Google večeras predstavlja nove Pixel telefone: Marx.ba donosi gdje gledati uživo
Marx.ba Kompanija Google za večeras je zakazala svoj “Made by Google” event na kojem će dva mjeseca ranije no inače predstaviti više uređaja nego inače, a šekulira se da je to zbog skorog predstvaljanja modela iPhone16. Osigurali su i prijenos uživo. Google će ako se dosadašnje glasine ispostave tačnima, večeras predstaviti čak četiri nova Pixel 9 telefona. Bit će to Pixel 9, kao direktni nasljednik Pixela 8, kao osnovnog modela u seriji sa 6.24-inčnim ekranom, Tensor G4 čipom i dvostrukom kamerom na poleđini, piše Smartphone. Pixel 9 Pro XL bit će pak nasljednik aktuelnog Pixela 8 Pro ali s još većim ekranom, sad dijagonale 6.8 inča i još boljom trostrukom kamerom na poleđini. Navosno će model u sredini, Pixel 9 Pro, dobiti sve što i Pixel 9 Pro XL, ali u kompaktnijem izdanju sa 6.3-inčnim ekranom. Četvrti Pixel 9 danas bi trebao biti Pixel 9 Pro Fold, a nasljednik je prvog Pixel Fold preklopnjaka. Objavljeni renderi najavljuju oštrije bridove i četverostruku kameru na poleđini. Uz Pixel 9 telefone, Google će danas predstaviti i treću generaciju svog Pixel Watch sata. Prema dosad raspoloživim informacijama, taj novi Tensor G4 pogonski čip ne bi trebao donijeti baš značajna unaprjeđenja u odnosu aktuelni Tensor G3. Zato će Tensor G5 dogodine biti značajno drugačiji 3nm čip iz pogona tajvanskog TSMC-a. Livestream današnjeg eventa počinje u 19 sati po našem vremenu, gledajte ga na slijedećem linku:
KfW banka priprema izdavanje tokenizovanih obveznica
Marx.ba KfW, najveća razvojna banka u Njemačkoj, udružila se s Digitalnom berzom Štutgart (BSD) u pripremi za nadolazeću ponudu digitalnih obveznica baziranih na blockchainu, objavile su kompanije u zajedničkom saopćenju za javnost. Naime, KfW planira izdavanje obveznica u narednim sedmicama prema njemačkom Zakonu o elektronskim hartijama od vrijednosti (eWpG). BSD će nadgledati kripto novčanike i osigurati privatne ključeve tokom procesa izdavanja i otkupa. – Kao jedan od najvećih i najaktivnijih emitenata obveznica na svijetu, aktivno pokrećemo inicijative digitalizacije u procesu izdavanja i poravnanja. Korištenje novih tehnologija kao dio testiranja Evropske centralne banke (ECB) omogućava nam da tehnički obradimo transakciju “isporuka naspram plaćanja” i na taj način podržava naše putovanje digitalnog učenja, rekao je Gaetano Panno, šef upravljanja transakcijama u KfW-u. Projekat KfW-a je najnoviji primjer tradicionalnih finansijskih institucija koje istražuju načine za postavljanje tradicionalnih finansijskih instrumenata kao što su obveznice, krediti i sredstva na blockchain platformi. Proces, također poznat kao tokenizacija stvarnih sredstava (RWA), obećava operativne koristi kao što su brža i transparentnija poravnanja transakcija, niži troškovi i veća efikasnost i transparentnost. Prošlog mjeseca, italijanska državna razvojna banka Cassa Depositi e Prestiti SpA (CDP) i zajmodavac Intesa Sanpaolo završili su izdavanje obveznica zasnovane na blockchainu, kao dio probe ECB-a. Predstojeće izdavanje digitalnih obveznica KfW-a slijedi nakon junske, prve tokenizovane ponude zajmodavca, digitalne obveznice od 100 miliona eura, koristeći Polygon (MATIC) mrežu, piše Investitor.me.
