjem svoje Find My Device mreže dok Apple ne implementira sličnu zaštitu za iOS. Zajednička specifikacija za upozorenje na neželjene trackere trebala bi biti finalizirana do kraja ove godine.
LinkedIn radi na AI asistentu? Evo kako će korisnicima pomoći pri traženju posla
Š.M. Poslovna društvena mreža LinkedIn priprema alat baziran na umjetnoj inteligenciji, ‘AI asistenta’, koji bi korisnicima trebao pomoći u traženju poslova, kod prijava za posao, ali i pri istraživanju kulture kompanije koja ih zanima, kako bi se bolje pripremili za razgovor. Web programer Nima Owji, koji često objavljuje informacije o novim aplikacijama ili značajkama unutar njih koje će tek biti implementirane, podijelio je snimak zaslona AI ‘asistenta’ na Twitteru. ‘Predstavljamo LinkedIn Coacha. Prijavite se za poslove, naučite nove vještine i pronađite više načina da se povežete sa svojom mrežom – sve uz podršku umjetne inteligencije’, navodi se na stranici koju je Owji pronašao, a gdje LinkedInov tim predstavlja novi alat, piše Business Insider. Ondje se nalazi i primjer kako bi AI asistent trebao funkcionirati. Korisnici će mu moći postavlja različita pitanja, na primjer, čime se određena tvrtka bavi i kakva je njihova kultura rada. LinkedIn nije konkretno komentirao razvoj alata Coach. ‘Uvijek istražujemo nove načine da poboljšamo iskustvo naših članova na LinkedInu i uskoro ćemo imati više za podijeliti‘, rekla je kratko predstavnica kompanije Amanda Purvis. LinkedIn je već ranije krenuo s testiranjem AI chatbota, namijenjenog pretplatnicima te poslovne društvene mreže, kojima pomaže pri slanju poruka i obavještava ih o oglasima za posao.
Umjetna inteligencija pomno posmatra ceste u regionu
Š.M. Ono što možda može promaknuti ljudskom oku, teško će propustiti umjetna inteligencija. To na svojoj koži mogu najbolje osjetiti stanovnici Šibenika u kojem na komunalni red odnedavno paze brojne kamere čije snimke analizira AI i na temelju kojih se ispisuju kazne za nepropisno parkiranje ili zaustavljanje na cesti, ostavljanje smeća pored kontejnera itd. Nakon što je u ponedjeljak u funkciju stavljeno dvjestotinjak kamera na 60 lokacija u Šibeniku, već su ispisane prve prometne kazne za prekršaje, potvrdio je to šibenski dogradonačelnik Danijel Mileta za Šibenik IN. Kamere koje bi trebale pomoći u smanjenju prometnih prekršaja snimaju u visokoj rezoluciji, a Mileta objašnjava da prekršaje prepoznaje umjetna inteligencija koja sistemu predloži određeni prekršaj. Prometni redari ga zatim potvrđuju i postupaju po standardnoj proceduri. Ovaj sistem radi 24 sata i sam prepoznaje nepropisno zaustavljena i parkirana vozila unutar zona koje su predefinirane, kao što su nogostupi, autobusna stajališta, prometne trake. Zumira ih, prepoznaje im registracijske tablice i fotografiše kroz određeni period. U slučaju da su na nedozvoljenom mjestu duže od 1 minute, sistem arhivira snimljene podatke i digitalno stvara prijedloge prekršajnih naloga koji čekaju prometnog redara da ih u radnoj smjeni provjeri i potvrdi. Nakon toga prekršajni nalog odlazi u svoju standardnu proceduru, također elektronskim putem. ‘Sistem se pokazao poprilično precizan, no trebat ćemo nekoliko kamera drugačije postaviti da bismo dobili bolju efikasnost. Svi videozapisi sa svih kamera se određeno vrijeme čuvaju kako bi im se u slučaju kaznenih i prekršajnih djela, u strogo određenoj proceduri, moglo pristupiti i uz pomoć njih ustanoviti stvarni događaj i sudionike istog. Naime, ovo je Sistem tehničke zaštite grada, a regulacija prometa u mirovanju, koja je dobila praktički svu medijsku pažnju, jest samo jedan njegov dio’, navodi Mileta.