Amra Džeko za Marx.ba: Karijera je veoma bitna, a majčinstvo je nešto posebno
N. DEMIROVIĆ Amra Džeko, model i manekenka, primjer je ostvarene i uspješne žene, i poslovno i privatno. Njen suprug je svjetski poznati fudbaler Edin Džeko, a ona je i pored velike porodice našla prostor da i dalje uspješno radi. Ona je Edinov najveći navijač, a i on njen bez sumnje, tako bi se mogla u najkraćem opisati sretna porodica Džeko. Oni jednostavno sjajno funkcioniraju, a pronašli su taj balans između, poslovnog, porodičnog, ali i humanitarnog, čemu je Amra itekako naklonjena. U razgovoru za Marx.ba Amra je govorila o poslu, porodici, Bosni i Hercegovini, zdravom načinu života, zajedničkim ritualima… Kako gledate na ono što je iza vas u poslovnom smislu? Koliko ste zadovoljni i šta vas čini posebno ponosnom? – Kada se osvrnem na sve što sam postigla, puno je projekata na koje sam ponosna, ali ono što mi je najdraže jeste OREA platforma. To je posebna startup priča koja je nastala iz čistog entuzijazma, a danas je vodeća digitalna platforma za prodaju rukotvorina s domaćom etiketom, koja odražava unikatne vrijednosti i održivost. OREA broji oko 220 kreativaca s više od 20.000 aktivnih korisnika, i nekako taj broj se iz godine u godinu povećava. I svi uspjesi kako platforme, tako i Art marketa, koji organiziramo dva puta godišnje, veoma nas raduju, posebno jer smo uspjeli ostvariti i regionalno prisustvo. U svemu što radim osjećam dužnost da promovišem našu državu na najbolji mogući način, jer sam svjesna da kroz to ne predstavljam samo sebe, već i svoju porodicu, grad i državu. Ponosna sam na projekte koji imaju širi društveni značaj, bilo da se radi o ulaganju u male biznise, podršci lokalnim brendovima, promociji BiH ili humanitarnom radu. Smatram da svaka uspješna žena treba da doprinese zajednici u kojoj živi. Poznati ste kao velika humanitarka. Gdje crpite inspiraciju za taj dio vaših nastojanja? – Humanitarni rad me duboko ispunjava. Inspiraciju crpim iz želje da pomognem onima kojima je pomoć potrebna. Edin i ja smo uvijek bili posvećeni ideji da svoje uspjehe iskoristimo kako bismo unaprijedili živote drugih. Vjerujem da je odgovornost svakog od nas da doprinese boljem društvu, i to je ono što me svakodnevno motiviše. Trenutno je u toku kampanja Zlatni krug, koju organizuje Udruženje Srce za djecu oboljelu od raka, i želim iskoristiti ovu priliku da pozovem vaše čitatelje i sve naše sugrađane da dođu u Visoko i učešćem u trci podrže naše heroje lavljeg srca. Koliko je teško i kako uspijevate balansirati između porodičnog života i karijere? – Balansiranje između porodičnog života i karijere nije lako, ali s vremenom sam naučila kako postaviti prioritete. Kao što uvijek ističem, ključna je dobra organizacija i podrška najbližih. Porodica mi je jako bitna, ali ne želim odustati od sebe i onoga što me dodatno ispunjava. Naš život je veoma dinamičan, i svi se trudimo biti posebna podrška Edinu, tako da imamo neke rituale koje ne preskačemo. Djeca vole da se ušuškamo zajedno pred spavanje. Često zajedno vježbamo, kuhamo, gledamo crtane filmove, ali najviše vremena provodimo na zraku. Najvažnije je pronaći ravnotežu i ne zapostavljati ni jednu ni drugu stranu. Uvijek naglašavate važnost majčinstva. Šta biste preporučili poslovnim ženama koje imaju porodicu? – Majčinstvo je za mene najveća radost i odgovornost. Iako je karijera važna, majčinstvo pruža jedinstvene trenutke koje ništa ne može zamijeniti. Djeca osjećaju sve svojim čistim srcima i bude u nama najljepše emocije. Također, ističem važnost brige o sebi, vlastitom zdravlju i zadovoljstvu. Bilo da se radi o vježbanju, kratkom putovanju, čitanju ili jednostavnom odmoru, kada se posvetimo sebi, lakše ćemo se nositi sa svakodnevnim izazovima i biti sretnije i zadovoljnije. Podrška porodice i ulaganje u naše mentalno zdravlje su izuzetno važni. Bitno je da ne pokušavamo biti savršene u svemu, već da radimo ono što je najbolje za našu porodicu i nas same. Kao što se kaže: “Sretna majka, sretno dijete.” Preferirate zdrav način života i često nas inspirišete svojim objavama o zdravim navikama. Otkud ljubav prema vježbanju i koliko je ono važno za svaku osobu? – Fitness i fizička aktivnost su za mene prijeka potreba, jer mi to pruža mentalno zdravlje i mir. Često čujem komentare poput “zašto moraš vježbati i na odmoru?”, ali to me nasmije jer za mene to nije obaveza, nego stil života. Kada biramo hotele za odmor, uvijek gledam da imaju teretanu. Treniranje me ispunjava, bilo da sam na odmoru ili kod kuće. Ljubav prema sportu razvila se još u djetinjstvu, kada sam trenirala gimnastiku, karate, taekwondo i atletiku. Atletika mi je posebno draga, jer je tu započela moja prava ljubav prema sportu i razvila su se neraskidiva prijateljstva. Mislim da je zdrav start u ranim godinama života ključan, i zato je fitness za mene i dalje osnovna potreba, za zdravlje prije svega, a zatim i za fizički izgled. Poslednjih godina bavim se CrossFitom, a u poslednje vrijeme kombinujem kružne treninge sa statičkim treninzima s određenom težinom, i najviše uživam u funkcionalnom kardio treningu. Također, preferiram zdravu ishranu i često kuham, a svaki obrok sadrži mnogo povrća i proteina. U narednom periodu planiram ovu strast prenijeti na što više ljudi kroz edukacije i treninge, o čemu ću uskoro više govoriti.