OPEC smanjio projekcije tražnje za naftom za ovu i narednu godinu
Bloomberg Adria OPEC je smanjio projekcije globalne potražnje za naftom za ovu i sljedeću godinu, a kartel i saveznici uskoro treba i da odluče o eventualnom povećanju proizvodnje za naredni kvartal. Organizacija zemalja izvoznica nafte smanjila je projekcije rasta svjetske tražnje u 2024. za 135.000 barela dnevno, navodi se u mjesečnom izvještaju. To je prva veća promjena prognoze koja je i dalje znatno viša od ostatka industrije. OPEC (predvođen Saudijskom Arabijom) i partneri u narednim sedmicama moraju odlučiti da li da nastave sa planovima za oživljavanje proizvodnje, počevši od oktobra. Na ovomjesečnom sastanku, oni su ponovili da bi mogli “odložiti ili ukinuti planove za podizanje” proizvodnje, sve u zavisnosti od “preovlađujućih tržišnih uslova”. Cijene nafte su oscilovale posljednjih sedmica. Strah od eskalacije geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku je bio glavni faktor rasta, a usporavanje ekonomskog rasta u Kini i SAD, najvećim svjetskim potrošačima, cijene su vukli naniže. Fjučersi na Brent koštaju blizu 80 dolara po barelu, što je prenisko za mnoge članice OPEC+ da finansiraju državnu potrošnju. – Ova revizija zasnovana je na podacima” za prvi i drugi kvartal, kao i smanjenim “projekcijama rasta privrede Kine”, rekli su iz organizacije sa sjedištem u Beču. Čak i poslije smanjenja projekcije, OPEC očekuje da će se tražnja ove godine povećati za 2,1 milion na 104,3 miliona barela dnevno. Njihove projekcije su i dalje veće od pretpandemijskih prosjeka i iznad očekivanja mnogih velikih berzi i banaka. Njihove projekcije su dvostruko više od predviđanja Međunarodne agencije za energetiku, i poklapaju se sa optimističnijim scenariom kompanije Saudi Aramco. OPEC+ je ograničavao proizvodnju skoro dvije godine u pokušaju da izbjegne stvaranje viška kojem su najviše doprinosili Brazil, SAD i Gvajana. Organizacija planira da uveća proizvodnju za 543.000 barela dnevno u četvrtom kvartalu, a do kraja 2025. godine će proizvodnja biti uvećana za 2,2 miliona barela dnevno. Na osnovu podataka OPEC-a, povećanje zaliha bi moglo da počne od oktobra bez straha od destabilizacije tržišta. Izvještaj procjenjuje da će u posljednjem tromjesečju godine biti potrebno prosječno 43,8 miliona barela dnevno. Ovo je 1,4 miliona barela dnevno više nego u drugom kvartalu. S druge strane, OPEC je znao doniti odluke koje su u suprotnosti sa predviđanjima, a i projekcije nisu uvijek bile tačne.
Želite privući nove klijente: Razmislite o odgovorima na ovih 10 pitanja
Marx.ba Kažu da je dijagnostika važnija od same terapije, što u ekonomiji i biznisu možemo pretvoriti u rizike koji ugrožavaju poslovanje. Komunikacija s postojećim, kao i privlačenje novih klijenata česta su pitanja svih koji djeluju na tržištu. Postoji li način da svojim potencijalnim i budućim klijentima budemo što privlačniji? Uklanjanje ovih 10 prepreka u komunikaciji može pomoći u privlačenju novih klijenata i kupaca. 1. Znamo li kome se obraćamo? Jesmo li precizno opisali svog idealnog klijenta? Prepoznaju li oni sebe u riječima koje koristimo da im se obratimo? Može li se bolje opisat ko su, kako se osjećaju, kada im je potrebna (naša) pomoć i kako im možemo biti korisni? 2. Slijede li oni našu logiku? Prate li logički slijed i vjeruju li da se može postići ono što im obećavamo? Može li im se pružiti dodatno pojašnjenje, dokaz ili demonstracija? 3. Vjeruju li nam? Jesmo li sa potencijalnim klijentima već uspostavili povjerenje? Jesmo li autoritet u očima klijenata i možemo li to provjeriti? 4. Jesmo li dosljedni u komunikaciji? Koliko su dosljedni naš fokus, aktivnosti i niša? Koji je nivo dosljednosti u objavama na društvenim mrežama i možemo li se češće pojavljivati i biti vidljivi? 5. Jesmo li se odvojili od komunikacije? Jesu li komunikacija, promocija i prodaja delegirani nekome drugome? Koliko smo udaljeni od ljudi koje želimo privući? Postoje li načini da ih bolje razumijemo i s njima se povežemo? 6. Koliko smo originalni? Jesmo li pokušali oponašati nekoga drugog? U kojoj mjeri sebi dopuštamo hrabrost i autentičnost? Možemo li biti još originalniji? 7. Jesmo li ih možda zbunili? Jesu li nam novi klijenti stvarno prioritet? Da ih možda nismo preopteretili različitim identitetima, porukama i ponudama? Možemo li provjeriti razumiju li oni na pravi način naše poruke? 8. Koliko ih slušamo i uvažavamo? Slušamo li potencijalne klijente? Znamo li šta im treba, što žele i čega se boje? Jesu li slobodni pitati nas ono šta ih zanima? 9. Da nismo možda suviše oprezni? Možda smo pretjerano oprezni u komunikaciji? Brinemo li previše zbog mogućih negativnih komentara, pa oklijevamo biti vidljivi i prisutni tamo gdje nas novi klijenti mogu pronaći? 10. Razumiju li nas? Može li biti da imamo prokletstvo znanja? Pomislimo li da se nema ništa više za objasniti? Je li ipak moguće još bolje objasniti potencijalnu korisnost budućim klijentima, piše Moj novac.
