Danas stupaju na snagu nove carine EU za uvoz električnih automobila iz Kine
Marx.ba Uprkos protivljenju Njemačke, Brisel je odlučio da porezu od 10 posto koji je već na snazi, doda i do 35 posto na vozila na baterije kineske proizvodnje, navodi se u tekstu uredbe koju je Komisija objavila na internetu. Ova odluka stupa na snagu danas. Navedeni cilj je da se ponovo uspostave pošteni uslovi konkurencije sa proizvođačima optuženim da imaju koristi od velikih javnih subvencija kineske države. To obuhvata odbranu evropske automobilske industrije i njenih oko 14 miliona radnih mjesta od kineskih praksi koje se smatraju nepravednim. Peking je osudio “nepravedne i nerazumne protekcionističke prakse” pošto su države EU početkom oktobra odobrile dodatnu carinu koju je predložila Evropska komisija. Evropski komesar za trgovinu Valdis Dombrovskis je do posljednjeg trenutka pregovarao s kineskim ministrom trgovine Vangom Ventaom da bi pokušao da se nađe rješenje, ali dogovora nije bilo. Uprkos svemu, obje strane su se složile da nastave razgovore i doplate bi mogle biti uklonjene ako se postigne dogovor o drugim sredstvima za nadoknadu štete koju je identifikovala evropska istraga. Kina prijeti da će pogoditi evropske interese. Već je reagovala pokretanjem antidampinških istraga uvoza na meso, mliječne proizvode i alkoholna pića na bazi vina iz Evrope, uključujući konjak. Dovoljno da se pojedine članice EU pokolebaju. Njemačka i još četiri zemlje (Mađarska, Slovačka, Slovenija, Malta) glasale su protiv plana Komisije, ali nisu uspjele imati većinu potrebnu da ga odbiju. Komisija “ne smije da izazove trgovinski rat”, upozoreno je iz Njemačke. Najveći automobilski proizvođači Njemačke, čvrsto uspostavljeni na najvećem svjetskom tržištu, u Kini, plaše se da će oni platiti cijenu odluke EU. Uvođenje evropskih carina na kineske električne automobile dolazi u jeku krize u Volkswagenu koji planira desetine hiljada otpuštanja i zatvaranje tri fabrike u Njemačkoj. Taj vodeći evropski proizvođač je početkom oktobra osudio “loš pristup” EU. Njegov sunarodnik BMW je čak govorio o “fatalnom signalu” za evropsku automobilsku industriju. Carine su, međutim, dobile podršku 10 država članica uključujući Francusku, Italiju i Poljsku. Dvanaest je bilo uzdržano, uključujući Španiju i Švedsku. Ali, i u Francuskoj pristup EU zabrinjava ekonomske krugove. Profesionalno udruženje Konjak (BNIC) požalilo se da su ga vlasti “napustile”, smatrajući da je njegov sektor “žrtvovan” u komercijalnom sukobu koji ga se ipak ne tiče. Ovaj kinesko-evropski okršaj dio je šireg konteksta trgovinskih tenzija između Zapada, na čelu s Vašingtonom, i Kine, optužene za antikonkurentske prakse u nekoliko drugih sektora, kao što su vjetroturbine ili solarni paneli. Evropske mjere čiji je cilj da budu zasnovane na činjenicama i poštujući pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO), ipak se razlikuju od kaznenog i više političkog pristupa Amerikanaca. U Sjedinjenim Državama predsjednik Joe Biden najavio je 14. maja povećanje carina na kineska električna vozila na 100 posto, a bila je 25 posto. U Evropi, iznos carine će varirati između proizvođača u zavisnosti od procijenjenog nivoa dobijenih kineskih subvencija. Detaljnije, dodatni porezi će iznositi 7,8 posto za Tesla automobile proizvedene u Šangaju, 17 posto za BID, 18,8 posto za Geeli i 35,3% za SAIC, navodi se u konačnom dokumentu EU poslatom državama članicama 27. septembra. Ostalim grupama proizvođača vozila koje su sarađivale u evropskoj istrazi biće naplaćeno 20,7 posto dodatne carine, a 35,3 odsto grupama koje nisu sarađivale. VEZANO Ova evropska zemlja je ispred konkurencije: Sve pripisuju četverodnevnoj radnoj sedmici
