Gradonačelnica Benjamina Karić za Marx.ba: Potrebno je kreirati jedinstvenu priču BiH kao turističke atrakcije
Nermin DEMIROVIĆ Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je doktorka pravnih nauka i historičarka. Rođena je 8. aprila 1991. godine u Sarajevu, udata je i ima jednog sina. U njenoj biografiji još stoji stoji da je akademsku karijeru započela još 2010. godine kao student demonstrator na predmetima Državnopravni razvitak BiH, Bosansko komparativno pravo, Institucije rimskog prava, Osnovni evropskog privatnog prava i klasični pravni tekstovi. Diplomu Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu stekla je 2013. godine, a 2015. godine je stekla zvanje bakaleureat historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirala je pravo 2014. godine, a doktorsku distertaciju na temu „Cijena (pretium) u klasičnom rimskom pravu“ odbranila je u aprilu 2018. godine. Sa 27 godina je postala najmlađa doktorka prava u Bosni i Hercegovini, te prva posljeratna doktorka rimskog prava u našoj zemlji. Od marta do oktobra 2014. godine bila je asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku. Potom je izabrana za višeg asistenta, pa nakon toga i u zvanje docenta. Predavač je na predmetima Historija države i prava BiH Pravnog fakulteta u Zenici, te stručnjak iz prakse Internacionalnog Univerziteta Sarajevo na predmetima Rimsko pravo i Historija prava na Balkanu. Na svoj 30. rođendan, 8. aprila 2021. godine jednoglasno je izabrana za gradonačelnicu Sarajeva. Na mjestu prve žene glavnog bh. grada iskazala se napornim radom, čvrstim stavom, incijativom, ali sve prati i neosporni šarm što je čini još omiljenijom među građanima. U ekskluzivnom intervjuu za Marx.ba ona je govorila o tome šta je za nju Sarajevo, koliko je zadovoljna onim što je Sarajevo, kakvi su izazovi i planovi… Šta je po vama Sarajevo? – Sarajevo je čista ljubav i ne postoji ljepša riječ koja bolje opisuje sve ono što osjećam prema gradu. U Sarajevu na svakom ćošku možemo vidjeti ljepotu, vidimo emociju, vidimo dobre ljude, srećemo dobre ljude… Ljube se istok i zapad, jedan prekrasni splet kultura, tradicija, običaja i sve to Sarajevu daje poseban šarm. Da odmah možete promijeniti par stvari u Sarajevu, šta biste uradili? – Ja bih voljela da naše Sarajevo zablista i popravimo sve ono što je uništeno tokom opsade i uvijek spominjem kako mi je želja da prije svega rekonstruišemo sve ono što smo imali, a onda uz to i da gradimo novo. Evo sada je 40. godišnjica Olimpijade pa bih možda u tom ozračju rekla da bih voljela da se poprave sva olimpijska borilišta, ali s druge strane ako posmatramo ne samo infrastrukturu, ako posmatramo koje su to potrebe ljudi, mislim da je najveći problem našeg grada i naše domovine to što mladi i pametni ljudi odlaze. Ako bih morala izdvojiti jednu stvar i opredijeliti se ja bih rekla da bih voljela da promijenim to da svi mladi ljudi ostanu u našem Sarajevu i grade svoju budućnost ovdje, da im uvjeti za život budu bolji, da imaju poslove, mogu stvarati svoje porodice ovdje i ostati na svom ognjištu. To bi bilo broj jedan, a potom sve ostalo, infrastruktura, rekonstrukcija, uljepšavanje grada, ali ljudi su na prvom mjestu. Grad je tu za ljude i onda kada se ljudi osjećaju prijatno, dobro i zadovoljno, sve ostalo ide lakše. Koliko ste zadovoljni brojem turista u Sarajevu u proteklom periodu? – Prezadovoljna sam. Naravno, sve uvijek može bolje. Sarajevo je prepoznatljiva turistička destinacija. Ove godine smo tokom novogodišnjih praznika oborili sve rekorde posjećenosti. To nam samo treba biti podsticaj da dodatno obogatimo našu turističku ponudu, to nam treba biti podsticaj da promovišemo, ne samo Sarajevo kao glavni grad i kao turistički centar, nego i sve druge gradove u Bosni i Hercegovini. Potrebno je da kreiramo jednu jedinstvenu priču Bosne i Hercegovine kao turističke atrakcije jer naši drugi prekrasni gradovi su tako blizu Sarajeva i moramo zajednički promovisati turističku ponudu i Sarajeva i drugih gradova. Ja uvijek, ko god dolazi u Sarajevo, dam preporuku da obavezno obiđu i Travnik, da obavezno obiđu Mostar, da uživaju u ljepotama naših gradova i mislim da je to jedan paket koji čini Bosnu i Hercegovinu čini posebnom i da ćemo iz godine u godinu biti sve interesantniji i interesantniji za turiste. Kako gledate na ono što je grad ponudio i prezentirao turistima u proteklom periodu? – Nema prostora za euforiju. Nakon dočeka Nove godine i svih sadržaja koje smo podržali i organizirali tokom prošle godine, ipak moramo ostaviti prostora da kažemo da sadržaji svake godine moraju biti bolji i da sve mora biti sadržajnije. U godini za nama smo pored centralnog dočeka Nove godine imali nekoliko festivala različite vrste u našem gradu i svaki od njih je donio posebnu ljepotu i posebno zadovoljstvo. Za ovu godinu planiramo nastaviti sa svim onim što je bilo dobro, ali Grad Sarajevo je izdvojio u budžetu sredstva preko javnog poziva za podršku različitim kulturnim manifestacijama koje će sigurno naići na oduševljenje i na dobar odziv naših sugrađana. Sarajke i Sarajlije imaju istančan ukus, oni uvijek prepoznaju ono što je dobro, ali isto tako kritikuju ono što nije dobro. Koji su prioriteti za 2024. godinu? – U godini pred nama je prioritet da završimo sve one infrastrukturne projekte koje smo počeli, prije svega rekonstrukciju tri vrtića u našem Sarajevu. U Općini Stari Grad to je vrtić Agan Bostandžić, u Novom Sarajevu vrtić Kolibri, a u Novom Gradu jedan novi vrtić koji će se napraviti spajanjem više poslovnih prostora. Ovi vrtići u općinama Stari Grad i Novo Sarajevo preko 25 godina stoje devastirani i mislim da je vrijeme da vratimo sve ono što je bilo javno ili opće dobro. Vrijednost ovog projekta je blizu 5 miliona KM. Sredstva su obezbijeđena u saradnji s općinama i kantonalnim ministarstvom tako da ćemo do kraja godine, nadam se, završiti građevinske radove. Ovi vrtići su istinski potencijal, jer su veliki, primaju dosta djece, a znamo da imamo manjak mjesta u vrtićima. To je jedan projekat koji je usmjeren na našu mladost, našu djecu. Drugi projekat kojim ćemo intenzivno nastaviti je uljepšavanje našeg grada restauracijom fasada naših nacionalnih spomenika. I sada koristimo svaki trenutak lijepog vremena da radimo na ovom projektu. Završava se fasada zgrade Beledije pored Vijećnice. Također nastavljamo rekonstrukciju fasade u Ulici Brodac, nedavno smo završili fasadu
