Odumire li virtuelni svijet ili njegovo vrijeme tek dolazi?
Poslovni.hr/Š.M “Gledajući pozitivne strane “čuda tehnologije”, lako je za zaključiti da će određene industrije profitirati od implementacije. Školstvo i zdravstvo su uz, na primjer industriju videoigara, neke od grana koje bi procvjetale pomoću virtualne realnosti”, kaže Maxim Manturov, voditelj investicijskih istraživanja u Freedom Finance Europe. “Uzbuđenje oko virtualnog svijeta se s vremenom smirilo, ali to ne znači kako su mu odbrojani dani. Naprotiv, postoji mnogo razloga zašto mislimo da će njegovo vrijeme tek doći. Optimistični smo znajući kako neke od najvećih tehnoloških kompanija svijeta imaju razvijen ili se trude razviti upravo taj virtualni prostor o kojemu se priča da nema šanse za opstanak. Google i Microsoft prate trend izdašnih ulaganja, započet u Meti (bivšem Facebooku), a sve kako ne bi zaostajali za konkurencijom i kako bi uspjeli uzeti svoj dio kolača”, kaže Maxim Manturov, voditelj investicijskih istraživanja u Freedom Finance Europe. Kako tvrdi, kada se razgovara o trenutnom stanju i mogućem razvoju virtualne okoline, većina je podijeljena. Dok određeni smatraju kako je već došlo do stadija mirovanja, nekolicina je uvjerena da se još ne treba suditi jer je u ranoj fazi razvoja, navodi Poslovni.hr “Protivnici metaverzuma sumnjaju u uspjeh, jer je tržište prezasićeno, dok su zagovornici moderne tehnologije uvjereni kako je metaverzum budućnost. Naravno, svima je jasno da pothvat ovih razmjera zahtijeva dosta vremena jer uključuje mnoštvo elemenata koji trebaju raditi kao jedno. Iako možda trenutno ne izgleda sve bajno, s napretkom tehnologije, sadržaja i industrije, napredovat će i metaverzum”, smatra Manturov. Napominje da je potrebno sagledati obje perspektive kako bi se bolje shvatilo što je i što donosi metaverzum. Prvobitno, kaže, metaverzum svakodnevno raste te možemo očekivati puno više korisnika ovisno o tome kako će se tehnologija mijenjati te koliko će biti dostupna. “Gledajući pozitivne strane “čuda tehnologije”, lako je za zaključiti da će određene industrije profitirati od implementacije. Videoigre su možda bile prvotna ideja kreatora metaverzuma, no s godinama se probio u razne važne industrije i omogućio razmišljanje o načinima kako će utjecati na stvaran svijet. U školstvu bi se tehnologija mogla koristiti za simulaciju stvarnosti, dajući učenicima priliku posjetiti historijske ruine ili odraditi eksperiment u virtualnom laboratoriju. Takav oblik edukacije učinio bi školu zanimljivijom i “bližom” učenicima. Zdravstvo bi se malo teže prilagodilo virtualnoj okolini, ali doktori ne bi trebali ići u kućne posjete za sve slučajeve.Zaposlenici mogu prisustvovati virtualnim sastancima, dijeliti datoteke i raditi zajedno na projektima, što skraćuje vrijeme obavljanja zadataka svim “remote” zaposlenicima”, objašnjava Manturov samo nekoliko primjera primjene metaverzuma i ističe da u skorije vrijeme možemo očekivati još više inovativnih i kreativnih primjena metaverzuma.
Promjene na čelu kompanije Payten u BiH
Bloomberg Adria/Š.M Mirza Ustamujić nije više predsjednik Upravnog odbora i generalni direktor u Paytenu, IT kompaniji specijalizovanoj za platni promet i bankarstvo, a novi CEO je Alma Kratovac, navodi Bloomberg Adria. “Payten je prva IT kompanija u oblasti platnog prometa / bankarstva u Bosni i Hercegovini i osma u IT sektoru uopšteno”, objavio je Ustamujić i dodao da napušta kompaniju Payten i Asseco Group, ostavljajući je na liderskoj poziciji i sa divnim zaposlenima koji su omogućili da zajedno postignu pomenute rezultate. Ustamujić je osnivač i direktor u kompaniji UniSolar koja se bavi proizvodnjom i trgovinom električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora energije. Takođe je osnivač i Griffin Consultinga, kompanije za poslovno posredovanje i konsalting na tržištu bankarstva, telekomunikacija i informacionih tehnologija. Kratovac je bila angažovana u ESP BH d.o.o. i u ProCredit Bank BiH.