Danas je svjetski dan štednje: Kako je sve počelo
Marx.ba Svjetski dan štednje (engl. World Savings Day) obilježava se svake godine 31. oktobra u spomen na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu u historijskom sjedištu banke Cassa di Risparmio delle Province Lombarde. U Milanu su se tada sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova. Htjeli su pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Većina donesenih rezolucija odnosila se na bolju saradnju među bankama, koju se namjeravalo ostvariti kroz osnivanje Međunarodnog instituta štednih banaka. Uzme li se u obzir nestabilnost perioda u kojem su se navedeni događaji događali, trebalo je vratiti povjerenje štediša u sisteme i dodatno educirati ljude kako bi shvatili važnost štednje. Učestvovalo je 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 miliona štediša. Učesnici kongresa usaglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva. Time je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju. Profesor Filippo Ravizza, koji je kasnije bio i direktor Instituta za međunarodne štedionice (eng. International Savings Banks Institute), posljednji dan spomenutog kongresa je proglasio Svjetskim danom štednje. Taj dan posvećen je promicanju i jačanju svijesti javnosti o važnosti štednje za savremenu ekonomiju i osobne potrebe svakog pojedinca. Tradicija se zadržala do danas širom svijeta. Tim povodom kreditne institucije najčešće daruju štedne kasice, nagrađuju najvjernije štediše, doniraju određena sredstva u dobrotvorne svrhe, ili otvaraju svoja vrata najmlađima koji imaju priliku posjetiti banke i saznati nešto o njihovom poslovanju. Štednje je jedan od temelja rasta i razvoja svake zemlje preko kojeg se dolazilo do višeg životnog standarda i stabilnosti nacionalnih ekonomija. U tom pogledu se do danas nije ništa promijenilo. VEZANO Milatović na Poslovnom forumu: Zajedničkim naporima možemo unaprijediti saradnju
Na putu prema nultoj stopi: JYSK dobio globalno priznanje za postavljene ciljeve održivosti
Marx.ba JYSK je primio odobrenje za svoje ciljeve smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte od međunarodne inicijative “Science Based Targets (SBT)”, koja okuplja više od četiri hiljade kompanija koje su se obavezale da će smanjiti emisije plinova sa efektom staklene bašte u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i najnovijim naučnim saznanjima o klimi. S odobrenim SBT ciljevima usmjerenim na smanjenje emisija u proizvodnji proizvoda, JYSK ima jasan plan za smanjenje svog utjecaja na klimu. – Ponosni smo što smo dobili pečat na odobrenje inicijative Science Based Targets za naše klimatske ciljeve. Održivost je temeljni dio naše posvećenosti kupcima, zaposlenicima i planeti – to je velik zadatak, ali neophodan. Fokusirani smo na smanjenje našeg utjecaja na klimu i želimo pomoći našim dobavljačima da učine isto. Pri tome održivost treba biti pristupačna i povoljna opcija za naše kupce, kaže predsjednik i izvršni direktor JYSKa, Rami Jensen. 93% JYSKovih ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte dolazi od proizvoda, robe i usluga kupljenih od dobavljača. Kao dio odobrenih ciljeva SBT-ija, JYSK će zahtijevati od dobavljača da sami izračunaju svoje emisije i da njihove ciljeve odobri SBT prije kraja 2028. finansijske godine. Kako bi postigao ovaj ambiciozni cilj, JYSK će dodatno uložiti napor u uspostavljanje još bliže saradnje sa svojim dobavljačima u vezi s temama kao što su prava radnika u lancu opskrbe, kroz međunarodnu organizaciju Amfori. – Budući da gotovo sve naše emisije sa efektima staklene bašte dolaze iz proizvodnje