Borislav Trlin, prvi čovjek Razvojne banke FBiH za Marx.ba: Pouzdan smo partner privredi
N. DEMIROVIĆ Vlada Federacije BiH imenovala je tokom prošlog mjeseca Borislava Trlina za v.d. predsjednika Uprave Razvojne banke FBiH. Po preuzimanju dužnosti, njegova poruka je bila jasna. Kako je naglasio, s velikim poštovanjem i entuzijazmom preuzima dužnost predsjednika Uprave Razvojne banke Federacije BiH. Za njega je ta prilika izazov, ali i privilegija, kako je rekao, da bude na čelu institucije koja potiče stvaranje dodatnih vrijednosti i doprinosi privrednom i ekonomskom razvoju Federacije BiH, a time i životnom standardu svih građana. U intervjuu za Marx.ba prvi čovjek Razvojne banke FBiH govorio je o utiscima nakon preuzimanja dužnosti, planovima, značaju razvojnog bankarstva, izazovima, viziji… Koji su Vaši prvi utisci nakon što ste jedan kratak period na toj poziciji? – Na samom početku moram istaći da je privilegija preuzeti poziciju predsjednika Uprave Razvojne banke FBiH, posebno što sam unutar ove institucije više od deset godina. Sa stečenim znanjem i iskustvom tokom dvadeset godina u bankarskoj industriji, obuhvaćajući rad u komercijalnim bankama i timu Razvojne banke FBiH, te s polovinom profesionalnog vremena posvećenog menadžerskom rukovođenju u realnom sektoru, osjećam čvrsto uvjerenje u aktivan i predan doprinos daljnjem radu i razvoju ove institucije. Ne osvrćući se previše na zatečeno stanje i dosadašnji rad ove jako bitne finansijske institucije, siguran sam da ulazimo u period prosperiteta Razvojne banke FBiH u kojem će javnost i naši klijenti prepoznati ovu instituciju kao pouzdanog partnera u njihovim poslovnim poduhvatima. Uz kompetencije i predanost novog članstva Uprave, moju osobnu, tima ljudi banke te kvalitetnom konekcijom sa Vladom FBiH i premijerom, radit ćemo na rastu banke, njenom ugledu, poslovanju i ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Krajnje je vrijeme da mijenjamo narativ da sve što je domaće nužno mora biti manje vrijedno i da zajedno sa Vladom FBiH dokažemo da ono što je naše može biti najbolje. Koji su koraci koje ste morali poduzeti po preuzimanju funkcije? – Preuzevši funkciju predsjednika Uprave banke pred sami kraj prošle godine, prvo je bilo potrebno analizirati trenutno stanje, a potom sa ključnim menadžmentom i proširenim članovima Uprave definirati prioritete, akcione planove i nositelje dogovorenih aktivnosti. Ubrzo nakon toga, suočili smo se s neplaniranom poslovnom situacijom koja je zahtijevala iznimno brzu i stručnu intervenciju, a koja je potencijalno mogla dovesti do narušavanja stabilnosti našeg poslovanja kao i rada jedne bh. kompanije. Zahvaljujući kompetencijama našeg srednjeg menadžmenta, podršci Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i uz moje osobno iskustvo u bankarskom sektoru, uspostavili smo održivo rješenje, čime smo sačuvali stabilnost poslovanja i zaštitili interese banke. Ovaj primjer posebno ističem kako bih naglasio ključnu ulogu Vlade FBiH kao osnivača Razvojne banke FBiH te važnost sinergijskog djelovanja koje je neophodno za uspješno upravljanje i održavanje stabilnosti ove finansijske institucije, ali i potpore našimprivrednicima. Kako gledate na ulogu razvojnog bankarstva danas i koliko se može unaprijediti, prije svega u BiH? – Kapaciteti Razvojne Banke FBiH vrlo su ograničeni, što najbolje ilustrira činjenica da naša banka zauzima oko 2,5% u ukupnoj bankarskoj aktivi Federacije BiH, odnosno oko 3,5% kada se posmatra realni sektor ili pravna lica. Svjesni smo izazova koji proizlaze iz ograničenih resursa te da je ključno strateški odabrati aktivnosti koje će pružiti maksimalan efekat na realni sektor i u konačnici na društvo u cjelini. U nedavno izrađenoj šemi koja precizira moju viziju uloge Razvojne banke FBiH jasno su identificirane ključne strategije i prioriteti u tekućoj godini kako bismo učinkovito odgovorili na potrebe privrede i bili pouzdan partner. Da bi postigli maksimalne efekte u okviru postojećih kapaciteta prije svega se moramobazirati na tzv. tržišne neuspjehe – radi se o definiciji preuzetoj od MMF-a i Svjetske banke, a koja podrazumijeva: Prije svega one djelatnosti koje komercijalne banke nerado ili uopće ne žele finansiratizbog prevelikog rizika od povrata kredita kao što su start-up kompanije, mlade kompanije, kompanije iz oblasti ugostiteljstva, turizma, poljoprivrede i slično. S druge strane tu su, slikovito rečeno “ranjene kompanije”, iz svih oblasti privrede. Podrška ovim kompanijama znači ogroman rizik, ali moramo biti spremni sa postojećim kapacitetima preuzeti isti i biti podrška kakva se očekuje od nas. Stoga, Razvojna banka FBiH mora naći mogućnost da ponudi odgovarajuću finansijsku infuziju ovim kompanijama, kako bi ozdravile i ponovo se vratile na redovno finansijsko tržište te nastavile surađivati sa komercijalnim bankama. S druge strane namjenska industrija koja je jako bitna grana privrede u Federaciji BiH prije svega izvozno orjentirana, a kao takva naglašena i u Strategiji razvoja Federacije BiH 2021-2027. suočava se sa nemogućnosti finansiranja od strane velikih komercijalnih banaka zbog ograničenja od strane njihovih matičnih institucija. Bez obzira što se ovdje radi o izuzetno velikim kreditnim zahtjevima i zahtjevima za različite vrste garancija, Razvojna Banka FBiH jeste i ostat će na raspolaganju za razvoj naše namjenske industrije. Neminovno je da naše kapacitete moramo iskoristiti i u kriznim/vanrednim situacijama. To su vremena kada su mnoge komercijalne banke nepristupačne ili pružaju minimalnu podršku privrednicima, što je sasvim logično, zbog visokog rizika od povrata kreditnih zaduženja. U tim situacijama Razvojna banka FBiH mora vanredno reagovati u smislu formiranja posebnih kreditnih linija kako bi se održala tekuća likvidnost naših kompanija te spasila radna mjesta. S druge strane u posljedicama izazvanim raznim krizama kao što su poplave, pandemije i slično Razvojna banka FBiH mora imati kapacitete i punorazumijevanje da svim klijentima i onima koji su u teškoj situaciji ponudi kvalitetne reprograme i aranžmane kako bi prebrodili krize i uspješno nastavili poslovanje. Također, moramo biti kapacitetski spremni za finansiranje projekata lokalnih zajednica prije svega misleći na finansiranje poslovnih zona. Ogromne svote novca napuštale su FBiH jer lokalne zajednice nisu imale dovoljno sredstava da isfinansiraju one projekte koji su u suštini grantovski projekti gdje se grantovi dobijaju nakon završetka samog projekta. Stoga smo kreirali posebno kreditnu liniju u suradnji sa Savezom općina i gradova koja će omogućiti lokalnim zajednicama da dođu do kreditnih sredstava u Razvojnoj banci FBiH za finansiranje projekata podržanih od evropskih i drugih fondova, te da zatvore zaduženja onog časa kada dobiju grant. Za to je predviđeno beskamatno kreditiranje sa rokom povrata sredstava do 12 godina uz grace period do 36 mjeseci. Za poslovanje banke ovo znači veoma spor povrat plasiranih sredstava i veoma spora naplata kamata