Prijetnja Twitteru sve veća: Threads bilježi sve više registracija iz sata u sat
Reuters.com/Š.M Threads, koji je u vlasništvu Mete, prikupio je više od 30 miliona registracija u roku od oko 18 sati od svog pokretanja, nametnuvši se kao prva stvarna prijetnja Twitteru koji je u vlasništvu Elona Muska. Musk je iskoristio svoj pristup milijardama korisnika Instagrama i omogućio brzu registraciju i interakciju na novoj aplikaciji. Nazvana “Twitter-Killer”, Threads je u četvrtak bila najbolja besplatna aplikacija na Appleovoj App Store u Velikoj Britaniji i SAD-u, navodi Reuters.com Brojni konkurenti Twitteru pojavili su se nakon Muskove prošlogodišnje kupovine ove platforme za 44 milijarde dolara, nakon čega je uslijedio niz haotičnih odluka koje su udaljile i korisnike i oglašivače na ovoj platformi. Muskov posljednji potez uključivao je ograničavanje broja tvitova koje korisnici mogu pročitati dnevno. Threads nema hashtagove i funkcije pretraživanja ključnih riječi, što znači da korisnici ne mogu pratiti događaje u realnom vremenu kao na Twitteru. Također još uvijek nema funkciju izravne razmjene poruka i nedostaje mu desktop verzija na koju se oslanjaju određeni korisnici, poput poslovnih organizacija. Trenutno nema ni oglasa u aplikaciji Threads, a Zuckerberg je rekao da će kompanija razmišljati o monetizaciji tek kada se prikaže jasan put ka jednoj milijardi korisnika.
Znate li koliko Youtuberi zarađuju za 1 milion pretplatnika?
Novac zarađen direktno sa YouTube-a je glavni izvor prihoda mnogih video kreatora. Insider.com/Š.M Kreatori YouTube-a zarađuju novac na različite načine, a novac od reklama koje se prikazuju u njihovim video zapisima samo je jedan od vidova zarade i obično čini veliki dio njihovih prihoda. Koliko YouTube plaća za 1 milion pretplatnika? Nate O’Brien, YouTuber sa više od milion pretplatnika, zaradio je 440.000 dolara na platformi za godinu dana. Zarađivao je čak od 14.600 do 54.600 dolara mjesečno. Da biste počeli zarađivati novac direktno od YouTubea, kreatori se moraju prijaviti za partnerski program Youtubea i ispuniti prag od 500 pretplatnika te imati više od 3.000 sati gledanja u prošloj godini ili 3 miliona pregleda u zadnjih 90 dana. Kada budu prihvaćeni u program, kreatori koji ispunjavaju uslove mogu zarađivati novac od funkcija kao što su članstvo na kanalu, Super Chat, Super Stickers i mogućnost promoviranja svojih proizvoda uz YouTube Shopping. A da biste počeli zarađivati od YouTube AdSensea, kreatori u programu moraju imati 1.000 pretplatnika i 4.000 sati gledanja u prošloj godini. Za svakih 1000 pregleda oglasa, oglašivači plaćaju YouTubeu određenu cijenu. YouTube uzima 45% prihoda, a kreator dobija ostatak, navodi Insider.com. Dvije ključne metrike za zaradu na YouTube-u su CPM stopa, odnosno koliko novca oglašivači plaćaju YouTube-u za 1.000 pregleda oglasa, i RPM stopa, što je iznos prihoda koji kreator zarađuje za svakih 1.000 pregleda videa. Neke teme, poput ličnih finansija i ideja i načina poslovanja, mogu povećati stopu oglasa privlačenjem unosnih oglašivača i pružiti dodatnu zaradu video kreatorima.