Procvat pretplatničkog modela poslovanja na velikom testu
Bloomberg Adria Ekonomija pretplate očito je izmakla kontroli tokom pandemije. Popularnost softvera i streaminga kao usluge ustupila je mjesto mjesečnim planovima plaćanja za sve, od četkica za zube do uložaka za printere. Pretplate na ledeni čaj, ruž za usne i avokado činile su se kao model koji je prešao granicu. Pomama je srećom donekle izblijedjela, budući da su potrošači koji su svjesni troškova odbacili svoje bicikle Peloton Interactive Inc., prešli prstom ulijevo na Tinderu Match Group Inc. i zatvorili poklopac na kutijama s priborom za jelo. Kompanije usmjerene na pretplatu nisu imale rezultate na širem tržištu dionica, kao što pokazuje grafikon u nastavku; neki su čak odustali od modela. Kada je šef Logitech International SA nedavno iznio pojam pretplatničkog miša — softverski omogućene računarske periferije koja bi se neprestano ažurirala — trenutna reakcija na internetu potaknula je izjavu kompanije da “ne planira” predstaviti takav proizvod. Ipak, veći test mogao bi biti pred tržištem koje je još uvijek na putu da dosegne vrijednost od gotovo bilion dolara do 2028., što je povećanje od 68 posto, prema Juniper Researchu. Umor od pretplata još uvijek nas prati, ali kompanije mijenjaju, a poništavaju svoj pristup kako bi izvukle više prihoda od otpornih, ali izbirljivih potrošača. Većina odraslih Amerikanaca ispitanih u martu izjavila je da plaćaju previše za pretplate, dok je više od polovice potrošača u Ujedinjenom Kraljevstvu prošli mjesec reklo da su zabrinuti zbog njihovih rastućih troškova. Ponude koje su se činile predobrima da bi bili istinite postaju sve škrtije, a kafa kao usluga britanskog lanca Pret A Manger manje je izdašna nego prije. Popularni streaming servisi kao što je Disney+ kompanije Walt Disney Co. pogađaju roditelje mališana koji vole Frozen povećanjem cijena od čak 25 posto, potičući “streamflaciju” u vrijeme kada druga roba poput namirnica postaje jeftinija. Prema Chargebeeju, gotovo tri četvrtine pretplatničkih preduzeća namjerava ove godine povećati cijene. Ono što će se sljedeće dogoditi otkrit će gdje zapravo leži moć onoga što je nazvano “zauvijek transakcijom”. Obožavatelji pretplatničkog poslovanja kažu da je to “win-win” situacija, gdje i kupac i prodavač imaju koristi: kompanija dobiva stalni prihod i unosne podatke bez potrebe za novim poslom, dok kupac dobiva pogodnost i dobru ponudu. Teorija kaže da će klijenti ostati vjerni dok god postoji vrijednost za novac. Ali stvarnost ne podržava uvijek ovu viziju racionalnog vlastitog interesa. Potrošači imaju tendenciju precijeniti koliko će koristiti pretplatu — klasičan primjer je članstvo u teretani koje nikada nije iskorišteno. Ekvivalent Netflix Inc. je listanje popisa potencijalnih stvari koje treba pogledati prije nego što odustanete i vratite se na Seinfeld – što nije vrijedno 180 dolara godišnje. Potrošači također precjenjuju svoju mogućnost otkazivanja pretplate. Ljudi su manje pažljivi na sve veće iznose koji cure s