Hrvatski analitičar Alen Šćuric za Marx.ba o bh. aerodromima: Sarajevo radi veliki posao
N. DEMIROVIĆ Alen Šćuric, analitičar iz Hrvatske i jedan od najboljih poznavatelja stanja u avioprijevozu na ovim prostorima i šire, u razgovoru za Marx.ba govorio je o rezultatima četiri bh. aerodroma, ali i očekivanjima u ovoj godini. Kako kaže jasno je da sva četiri bh. aerodroma žive na izuzetno jakim subvencijama vlasti, što svakako ne može biti stvar koja se može nazvati dobrom, ali to je jedini način da se privuće veći broj putnika. To radi Sarajevo, a posebno, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Prema njegovim riječima Aerodrom Sarajevo jedini ima priliku za samodrživost, jer su ozbiljna kompanija, koja je već napravila dosta kvalitetnih stvari, počevši do novog terminala. Marx.ba donosi Šćuricevu analizu o bh. aerodromima. Sarajevo… – Sarajevo raste izuzetno. Aerodrom Sarajevo ima više 20 posto više putnika nego je imalo 2019. godine i prema najavama za iduću godinu Sarajevo će i dalje rasti i vrlo vjerovatno preskočiti cifru od 1,5 miliona putnika u idućoj godini što je izuzetno dobro i na svemu tome treba čestitati njihovoj upravi. Rade ozbiljan posao. Definitivno imaju daleko najviše letova prema Bliskom Istoku kada se pogleda cijela regija, što je dosta logično, ali eto sad su krenuli sa Ryanairom, Wizzairom i ostalim kompanijama gdje je vrlo značajna količina letova prema zapadnoj Evropi tako da će Sarajevo nakon svih ovih povećanja imati vrlo zavidnu mrežu linija i prema Zapadu i prema Istoku. Zapravo je Aerodrom Sarajevo dobio onaj neki maksimum koji može imati, obzirom na svoje potencijale. Mogla bi tu doći još poneka linija prema Skandinaviji i nešto možda prema Parizu i Amsterdamu što fali, ali u principu više, manje to je to. Banja Luka… Banja Luka je isto tako pozbiljno porasla. Narasli su za nekih tri puta. Sa nekih 180 došli su na 460 hiljada putnika i to je zapravo najfacinantniji rast u cijeloj regiji, ali nakon tog ogromnog rasta vidimo da je priča pri kraju prošle godine malo splasnula. Ryanair i Wizzair su smanjili količinu letova, a tek ostaje da vidimo šta će biti tokom ove godine. Oni imaju neke najave da će imati priličnu količinu chartera, odnosno novih linija prema Grčkoj i drugim destinacijama za turiste. Osobno mislim da bi oni mogli preći pola miliona putnika i to bi za njih bilo optimalno barem do dogradnje terminala koja je nasušno potrebna za taj aerodrom. Radi se dosta pametnih poteza, evo konačno su poreknuli duty free shop, proširili su parkrialište, tako da će imati i neke ekstra prihode na tom aerodromu. No, sam aerodrom je komercijalno vrlo neisplativ, jer on živi na jakim subvencijama države. Oni će morati jako poraditi na tome da prestanu biti toliko ovisni o subvencijama i da se počnu samofinansirati, što je za sada želja koja je vrlo nerealna i neostvariva. Tuzla… Tuzla je ozbiljno stradala. U prošloj godini smo imali izvrsne najave i povećanje broja letova Wizzaira, a i dolazak Ryanaira što je bila ogromana stvar za Tuzlu da je i drugi prevoznik krenuo, ali je Ryanair nakon samo sedam mjeseci prekinuo letove i potpuno otišao iz Tuzle. Četiri mjeseca kasnije je svoju bazu sa dva aviona ukinuo i Wizzair koji sada leti samo devet letova, tako da je simbolično prisutan. Tuzla se ozbiljno potrudila naći alternativu i našli su tu u malom, minijaturnom grčkom prijevozniku Lumiwingsu. Oni imaju samo dva aviona i to nije ozbiljna alternativa Wizzairu. Prvo govorimo o bitno manjem avionu, drugo govorimo o znato manjem broju putnika jer je to no name startup, za razliku od Wizzaira koji je vrlo profiliran. I na koncu priče ni izbliza neće imati toliki load faktor koliko je imao Wizzair. Vi znate da je Wizzair load faktor uvijek imao preko 90 posto, a Lumiwings ako će imati 75 posto onda su svi sretni i veseli. Ovdje govorimo o daleko manjem akumuliranom broju potnika koje ćemo imati i Tuzla tu ima ozbiljan problem šta napraviti. Mogu se potruditi vratiti neke linije Wizzaira, eventualno dovesti Ryanair ili druge prijevoznike koji su realni za ovaj aerodrom, poput Eurowingsa, Pegasusa ili Norwegiana. Koliko će uspjeti ostaje da vidimo, jer to nije posebno potentan aerodrom u okruženju koje ima. Dosta putnika uzimaju Beograd, Sarajevo, Banja Luka pa i Osijek, tako da nije baš ružičasta situacija ispred njih. Sada je pitanje kako će dalje aerodrom koji je stigao na 600.000 putnika, a sada bi mogao pasti na 400.000, a i to bi bio uspjeh. Mostar… Mostar je godinama stagnirao i padao. Jedno vrijeme uopšte nije imao letova. Sada nešto leti Croatia Airlines, međutim oni su se za godinu pred nama ozbiljno potrudili. Novi direktor je dao puno sebe i dovukao je za sada dva prijevoznika. Prvo je SkyAlps koji je jedna stvarno kvalitetna kompanija i koja će pokrenuti četiri linije iz Mostara, prema Rimu, Minhenu, Veroni i Bariju i sve te linije će sigurno biti hiper dobro popunjene i donijet će Mostaru značajan broj putnika. Konačno pred potpisivanjem je i ugovor sa Air Srbijom tako da će Mostar imati i njhova tri leta, a ozbiljno se pregovara sa LOT-om. Postoji velika šansa da dođu oni sa letom za Varšavu. U tom slučaju Mostar će imati nekih šest, sedam linija, sa nekakvih 16 do 17 dnevnih polazaka što je stvarno značajna i respaktablina brojka. Još da se vrati Eurowings, što itekako planira Mostar, posebno jer je popunjenost tih aviona prema Dizeldorfu i Štutgartu izvanderdna. Prema njihovim podacima imala je 98 posto. I još ako tu dodamo ove chartere koje su do sada imali, može se govoriti da je realna brojka da Mostar pređe 100.000 putnika. Nije to isplativa cifra, ali nakon 20.000 putnika koliko su imali prošle godine, to bi bila stvarno značajna brojka.