Kako će umjetna inteligencija transformirati poslovanje?
Vještačka inteligencija već je tu. No, kako ona utječe na naše živote i poslovni svijet? Š.M Čovjek je u konstantnoj interakciji s umjetnom inteligencijom (AI) na dnevnoj bazi, a da zapravo nije ni svjestan toga. Mnogi ljudi još uvijek povezuju AI sa naučnofantastičnim otkrićima i dostignućima, ali ta karakterizacija polako jenjava kako se AI razvija i postaje sve uobičajnija u našem svakodnevnom životu. Danas je umjetna inteligencija sve rasprostranjenija pa čak i prisutna u domaćinstvu (Hi, Alexa!, Hi, Siri! ). Iako je prihvatanje AI u mainstream društvu novi fenomen, to baš i nije nov koncept. Moderna oblast vještačke inteligencije nastala je 1956. godine, ali su bile potrebne decenije i decenije rada da bi se postigao značajan napredak u razvoju AI sistema i pretvaranju u ovu “tehnološku stvarnost”, navodi businessnewsdaily.com. Kao atraktivna, ali ne i validna zamjena za ljudsku inteligenciju i domišljatost, umjetna inteligencija se općenito posmatra kao pomoćno sredstvo. Iako AI trenutno ima poteškoće u izvršavanju zdravorazumskih zadataka u stvarnom svijetu, ona je vješta u obradi i analizi gomila podataka mnogo brže nego što bi to mogao ljudski mozak. “Umjetna inteligencija je neka vrsta drugog dolaska softvera,” rekao je Amir Husain, osnivač i izvršni direktor kompanije SparkCognition za tehnološko učenje. “To je oblik softvera koji sam donosi odluke, koji može djelovati čak i u situacijama koje programeri nisu predvidjeli. Umjetna inteligencija ima širi raspon sposobnosti donošenja odluka za razliku od tradicionalnog softvera.” Neke od najstandardnijih upotreba vještačke inteligencije su mašinsko učenje, internet sigurnost, upravljanje odnosima sa klijentima, pretraživanje interneta i lični asistenti. Kako bi se umjetna inteligencija mogla koristiti u budućnosti? “AI počinje da ono što se nekada smatralo nemogućim čini mogućim, poput automobila bez vozača,” rekao je Russell Glenister, izvršni direktor i osnivač Curation Zone. Naučnici predviđaju da će AI transformirati digitalnu tehnologiju iz dvodimenzionalne forme i da će primarni korisnički interfejs postati fizičko okruženje koje okružuje pojedinca. Uz sve ove nove upotrebe AI, postavlja se zastrašujuće pitanje da li će mašine prisiliti ljude da napuste posao. Naučnici su pak mišljenja da se struktura radne snage očito mijenja, ali ne smatraju da će umjetna inteligencija u suštini zamijeniti poslove. Neki stručnjaci vjeruju da će, budući da je AI integrirana u radnu snagu, zapravo stvoriti više radnih mjesta – barem kratkoročno. Jasno je da, kako se ova tehnologija bude razvijala, svijet će vidjeti nove startupove, brojne poslovne aplikacije i veliku potrošačku upotrebu. Budućnost zasigurno donosi pomjeranje granica, a umjetna inteligencija ima potencijal da je dramatično preuredi, navodi businessnewsdaily.com.