njihovih bankovnih računa, a 41 posto ljudi nema uspostavljen sistem za upravljanje pretplatama. To ih čini osjetljivima na postepena poskupljenja: većina ljudi ispitanih 2021. potcijenila je svoju prosječnu mjesečnu potrošnju na pretplatu (273 dolara). Također je veća vjerovatnost da jednostavno zaborave otkazati: jedan prošlogodišnji rad čiji su suautori Stanfordski ekonomisti procjenjuje da bi nepažnja pretplatnika mogla povećati prihode između 14 i više od 200 posto. Kako bi se zaista stalo ukraj društvu koje je prekomjerno pretplaćeno, bit će potrebno više zaštite potrošača i zagovaranja njihovih prava. Jedno je zaboraviti otkazati pretplatu, ali regulatori u SAD-u i Evropi vide dokaze o velikim “zamkama” za pretplatnike. Savezna komisija SAD-a za trgovinu u junu je tužila Adobe Inc., tvrdeći da kompanija nije na odgovarajući način otkrila naknade za otkazivanje koje koštaju stotine dolara godišnjim pretplatnicima alata poput Photoshopa. (Adobe je rekao da će tužbu osporiti na sudu.) A otpor potrošača može uspjeti tamo gdje pohlepa ode predaleko, kao kada je BMW AG odbacio planove da naplaćuje 18 dolara mjesečno za softverski omogućen grijač sjedala. Ako to ne uspije, šta je s pretplatom koja bi potrošačima mogla pomoći da zbroje oportunitetne troškove svih ostalih? Jedan novinar Wall Street Journala kaže da je uspio pokriti mjesečna plaćanja za svoju Teslu smanjivši 358 dolara nepotrebne pretplate. Ubacite primjerak Frozena i možda će streamflacionisti konačno imati o čemu brinuti.
Sarajevska berza ima novog direktora
Marx.ba Dosadašnji direktor Sarajevske berze, Tarik Kurbegović završio svoj mandat na poziciji direktora, a za novog direktora imenovan je Tahir Taslaman, dosadašnji izvršni direktor. – Odluka o prestanku mandata donio je Nadzorni odbor Sarajevske berze na zahtjev dr. Kurbegovića nakon uspješno završenog dvanaestogodišnjeg perioda. Dr. Kurbegović će svoj profesionalni angažman i doprinos nastaviti na poziciji savjetnika u okviru iste institucije, objavili su s Berze. Kako je rečeni, a novog direktora Sarajevske berze od Nadzorni odbora imenovao je Tahira Taslamana, koji je do sada obavljao dužnost izvršnog direktora što će osigurati kontinuitet rada Berze u narednom periodu. – Taslaman donosi sa sobom bogato iskustvo u spoju tržišta kapitala, finansija i IT-a, što će omogućiti dalji razvoj Berze u skladu za zakonskim okvirom tržišta kapitala u FBiH kroz unapređenje usluga, povećanje efikasnosti operacija i digitalnih rješenja u saradnji sa regulatorom i ostalim učesnicima na tržištu kapitala. Njegova ekspertiza i inovativan pristup će biti značajni za Berzu u dinamičnom poslovnom okruženju u narednom periodu. Sarajevska berza-burza ostaje posvećena svojim članovima, investitorima i emitentima, te će nastaviti da promoviše transparentnost, efikasnost i rast na tržištu kapitala. Berza se zahvaljuje se dr. Tariku Kurbegoviću na njegovim doprinosima i posvećenosti tokom svog mandata i želi Tahiru Taslamanu mnogo uspjeha na poziciji direktora, poručeno je.