Direktorica marketinške agencije godine u svijetu za Marx.ba: Ljudi su sve, bez kreativa nema ni kreativnosti
Nermin DEMIROVIĆ Jung von Matt AG je marketinška agencija je prije nekoliko dana nagrađena je prestižnom nagradom za agenciju godine na New York Festivals Advertising Awards. Agencija je zaradila impresivan broj zlatnih, srebrnih i bronzanih trofeja za svoj revolucionarni rad za vrhunske klijente uključujući adidas, BMW, Hamburg Marketing GmbH, Berliner Verkehrsbetriebe (BVG), Deutscher Sparkassen- und Giroverband e.V. & S-Communication Services GmbH, Opel Automobile GmbH i Hyundai. Titula Agencije godine dodjeljuje se reklamnoj agenciji koja osvoji najviše bodova za izvanredan kreativni rad u svim medijima, a Jung von Matt AG je pokazala izvrsnost i stigla do nagrade. U ekskluzivnom razgovoru za Marx.ba govorila je neizvršna kreativne predsjednica i art direktorica ove svjetski uspješne agencije, Dörte Spengler-Ahrens. Kako biste definisali svoju poslovnu strategiju? – Jung von Matt je nezavisna kreativna agencija kojom upravlja vlasnik sa sjedištem u Njemačkoj i prisutnošću u deset zemalja širom svijeta. Naš kredo je stvoriti zamah za brendove. Moment ne znači samo privlačenje pažnje ljudi, već i značajan uticaj na njihova srca. Nezavisni smo, neočekivani i nikad zadovoljni. Mi stvaramo zamah. Koji su glavni trendovi u oglašavanju danas? – U ovom trenutku postoje dva glavna trenda. Prvi je pomak ka stvaranju više sadržaja vođenog oglašavanja, a ne samo fokusiranju na prodaju proizvoda. Na primjer, kampanja poput one koja je nedavno dobila nagradu u Cannesu za Pedigree ne samo da promoviše hranu za pse, već uključuje i pse iz skloništa za životinje koji su dostupni za udomljavanje. Drugi veliki trend je kraj “oglašavanja”, što znači da je era mračne komunikacije iz perioda korone završena. Ljudi sada žude za sretnim, pozitivnim i ugodnim oglašavanjem. Koji su kanali najvažniji u oglašavanju? – Teško je odrediti prioritete jer svaka ciljna grupa ima svoj preferirani kanal oglašavanja. Sve u svemu, sa sigurnošću se može reći da su pokretne slike i dalje ključne ako želite da pokrenete ljude. To se može dogoditi na svim kanalima – na mreži, društvenim medijima ili, za neke ciljne grupe, još uvijek na TV-u. Koliko je važno ulaganje u ljudske resurse i obrazovanje? – Ljudi su sve. Bez kreativa nema ni kreativnosti. Stoga je važnije nego ikad ulagati u obuku, dalje obrazovanje i lični i profesionalni razvoj naših ljudi. Srećom, došli smo do vremena u kojem su ljudi zaista na prvom mjestu.
Alex Vaszi, CEO Porsche Sarajevo za Marx.ba: Nastavljamo postavljati standarde na tržištu, pružajući nenadmašnu kvalitetu
Nermin DEMIROVIĆ Porsche Holding je najveća maloprodajna automobilska kompanija u Evropi. Kompanija je počela sa radom 1947. godine. Danas pod njihovom zastavom posluju Volkswagen putnička i privredna vozila, Porsche, Audi, SEAT, CUPRA, Škoda, kao i MOON brend koja se bavi punjačima i infrastukturom za električna vozila. Nedavno otvoreni Porsche Sarajevo prodajno-servisni centar, najmoderniji u jugoistočnoj Evropi, nalazi se u Blažuju, pored Sarajeva. Ovo je najveći centar u okviru Porsche Holding grupacije koja posluje u 28 zemalja svijeta. Također, ovo je jedini centar koji pod jednim krovom okuplja prodajne salone svih marki, kao i servisnu radionicu, limariju i lakirnicu. Alex Vaszi, CEO Porsche Sarajevo, ne krije koliko je zadovoljan novim objektom i onim što ima da ponudi. Pored toga, razgovarali smo o tržištu, investicijama, elektrifikaciji, ravnoteži između inovacija i tradicionalnog Porschea. Šta mislite o Porsche Sarajevo danas? – Porsche Sarajevo je lider u automobilskoj industriji u Bosni i Hercegovini. Predvodimo nove trendove, od usvajanja najnovijih tehnologija do primjene održivih praksi. Naša posvećenost inovacijama i izvrsnosti osigurava da nastavljamo postavljati standarde na tržištu, pružajući nenadmašnu kvalitetu i performanse našim kupcima. Naša misija je i da povežemo BiH s EU i pokažemo da standardi zapadne Evrope mogu naći mjesto i kod nas. Kako vidite novootvoreni Porsche objekat u Blažuju. Šta on donosi zajednici, klijentima, Porscheu…? – Nedavno otvoreni centar u Blažuju je značajan korak, ne samo za našu kompaniju, već za industriju i ekonomiju zemlje u cjelini. Opremljen najnovijom tehnologijom, odražava našu posvećenost inovacijama i izvrsnosti. Ovi faktori doprinose tome da ovo bude najsavremeniji prodajno-servisni centar u BiH. Ova investicija je dokaz da višemilionske investicije nisu ekskluzivne samo za gradove kao što su Beč ili Minhen. Izgradnjom ovog objekta smo pokazali da BiH može da postigne ovaj nivo razvoja. Višemilionska investicija pokazuje našu posvećenost ekonomskom razvoju regiona i unapređenju automobilske industrije u Bosni i Hercegovini. Ekološki gledano, ovo je najnaprednija trgovačka i servisna zgrada u BiH zbog brojnih ekoloških karakteristika. Naši saloni, servisni centar i lakirnica su u potpunosti posvećeni očuvanju životne sredine. Kako gledate na tržište automobila u BiH i šta su po vama presudne karakteristike koje opredjeljuju kupce? – Tržište vozila u Bosni i Hercegovini se razvija, uporedo sa potražnjom za luksuznim i ekološki prihvatljivim vozilima. Ključne karakteristike za određivanje kupaca uključuju pristupačnost, reputaciju brenda, tehnološke karakteristike i uticaj na životnu sredinu. Kupci postaju sve zahtjevniji, tražeći vozila koja nude i performanse i održivost. Zbog skepticizma oko novih tehnologija, fokusirani smo na detaljna objašnjenja kako bismo pomogli široj javnosti da bolje razumije te tehnologije. Koliko toga ste polagali na ESG standarde i generalno održivo poslovanje? – Ovaj objekat predstavlja značajan napredak u ESG pristupu Volkswagen grupacije strategiji održivosti Porsche Holding Salzburg-a. Počeli smo sa nultim emisijama za električna vozila, nakon čega je uslijedio fokus na cirkularnu ekonomiju. Otišli smo korak dalje i izgradili zelenu zgradu i implementirali održive operacije koje uključuju uštede u CO2, energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije, fotonaponske sisteme, upravljanje otpadom, očuvanje vode i reciklažu. Na primjer, sistem grijanja i hlađenja koristi mrežu cijevi dužine 46 km postavljenih ispod poda cjelokupnog objekta. Ovaj sistem koristi geotermalnu toplotu integrišući je u sistem grijanja i hlađenja i, kao takav se u kombinaciji sa toplotnim pumpama, prvi put primjenjuje u BiH. Toplotne pumpe također koriste električnu energiju za razmjenu toplote. Takođe smo instalirali i fotonaponski sistem koji pokriva 2.200 kvadratnih metara, sa godišnjim kapacitetom od 430 MWh. Ovaj sistem može zadovoljiti više od polovine energetskih potreba zgrade. Pored toga, implementirali smo uređaje za uštedu vode. Naša automatska praonica reciklira vodu, značajno doprinoseći uštedi vode. Prilagođavamo i naše navike kako bismo se uskladili sa principima koje smo postavili gradeći ovakav objekat. Svi navedeni faktori doprinose tome da ovo bude najmoderniji prodajno-servisni centar u BiH. Kakav je vaš pristup prema digitalnoj transformaciji u prodaji i servisiranju vozila? – Globalna automobilska industrija prolazi kroz veliku transformaciju. Digitalna transformacija je, naravno, dio naše strategije. To