Irfan Čengić za Marx.ba: Novi projekti, novi odnos prema ljudima i novo vrijeme bez korupcije
Nermin DEMIROVIĆ Mlad, ambiciozan, poletan i beskompromisan, to su samo neke od osobina koje bi se mogle pripisati Irfanu Čengiću, odnedavno načelniku sarajevske Općine Stari Grad. Bez ikakve dileme da se radi o jednom od predvodnika mlađeg talasa bh. političara. Čengić se ranije nametnuo kao parlamentarac, a građani Starog Grada su ga nedavno velikom većinom postavili na poziciju prvog čovjeka opštine. U intervjuu za Marx.ba Čengić je govorio o ostvarenoj pobjedi, ali i budućnosti, planovima i onome što bi Stari Grad u narednom periodu trebao biti. Iza vas je pobjeda na izborima za načelnika Starog Grada. Da li ste očekivali tako ubjedljiv trijumf i čemu to zahvaliti? – Nije to samo pobjeda Irfana Čengića. Ljudi su birali između dvije vizije, a moj odnos prema ljudima zadnjih 10 godina dao je takav rezultat da me šest političkih stranaka u Općinskom vijeću podrži. Dobio sam više glasova na izlaznosti od 30 posto nego prethodni načelnik na izlaznosti od 55 posto. Vodili smo poštenu kampanju. Ljudi su shvatili da laži i manipulacije više ne prolaze i taj koncept više nema podršku. Zahvalan sam na svakom glasu, ljudi Starog Grada su mi ukazali povjerenje, a ispred mene je veliki posao da to povjerenje opravdam. Kako gledate na kampanju s marketinške strane? – Imali smo s jedne strane olakšavajuću okolnost da su ove izbore svi pratili, jer su jedini koji su se organizirali u ovom periodu, dok su s druge strane i najteži upravo zbog činjenice da je sav fokus javnosti i medija stavljen na njih i pratio se svaki korak. Kampanju sam kreirao sam, uz veliku pomoć mog tima. U karijeri sam dosta putovao po zapadu i imao sam priliku vidjeti kako se kampanje prave u svijetu i primjeniti ta znanja ovdje. Dobio sam dosta komentara da je kampanja puno drugačija u odnosu na one koje se vode kod nas. Građani su imali priliku pratiti moje aktivnosti I na mojoj web stranici irfancengic.ba, a u narednom periodu na istom mjestu će moći pratiti moj rad kao načelnika općine. Kako vidite Stari Grad u budućnosti, kako bi uopšteno izgledala vaša vizija? – Svoju viziju zasnivam na tri priorieta: novi projekti, novi odnos prema ljudima i novo vrijeme bez korupcije uz veću transparentnost u radu. Projekte koje ćemo započeti u prvoj godini, planiramo završiti u pet godina jer ako sada pobijedim, vjerujem da će mi građani dati povjerenje i na redovnim izborima, koji će biti za 10, 11 mjeseci. Radit ćemo na izgradnji infrastrukture, širenju sportskih i kulturnih sadržaja, te poticanju razvoja malih i srednjih preduzeća. Naša općina ima bogatu kulturnu i historijsku baštinu, koju ćemo njegovati i promovisati kroz projekte koji će privući turiste i očuvati naše naslijeđe za buduće generacije. Zalagat ću se za veću transparentnost u radu općinske uprave kako bismo osigurali da svi budu informisani o onome što se događa u našoj općini. Kao što je potreban novi odnos uprave prema građanima, tako je potreban i novi odnos načelnika prema uposlenicima u upravi koji ne smiju biti mobingovani i demotivisani za rad. Stvarat ćemo okolinu bez korupcije i uz veću transparentnosti u upravljanju resursima općine. Borit ćemo se protiv svih oblika korupcije i osigurati da javna sredstva budu iskorištena na najbolji mogući način, u korist svih građana. Planiramo uspostaviti mehanizme za nadzor trošenja budžeta i redovno izvještavanje o finansijskom stanju općine kako biste bili sigurni da novac građana koristi odgovorno. Najviše ćemo ulagati u promociju turizma. Promocija nikada nije bila jeftinija i pristupačnija. Uložit ćemo više u promociju, sigurnost i čistoću Baščaršije. U Starom Gradu nedostaje kulturnih događaja, kulture na ulici, fale koncerti, folklori. Trebali bi svaki vikend na Baščaršiji imati neko događanje, u saradnji sa našim KUD Baščaršija. Treba nam zatvaranje ulica. Imamo ulicu Zelenih beretki koja odlično radi kada je Sarajevo Film Festival, zašto to ne kopiramo svaki petak i subotu i ne napravimo neki koncert ili festival. Projekti poput podzida, kanalizacija, rukohvata, trotoara, krpljenja rupa su poslovi koji se podrazumijevaju i na kojima će se raditi svakodnevno. Najavili ste donošenje strategije razvoja. Šta će ona donijeti Starom Gradu? – Općina Stari Grad Sarajevo već duži niz godina nema Strategiju razvoja općine i moj prioritet jeste usvajanje Strategije razvoja Općine Stari Grad u kojoj ću svoju viziju iz ovog programa predstaviti u formi strateških ciljeva, prioriteta i mjera koje će biti mjerljive. Strategija razvoja pruža takvu stabilnost i jasnoću u dugoročnom planiranju, što može privući investicije i potaknuti privredni razvoj. Prednosti kada općina ima strategiju razvoja uključuju, jasne smjernice kroz postavljanje jasnih ciljeva i prioriteta za razvoj općine, što olakšava planiranje i donošenje odluka. Bolje iskorištavanje resursa općine i smanjenje rizika od nepotrebne potrošnje. Povećana je transparentnost u donošenju odluka i korištenju sredstava te veća odgovornost prema građanima. Mogućnost dugoročnog planiranja i usmjeravanja općinskog razvoja prema održivim ciljevima. Kvalitetna strategija je preduslov za osiguranje boljih uslova života za građane kroz ciljane projekte u područjima poput obrazovanja, zdravstva, infrastrukture i kulture. U svakom slučaju, Strategija razvoja je ključni instrument za vođenje općine prema boljoj budućnosti i ostvarivanju dugoročnih ciljeva. Bez nje, općina rizikuje neefikasnost, nesklad u radu i gubitak prilika za razvoj i napredak zajednice. Zbog svega navedenog, donošenje Strategije razvoja Općine Stari Grad Sarajevo je primarni cilj i projekat, jer iz njega izlaze svi ostali novi projekti. Već smo usvojili nacrt Strategije i očekujem da ćemo do kraja januara usvojiti Strategiju. Koje su po vama privredne grane na kojima Stari Grad pod vašim vodstvom može napraviti iskorak? – Prije svega, turizam. Razvoj turističkih atrakcija kao što su izletišta, obnova historijskih lokaliteta, izgradnja turističkih objekata. Promocija bogate kulturne i prirodne baštine Starog Grada. Infrastruktura i građevinski sektor, planiramo gradnju novih sportskih objekata, stadiona, bazena, i sportsko-rekreacijskih zona. Planirana je obnova i izgradnja objekata poput hotela, čime se može poboljšati turistička ponuda. Postavljanjem solarnih panela na javnim objektima i podrška privatnim licima za korištenje solarnih panela radit će se na energetskog efikasnosti i održivosti. Promovisat ćemo energetsku efikasnosti kao dio strategije održivog razvoja. Jedan od ciljeva je i uspostavljanje upravljanja infrastrukturom i komunalnim uslugama, unapređenje saobraćajne infrastrukture, uključujući izgradnju podzemne garaže,
Profesor Azrudin Husika za Marx.ba: Smanjenje potrošnje energije ulaganjem u energijsku efikasnost mora biti jedan od glavnih ciljeva energetske tranzicije