Više cijene nafte i zlata: Optimizam se definitivno vraća na tržište
Marx.ba Evropski i američki indeksi su danas uglavnom u porastu, nafta i zlato su poskupjeli i čini se da se optimizam vraća na tržišta nakon veoma turbulentne sedmice. Prije sedmicu dana su investitori masovno rasporadavali akcije zbog bojazni da je američka centralna banka FED zakasnila sa smanjenjem kamatnih stopa, ali situacija na berzama se u međuvremenu umirila i indeksi su ponovo porasli. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.20 sati porastao na 17.808,95 poena, britanski FTSE 100 na 8.209,40 poena, francuski CAC 40 na 7.306,81 poen, dok je moskovski MOEX pao na 2.826,51 poen. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama skočila na 39.497,54 poena, kao i indeks S&P 500 na 5.344,16 poena i vrijednost indeksa Nasdaq na 16.745,30 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 77,382 dolara, a cijena nafte Brent na 80,105 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 39,830 eura za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.435,75 dolara za uncu, a cijena pšenice pala na 5,3486 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,09219, što je otprilike isto kao pred kraj prošle sedmice.
Alpina dio proizvodnje seli u Bosnu i Hercegovinu
Marx.ba Alpina će dio proizvodnje preseliti u Bosnu i Hercegovinu, a u Sloveniji će otpustiti 60 radnika. Poslovanje s gubitkom nastavlja se i ove godine, a sljedeće bi godine, prema planovima Alpine, trebalo poslovati oko pozitivne nule.U Alpini su zaustavili razvoj modne obuće, ali i dalje proizvode stare modele za svoju prodajnu mrežu, piše ljubljanski Dnevnik.Nakon najave smanjenja broja zaposlenih, Alpina je pripremila program otpuštanja koji će radnicima i sindikatima prezentirati u narednim danima. U Sloveniji, gdje Alpina zapošljava 331 od ukupno 948 zaposlenika u cijeloj grupi, do kraja ove godine broj zaposlenih smanjit će se za 60. Od ukupne radne snage u Sloveniji više od stotinu njih radi u trgovinama. Kako je pojasnila direktorica Alpine Amadee Kavčič Jesenovec, za sada ne planiraju mijenjati broj trgovina, pa će broj zaposlenih u trgovinama ostati približno isti.Prema riječima ravnatelja, uprava se zalaže za što veću primjenu soft otpuštanja i vođenje računa o socijalnim kriterijima kako bi se ublažio učinak nezaposlenih u lokalnoj sredini. – Pomoći ćemo u pronalaženju novih poslova. Čim su izašle prve javne informacije o otpuštanjima, javile su nam se okolne kompanije kojima je potrebno dodatno osoblje. U našim proizvodnim jedinicama proizvodimo samo stare modele za potrebe vlastite prodajne mreže, a ne razvijamo nove. Prošle godine smo se fokusirali na razvoj i proizvodnju sportske obuće, rekla je Kavčič-Jesenovčeva. Alpina je krajem julča zatvorila jedan od svoja dva proizvodna pogona u Bosni i Hercegovini, a u nadolazećim mjesecima kompanija će iz Žira preseliti dio svojih proizvodnih linija: montažnu liniju obuće za alpsko skijanje, obuće za skijaško trčanje i planinarenje te tvornicu čipsa. – U Žirama će ostati alatnica, odjeli lijevanja plastike, odjel razvoja, marketinga i prodaje, odnosno svi poslovi s visokom dodanom vrijednošću, rekla je direktorica. Proizvodnja će se iz Slovenije preseliti u tvornicu u općini Tešanj, gdje je nakon zatvaranja preseljena i proizvodnja iz Sarajeva. Alpina ima i proizvodnju u Kini, gdje proizvodi dio obuće za skijaško trčanje nižeg cjenovnog ranga, te laganu planinarsku i urbanu obuću. – Cipele za alpsko skijanje, zahtjevne cipele za skijaško trčanje višeg cjenovnog razreda i kožna planinarska obuća u potpunosti se proizvode u Bosni i Hercegovini, kazala je Kavčič-Jesenovčeva. Kako je naglasila da Alpina dugoročno planira ostati vodeći proizvođač obuće za skijaško trčanje – za zimsku sezonu 2024./25. potpisali su ugovor i s aktualnim prvakom u skijaškom trčanju, Norvežanima. Harald O. Amundsen, koji je prošle sezone osvojio Kristalni globus – i kako bi se ponovno pozicionirao na tržištu cipela za alpsko skijanje, s novom inovativnom ženskom skijaškom cipelom koja dolazi na tržište ove godine, a novom muškom skijaškom cipelom sljedeće godine.