uključuje integraciju naprednih digitalnih alata u procese prodaje i servisa. Naša kompanija prati globalne trendove i aktivno se prilagođava, nudeći različita digitalna rješenja kao što su sistem online rezervacije servisa, konfiguratori automobila za sve naše brendove, kalkulatori za leasing. Također, možete bilo kada provjeriti koji su automobili dostupni za prodaju na našoj web stranici. Ovo su samo neki od primjera kako kompanija prati trendove u digitalizaciji. Najnoviji brend u našoj porodici je Cupra, koji je omogućio našim klijentima jedinstvenu priliku da iskuse brend kroz virtuelnu realnost. Kako se kompanija planira dalje nositi s trendom elektrifikacije u automobilskoj industriji i kakvi su dalji planovi u tom segmentu? – Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi usvajanja elektromobilnosti, ali polako napreduje kroz nekoliko inicijativa i pravnih mjera. Država uvodi subvencije i poreske olakšice za kupovinu električnih vozila kako bi ohrabrila potrošače da pređu na ekološki prihvatljivija vozila. Porsche BH, kao lider u elektromobilnosti, aktivno radi na kreiranju infrastrukture širom zemlje, što je ključni preduslov za prodaju električnih vozila. Ove mjere, iako još uvijek u razvoju, pokazuju posvećenost BiH prilagođavanju globalnim trendovima u automobilskoj industriji i smanjenju emisije štetnih gasova, dok Porsche BH predvodi implementaciju ovih promjena. Najnoviji projekat koji smo realizovali je u našem novom objektu u Blažuju. Instalirali smo nekoliko brzih punjača kapaciteta 150 kW i 300 kW, omogućavajući punjenje električnih vozila između 5 i 30 minuta. Takođe smo prilagodili naš parking za veći broj punjača, a nakon završetka projekta, imat ćemo oko 20 punjača u našem objektu. Kako kompanija balansira tradicionalne vrijednosti performansi i inovacija s zahtjevima za održivošću i smanjenjem emisija? – Porsche Holding je izgrađen na tradiciji i njegujemo naše vrijednosti kroz sve ove godine. Kompanija balansira tradicionalne vrijednosti s inovacijama, ostajući vjerna svojim osnovnim principima kvalitete i performansi, dok integrira najsavremenije tehnologije i održive prakse. Ovaj pristup osigurava da, dok čuvamo našu baštinu, prilagođavamo se novim zahtjevima tržišta. Gdje vidite autoindustriju sutra i šta je ono što bi mogla biti budućnost? – Budućnost automobilske industrije usmjerena je ka elektrifikaciji, autonomnoj vožnji i poboljšanoj povezanosti. To je trend koji će stići i u BiH, bez obzira što smo trenutno daleko od implementacije. Industrija teži ka održivosti,
Martinija Bekavac, izvršna direktorica B1 Media za Marx.ba: Ponosni na 500 kampanja godišnje
N. DEMIROVIĆ Vođeni jasnom vizijom, osnivači tadašnje kompanije B1 Plakati su prije više od dvije i po decenije prepoznali potrebe tržišta oglašavanja te otkrili načine kako novim kanalima komunikacije doprijeti do različitih ciljanih grupa. Kako kažu iz kompanije, komunikacijski kanali koje su od temelja razvili na mjestima gdje do tada nisu postojali su: domovi zdravlja, apoteke, javni prijevoz, poslovni tornjevi, obrazovne ustanove, veterine i plaže. Treba reći da je kompanija iste godine kada su osnovani, uspješno u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini razvila pionirski projekt bigboarda TOP MEDIA, koji su zbog svoje koncentracije na indoor oglašavanje kasnije prodali jednoj firmi u BiH. Danas na tržištima Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije stalno zapošljavaju 48 marketinških i prodajnih stručnjaka te 86 vanjskih saradnika. Ukupno u Hrvatskoj i regiji raspolažu s preko 35.000 oglasnih površina. Martinija Bekavac, izvršna direktorica B1 Media za Marx.ba je govorila o medijima, fokusu kompanije, trendovima u oglašavanju, kampanjama… Šta je B1 Plakati i gdje se kompanija nalazi u ovom trenutku? – B1 Plakati osnovani su 1998. godine, a danas poslujemo pod imenom B1 Media. Prvo oglasno b1 mjesto bilo je upravo b1 plakatnog formata u čekaonicama domova zdravlja dok danas zastupamo preko 600 digitalnih zaslona. S obzirom na ukupnu fragmentaciju medija, brandovima je bitno izabrati mediji gdje će biti prisutni na pravom mjestu u pravo vrijeme. Zbog toga se B1 Media strateški usmjerila na pokretanje inovativnih kanala koji će oglašivačima pomoći u učinkovitoj komunikaciji s ciljnom grupom. B1 mediji ovo zovu – jednostavno ciljano. B1 mediji locirani su na mjestima gdje se ciljana grupa po prirodi prostora već nalazi. Istodobno predstavljaju i sadržaj i reklamu, uljepšavaju prostor i nisu agresivni, a ovisno o kanalu mogu biti i edukativnog karaktera. Koji su kanali u Vašem fokusu? – Kratkoročni fokus je proširenje na postojeće kanale, povećavajući digitalni trag oglašivača. Srednjeročno gledano, nastavit ćemo s razvojem i uvođenjem novih kanala koji uvelike stupaju u direktan kontakt sa svojim potrošačima, što je idealno za medijske miksove robnih marki koje trebaju povećati razmatranje (consideration) svojih marki. Jedni od njih su digitalni ekrani zvani Fitness TV, kao i digitalne mreže ekrana dostupne u poslovnim tornjevima. Kako vidite trendove u oglašavanju danas? – Medijski pejzaž promijenio se više u zadnjih pet godina nego u zadnjih stotinu zajedno. Kako dosegnuti nedohvatljive? Teoretski je to jednostavno, ali u praksi baš i nije tako. Najbolji pristup je optimizacija medijskog miksa. U većini slučajeva, mainstream marketing generira svijest, ali konverzija od svijesti do kupovine (put do kupovine) ovisi o tome nalazite li se na pravim kanalima u pravo vrijeme. Najvažnija značajka je utjecati na kupce u posebnom psihološkom trenutku te postići visoku frekventnost u komunikaciji. Koliko se razvio segment reklamiranja na plažama? – Segment oglasnog prostora na plažama u vidu kabine za presvlačenje, tornja za spasioca i informativne ploče, započet je davne 2000. godine kroz funkcionalnu potrebu koncesionara plaža koji trebaju pružiti mjesto gdje će se ljudi presvući, mjesto odakle će spasioci paziti na sigurnost kupača i mjesto na kojem ćeš pročitati kroz piktograme što se sve nalazi na plaži i okolici, te gdje tačno. B1 Plakati, danas B1 Media zaslužni su za industrijsko obličje koje je ujedinilo i funkciju i reklamni prostor pazeći na detalje rasporeda mikro lokacija. Šta je ono što je naupečatljivije kada se radi o ovom vidu reklamiranja? Ljudi svakodnevno provedu u prosjeku četiri do pet sati na plaži, okruženi u neposrednoj blizini reklamnim plažnim objektima koristeći iste. I naravno, danas, više nego ikad upečatljivosti pridonosi vizualno kreativno rješenje. Možete li nam navesti neke do najzanimljivijih vaših kampanja inače? – Mi smo zaista ponosni na preko 500 kampanja godišnje i teško je izdvojiti najzanimljivije. Od lokalnih ponuda manjih kompanija, brandova s našeg tržišta do globalnih kompanija, svaki priča svoju historiju i nudi rješenje. Kroz plažni segment prisutni su svi trgovački lanci, retail proizvodi dostupni za kupovinu u blizini, kozmetički preparati, turističke ponude te razne edukativne poruke. Farmaceutske kompanije kao i sve kampanje koje se veže uz zdravi život prisutne su naravno u domovima zdravlja, apotekama. Auto industrija, modni segment, proizvodi široke potrošnje, noviteti na tržištu rado su prepoznati kroz poslovne tornjeve i fitness centre.