Nova aplikacija bilježi čak deset miliona registracija u samo nekoliko sati
Deset miliona korisnika izvršilo je registraciju za Metinu novopokrenutu aplikaciju Threads u prvih sedam sati, kaže direktor kompanije Mark Zuckerberg. Š.M Deset miliona korisnika izvršilo je registraciju za Metinu novopokrenutu aplikaciju Threads u prvih sedam sati, kaže direktor kompanije Mark Zuckerberg. Zuckerberg je ovu aplikaciju predstavio kao “prijateljskog” rivala Twitteru, kojeg je Elon Musk kupio u mjesecu oktobru. Stručnjaci iz oblasti tehnologije i digitalnih medija navode da bi Threads mogao privući korisnike širom Svijeta koji su nezadovoljni nedavnim promjenama i poteškoćama na koje nailaze na ovoj platformi. Meta, koja je vlasnik Facebooka i Instagrama, opisala je novu aplikaciju “početnom verzijom”, najavljujući niz dodatnih funkcija koje uključuju mogućnost interakcije sa ljudima na drugim aplikacijama kao što je Mastodon. Na Threads-u, objave se mogu dijeliti i na Instagram profilu i obrnuto i mogu uključivati različite linkove, fotografije i video zapise u trajanju do pet minuta.Uprkos tome što je Threads samostalna aplikacija, korisnici se prijavljuju koristeći Instagram nalog. Threads sadrži dosta funkcija kao i Twitter, uključujući i objavljivanje do 500 znakova u jednoj objavi. Njihovo Instagram korisničko ime se prenosi, ali postoji opcija da se njihov profil prilagodi posebno za Threads. Na pitanje da li će nova aplikacija postati “veća od Twittera”, Zuckerberg je izjavio da će biti potrebno određeno vrijeme da se taj cilj postigne. Threads je dostupan za preuziamnje u više od 100 zemalja širom Svijeta, uključujući i Veliku Britaniju, ali još je još uvijek nedostupna u EU i većem dijelu Evrope zbog regulatornih problema.
EU donosi nova pravila za velike tehnološke kompanije
Bloomberg Adria/Š.M Grupa velikih tehnoloških firmi, uključujući Amazon.com i Apple, rekla je Evropskoj uniji (EU) da ispunjavaju uslove da budu podložni značajnim digitalnim antimonopolskim pravilima bloka, što bi moglo imati veliki uticaj na način na koji rade, navodi Bloomberg Adria. Grupa uključuje Meta Platforms, Alphabetov Google i Microsoft, Samsung Electronics i vlasnika TikToka Bitedance, rekao je evropski komesar za industriju Thierry Breton u tvitu u utorak. Sedam platformi je obavijestilo EU da ispunjavaju pragove da budu imenovani kao takozvani “čuvari vrata” (engl. gatekeeper), što znači da imaju prodaju širom bloka od najmanje 7,5 milijardi eura (8,2 milijarde dolara) ili tržišnu kapitalizaciju od 75 milijardi eura ili više. Jednom kada se platforma odredi za “gatekeepera”, komisija mora potvrditi konkretnu uslugu koja svaka kompanija pruža i da li ta usluga treba da potpada pod određena pravila. Da bi se kvalifikovale, takve osnovne platformske usluge će morati da imaju više od 45 miliona mjesečno aktivnih krajnjih korisnika i više od 10.000 aktivnih poslovnih korisnika godišnje u bloku. U skladu sa obavezama, koje stupaju na snagu od marta 2024. godine, platforme će se suočiti sa nizom stvari koje treba i ne treba raditi. Među njima, digitalnim servisima biće zabranjeno da unaprijed instaliraju određene aplikacije i favorizuju sopstvene usluge. Firme će se suočiti sa ograničenjima za način na koji kombinuju lične podatke između usluga. Takođe moraju dozvoliti sisteme plaćanja trećih strana na svojim platformama i dozvoliti korisnicima da preuzimaju aplikacije iz alternativnih online prodavnica na svojim telefonima.