N. D. Pred Bosnom i Hercegovinom su neminovni izazovi energetske tranzicije. Naša zemlja će morati učiniti mnogo toga kako bi se što više primakla na nivo drugih zemalja, prije svega onih u Evropskoj uniji. Posao jeste obiman, ali nema dileme da s tim treba krenuti odmah jer u nekim segmentima dosta kasnimo. Na ovu temu razgovarali smo sa prof.dr Azrudinom Husikom, profesorom na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, stručnjakom koji može pomoći mnogo na putu onoga što je pred našom zemljom. Šta očekuje Bosnu i Hercegovinu kada se radi o energetskoj tranziciji? – Očekuje nas liberalizacija tržišta energenata. Posebno je tu značajno napomenuti liberalizaciju tržišta električne energije, što onda otvara put i za bržu dekarbonizaciju, odnosno obnovljive izvore energije i energijsku efikasnost. Evropska unija uvodi takve tržišne mehanizme koji otežavaju, odnosno čine nekonkuretnom energiju koja dolazi iz fosilnih goriva. Mi smo se kao država opredjelili prema tome i ono što treba naglasiti jeste da uopšte ne bi bilo dobro preispitivati tu odluku. Naravno, svaka odluka se može preispitati, ali treba prihvatiti ono što smo već potpisali kroz Sporazum o energetskoj zajednici i Sofijsku deklaraciju, što uključuje zelenu agendu za zemlje zapadnog Balkana i klimatsku neutralnost do 2050. godine. Dakle, to je okosnica energetske politike BiH kao i zemalja Evropske unije. Odustajanje od takve politike bi ozbiljno ugrozilo puta ka Evropskoj uniji. Koja je najbitnija karakteristika energetske tranzicije u svijetu, pa i one koja čeka nas? – Glavna karakteristika energetske tranzicije jeste prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije uz tržišne mehanizme kao što je trgovanje emisijama stakleničkih gasova, gdje svi oni koji emituju određenu količinu stakleničkih gasova, u prvom redu ugljen dioksida, morat će plaćati dozvole za emitovanje. Ne radi se ni o kakvim kaznama ni penalima kako možemo čuti u nekim medijima, već je to jednostavno dodatni namet na energiju koja dolazi iz fosilnih goriva. Uz to tranzicija vodi ka decentralizaciji energijskog sistema i mogućnosti za građane da ulažu u vlastite elektrane i na taj način smanje svoje troškove za energiju ili da ostvare prihod od prodaje na tržištu. Šta nam se može dogoditi ukoliko se u skoro vrijeme ne prilagodimo na takav sistem? – Ako ne uvedemo sistem trgovanja emisijama i još neke druge mjere za dekarbonizaciju naša privreda će postajati sve manje konkurentna. EU je već od prije par mjeseci ozvaničila uvođenje mehanizma koji se odnosi na plaćanje dodatnih naknada na robu koja dolazi iz područja koja nemaju sistem trgovanja emisijama kao što ga imaju zemlje u EU, tako da svi oni koji uvoze robu iz zemalja kao što je BiH, moraju platiti dodatnu naknadu za svoju robu srazmjeno emisiji ugljen dioksida koja je nastala tokom proizvodnje te robe. Plaćanje naknade kroz ovaj mehanizam za emisije ugljen dioksida će početi od 2026. godine, do tada kompanije koje izvoze proizvode kao što su električna energija, proizvodi od čelika, aluminijuma i dr. moraju da izvještavaju o svojim emisijama. Koliki bi to utjecaj moglo imati na bh. ekonomiju? – Oko 10 posto izvoza iz BiH je pod utjecajem tog mehanizma, jer 10 posto roba koje su obuhvaćene tim mehanizmom (tzv. CBAM) izvozimo u Evropsku uniju, što znači da će već od 2026. godine, ako ništa ne poduzmemo u smislu dekarbonizacije tj. smanjenja korištenja fosilnih goriva, tih 10 posto izvoza će biti nekonkuretno na tržištu EU. Zbog dodatnog troška za preduzeća, bojim se da bi odgovor opet mogao biti zaustavljanje rasta plaća, zalaganje za jeftinu energiju i onda bismo ostali u nekoj pat poziciji. Moramo energetsku tranziciju shvatiti ozbiljno i krenuti, ne samo u ono što se u javnosti dominantno vidi kada pričamo o energetskoj tranziciji, a to su novi kapaciteti o obnovljivim izvorima energije, nego puno šire moramo sagledavati energetsku tranziciju, od energetske efikasnosti kućanskih uređaja, zatim zgrada, organizacije energetike na lokalnom nivou kroz sisteme daljinskih grijanja, centraliziranih hlađenja, pripreme sanitarne vode itd., a sve s ciljem da upravljamo troškovima za energiju, a ne samo cijenama. Šta je po Vama najbitnije kada se radi o energetskoj tranziciji? – Sve gore navedeno je usko vezano za izazove koje donosi enegetska tranzicija, ali ono što je dominantno u medijima, a nažalost i u dijelu stručne javnosti jeste priča o tome koliko ćemo mi napraviti nekih novih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Moramo početi od potreba za energijom, njih redukovati mjerama energijske efikasnosti, neke potrebe pomjeriti iz nekog perioda godine, sedmice, dana, u neke druge periode. Dakle, treba upravljati našim potrebama za energijom, uvesti sisteme upravljanja energijom u industrijska preduzeća, a paralelno s tim razmišljati kakav proizvodni miks da imamo do 2050. godine sa nekim prolaznim vremenom u 2030. godini. Udio uglja u prizvodnji energije se mora smanjivati, kako gledate na taj proces? – Kada govorimo o energijskom miksu u proizvodnji električne energije, onda treba imati na umu da moramo postepeno smanjivati udio uglja u proizvodnji električne energije upravo zbog tržišnih mehanizama koje sam pomenuo i nekonkurentnosti te energije i u sadašnjem trenutku, kada nemamo te mehanizme, a pogotovo nakon njihovog uvođenja što nas dovodi do onoga za šta je u proteklih nekoliko godina javnost najzainteresovanija, a to je da je prošlo vrijeme izgradnje novih termolektrana na ugalj, pa u tom smislu i neizgradnje Bloka 7 u Termolektrani Tuzla. To je projekat koji je bio aktuelan, ali s obzirom na dešavanja u proteklih pet ili šest godina, njegovo vrijeme je prošlo. Zakasnili smo s tom izgradnjom jer moramo do 2050. u potpunosti dekarbonizirati, tj. prestati proizvoditi električnu energiju iz fosilnih goriva. Jednostavno nema vremena da se Blok 7 napravi i da onda radi puni životni vijek da bi se ta investicija isplatila, bez obzira što bi to značilo gašenje nekih postojećih blokova i manju potrošnju uglja za istu proizvodnju električne energije. Postojeće termoelektrane na ugalj treba da nam posluže za energetsku tranziciju do 2050. godine. Sada se tu otvara niz krupnih izazova kako sa ovako starim termolektranama, osim Termoelektrane Stanari koja je nova, a koja svoju energiju uglavnom izvozi, kako doći do klimatske neutralnosti do 2050. godine. Koja bi preporukama bila vladama u BiH? – Vlade na svim nivoima trebalo bi
Alma Ahmić za Marx.ba: Uspostavljanje web shopa je samo vrh ledenog brijega, posao tek slijedi
N. D. Alma Ahmić, potpredsjednica je Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u Bosni i Hercegovini koja je uspostavljena s ciljem promoviranja i podrške razvoju e-trgovine u našoj zemlji. Asocijacija je u martu ove godine organizirala prvu konferenciju o e-trgovini u BiH pod nazivom “Let’s do eCommerce” gdje se okupilo više od 250 ključnih igrača u industriji e-trgovine u Bosni i Hercegovini i regiji, pružajući jedinstvenu priliku učesnicima da se educiraju kroz inspirativne priče najuspješnijih preduzetnika iz eCommerce industrije. Ahmić je u razgovoru za Marx.ba govorila o web shopovima, ali i drugim stvarima koje bi se u našoj zemlji mogle unaprijediti, a vezane su za e-trgovinu. – I kod nas je trend prodaje i kupovine putem e-commerce i digitale sve veći i veći. Ja volim da kažem da je oblast kod nas u nekoj razvojnoj fazi, još uvijek beba, u poređenju s Evropskom unijom. Oni su tu znatno napredniji, sa ostatkom nekog razvijenog svijeta. U poređenju s regijom gdje smo, tu smo. Nisu to neke velike razlike. Tako da smo mi u tom nekom procesu još uvijek u povoju imi tek treba da izađemo iz tog nekog ciklusa i kada će sve to eksponencijalno da raste, kaže na početku razgovora za Marx.ba Alma Ahmić. Izgradnja timova Prema njenim riječima uspostavljanje web shopa je samo vrh