Marko Đuzel, direktor Aerodroma Mostar za Marx.ba: Na putu smo da budemo fina mala evropska zračna luka
N. DEMIROVIĆ Nije bilo malo onih koji su vidjeli Aerodrom Mostar na izdisaju. Jedina hercegavačka zračna luka proglašena je slučajem i samo se čekalo kada će se u medijima pojaviti novi negativni rekord. Mogle su se vidjeti i informacije o potpunom zastoju, ali Aerodrom Mostar je, kako sada stoje stvari, uspio naći dobitnu formulu. Gledano samo šesti mjesec ove godine Mostar je ostvario 5.537 putnika (1.514 u junu 2023). Od toga je dolaznih putnika bilo 3.137, a odlaznih 2.399, dok su četiri putnika bila u transferu. Domaćih putnika je bilo dva, a inozemnih čak 5.535. Ovo je već osmi mjesec za redom da Mostar ima više putnika nego 2019. U junu je Mostar imao 137,4 posto više putnika nego u istom mjesecu 2019. godine. Aerodrom Mostar raste, pregovori se vode na više strana kako bi se došlo do novih linija i još većeg broja putnika, a na čelu je od prošle godine direktor Marko Đuzel. U razgovoru za Marx.ba on je govorio o izazovima koji nosi vodstvo Aerodroma Mostar, trenutnom stanju i očekivanjima. Kako je tekao Vaš poslovni put? – Ja sam diplomirao zračni promet u Zagrebu. Magistrirao sigurnost u zračnom prometu i doktorirao sigurnosne studije na temu zračnog prometa. Radio sam u BHANSA, a nakon toga sam stigao u Zračnu luku Mostar i tu sam obavljao više rukovodećih funkcija. Ponovo sam bio u BHANSA da bi se prošle godine vratio u Zračnu luku Mostar i postao direktor. Uz to trenutno predajem na dva fakulteta. Koliki je izazov predvoditi Aerodrom Mostar? – Izazov je veliki jer je aerodrom imao cca 500 putnika nakon što sam imenovan i bio pred gašenjem. Nakon toga smo imali rast na 20.000 i ove godine idemo prema 40.000 i imamo šest redovnih linija. Voditi aerodrom je specifično jer imate jako dosta službi koje su različite, a opet čine cjelinu pa tako imate prometnu službu, vatrogasnu službu, službu sigurnosti…… Gdje je Aerodrom Mostar danas? – Danas je Aerodrom Mostar na putu da postane jedan fin mali evropski aerodrom sa brojem putnika koji će mu garantirat stabilno poslovanje. Mi smo sada u pripremi za 2025. sezonu gdje nam je cilj povećati broj destinacija sa šest na 10 i da imamo cjelogodišnje linije za Zagreb i Beograd. Ukoliko to uspijemo možemo reći da aerodrom uvodimo u mirnije vode. Šta je bilo presudno da aerodrom krene sa dobrim rezultatima? – Presudno je po meni bilo razumijevanje problematike vlasnika Grada Mostara koji je shvatio naše potrebe. Pored toga veliki značaj je imalo Federalno ministarstvo prometa i HNŽ. Zajedničkim djelovanjem i ciljanim rješavanjem problema došli smo do oporavka. Kako vidite prostor za napredak? – Naša strategija je “prirodni rast”, a to znači da je naš cilj da u realnom scenariju imamo iduće godine 60.000, a u optimističnom 80.000 putnika. To znači da nam je cilj dovesti još jednu kompaniju i pokušati otvoriti tržišta koja nemamo, a to su Istanbul, Skandinavija, Poljska i širenje tržišta Njemačke. Koliko Aerodrom ulaže u ljudske resurse? – Aerodrom mora ulagati u ljudske resurse jer mi nismo neka djelatnost u kojoj ljude možemo preko noći zamijeniti jer naši kadrovii da bi bili “gotov proizvod” polažu određene licence što traje i do dvije godine. Danas je izazov zadržati te ljude jer Eevropska unija nudi velike prilike na velikim aerodromima. Kako gledate na avio-industriju inače? – Danas na ovu industriju gledam na način da je doživjela veliku revoluciju. Oporavila se brže nego se očekivalo. Niskotarifne kompanije preuzimaju primat na tržištu, a nedostatak aviona i velika potražnja su doveli do toga da se danas aviokompanije izdašno sufinansiraju, a aerodromi se moraju žestoko boriti za svakog putnika.
Direktorica TZ Elvira Dilberović-Ćemalović za Marx.ba: Mostar treba biti prepoznat tokom cijele godine
N. DEMIROVIĆ Grad Mostar, koji svakodnevno posjećuju domaći i strani turisti, te slovi za jedan od najpoznatijih turističkih potencijala na prostorima Bosne i Hercegovine, konačno je u decembru prošle godine dobio svoju Turističku zajednicu. Zadaće je prije svega briga za strategiju razvoja turizma u tom gradu, a na poziciju direktorice Turističke zajednice Grada Mostara imenovana je Elvira Dilberović-Ćemalović, bivša ambasadorica Bosne i Hercegovini u Švedskoj. Posao koji svakako nije nimalo lagan, ali Dilberović-Ćemalović se prihvatila rada i nije tu bilo prazne priče. Sezona je rano počela i krenulo je jako dobro. Kako je najavila, uloženi su i ulažu se dodatni napori da se Mostar održi ne samo kao top historijsko-kulturna destinacija nego destinacija s puno drugih sadržaja a kako bi zadovoljili što šire interese. U razgovoru za Marx.ba direktorica Turističke zajednice Grada Mostara govorila je o ostvarenom, onome što treba biti i pružiti Mostar i planovima koje imaju u Turističkoj zajednici kako bi ovaj bh. biser bio još atraktivniji za turiste iz cijelog svijeta. Kako gledate na ostvarene turističke rezultate? – Bitno je, prije svega, istaći da Turistička zajednica Grada Mostara egzistira nepunih šest mjeseci, što znači da je ovo naša prva sezona koju pratimo i analiziramo. Ukoliko gledamo na uspješnost sezone u Gradu Mostaru, u smislu broja turista, evidentan je porast, ali moram naglasiti kako u Gradu Mostaru, kao ni u Bosni i Hercegovini ne postoji precizni sistemi mjerenja i praćenja inostranih turista, tako da je svako oglašavanje brojki neprecizno. Podaci koji se dostavljaju Federalnom zavodu za statistiku su paušalni. Grad Mostar sa sigurnošću zna broj turista koji organizirano dolaze autobusima, jer je Grad ranije uveo vinjete, što smatram odličnim potezom Grada Mostara. U saradnji sa UNESCO-m, obezbijeđene su i kamere na ostalim prilazima Gradu, kako bi se izbjeglo nenaplaćivanje vinjeta. Hotelski kapaciteti u Gradu su potpuno popunjeni i nemoguće je naći smještaj do kasne jeseni, što dokazuje da turista ima. Privatni smještaji su, također popunjeni, no, Grad i Kanton nemaju podatke o ukupnom broju privatnih smještaja. Šta je ono što nudi Mostar i kakav treba biti? – Činjenica da je Wonderlust Travel Magazin Mostar predložio kao Most Desirable City, te da putem glasanja na njihovoj stranici može ponijeti takvu titulu, dovoljno govori o tome kakav je Mostar i što može ponuditi. Međutim, osim UNESCO zaštićene baštine, te mnogobrojnih spomenika materijalne i nematerijalne baštine i kulturno-historijskog blaga, Mostar treba biti prepoznat i po turističkim sadržajima koji se nude građanima, domaćim i inostranim