proizvoda koji se nalaze na policama naših prodavnica, nužno je utjecati na dobavljače kako bismo ostvarili cilj. Stoga činimo sve kako bismo ih podržali u izradi njihovih planova smanjenja emisija i kako bi u konačnici zajedno ispunili obavezu smanjenja klimatskog otiska,ističe Rami Jensen. Iako JYSKove emisije sa efektom staklene bašte unutar vlastitih operacija pokrivaju manje od 2% ukupnih emisija kompanije, JYSK će također raditi na smanjenju i tog dijela svog utjecaja. S finansijskom godinom 2022. kao početnom godinom, JYSK ima za cilj ostvariti apsolutno smanjenje CO2e od 50,4% do kraja 2032. finansijske godine. – U nadolazećim godinama tražit ćemo rješenja za smanjenje emisija koje uključuju napajanje, grijanje i hlađenje naših prodavnica, distributivnih centara i kancelarija te smanjenje emisija iz vozila u vlasništvu kompanije. Znamo da je to mali postotak našeg ukupnog otiska, ali još uvijek je važan posao koji svakako treba obaviti, zaključuje Rami Jensen. Na lokalnom nivou JYSK je aktivan učesnik po pitanju ekologije s naglaskom na aktivnosti koje su imale pozitivan utjecaj na okoliš i društvo, te nastavlja provoditi inicijative kao što su donacije raznim obrazovnim i sportskim institucijama i udruženjima. VEZANO VTK: Predstavljena studija “Transformacija Zapadnog Balkana kroz nearshoring i dekarbonizaciju”
VTK: Predstavljena studija “Transformacija Zapadnog Balkana kroz nearshoring i dekarbonizaciju”
Marx.ba Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo pokazuju znakove nearshoringa. Direktne strane investicije u tim ekonomijama premašile su očekivane nivoe nakon pandemije, što ukazuje na preseljenje proizvodnih kapaciteta u ovaj region, rezultati su iz studije „Transformacija Zapadnog Balkana kroz nearshoring i dekarbonizaciju“ koja je danas predstavljena u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Albanija i Srbija zabillježile su priliv direktnih stranih ulaganja niži od očekivanog, što ukazuje da su ove ekonomije imale manje koristi od nearshoringa. Crna Gora pokazuje mješovite rezultate, sa početno većim investicijama, ali ispod očekivanja u 2023. godini. Nearshoring, odnosno premještanje poslovnih operacija bliže matičnom tržištu, kako je istaknuto, omogućava kompanijama da smanje troškove, ubrzaju vrijeme isporuke i unaprijede kontrolu kvaliteta. Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić je rekao da se radi o drugoj po redu studiji koja je urađena sa Bečkim institutom, a učestvovalo je svih šest komora zapadnog Balkana kroz Komorski investicioni forum. – Nearshoring studija je potrebna poslovnoj zajednici i donosiocima odluka u BiH, kao i kompanijama u EU koje zaista žele da znaju kako je ovdje stanje, šta ih može ovdje očekivati, koji su to prednosti i nedostaci regiona i zapravo gdje oni vide region kada se radi o lanacima snadbijevanja i svemu ostalom, rekao je je Egrlić. Studija, kako je dodao, sadrži preporuke kompanijama da investiraju u zelene tehnologije kako bi smanjili emisije štetnih gasova i postali privlačni stranim investitorima, zatim da pribave neophodne certifikate za ispunjavanje međunarodnih standarda i integraciju u globalne lance snabdijevanja, te da traže finansijsku i tehničku podršku za dekarbonizaciju i poboljšanje konkurentnosti. Za donosioce odluka preporuka je da se obezbjede finansijski posticaji i tehnička podrška kako bi pomogli lokalnim kompanijama da dekarboniziraju i ispune međunarodne standarde. Također, da se poboljša upravljanje, institucije i infrastruktura kako bi privukli više investicija, kao i da se investira u obnovljive izvore energije. – Sve su to standardi koji se očekuju i od Bosne i