Apple podiže cijenu svojih usluga
Povećanje cijena Apple je opravdao nestabilnošću međunarodnih valuta. Poslovni.hr/Š.M Apple je potiho povećao cijenu usluge iCloud+, a razlog tome su navodne promjene u međunarodnoj vrijednosti valuta, navodi Poslovni.hr. Kada je riječ o kupcima u Europi, Englezi su izvukli najdeblji kraj s porastom cijena plana od 50 GB sa £0.79 na £0.99, odnosno 25 posto, plan od 200 GB porastao je sa £2.49 na £2.99 (20 posto), dok mjesečni račun plana od 2 TB raste za vrtoglavih 29 posto te umjesto £6.99 košta £8.99. Prema izvješću 9To5Maca, potrošači u Poljskoj Rumunjskoj, Saudijskoj Arabiji, Južnoj Africi, Švedskoj, Tanzaniji, Turskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima također će morati izdvojiti više za mjesečnu pretplatu na iCloud+. Kada je riječ o cijenama ove usluge u SAD-u, one će ostati bez korekcija. Cijene iCloud+ usluge u Hrvatskoj i BiH za sad ostaje na dosadašnjoj cijeni od 0,99 eura za 50 GB, 2,99 eura za 200 GB te 9.99 eura za 2 TB.
Instagram u četvrtak objavljuje alternativu Twitteru nazvanu ‘Threads’
Bloomberg Adria/Š.M Očekuje se da će Instagram u četvrtak lansirati aplikaciju koja će biti rival Twitteru, što pokazuju podaci App Storea kompanije Apple Inc. Aplikacija nazvana Threads funkcionisaće slično kao i Twitter. Imat će tekstualne objave koje se mogu lajkovati, komentarisati i dijeliti, prema snimcima ekrana na App Storeu. Ljudi će moći da prate naloge koje prate na Instagramu i da zadrže isto korisničko ime. Instagram, koji je u vlasništvu Meta Platforms, odbio je da komentariše, navodi Bloomberg Adria. Meta lansiranjem nove aplikacije nastoji da iskoristi probleme koje ima Twitter otkako je tu društvenu mrežu prošle godine preuzeo Elon Musk. Problemi s politikama moderiranja sadržaja i pretplata za verifikaciju naloga su neki od problema koji su razbjesnili korisnike i podstakli ih da potraže alternative platformi. Postoje i problemi u vezi s pouzdanošću sajta. U subotu je Twitter počeo privremeno da ograničava broj objava koje korisnici mogu da vide. Postojeći rivali Twittera, kao što su Mastodon i Bluesky, još se razvijaju i još nisu izgradili mreže da bi bile održive alternative. Instagram već mjesecima razvija svoju predstojeću aplikaciju s raznim poznatim ličnostima i influenserima, s ciljem da podigne prašinu kada se objavi. Aplikacija je dostupna za prednarudžbinu i očekuje se u četvrtak, prema listingu App Storea. Tamo je Threads opisan kao mjesto gdje se zajednice okupljaju da razgovaraju o svemu, “od tema do kojih vam je stalo danas, do onoga što će biti u trendu sutra”. Više od tri milijarde ljudi dnevno koristilo je bar jednu od Metinih aplikacija – Facebook, Instagram i WhatsApp – u prvom kvartalu godine, izvijestila je kompanija u aprilu.
Streaming Wars: Spotify i YouTube
Spotify nastavlja istraživati nove puteve kako bi privukao širu publiku na tržištu streaming usluga Firstpost.com/Š.M Prema izvještaju Firstpost.com, Spotify razmatra dodavanje muzičkih spotova u aplikaciju. Ovaj potez ima za cilj poboljšanje svoje pozicije u ovom konkurentskom dvoboju i time nastoje privući više publike generacije Z. U posljednje vrijeme, video sadržaj se pokazao unosnijim od audio sadržaja u industriji streaming medija. U vezi s tim, Spotify postepeno uključuje video funkcije u svoju platformu, kao što su “klipovi”, koji podrazumijevaju kratke i video zapise ispod 30 sekundi koje umjetnici mogu koristiti za interakciju sa svojom publikom, slično TikToku. U nastojanju da se takmiči sa YouTube-om i popularnošću TikToka, Spotify je predstavio muzički početni ekran koji podsjeća na TikTok, omogućavajući korisnicima da pregledaju istaknute video zapise prije slušanja cijele pjesme. Osim toga, platforma sada prezentuje i preko 100.000 podcasta sa video zapisima, što pokazuje posvećenost Spotifyja proširenju svoje video ponude.