turistima tokom cijele godine. To bi značilo da se što skorije uvede precizan sistem upravljanja destinacijom, koji, po mom skromnom sudu, nije moguće razviti bez uvođenja nacionalne platforme koja uvezuje graničnu policiju, MUP, Ministarstvo prometa i komunikacija, Ured za strance i druge neophodne institucije, pomoću koje bismo u svakom trenutku znali koliko turista dolazi u BiH, koje gradove najviše posjećuju, koliko dana borave, koliko novca troše, šta ih najviše zanima, itd. Bez takvih podataka, nema ozbiljne i projicirane strategije turizma, niti održivosti destinacije. Prevažno je urediti angažman vodiča, kako u smislu uvođenja samo lincenciranih vodiča, tako i da strane grupe moraju angažirati domaćeg vodiča, jer naprosto ne znamo što neko prezentira o Gradu i Bosni i Hercegovini. Već smo održali nekoliko sastanaka, kako bismo se približili naboljem rješenju. Trenutna popularnost Mostara kao turističke destinacije ne smije nas zavarati, jer je turizam grana koja je vrlo osjetljiva na promjene ekonomske, geopolitičke i druge prirode, samo se prisjetimo posljedica uzrokovanih COVID-om. Koliko je moguće stvari unaprijediti i šta bi trebalo prioritetno učiniti? – U saradnji sa Gradom Mostarom i UNESCO-m radi se na doradi Pass kartice Grada Mostara, koja bi, zasigurno, doprinijela promociji Grada i sadržaja koji se nudi turistima, ali i povećala prihode koji bi se koristili za razvijanje turističke infrastrukture. Turistička zajednica Grada Mostara nastoji kreirati turističku priču u kojoj će primat imati lokano stanovništvo, u smislu proizvodnje i ponude autohtonih rješenja, specifičnosti koje nudi ovaj prostor. U tom smislu, uskoro pokrećemo Javni poziv za idejno rješenje suvenira Turistička zajednica Grada Mostara , kako bismo, osim nagrađenih suvenira, kreirali bazu suvenira kojima se promoviraju lokalne specifičnosti Grada i Hercegovine, te pomogli distribuciju takvih proizvoda, čime se jača održivost lokalnih proizvođača i umjetnika, ali i raznolikost u smislu turističke ponude. Druga nam je zadaća da upravljamo turističkim resursima poput Blagaja, Rujišta, Mostarskog jezera, Drežnice, Ruišta, kako bi se fluktuacija turista u Starom gradu smanjila i interes turista proširio na druge lokalitete koji imaju šta za ponuditi. U svim tim namjerama potrebna nam je podrška lokalne vlasti i institucija. U realizaciji smo projekta Park Slavena Rujište, koji je ocijenjen najboljom ocjenom od strane UNDP-a, kako bismo proširili sadržajne kapacitete Rujišta. U saradnji sa Francuskim institutom u Sarajevu i Mostaru, planiramo održati konferenciju o urbanoj poljoprivredi, jer držimo da se u sklopu održivog turizma ne smije zanemariti utjecaj klimatskih promjena, tako da slijedi „ozelenjivanje“ Grada i prvi zeleni krov u Gradu. Kako vidite ulogu Aerodroma Mostar? – Sa Aerodromom Mostar potpisali smo Sporazum o saradnji, čime smo istakli važnost njegovog dobrog poslovanja u cjelokupnoj turističkoj politici Grada. Organizirali smo FAM trip sa Republikom Srbijom neposredno pred uvođenje linije Beograd-Mostar, Mostar-Beograd. Trodnevni FAM trip je omogućio boravak naboljih turoperatera i novinara iz Srbije u Mostaru i Hercegovini, a sastanci B2B rezultirali su novim paket aranžmanima. Učešćem na sajmovima promoviramo Aerodrom Mostar, te smatramo da stručna analiza jeste preduvjet uvođenja novih linija, a Turistička zajednica Grada Mostara je puna podrška u promoviranju destinacije koja bi pomogla punjenju tih linija. Šta očekujete tokom ljetnog perioda? – Grad nudi dosta zanimljivih sadržaja kulturno-umjetničke prirode, imali smo Summer Fest, jako dobar Festival, slijedi Mostar Blues & Rock festival, potom Jazz festival, Art festival, Skokovi sa Starog mosta, obilježavanje 20 godina obnove Starog mosta s koncertom Hari Mata Harija, Moba street food, Mostarsko ljeto 2024., itd. TZ GM organizira Ljetno kino u periodu od 25.07. do 07.08. 2024. godine, na lokaciji park Zrinjevac i na platou ispred Hamama u Starom gradu, u saradnji sa Francuskim institutom i Institutom Yunus Emre. Sadržaja ne nedostaje, Grad treba da živi i u večernjim satima, ne samo danju. Očekujem,
Rimac Automobili za Marx.ba: Naša priča o nastanku Nevere, od garaže do svjetskog vrha
N. DEMIROVIĆ Super egzotični Ferrari, McLarens i Lamborghini žrtve su manje snage i ekskluzivnosti od potpuno električnog hiperautomobila Rimac Nevera. Nevera, proizvedena u Hrvatskoj, košta milione, ima ogromnu količinu konjskih snaga koja prkosi logici, i ima toliko ograničenu proizvodnju – samo 150 jedinica, da je šansa da ćete je uočiti jednako vjerovatna kao da vidite zebru bez pruga. Koristeći monokok šasiju koja ugrađuje kanale baterijskih ćelija ispod poda, njegov par električnih motora na svakoj osovini generiše čak 1914 konjskih snaga i upravlja 490 WLPT kilometara procijenjenog dometa vožnje. Njegova početna cijena od 2,2 miliona dolara odgovara njegovim izuzetno bogatim kupcima, a jedan od njih je prvak F1 Nico Rosberg. Iako Nevera postoji kao stub za automobilsko inženjerstvo, autoindustriju čini prilično optimističnim u pogledu onoga što će neizbježno biti u budućnosti. A nije sve bilo tako blještavo, snažno i bogato u samim počecima. Stvaranje Rimac Nevere je plod vizije i istrajnosti jednog čovjeka, a onda i njegovih saradnika. U priči za Marx.ba Rimac tim donosi kako je izgledao put stvarnja i kako je Nevera iz garaže stigla na svjetski vrh. – Početak razvoja kompanije započeo je u garaži, najprije prije 15 godina samo s Matom Rimcem koji je radio na konverziji svog BMW e30, pa prve godine kada mu se pridružio mali tim entuzijasta kada je san bio napraviti najuzbudjiviji novi hiper automobil. Prvi projekt bio je Concept_One, prvi na svijetu električni super automobil, osam automobila, što je bio veliki izazov za mali tim, kažu iz kompanije. Taj koncept je bio suštinski uvod su stvaranje Nevere, danas najbržeg automobila na svijetu. – Razvoj Concept_One-a doveo je do razvoja Nevere, planirane za globalnu homologaciju i serijsku proizvodnju od 150 automobila. Nevera je dokaz koliko električni pogon može biti uzbudljiv u super sportskom automobili. Nevera je razvijana s fokusom na vrhunske performanse, pomicanje granica, ali i jednostavnost korištenja, omogućujući vozačima da uživaju u automobilu bez prevelikog napora.Automobil je rušio brojne rekorde (27 rekorda), poručuju iz Rimac Automobila. A taj cijeli put donosio je i određene izazove, a prije svega se radilo o standardima. – Veliki izazov bio je osigurati homologaciju