Hercegovine. Studija je urađena jer zapadnoevropske zemlje i EU žele da pomjere lance snabdijevanja bliže i da, po mogućnosti, značajan dio toga bude i sa Balkana, naveo je Eglić, napominjući da je potrebno podići kvalitet, konkurentnost i vidljivost, te raditi na ispunjavanju standarda. Studija otkriva snažan potencijal za privlačenje novih investicija ako kompanije na zapadnom Balkanu dekarbonizuju proizvodnju. Lokalne kompanije na zapadnom Balkanu spremne su da ulažu u nove tehnologije za dekarbonizaciju, dok strani investitori imaju za cilj da optimizuju lance snabdijevanja nabavkom od dobavljača sa nižim emisijama ugljenika. Stjepan Kumrić iz kompanije Lukavac Cement d.o.o. je rekao da je njima dekarbonizacija prvenstveni cilj i jedna od glavnih stvari kojom se bave u zadnjih desetak godina. Rezultati studije, među ostalim, pokazuju da bi 68 posto stranih investitora na zapadnom Balkanu povećalo investicije ako bi region značajno poboljšao dekarbonizaciju, a 47 posto anketiranih kompanija na zapadnom Balkanu kaže da im je potrebna finansijska podrška kako bi smanjili svoj ugljični otisak. VEZANO Počelo drugo izdanje Međunarodne konferencije logistike u BiH
Mostar imao skoro duplo više putnika u septembru nego prošle godine
Marx.ba Aerodrom Mostar je u septembru ove godine ostvario 6.064 putnika (3.737 septembar 2023.), i to 3.083 dolaznih i 2.981 odlaznih putnika. Mostar je imao 13 domaćih putnika i 6.051 strana. Ovo je 97,5% putnika iz istog mjeseca 2019. (6.218). Od početka godine Mostar je ostvario 37.263 putnika. U to vrijeme Mostar je imao 76 domaća putnika i 36.187 stranih. To je daleko više nego cijele prošle godine kada je Mostar ostvario 20.525 putnika, piše Zamaaero. Od početka godine najviše operacija Mostar je imao na Dash 8-400 (684) koje lete Croatia Airlines i SkyAlps, pa na Embraeru E190 (154) kojeg leti Air Serbia, a na trećem mjestu je Airbus A320 (42 operacije). Inače, Aerodrom Mostar želi otvoriti svojesvrsni centar za održavanje aviona. Kako je objavljeno, direktor Marko Đuzel je potvrdio da ozbiljno radi na tome da Mostar dobije maintenance na aerodromu. Mostar ima ogromnih potencijala za to, može osigurati hangare na vojnom dijelu koji ispred imaju, a u dogovoru sa vojskom koja ih ne koristi. Aerodrom ima i napuštenu podzemnu avio bazu Buna (građena 1969-1971). Baza ima 300 metara tunela, dva ulaza i mogla je primati 20 aviona, a imala je i velik broj prostorija za život i rad posada. Baza je u jako dobrom stanju i tu bi se uz minimalna ulaganja mogao smjestiti maintenance. Sjeverni ulaz ima i manje mjesto za stajanje ispred. Problem bi mogao biti što je izvan ograde aerodroma i preko magistralne ceste, što bi iziskivalo ozbiljne investicije da se isti stave u funkciju. Stoga bi otvaranje jednog ili nekoliko napuštenih hangara bilo daleko jeftinije i jednostavnije rješenje, piše Zamaaero i najavljuje da rukovostvo Aerodroma Mostar želi dovesti neku veću pilotsku školu u Mostar. Kako kažu, ova dva projekta ne bi samo donijeli novac, nego bi osjetno i povećali broj operacija aviona, a i povećali broj putnika na postojećim linijama pošto bi korisnici mantenancea i škola putovali do Mostara i iz njega. VEZANO Wizz Air uspostavio redovnu avioliniju za Rim
Franck osnovao podružnice u još dva bh. grada
Marx.ba Društvo Franck d.o.o. Sarajevo osnovalo je dvije nove podružnice – u Tuzli i Banjoj Luci. Kako piše Indikator, ova kompanija je do sada imala podružnice u Grudama, gdje je i sjedište proizvodnje, te u sarajevskim općinama Novi Grad i Novo Sarajevo. Društvo je u 100-postotnom vlaništvu Francka d.d. Zagreb, ima ugovoreni kapital od 5.829.383,00 KM, a njegov direktor je Edin Škaljić. Franck Sarajevo je u 2023. godini imao vrijednost poslovanja od 39,8 miliona KM, i finansijski rezultat od 429,9 hiljada KM. Zapošljavao je 94 radnika. VEZANO Hoće li se ukinuti taksa za upis firme u sudski registar