ledenog brijega. – Sve ono što je ispod površine i što se treba dalje raditi donosi uspješnost web shopa. Kao kada čovjek otvara firmu ili poslovnicu. Jedno je registracija firme, a onda poslije toga ima puno organizacionih stvari, ekonomske ili finansijske prirode koje treba uzeti u obzir. Tek nakon uspostavljanja web shopa kreće pravi posao. Po meni je prije svega ključno izgraditi dobar tim. Nažalost mi u BiH imamo primjere web shopova koji već par godina posluju, imaju neku genezu uspješnih, u zavisnosti od veličine kompanije, jer nije isto kada neki mali poduzetnik tek pokreće svoj web shop i kada svoj web shop pokreće neko ko već ima razvijen biznis, sve to treba na neki način uzeti u obzir, ali imamo kompanije koje uspješno posluju, pokrenu web shopove, ali ne prati ih ta organizacija. Jednostavno, ne prati ih taj tim. Jednostavno trebaju uspostaviti sitematizaciju, naglašava naša sagovornica. Izbor tima, ali mnoge druge stvari su jako bitne za uspješnost u ovoj oblasti. – Potrebno je imati različite profile ljudi u timu koji će biti odgovorni za različite djelatnosti. Naravno da ima razlike da li je proizvod u pozadini ili je usluga. To je poprilično širok pojam, jer e-commerc je po definiciji da sve prodajete fizičkim putem, to možete prodavati i putem nekog elektronskog kanala. Naravno da bi svako trebao imati plan poslovanja, plan prodaje, plan marketinga…, znači uspostaviti neku strategiju. Isto kada otvarate neku poslovnicu, morate imati konkretne parametre koje ćete pratiti i kako ćete procjenjivati je li plan koji ste napravili uspješan ili nije, kaže Ahmić Prema njenom mišljenju mi u Bosni i Hercegovini imamo potencijal za e-trgovinu. – Ne samo da se mi u BiH možemo razvijati u ovoj oblasti, nego mi smo generalno kadar i ljudi koji se tehnički vrlo brzo adaptiraju. Za razliku od nekih drugih područja, čak i evropskih država. Mi se često poredimo sa nekom Njemačkom, sa drugim velikim evropskim državama, a nema potrebe za tim. Bolje bi bilo da se poredimo s nekim drugim državama koje su nam možda bliže u smislu mentaliteta i tako dalje. Evo recimo kada se poredimo s jednom Austrijom, mislimo da Austrija jako digitalna, a to uopšte nije slučaj. U poređenju s njima mi smo mnogo više korisnici tehnologije. Jako brzo se prilagođavamo novim tehnologijama i mislim da te jedan veliki benefit za nas, upravo zbog tog našeg mentaliteta, mišljenja je potpredsjednica Asocijacije za internet trgovinu “eComm”. Jasno je da je i na ovom polju jako bitno da se ljudi educiraju. – Vrlo je bitna edukacija. Svima nam je potrebna edukacija. Ne samo vlasnicima firmi, nego i uposlenicima. Najčeće je nekim malim ili srednjim preduzećima teško izdvajati te ljude. Ne samo zbog novca da bi nešto investirali u njih jer najčešće su ljudi kod nas multitasking. Znači mi često ne radimo jedan djelić posla nego mi radimo deset poslova odjednom. Jednostavno nemamo podjelu poslova, najčešće iz finansijskih razloga, ali nekad iz organizacijskih jer kada kompanija pokreće biznis teško da se neko može samo djelićem posla baviti dok se ne uspostavi potpuna struktura i organizacija unutar firme. Edukacija je bitna da bi mogli pratiti trendove i za bi mogli uspostaviti strategiju u kojem pravcu treba da ide taj web shop. Potrebno je pratiti trendove u regiji i svijetu da bi firmu mogli usmjeriti na pravi način ovdje u BiH, preporučuje Ahmić. A još jedna preporuka bi mnogima koji se žele baviti ovim poslom mogla biti itekako korisna. – Trebate da vidite li vaš proizvod možete plasirati i preko granice. To je vrlo bitno jer mi već sada kao Asocijacija imamo upite web shopova iz regije ili čak i velikih kompanija koje u mnogo država rade online. I njima je BiH šesta ili sedma država u nizu gdje bi oni prodavali svoje proizvode. Jako je bitno da naši ljudi počnu razmišljati kako oni mogu proširiti svoje tržište tako što će svoju robu plasirati i van BiH. Mislim da malo ko u BiH u tom pravcu razmišlja. Ima slučajeva, ali to može puno bolje, poruka je Ahmić. Markica povjerenja Određena praksa u BiH i nije baš tako zastupljena, a radi se o umrežavanju. – Ljudi ili firme se trebaju umrežavati. To je jedan segment gdje mi možda nismo jaki u skladu s našim mentalitetom. To ja vidim kroz Asocijaciju. Mi smo ljudi koji su se navikli sami boriti kroz sve sfere života. Pošto smo mala država, a tako rade ove naprednije zemlje, puno bi lakše da se poput njih umrežavamo. Oni svoja prava i zajedničke akcije na taj način lakše ostvaruju. Mi kao Asocijacija tu stojimo na raspolaganju da sebe ponudimo kao jednu platformu gdje ćemo okupljati sve aktere e-commercea. Tu ne mislim samo na trgovce nego generalno. E-commerce je širok pojam. Imate s jedne strane trgovce,
Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice KS za Marx.ba: U Sarajevu uvodimo vinjete za autobuse
N. D. U cilju sprječavanja masovnog turizma, sve više gradova u svijetu primjenjuje različite modele koji bi obezbijedili bar minimalno funkcioniranje komunalnih službi. Sve češće je to uvođenje taksi ili ulaznica koje će turisti morati da rezervišu unaprijed. Pored toga, oni će morati i platiti svoj ulazak u gradove u zavisnosti od toga koliko dugo planiraju da ostanu. Venecija je bila prvi grad koji se ozbiljno pozabavio ovim pitanjem, a taj primjer slijede i ostale evropske destinacije. Turističke takse ili naplata ulaznica za ulazak u gradove nisu novost. O tome se javno priča već nekoliko godina, i takve mjere su već dosta dugo odlagane. Postoje i turističke organizacije upozoravaju da su to izuzetno nepopularne mjere koje mogu ugroziti turističku industriju, ali većina misli drugačije. Kod nas već postoje boravišne takse, one nisu velike i one su čini se prihvatljive svima, ali radi na nekim drugim, itekako bitnim stvarima, posebno nakon što se novi projekt u Mostaru pokazao uspješnim. – Jučer smo bili na sastanku sa predstavnicima UNESCO-a. Kako je to urađeno za Mostar, sada će biti uvedene vinjete i za autobuse koji idu u Sarajevo. Sve će ići preko Turističke zajednice koja će tako imati svoju značajnu ulogu u tom projektu. U našem planu je da se za slijedeću godinu nabavi softver, kamere, da se sve pokrije po uzoru na ono što je napravljeno u Mostaru, najavljuje ekskluzivno za Marx.ba Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo. Kako kaže, ta će se priča sada razrađivati od sigurnosnog sistema, toga ko će pratiti kamere, naplaćivati kazne, a kako naglašava, to je tek početak. – UNESCO će nam pomoći na ovom projektu, a onda u budućnosti ćemo razmatrati i druge stvari. Turističke takse o kojima govorite su nešto što bi opet morali raditi s nekim ako se odlučimo za taj korak. Tu se radi o zaštiti okoliša, smanjenju ulaska automobila u grad i to će se razmatrati u budućnosti. Vidjet ćemo šta će nam kamere i sve ovo što radimo za autobuse pomoći u implementaciji nekog narednog projekta, a to su te takse, naglasio je Fazlagić. Inače, vinjete su u Mostaru uvedene u martu ove godine. Kako je objavljeno, projekt uvođenja naknade za upotrebe lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području grada Mostara, popularno nazvan vinjete, pokazao je odlične rezultate. U prvih pet mjeseci od uvođenja je prodano više od 5.500 vinjeta, s prihodom od preko 400.000 KM. Cijene dvodnevnih vinjeta u Mostaru iznose 25, 45 i 80 KM (razlika po broju sjedišta), dok su cijene sedmodnevnih vinjeta 60, 120 i 210 KM.
Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBiH za Marx.ba: Nema potrebe ni osnova da se diže cijena struje za privredu
N. D. Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine na stajalištu je da nikako privredi ne treba povećavati cijene električne energije. Nedavno su pozvali svoje članice da ne potpisuju nove ugovore sa Elektroprivredom BiH s novim povećanim ponudama cijena električne energije. Kako za Marx.ba kaže Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBiH, već je obavljena jedna runda razgovora i očekuje se nastavak. – Imali smo jedan krug sastanaka i sa Elektroprivredom BiH i Vladom BiH i dogovore je da se tokom ove sedmice napravi trojni sastanak na kojem ćemo biti Vlada, Eletroprivreda i mi zajedno. Tu treba da se agrumenti iznesu na sto i razgovara kako dalje. To će Vlada morati presjeći, to je svima jasno. Oni moraju donijeti odluku o cijeni struje, hoće li biti povećanje ili neće i ako će biti, koliko će to iznositi. Mi smo tu naravno za razgovore, a pozvali smo naše članstvo da i dalje ne potpisuju nikakve ugovore dok se ovo ne definiše i dok Vlada ne donese odluku, kaže Smailbegović za Marx. ba. Kako je naglasio, očekivanja UPFBiH je da ne dođe do poskupljenja struje u bilo kojem omjeru. – Elektroprivreda je imala dvije godine povećanje cijene električne energije po 20 posto, ustvari ukupno 44 posto ako gledamo na početnu cijenu. Ove godine će imati značajan prihod na temelju novog Zakona o električnoj energiji koji je donesen i koji se primjenjuje od 1. januara. Radi se o tome da će značajan broj privrednih subjekata sa univerzalnog snabdijevanja preći na tržišno. Na univerzalnom snabdijevanju su bile uglavnom manje firme i manje kompanije i cijene električne energije koje su plaćali nisu se mijenjale. One su niže sigurno za nekih 20 ili 25 posto u odnosu na ove tržišne i oni će sada preći na ovo tržišno snabdijevanje. Po tom osnovu Elektroprivreda će ove godine po našim procjenama od privrede imati oko 25 miliona KM dodatnih prihoda, bez povećanja cijena. Mi mislimo da je to što se tiče privrede zaista ove godine sasvim dovoljno i da nema potrebe, ni osnova, a i da nije pametno da se diže cijena. Dakle, mišljenja smo da treba ostati cijena električne energije iz ove godine, a ovo pomenuto će biti taj dodatni prihod da se izravnaju te cijene, naglasio je Smailbegović.
Senad Redžić, IT stručnjak iz Njemačke za Marx.ba: Umjetna inteligencija postaje dio naše stvarnosti
N. D. Stručnjaci će reći kako je tema umjetne inteligencije (Al) jako opširna, ali je to svakako tema o kojoj treba govoriti. U razgovoru za Marx.ba Senad Redžić, ugledni IT stručnjak koji živi i radi njemačkom Štutgartu izdvojio je i osvrnuo se na na najaktuelnije i najvažnije aspekte. – Kao što je već evidentno, umjetna inteligencija postaje dio naše stvarnosti, transformišući način na koji živimo, radimo i komuniciramo. Posmatrajući aktuelne trendove kao i projekte na kojima radim, za očekivati je još intezivniju integraciju alata baziranih na umjetnoj inteligenciji u gotovo svim industrijskim oblastima i sferama našeg života, kaže Redžić za Marx.ba. Prema njegovim riječima, potencijal je ogroman i i nudi mnoštvo prednosti, ali da je važno je istaći da ubrzan razvoj umjetne inteligencije sa sobom nosi i određene rizike i stvara značajne etičke, ekonomske i socijalne izazove. – Ekonomija i tržište rada su vjerovatno prva tema o kojoj trebamo govoriti. Umjetna inteligencija omogućava povećanje produktivnosti, efikasnosti, i smanjenje operativnih troškova. Mnoga radna mjesta postaće sigurnija, a radne aktivnosti lakše za obavljanje. Međutim, činjenica je i da će se mnoga radna mjesta automatizovati što će se itekako odraziti na tržište rada. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, automatizacija i AI će do 2025. godine zamijeniti oko 85 miliona radnih mjesta. U prevodu, nužno je pravovremeno započeti procese prekvalifikacije radne snage, te započeti s prilagođavanjem obrazovnih sistema kako bi se uskladili sa novim tržišnim zahtjevima, govori IT stručnjak. On naglašava da postoji kolektivna i društvena odgovornost kada je riječ o ovoj temi. – Svaka država, pa i BiH, mora prepoznati prednosti, ali i prijetnje koje umjetna inteligencija donosi, te povećati ulaganja u razvoj obrazovnih programa koji će podići informatičku i digitalnu pismenost građana. Osim toga, neophodno je kreirati i sprovoditi zakone koji su u skladu s ovim promjenama, posebno kada je riječ o cyber sigurnosti. Na individualnom nivou, građani moraju preuzeti odgovornost za vlastitu edukaciju, digitalno opismenjavanje te biti spremni za neminovne promjene. Tehnološki razvoj je globalna pojava i nastaviće se dešavati htjeli mi to ili ne, kaže Redžić. Njegov trenutni posao je u medicini i tu je otvoren veliki prostor. – Oblast u kojoj trenutno radim, i gdje su očekivanja od umjetne inteligencije vjerovatno i najveća je medicina. Već svjedočimo značajnim inovacijama, uključujući poboljšanje dijagnostičkih alata, personalizovane terapije i napredak u istraživanju lijekova i vakcina. AI sistemi su sposobni analizirati ogromne količine medicinskih podataka brže i preciznije nego čovjek. Istovremeno, pri razvoju i korištenju AI alata u ovoj oblasti jako je važno osigurati zaštitu privatnosti i sigurnost podataka svih pacijenata, mišljenja je Redžić. Naravno, Al može donijeti iskorake i u drugim oblastima, ali se sve mora kontrolirati i usmjeravati na ispravan način. – U oblastima poput transporta, logistike, energetike i mnogim drugim, AI donosi povećanu efikasnost, smanjenje troškova i bolje upravljanje resursima. Međutim, kao što sam ranije istakao, etička pitanja i sigurnost ostaju važne teme koje zahtijevaju konstantan nadzor i unapređenje. U budućnosti, ključ uspjeha u integraciji umjetne inteligencije u društvo leži u balansu između inovacija i odgovornosti. Kao stručnjak u ovom polju, vjerujem da je naša obaveza da usmjeravamo razvoj umjetne inteligencije tako da on služi čovječanstvu, a ne da ga zamjenjuje ili marginalizira, naglasio je Redžić za Marx.ba.