i zadovoljiti visoke sigurnosne standarde, što je zahtijevalo značajne investicije i inovacije. Unatoč svim izazovima, tim je uspio stvoriti automobil koji je daleko ispred svog vremena, s naprednim tehnologijama koje tek sada sustižu veliki proizvođači, poručuju. Nevera je dostignuće o kojem će se pričati, ali kompanija nije stajala na tome. – Simultano razvoju Nevere, kompanija se razvila u Rimac Group koja okuplja Bugatti Rimac – dizajn, razvoj i proizvodnja najimpresivnijih hiperautomobila, te Rimac Technology – dobavljač komponenti za globalne automobilske proizvođače, te narasla od 400 ljudi na preko 2.200. Nevera je postala najbrže ubrzavajući serijski automobil na svijetu, kao i najbrži električni serijski automobil, te je postavila Hrvatsku na globalnu kartu visoke tehnologije i inženjerske izvrsnosti, naglasili su iz tima Rimac Automobili za Marx.ba. Nevera se isporučuje kupcima s ograničenom najvećom brzinom od 350 km/h, ali može postići najveću brzinu od 412 km/h u kontroliranim uvjetima, što ga čini najbržim električnim serijskim automobilom na svijetu. Inače, marka Rimac Automobili ove godine slavi 15. rođendan. Cijela priča započela je 2009. godine kada je osnovana kompanija, a kako bi proslavili petnaest godina onoga što Rimac opisuje kao “postizanje nemogućeg”, kompanija je predstavila ograničenu seriju modela Nevera nazvanu “15th Anniversary Edition”. Izradit će se samo devet primjeraka po narudžbi, s prvim automobilom završenim u novoj nijansi bakra, prvi put s mat bojom na Neveri. Posebna oznaka jedan od devet i “2009-2024” krasi naslon za ruku, izdvajajući ovo posebno izdanje od ostalih Nevera modela. Sama kabina može biti u crnoj ili bijeloj boji, sa sjedalima od bakrene kože. Cijena od 2.350.000 eura uključuje sve opcije, prvi od devet ekskluzivnih primjeraka imao je svoj debi na Festivalu brzine u Goodwoodu 2024. koji se održao prošli vikend.
Saša Ivanović, glavni direktor Centra Zlata za Marx.ba: Ulaganje u zlato je zaštita stečene imovine
N. DEMIROVIĆ Dr. sc. Saša Ivanović vlasnik je i glavni direktor Centra Zlata, vodeće hrvatske i regionalne kompanije specijalizirane za prodaju i otkup investicijskih plemenitih metala u fizičkom obliku. Ivanović je svoju dugogodišnju karijeru u finansijskom sektoru izgradio vodeći podružnicu jedne globalne brokerske kuće u Zagrebu, nakon čega je, uvidjevši prednosti zlata kao ulagačkog instrumenta, zajedno s kolegom pokrenuo Centar Zlata (tada pod imenom BankaZlata.com). Centar Zlata danas je vodeći hrvatski distributer poluga i kovanica od zlata i srebra s poslovnicama u većim hrvatskim gradovima te web trgovinom, ali sve nije stalo na Hrvatskoj i Sloveniji, već je trgovanje otvoreno i za građane Bosne i Hercegovine. Investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga u fizičkom obliku sve je popularnije dugoročno ulaganje kojem se okreće rastući broj ljudi – kako u svijetu, tako i u regiji. Radi se o standardiziranom zlatu visoke čistoće koje služi kao dugoročno ulaganje ili štednja, budući da se u prošlosti pokazalo vrlo isplativim, a uz to pruža i zaštitu od inflacije u vrijeme kada novac u banci ili gotovini svakim danom gubi svoju vrijednost. U razgovoru za Marx.ba glavni direktor i vlasnik Centra zlata govorio je o tome kako vidi zlato, šta trebaju činiti oni koji žele kupovati, zašto je dobro ulagati u zlato, kakve podonosti nude građanima BiH… Šta je danas zlato? – Zlato je danas ono što je bilo oduvijek i što će biti zauvijek – imovina koju je dobro posjedovati. Zlato je, prije svega, ulagački instrument koji pomaže ulagačima i štedišama sačuvati vrijednost svoje imovine u nesigurnim vremenima koja uključuju visoku inflaciju, ali istovremeno nudi i mogućnost ostvarivanja zarade uz relativno nizak rizik. Investicijsko zlato u fizičkom obliku zlatnih poluga i zlatnika pruža kombinaciju sigurnosti i isplativosti koju rijetko koji drugi oblik ulaganja pruža, a uz to se radi i o ulaganju koje je potpuno neovisno od banaka i države jer se radi o nečemu što doslovno možete držati u ruci. Da se tek kao građanin zanimate u ulaganje u zlato, šta biste učinili? – Svakako bih stavio fokus na kupovinu zlata u fizičkom obliku, tj. zlatnih poluga i zlatnika, a ne kupovinu nekakvih udjela u fondovima koji samo prate berzansku cijenu zlata. Razlog je jednostavan – samo onaj ko zapravo posjeduje fizički komad zlata u potpunosti je neovisan i ima slobodu upravljanja vlastitom imovinom. Bitno je pametno odabrati trgovca kod kojeg se kupuje zlato. Primjerice, Centar Zlata kao vodeći regionalni trgovac je distributer najpoznatijih evropskih talionica čije je zlato cijenjeno svugdje u svijetu, kao što je primjerice švicarski Argor-Heraeus. Kupovinom kod takvih trgovaca praktički se eliminira rizik od kupovine lažnog zlata te se osigurava kupovina po fer cijenama. Zašto ljudi kupuju zlatne poluge i zlatnike? – Različiti ljudi imaju različite motive, ali najčešći je razlog kupovine želja za zaštitom teško zarađenog novca od gubitka vrijednosti uslijed inflacije. Naime, oni koji štede tako što drže novac u banci ili u gotovini kod kuće uvijek su u minusu jer inflacija izjeda vrijednost njihovog novca. Ista količina novca svake godine može kupiti sve manje i manje proizvoda pa takva štednja sve manje vrijedi. Kako bi se zaštitili od toga, ljudi novac prebacuju u zlatne poluge i zlatnike kojima cijena u prosjeku raste više od 8 posto godišnje, što je više nego dovoljno da pokrije prosječnu stopu inflacije. Ako poredite ulaganja u zlato ili recimo nekretnine, šta vidite? – I zlato i nekretnine su u pravilu dobra ulaganja koja će dugoročno donijeti zadovoljavajući prinos investitoru, ali postoji nekoliko bitnih razlika. Prvo, nekretnine su jako skupe i malo ko ih sebi može priuštiti u svrhu ulaganja, dok je u zlatne poluge i zlatnike moguće ulagati i s puno manjim iznosima već od nekoliko desetaka eura. Drugo, nekretnine sa sobom nose velike troškove koji kod zlata ne postoje. Trošak održavanja, porezi, agencijske naknade, komunalne naknade – samo su neki od brojnih troškova koje nekretnine nose sa sobom. Kod zlata to ne postoji i upravo je ta jednostavnost bitan faktor koji ulagače privlači zlatu. Naposljetku, još jedna velika prednost zlata naspram nekretnina je i likvidnost, tj. mogućnost lakog pretvaranja investicije nazad u novac. Ako poželite prodati nekretninu, dobro ćete se namučiti dok ne pronađete adekvatnog kupca koji je spreman platiti cijenu s kojom biste bili zadovoljni. Kod zlata, s druge strane, prodaja