Ova evropska zemlja je ispred konkurencije: Sve pripisuju četverodnevnoj radnoj sedmici
Marx.ba Prema istražuvanju objavljenom prošle sedmice, islandska ekonomija po tempu rasta nadmašuje većinu evropskih zemalja nakon uvođenja kraće radne sedmice bez smanjenja plaća u cijeloj zemlji. Između 2020. i 2022. godine, 51 posto radnika u zemlji prihvatilo je ponudu skraćenog radne sedmice, izvijestila su dva instituta, napominjući kako je taj postotak vjerovatno još viši danas. Prošle godine, Island je zabilježio brži ekonomski rast od većine evropskih zemalja, a stopa nezaposlenosti jedna je od najnižih u Euvropi, navode Autonomy Institute iz Ujedinjenog Kraljevstva i Islandska udruga za održivost i demokraciju (Alda). – Ovo istraživanje pokazuje stvarnu priču o uspjehu. Kraća radna sedmica postala je široko prihvaćena na Islandu, a ekonomija je snažnija po brojnim pokazateljima, izjavio je Gudmundur D. Haraldsson, istraživač u Aldiju. U dva velika pokusa provedena između 2015. i 2019. godine, zaposlenici u javnom sektoru na Islandu radili su 35-36 sati sedmično bez smanjenja plaće. Mnogi su ranije radili 40 sati sedmično. U istraživanjima je učestvovalo 2.500 osoba, više od jedan posto islandske radne populacije u to vrijeme, a cilj je bio održati ili povećati produktivnost uz poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Istraživači su otkrili da je produktivnost u većini radnih mjesta ostala ista ili se poboljšala, dok se dobrobit radnika “dramatično” povećala u raznim mjerilima, od percipiranog stresa i iscrpljenosti do zdravlja i ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Nakon ovih pokusa, islandski sindikati pregovarali su o skraćenju radnog vremena za desetke hiljada svojih članova širom zemlje, piše Tportal. Prema najnovijim podacima Međunarodnog monetarnog fonda, u 2023. godini islandska ekonomija narasla je za pet posto, što je jedna od najviših stopa među bogatijim evropskim ekonomijama. To je znatno više od prosječne stope rasta zemlje od samo dva posto u u desetljeću između 2006. i 2015. godine. Međutim, MMF predviđa znatno sporiji rast na Islandu ove i iduće godine. VEZANO Pokrenuta peticija za jedinstvenu europsku regulativu startupa
Wizz Air uspostavio redovnu avioliniju za Rim
Marx.ba (Foto: Aerodrom Sarajevo) Aviokompanija Wizz Air danas je uspostavila redovnu avioliniju između Rima i Sarajeva. Avion A321 sa 139 putnika iz Rima, sletio je danas u 12:04 po lokalnom vremenu na Međunarodni aerodrom Sarajevo. Ljubazno osoblje aerodroma poželjelo je toplu dobrodošlicu putnicima iz Rima uz simbolične poklone koji su im uručeni prilikom izlaska iz aviona. – Sa velikim zadovoljstvom dočekali smo prvi let aviokompanije Wizz Air iz Rima. Ova aviolinija otvara vrata mnogim prilikama, omogućavajući našim građanima da tokom cijele godine posjete čarobnu italijansku prijestolnicu. Istovremeno, turisti iz Rima će imati priliku da istraže ljepote Sarajeva i naše bogate kulturne baštine. Uspostava još jedne aviolinije sa liste strateških destinacija potvrđuje uspješnu saradnju između Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i Turističke zajednice Kantona Sarajeva. Ova saradnja kontinuirano postiže rezultate u cilju rasta turizma u BiH i doprinosi jačanju ekonomije naše regije, poručili su sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo. – Uzbuđeni smo što ulazimo u našu najveću zimsku sezonu do sada, nudeći desetine novih ruta za naše putnike, uključujući potpuno novu jedinstvenu rutu do Rima iz Sarajeva. Opremljeni našom sve većom flotom najmodernijih aviona, nastavljamo da ulažemo u poboljšanje naše operativne efikasnosti i korisničkog iskustva, dok održavamo najviše standarde održivosti u industriji, rekla je Olivia Harangozó, menadžerica korporativnih komunikacija Wizz Air-a. Letovi će se odvijati tri puta sedmično i to utorkom, četvrtkom i subotom. VEZANO Aerodrom Mostar želi imati centar za održavanje aviona