Šta donose nove subvencije: Aerodrom Sarajevo cilja preko 30 linija
Marx.ba Turistička zajednica Kantona Sarajevo raspisala je proteklih dana javni poziv aviokompanijama za uvođenje novih linija do glavnog grada Bosne i Hercegovine uz subvencije. Sredstva će biti raspoređena aviokompaniji ili prevoznicima koji žele otvoriti bazu u gradu, onima koji pokreću letove do neopslužene destinacije iz Sarajeva, onima koji započinju operacije na jednoj ili više ruta za koje se smatra da su od strateškog značaja, a koje nisu opslužene ili održavane pet puta sedmično ili manje, kao i one koji obavljaju duge letove iz Sarajeva, odnosno usluge duže od šest sati. – Aerodrom prvenstveno cilja na uvođenje tridesetak evropskih destinacija, od kojih su neke već opslužene. Gradovi za koje se smatra da su od strateškog značaja su Berlin, Memingen, Malme, Geteborg, Kopenhagen, Pariz, Bazel, Amsterdam, Ajndhoven, London, Brisel, Rim, Milano, Budimpešta, Prag, Barcelona, Đirona, Madrid, Ženeva, Stokholm, Oslo, Dizeldorf, Atina, Skoplje, Izmir, Antalija, Varšava, Hamburg, Roterdam i Baden Baden. Izvan Evrope, aerodrom cilja letove iz Abu Dabija, Kine (uključujući Hong Kong), Singapura, Libana, Japana, Jordana, Indije, Izraela, Indonezije i Malezije, kao i bilo koje destinacije u Severnoj Americi, piše Ex YU aviation. Avio-kompanije koje se prijavljuju za shemu subvencija moraju saobraćati na novim rutama najmanje dva puta sedmično, dok se čarter usluga može održavati jednom sedmično. Moraju se koristiti avioni sa kapacitetom od preko 50 putnika, a za sredstva su kvalifikovani i sezonski i cjelogodišnji letovi. Inače, kroz tri prethodna javna poziva Turističke zajednice KS subvencije su dodijeljene Ryanairu, Wizz Airu, Aegean Airlinesu, LOT Polish Airlinesu, TUI Airwaysu, SunExpressu i Norwegian Air Shuttleu. – Prateći rekordne brojke koje se bilježe na Aerodromu Sarajevo, kao i povećanje broja turista od 50 posto, nastavljamo sa otvaranjem novih ruta koje će povezati Sarajevo sa evropskim metropolama i strateškim destinacijama, saopšteno je iz Turističke zajednice KS.
Nove prognoze: Olimpijske igre će potaknuti francuski ekonomski rast
Marx.ba Olimpijske igre čiji je domaćin Pariz potaknut će ekonomsku aktivnost u zemlji, prema prognozama francuske centralne banke. Nakon jačanja od 0,3 posto u drugom tromjesečju, očekuje se da će se francuski BDP u trećem tromjesečju povećati za 0,5 posto, također zahvaljujući Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. Ali i učinak igrica će brzo proći. Francuska centralna banka predviđa da će ekonomija od jula do kraja septembra ojačati za pola posto, pri čemu se očekuje doprinos spomenutog sportskog događaja s 0,25 postotnih bodova. Olimpijske igre u Parizu počele su krajem jula, a Paraolimpijske igre završavaju u septembru. Kako javlja francuska novinska agencija AFP, saopćenje središnje banke slično je saopćenju francuskog statističkog ureda Insee. Smatra da će Olimpijske igre pridonijeti rastu od 0,5 posto s 0,3 postotna boda. U Francuskoj se uoči početka sportskog spektakla sve više bojalo da će Olimpijske igre imati loš učinak na ekonomiju jer su mnogi turisti izbjegavali ovu popularnu turističku destinaciju zbog sportskog događaja u jeku ljetne sezone. To potvrđuju i podaci hotelijera i avioprijevoznika da su u ovom periodu pale rezervacije soba i avionskih karata. Banque de France istakla je da još ima mnogo nepoznanica u vezi s prognozama rasta, među kojima je i politička situacija u zemlji. No, učinak Olimpijskih igara na ekonomiju će u svakom slučaju brzo proći. – U zadnjem tromjesečju gotovo da će nestati, rekao je glavni ekonomist centralne banke Olivier Garnier, prenosi Seebiz.