nije nikakav problem – sve što trebate jest odnijeti poluge ili zlatnike kod nekog otkupljivača kao što je Centar Zlata i odmah ćete za njih dobiti gotovinu, po aktuelnom kursu – kao u mjenjačnici. Kakvu cijenu zlata očekujete u skoroj i daljoj budućnosti? – Cijena zlata u pravilu u dugom roku uvijek raste, a zlato je dugoročno ulaganje. Pogledamo li zadnjih 20 godina, cijena je porasla za više od 550 posto. U zadnjih pet godina, taj je rast veći od 75 posto, a nema razloga za očekivati da se isti trend neće nastaviti i u budućnosti. Bitno je napomenuti kako cijena zlata najviše raste upravo u nesigurnim vremenima jer ga tada investitori i centralne banke više i češće kupuju, a nesigurnim vremenima, nažalost, ne nazire se kraj. Geopolitičke nestabilnosti stoga bi mogle biti veliki pokretač novog rasta cijene zlata u narednim mjesecima i godinama. Koliko je Vaša kompanija otvorena ka Bosni i Hercegovini? – Iako Centar Zlata trenutno poslovnice ima samo u Hrvatskoj i Sloveniji, naši klijenti dolaze iz cijele regije, uključujući i BiH. Državljani BiH mogu normalno kupovati zlato u Hrvatskoj, što je velika prednost za njih jer je investicijsko zlato u cijeloj EU, uključujući i Hrvatsku, u potpunosti oslobođeno svih poreza. To nažalost još uvijek nije slučaj u BiH, tako da je trenutno puno isplativije zlato kupovati u Hrvatskoj bez PDV-a. Za sve one koji žele kupiti zlato, ali ne žele ga prenositi preko granice nazad u BiH, nudimo pohranu zlata u našim sigurnim sefovima. Pohrana u Centru Zlata u potpunosti je besplatna prvih godinu dana za sve klijente, a zlato je, naravno, moguće preuzeti i nositi sa sobom bilo kada. Šta je ono što se najviše traži u regiji i BiH, kada se govori o zlatu? – Najtraženiji proizvodi su dukati s
Edin Emšo, generalni direktor DHL-a u BiH za Marx.ba: Nismo bez razloga u vrhu globalno najboljih kompanija
N. DEMIROVIĆ Edin Emšo je generalni direktor DHL International d.o.o. Sarajevo, koja je integralni dio globalne DHL Express mreže u vlasništvu Deutsche Post DHL Group sa sjedištem u njemačkom Bonu. Na poziciji direktora DHL International u Bosni i Hercegovini je od osnivanja 1996. godine. Ranije je bio i generalni direktor DHL-a za klaster zemalja koje su činile Hrvatska, Albanija i Bosna i Hercegovina. Ima ogromno iskustvo na polju logističkih usluga, menadžmenta, marketinga, prodaje i operativnih procedura, sa posebnim akcentom na ekspresne kurirske usluge, a za Marx.ba je govorio o svom radu, kompaniji, planovima, trendovima, budućnosti… Kako gledate svoj put u kompaniji i šta je sve postigao DHL u BiH? – Kada pogledam unazad, nakon punih 28 godina, teško je ne biti ponosan na ono što smo napravili u tom vremenu. Iako će možda neko pretpostaviti da su nama stvari zapravo bile puno jednostavnije zbog same činjenice da se radi o globalnoj kompaniji, naši počeci, posebno, su bili sve samo ne jednostavni. Bilo je tu izuzetnih napora, dugih dana i neprospavanih noći, ali smo bili puni entuzijazma i želje za dokazivanjem da možemo osigurati u Bosni i Hercegovini potpuno isto ili bolje korisničko iskustvo svim našim klijentima kao da se nalaze u nekoj najrazvijenijoj zemlji, negdje u EU ili drugdje u svijetu, i vjerujem da smo u tome uspjeli. U usporedbi sa sadašnjim trenutkom, DHL Express na globalnoj razini (u BiH registriran kao DHL International) je onda bio dosta drugačija, vrlo decentralizirana kompanija sa velikom odgovornošću koja je bila povjerena menadžmentu u zemljama i vjerujem da je upravo to bio najveći izazov, ali je to bilo ništa manje značajno za učenje uz posao i ubrzani razvoj svakog člana tima, pa i za sve članove tima koji su proveli barem neko vrijeme radeći za nas kroz sve ove godine, a svoju karijeru nastavili u nekim drugim sredinama u ili izvan Bosne i Hercegovine. Današnji izazovi su nešto drugačiji i vezani su prvenstveno za tržišne uvjete u kojim svi funkcioniramo, sa nekim otežavajućim specifičnostima vezanim isključivo za našu industriju, kao i za činjenicu da uživamo vrlo visoko tržišno učešće koje je potrebno sačuvati i po mogućnosti dodatno uvećati u tim i takvim okolnostima, ali do sad smo bili vrlo uspješni, pa ne sumnjam da će tako biti u ubuduće. Rad u DHL-u je rad u vrlo dinamičnom okruženju sa vrlo pametnim i sposobnim ljudima i to je benefit sam za sebe u kojem i danas posebno uživam. Šta bi bila Vaša poslovna filozofija? – Mislim da bi bilo suviše pretenciozno to nazvati mojom poslovnom filozofijom ili poslovnom filozofijom uopće, ali vjerujem da je za uspjeh nužno klijente staviti na prvo mjesto i razumjeti njihove potrebe do detalja kako bi sa svojim uslugama (ili proizvodima) uspjeli ponuditi rješenja upravo za te i takve potrebe. Ukoliko uz to uspijete okupiti oko sebe pozitivne i entuzijastične ljude koji razumiju potrebe klijenata i ne štede napora da na te potrebe odgovore, ukoliko kontinuirano radite na kreiranju i održavanju okruženja u kojem se ljudi osjećaju cijenjeno i dijelom tima, to je po mom mišljenju dobar početak na putu uspjeha. Gdje je DHL danas na bh. tržištu i kako gledate na kompaniju? – DHL je i danas neprikosnoveni tržišni lider i kompanija koja postavlja standarde. Usluge koje pružamo su po svojoj kvaliteti, bez lažne skromnosti, sigurno iznad usluga bilo koje druge kompanije koja se bavi ovim poslom u Bosni i Hercegovini i ovo nije samo naše mišljenje, nego mišljenje korisnika naših usluga, što kontinuirano prikupljamo kroz alate koje koristimo za te namjene i to nas čini posebno ponosnim. Upravo te informacije su isto tako temelj svih naših aktivnosti na dodatnom unapređenju naših usluga jer kvalitet nije odredište na koje možete stići, nego kontinuirano putovanje. Koliki je prostor za napredak i kakva su Vaša očekivanja od kompanije u budućnosti? – Mi imamo gotovo neprekidan razvoj i rast od našeg osnivanja pa do danas i vjerujem da će se taj trend nastaviti i u godinama ispred nas. Jednako tako vjerujem da bi taj rast i razvoj mogao biti i daleko dinamičniji ukoliko se u Bosni i Hercegovini kreira pozitivnije poslovno okruženje koje će omogućiti hrabrije investiranje u nove poslovne inicijative i razvoj postojećih. Ako pogledamo oko sebe, jednostavno je primjetiti da čak i u ovakvom, usuđujem se reći, čak i ekstremno destimulirajućem poslovnom okruženju, poduzetnici i cjelokupna poslovna zajednica ipak uspijeva pronaći načine za razvoj i održavanje poslovanja. Zamislite samo šta bi se moglo postići kada bi poslovni ljudi svoju cjelokupnu kreativnu i poduzetničku energiju