Predstavljena Strategija razvoja turizma do 2030. i koraci za unaprjeđenje turizma
Marx.ba U organizaciji Vlade i Ministarstva privrede Kantona Sarajevo danas je održana press konferencija posvećena stanju u oblasti turizma u Kantonu Sarajevo. Bilo je riječi i o projektima u oblasti turizma, a predstavljena je i novousvojena Strategija razvoja turizma KS do 2030. godine. Konferenciju je otvorio premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, koji je naglasio ključnu ulogu turizma u ekonomiji Kantona i potrebu za strateškim pristupom u njegovom daljem razvoju. Govorio je i o inspekcijskim nadzorima koje je u ovoj godini provela Kantonalna uprava za inspekcijske poslove nad poslovnim subjektima koji djeluju u ovoj oblasti. – U 2024. godini izvršeno je 865 inspekcijskih nadzora nad primjenom odredbi Zakona o turizmu KS i Zakona o ugostiteljsko djelatnosti, tako da se može reći da je turizam u Kantonu Sarajevo pod nadzorom inspekcije. Sve nadzore radio je Kantonalni inspektorat tržišno-turističke inspekcije i to nad subjektima koji se bave turističkom djelatnošću, uključujući turističke agencije, vodiče i smještajne objekte. Cilj nadzora bio je unapređenje kvaliteta turističkih usluga i smanjenje sive ekonomije u ovoj značajnoj privrednoj grani Kantona Sarajevo. Izdano je 232 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 79.560 KM zbog utvrđenih nepravilnosti, a dodatne mjere su poduzete kako bi se obavezale organizacije da posluju u skladu sa zakonom. Poseban fokus inspektora bio je na Baščaršiji i općinama Stari Grad i Trnovo, koje su zbog svoje atraktivnosti u fokusu interesovanja turista iz cijelog svijeta, precizirao je premijer Uk. Istakao je i važnost ovih aktivnosti, jer je intenzivan rad Inspektorata u proteklom periodu ključan za unapređenje kvaliteta turističke ponude i stvaranje uslova za razvoj održivog turizma u Kantonu Sarajevo. – Red i zakonitost u turizmu ne samo da doprinose sigurnosti i zadovoljstvu posjetilaca nego direktno pomažu našoj ekonomiji. Nastavit ćemo s ovim mjerama kako bismo turistima i građanima osigurali najbolje moguće iskustvo. Inspekcijske kontrole i u narednom periodu bit će usmjerene na smanjenje sive ekonomije i poboljšanje ukupnog upravljanja turističkim resursima Kantona Sarajevo, naglasio je premijer Uk. Ministar privrede KS Zlatko Mijatović detaljno je predstavio ključne ciljeve i mjere Strategije koja obuhvata razvoj cjelogodišnje turističke ponude, unapređenje turističke infrastrukture i uvođenje inovativnih tehnologija u turistički sektor. – Strategija je rezultat dvogodišnjeg rada u saradnji s međunarodnim partnerima i lokalnim stručnjacima, te ima za cilj pozicionirati Sarajevo kao prepoznatljivu destinaciju na globalnom nivou, naglašavajući održivi rast i očuvanje prirodnog i kulturnog nasljeđa Kantona Sarajevo, rekao je ministar, te predstavio i izmjene i dopune Zakona o turizmu, kojima se unapređuju pravni i administrativni okviri rada Turističke zajednice KS, uključujući smanjenje broja organa i pojednostavljenje procedura za izdavanje licenci turističkim agencijama, kao i redefinisanje nadležnosti i rada organa Turističke zajednice radi efikasnijeg