Nenad Borovčanin stručnjak za cyber sigurnost za Marx.ba: Ima načina da zaštitite lične podatke
N. D. U današnje vrijeme itekako je bitno biti bezbjedan, ali osim one uobičajene fizičke bezbjednosti mnogo znači i cyber bezbjednost obzirom da smo svjedoci koliko opasnosti vreba i u tom svijetu. Nenad Borovčanin, stručnjak za cyber bezbjednost koji ima privatnu firmu i koji je sarađivao i sarađuje sa nekim od najvećih svjetskih kompanija, govorio je za Marx.ba i donosi neke od problema, ali i rješenja istih tih problema u virtuelnom svijetu. U današnjem digitalnom svijetu, koji su najčešće greške koje ljudi prave i koje ugrožavaju sigurnost na internetu? Koji praktični savjeti mogu pomoći pojedincima da izbjegnu ove zamke? – Neke uobičajene greške koje mogu ugroziti sigurnost na internetu uključuju korištenje slabih lozinki ili ponovno korištenje istih lozinki za različite račune, klikanje na linkove ili preuzimanje fajlova s nepoznatih izvora te zanemarivanje ažuriranja softvera. Kako bi izbjegli ove zamke, pojedinci trebaju koristiti jake i jedinstvene lozinke za svaki svoj račun ili koristiti pouzdani menadžer lozinki. Uvijek treba provjeriti izvor linkova i fajlova prije nego što se klikne na njih. Redovito ažuriranje softvera, posebno antivirusnih programa i operativnih sistema ključno je za zakrpljivanje poznatih ranjivosti. S rastućim trendom rada od kuće i alatima za online suradnju, koji su neki od ključnih postupaka zaštite na internetu kako za zaposlenike tako i za poslodavce kako bi se osigurala sigurnost osjetljivih poslovnih podataka? – Rast rada od kuće i alata za online suradnju zahtijeva snažan fokus na sigurnosti na internetu. Poslodavci trebaju uspostaviti snažnu sigurnosnu infrastrukturu, uključujući primjenu snažnih metoda autentikacije kao što su višefaktorska autentikacija (MFA), osiguravanje virtualnih privatnih mreža (VPN) za udaljeni pristup i redovite treninge za sigurnost na internetu za zaposlenike. Osobe koje rade na daljinu trebaju koristiti sigurne, lozinkom zaštićene Wi-Fi veze. Trebali bi izbjegavati korištenje javnih mreža za zadatke vezane za posao i šifrirati osjetljive podatke tijekom prijenosa. Dodatno, osobe koje rade na daljinu trebaju biti oprezne pri dijeljenju osjetljivih informacija putem e-pošte ili bilo kojim drugim putem kako bi spriječili neovlašten pristup podacima vezanim za posao. Možete li objasniti ulogu sigurnosti na internetu u zaštiti osobne privatnosti na internetu? Koje korake pojedinci mogu poduzeti kako bi sačuvali svoju privatnost dok koriste internet i društvene mreže? – Sigurnost na internetu ima ključnu ulogu u očuvanju osobne privatnosti u digitalnom svijetu. To uključuje zaštitu osobnih podataka, ne samo od cyber napada, već i od neovlaštenog pristupa i zloupotrebe podataka. Pojedinci mogu zaštititi svoju privatnost tako da prilagode postavke privatnosti na društvenim mrežama kako bi ograničili izlaganje osobnih informacija. To uključuje ograničavanje ko može vidjeti njihove postove, fotografije i osobne detalje. Također, korištenje Virtualnih Privatnih Mreža (VPN) može povećati online privatnost tako što šifrira internetski promet. Poželjno je biti oprezan pri dijeljenju osjetljivih podataka poput adrese ili broja telefona na društvenim mrežama, jer te informacije mogu biti iskorištene od strane cyber kriminalaca. Objavljivanje osobnih informacija kao što su putne isprave i karte za putovanje na internetu također nosi znatan rizik, jer to može dovesti do krađe identiteta i neovlaštenog pristupa. Mnogi ljudi koriste javne Wi-Fi mreže u kafićima, na aerodromima i u hotelima. Koje su opasnosti povezane s javnim Wi-Fi mrežama i kako pojedinci mogu ostati sigurni prilikom korištenja tih mreža? – Javne Wi-Fi mreže, koje su često dostupne u kafićima, na aerodromima i u hotelima, su praktične, ali mogu biti rizične. Često su manje sigurne i privlače pažnju cyber kriminalaca. Prilikom korištenja javnih Wi-Fi mreža, pojedinci trebaju izbjegavati pristup osjetljivim informacijama poput online bankarstva ili unosu osobnih podataka za važne račune. Preporučljivo je koristiti Virtualne Privatne Mreže (VPN) kako bi se šifrirala internet veza i zaštitili podaci od mogućeg prisluškivanja. Uključivanje firewalla na uređaju može dodatno povećati sigurnost. Osim toga, pojedinci trebaju biti oprezni u vezi web stranica koje posjećuju dok koriste javne mreže kako bi izbjegli potencijalno zlonamjerne web stranice koje bi mogle ugroziti njihovu sigurnost. Često se sigurnosni incidenti na internetu oslanjaju na taktike takozvanog društvenog inženjeringa. Kako ljudi mogu prepoznati i zaštititi se od toga? – Društveni inženjering ili „social engineering” je niz tehnika pomoću kojih pojedinac, iskorištavanjem ljudskih pogrešaka i slabosti, utiče na drugog pojedinca kako bi ga naveo da učini nešto što nije u njegovom interesu. Napadi društvenog inženjeringa u današnje vrijeme su veoma česti. Ljudi bi trebali biti oprezni s nepoželjnim porukama ili zahtjevima, posebno ako se čine previše dobri da bi bili istiniti ili su izrazito hitni. Potrebno je provjeriti identitet osobe koja traži osobne informacije ili pristup povjerljivim podacima. Ne bi smjeli dijeliti osjetljive podatke putem e-pošte ili telefonom bez provjere legitimnosti zahtjeva. Uvijek treba postavljati pitanja kod neočekivanih ili neuobičajenih zahtjeva za informacijama ili akcijama, jer kriminalci često koriste emocionalne okidače za manipulaciju ljudima.Pravilna obuka i svijest su ključne za prepoznavanje i obranu od ovih vrsta napada. S obzirom na to da smo razgovarali o važnosti sigurnosti na internetu, želim podsjetiti da je oktobar nacionalni mjesec svijesti o sigurnosti na internetu (Cybersecurity Awareness Month). Ovo je vrijeme kada se širom svijeta poduzimaju dodatni napori kako bi se edukovali ljudi o sigurnosti na internetu i potaknula bolja zaštita naših digitalnih identiteta. Svjesnost o sigurnosti na internetu nikada nije bila važnija, posebno kako tehnologija nastavlja napredovati. Ovo je prilika da svi zajedno preispitamo svoje online navike, edukujemo sebe i druge o rizicima te preduzmemo korake za bolju sigurnost na internetu. Za one koji su zainteresirani za dublje razumijevanje sigurnosti na internetu, Cybersecurity Awareness Month pruža mnogo resursa i događanja koji se mogu istražiti. Svi zajedno možemo doprinijeti sigurnijem digitalnom okruženju za nas i buduće generacije. I, naravno, ostanimo odgovorni, podstičimo edukaciju i surađujmo kako bismo ojačali svoju sigurnost na internetu.