usmjerili samo ili barem najvećim dijelom na razvoj novih proizvoda i usluga, investicije, unapređenje poslovanja, itd. umjesto da se bore sa silnim preprekama koje se nalaze na putu uspjeha, a koje pred njih postavlja upravo okruženje u kojem funkcioniramo. Naš budući razvoj ili barem dinamika našeg budućeg razvoja će biti određena dinamikom razvoja cjelokupnog tržišta, a ta dinamika će ovisiti prvenstveno o ovome što sam prethodno naveo. Koliko DHL polaže na ljudske resurse i edukaciju? – DHL je izvrsna kompanija za rad koja je prisutna u 220 zemalja i teritorija u svijetu. Činjenica da funkcioniramo u tolikom broju zemalja zapravo otvara gotovo bezgranične mogućnosti za razvoj poslovne karijere svakom ko ima takve ambicije, što je podržano kroz brojne interne inicijative i programe razvoja talenata. Na koncu, nismo bez razloga već godinama u vrhu liste na globalnoj razini među najboljim kompanijama za rad prema istraživanju „Great Place to Work“ koje obuhvata preko 20.000 kompanija u 170 zemalja svijeta, za što smo i mi u Bosni i Hercegovini dobili potvrdu i certifikat za 2024. godinu. Edukacija uposlenih je ekstremno važan segment naših svakodnevnih aktivnosti. Svaki uposleni prolazi kroz niz treninga od ulaska u kompaniju, pa kroz cijeli period rada u DHL-u. Postoje treninzi koji su obavezni za sve uposlene, a neki od njih se obnavljaju svake dvije godine, kao i specifični treninzi po poslovnim funkcijama, kao i oni koji se vežu za određenje pozicije u organizaciji. Sve to je „upakovano“ pod CIS program (Certified International Specialist), što predstavlja globalni program DHL-a koji je kao takav već pokupio
Dennis Savic, CEO Savic Motorcycles za Marx.ba: Imamo priliku da izrastemo u kompaniju od više milijardi dolara
Marx.ba Savic Motorcycles sada je već brend na veoma zahtjevnom tržištu električnih motocikala, a sve zahvaljujući viziji u upornosti Australca bosanskih korijena Dennisa Savica. Pretvaranje automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem u električna vozila, inače poznato kao elektro-modding, postaje sve popularniji izbor. Tu je i rastuća industrija butik brendova koji proizvode potpuno električne automobile i motocikle, sada kada su se barijere za ulazak na tržište promijenile. Savic Motorcycles je prvi australski proizvođač električnih motocikala visokih performansi. Osnivač i CEO Dennis Savic je automobilski inženjer koji je, nakon optimizacije dizajna automobila u Fordu Australija, kreirao seriju prototipa e-motocikla. Nakon što je 2018. godine prikazao svoj prvi model na Moto Expo Melbourneu, Savić je iz temelja počeo graditi e-motocikl od 60 kilovata koji je spreman za tržište, uz podršku dizajnera Davea Hendroffa i malog inženjerskog tima. Vozila Savic Motorcycles se proizvode u West Melbourneu. Njeni e-motocikli su nagrađeni nagradama za inženjering i dizajn proizvoda na Australian Good Design Awards 2021. i nagrađeni na Victorian Premier’s Design Award of the Year 2022. Kompanija je dobila grant sredstva od Viktorijanske i Australijske vlade za razvoj svoje vodeće serije. Dennis Savić sa zadovoljstvom priznaje da bi njegov električni motocikl s istoimenim imenom i dalje bio samo crtež na poleđini notesa, da nije bilo rada u Fordu Australija, gdje je radio na programu SUV Everest 2022. godine. A kupci ne slute da je sve pod jakim utjecajem Bosne i Hercegovine. Dennis je sin Sarajlija – majke Sanele, koja je građevinski inžinjer, i oca Bore Savića, koji je IT stručnjak. I sam će naglasiti kako je na njega porodica ima veliki utjecaj, posebno dedo Jusuf koji je bio vrhunski elektroinžinjer. U razgovoru za Marx.ba Savic je govorio o počecima, tržištu, planovima… Kada ste donijeli odluku da ćete se baviti motociklima? – Kao dječak sam pokazivao želju da neke stvari pratim uz dedu, ali rekao bih da sam sa nekih 14 godina odlučio, ili znao da ću se baviti motociklima. U tim godinama sam htio instalirati mali motor na bicikl. Tada mi je učitelj rekao da moram postati engineer kako bi napravio ono što želim. Kasnije sam krenuo na Fakultet mašinstva i tako se kompletna priča zakotrljala. U dvadesetima sam kupio prvi motocikl za koji majci nisam smio reći da je moj, nego da ga čuvam za prijatelja. Kasnije sam priznao i bilo je jasno u kojem smjeru sve ide. Koliki je izazov baviti se električnim motocklima? – Ogroman je izazov baviti se električnim motociklima. Tehnički je to veoma zahtjevno, ali je još teže stvoriti brend. Mnogo je tu detalja koji se moraju poklopiti i koji moraju biti savršeno odrađeni da bi se isplivalo iznad površine. Nije nimalo jednostavno stvoriti ni lanac opskrbe, ali se uvijek daje maksimum ako se želi doći do cilja. Gdje je vaša kompanija danas i koji su rezultati? – Naš prioritet broj jedan je da igramo vodeću ulogu u revoluciji e-mobilnosti, a to želimo učiniti tako što ćemo isporučiti motociklizam koji je spreman za budućnost vozačima koji vole umjetnost klasičnih motocikala, ali žele pouzdano vozilo da stignu od tačke A do tačke B bezbjedno, udobno i pristupačno, sa nultom emisijom. Danas imamo 240 klijenata, a uskoro isporučujemo prve motocikle koji su naručeni. Sada smo u fazi kada tražimo investitore koji bi nam pomogli s radnim kapitalom. Šta pokušavate predstaviti kroz svoje motocikle? – Sa C-serijom, željeli smo da rekreiramo prepoznatljivi smanjeni stil trkača, sa ručkama na kopče, širokim „rezervoarom za gorivo“ i sjedištem od veganske kože, omogućavajući vozačima da prihvate nisku trkačku vožnju. Jedan od izazova bio je dizajn motocikla koji bi kombinovao snagu, upravljivost i stil ogoljenosti tradicionalnog trkača, s najnovijim električnim baterijama i tehnologijama za konverziju energije. Koliki je prostor za napredak i kakva su Vaša očekivanja od kompanije u budućnosti? – Svi smo svjesni da tržište na kojem igramo ogromno, ali itekako izazovno. Imamo priliku da izrastemo u kompaniju od više milijardi dolara i svakako je to nešto čemu svaka kompanija teži. Međutim, naš glavni fokus je uticaj na cjelokupnu transportnu industriju. Želimo se tu što bolje pozicionirati i mislim da posjedujemo potreban potencijal. Kako uopćeno gledate na stanje i trendove u industriji kojoj pripadate? – Vidimo veliku šansu u onome što se događa. U narednoj deceniji, mnoge svjetske vlade će odrediti prema e-mobilnosti. Vrlo lako se može desiti da dođe do definitivnih zabrana vozila s motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. To će se odnositi i na motocikle i tu sigurno leži naša velika prilika u budućnosti.