funkcionisanja. Na press konferenciji je predstavljen i plan za povećanje iznosa boravišne takse za 2025. godinu, pri čemu se uvodi diverzifikacija takse, odnosno prepoznaje se “festivalska taksa” kao jedna nova kategorija. – Od usvajanja Zakona o turizmu i osnivanja Turistička zajednice Kantona Sarajevo pa do 2023. godine, boravišna taksa se naplaćuje u iznosu od 2 KM po ostvarenom noćenju, u skladu sa zakonskim odredbama. Povećanja boravišne takse nije bilo, dok je turistički promet u istom periodu povećan za više od 50%, a ulaganja u turizam kroz kapitalne projekte, podršku projektima od značaja za razvoj i promociju turizma porasla su s nekoliko stotina hiljada KM na milionske iznose. Prateći ekonomske pokazatelje, situaciju na globalnom turističkom tržištu i trendove iz regije, procjena je da Kanton Sarajevo u 2025. godini treba povećati iznos boravišne takse, s dosadašnjih 2 KM po noćenju na 3 KM po noćenju. Namjera nam je utvrditi i ‘festivalsku boravišnu taksu’ u iznosu od 4 KM koja bi se naplaćivala u periodu kada imamo najsadržajniju ponudu. Važno je napomenuti da se boravišna taksa može tretirati kao cjenovno neelastična kategorija, odnosno da povećanje cijene ne utiče na smanjenje potražnje niti je procjena da će povećanje iznosa takse uticati na smanjenje broja turističkih dolazaka i noćenja, najavio je ministar Mijatović. Predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić predstavio je turističke rezultate zabilježene u 2024. godini, ističući značajan porast broja posjeta i ekonomskog doprinosa turističkog sektora lokalnoj zajednici. – Zahvaljujući programima podrške Ministarstva privrede KS, kao i novim avio-linijama, povećana je dostupnost Sarajeva kao turističke destinacije. Shodno našim statističkim pokazateljima koje pratimo na osnovu aplikacije prijava.ba tokom proteklih mjeseci 2024. godine zabilježili smo povećanje turističkih dolazaka i noćenja. Tako je u proteklih devet mjeseci Kanton Sarajevo posjetilo blizu 630.000 turista, što je za oko 25% više nego u odnosu na isti period prošle godine. U istom periodu bilježimo blizu 1.370.000 noćenja, što je povećanje za oko 20% u odnosu na isti period prošle godine. Prateći strukturu, 90% su strani, a 10% su domaći turisti. Najviše dolazaka bilježimo iz: Turske, Saudijske Arabije, Hrvatske, Kine, Srbije, Njemačke, SAD, Slovenije, UAE i Kuvajta. Prosječna dužina boravka turista u KS je 2,2 dana. Strani turisti su u prosjeku ostajali 2,2 dana, a domaći 1,8 dana. Broj smještajnih objekata u Kantonu Sarajevo iznosi 909. Ukupan broj soba iznosi 7.693, dok je ukupan broj kreveta 17.801. Sa aspekta ukupnog broja raspoloživih soba i kreveta, hoteli imaju najveći udio. U hotelima boravi više od 95% turista, te se ostvaruje više od 80% noćenja. Najviše dolazaka turista prema općinama iz KS bilježimo u Općini Ilidža, a potom u općinama Stari Grad, Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo, Hadžići, Trnovo, Vogošća i Ilijaš, detaljno je informisao prisutne predstavnike medija predsjednik Fazlagić. Odgovarajući na novinarsko pitanje predsjednik Fazlagić je izrazio opravdana očekivanja da će postojeći smještajni kapaciteti i tokom planiranog organizovanog dočeka Nove godine u Sarajevu biti popunjeni, dok je ministar Mijatović u svom odgovoru na novinarsko pitanje vezano za uticaj uvođenja novih avio-linija kazao kako su one značajno uticale na povećanje broja turističkih posjeta Kantonu Sarajevo. – Prema analizama, Ryanair letovi se ističu, jer je 90% njih popunjeno, istakao je ministar Mijatović, te najavio da će se vrlo brzo izići s rezultatima posljednjeg javnog poziva za subvencioniranje aviosaobraćaja, što će rezultirati uspostavom letova do novih destinacija s liste strateških ruta. VEZANO Aerodrom Mostar želi imati centar za održavanje aviona
EBRD i EU podržavaju zelenu i održivu tranziciju u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska unija (EU) nastavljaju da jačaju mala i srednja preduzeća (MSP) kroz pokretanje novog regionalnog programa – SME Go Green. U svojoj početnoj fazi, program obezbjeđuje 120 miliona eura za ciljano finansiranje malih i srednjih preduzeća u regionu Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Očekuje se da će njegova ukupna vrijednost u narednim godinama dostići 400 miliona eura. Zvanična prezentacija programa u Bosni i Hercegovini održana je danas u Europe House u Sarajevu. SME Go Green posvećen je poticanju održivog razvoja među malim i srednjim preduzećima kroz strateško osiguranje ciljanog finansiranja, poticaja za investicije i tehničke pomoći. Primarni cilj je poboljšati pristup finansijama za MSP, čime se olakšava povećanje investicija u zelenu ekonomiju. – Program SME Go Green ima za cilj olakšati usvajanje održivih praksi od strane lokalnih malih i srednjih preduzeća, opremajući ih potrebnim alatima da se istaknu u svojim nišama. Naš cilj je pomoći malim i srednjim preduzećima da usklade svoje proizvode i usluge s najvišim EU klimatskim i okolišnim standardima, čime se povećava njihova konkurentnost na globalnom nivou, rekla je Aleksandra Vukosavljević, direktorica EBRD za finansijske institucije za Zapadni Balkan i Istočnu Evropu. Kao glavni donator, EU će podržati zelene investicije u okviru programa sa 25 miliona eura bespovratnih sredstava kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) kako bi se povećala ulaganja u zelenu ekonomiju, a očekuje se više sredstava u narednim fazama programa. – Program SME Go Green ima za cilj da pomogne malim i srednjim preduzećima na Zapadnom Balkanu da iskoriste zelenu i digitalnu transformaciju za poboljšanu ekonomsku integraciju sa EU. Zajedno s reformama u poslovnom okruženju, kreditne linije koje podržavaju EU i EBRD trebale bi otključati potencijal za održivo finansiranje malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini, rekla je Antonella di Sandri, šefica Operativnog odjela za ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu Delegacije EU za Bosnu i Hercegovinu. Program stavlja značajan naglasak na lance vrijednosti agrobiznisa, promovišući održivost okoliša i otpornost na klimu unutar poljoprivrednog sektora. Nadalje, ključni aspekt programa uključuje promoviranje rodne ravnopravnosti, osiguravanje ravnopravnog pristupa klimatskim i finansijskim resursima za MSP koje vode žene. Cilj je da se 100% prihoda od programa koristi za finansiranje zelenih tehnologija, pri čemu jedna trećina podržava investicije koje poboljšavaju ekološki razvoj poljoprivrede i lanaca vrijednosti agrobiznisa, dok je jedna četvrtina namijenjena malim i srednjim preduzećima koja vode žene. Ulaganjem u prakse održivosti i pridržavanjem međunarodnih standarda kvalitete, program ima za cilj povećanje konkurentnosti MSP i trgovinskog potencijala. Osim toga, program nastoji ojačati finansijski sektor promoviranjem klimatske otpornosti i inkluzivnosti u ekonomijama Zapadnog Balkana.EBRD će implementirati program u saradnji sa lokalnim finansijskim institucijama. Cjelokupna programska strategija usklađena je s Pariškim sporazumom i teži pozitivnom utjecaju na tržište uz poticanje održivog i inkluzivnog rasta. EBRD je do danas uložio više od 3,2 milijarde eura kroz 239 projekata u Bosni i Hercegovini. VEZANO Program EBRD-a i EU “Go Digital in BiH” potiče digitalnu transformaciju bh. malih i srednjih preduzeća