Ni Boeing, ni Airbus: Jeste li čuli za trećeg najvećeg proizvođača aviona u svijetu
Marx.ba I Embraer je profitabilan u 2. kvartalu. Treći najveći proizvođač aviona u svijetu je kompanija Embraer, a kako je objavljeno profitabilni su u drugom kvartalu ove godine sa 80,4 miliona dolaza. Promet kompanije je bio 1,49 milijardi dolara. I sad se postavlja pitanje. Inače profitabilan je Airbus, a Boeing stvara ogromne gubitke. Embraer je u 2. kvartalu isporučio 19 komercijalnih aviona, a ove godine ukupno planiraju isporuku 72 komercijalna aviona, te 125-135 business jetova. Inače, Ebraer je brazilska kompanija koja proizvodi kompanija koja proizvodi avione i i pruža aviousluge. Kompanija proizvodi komercijalne, vojne, korporacijske i poljoprivredne avione. Poznati su po E-Jet avionima.
Banovićani isplivali iz lanjskog minusa: U prvom polugodištu 2024. dobit od 4,62 miliona KM
Marx.ba Rudnik mrkog uglja Banovići ostvario je u prvom polugodištu 2024. godine dobit od 4,62 miliona KM, pokazuje objavljeni finansijski izvještaj. Kompanija izašla iz dubokog minusa budući da je u istom period prošle godine imala gubitak od 10,5 miliona KM, a u cijeloj 2023. godini minus od 24,2 miliona KM. Banovićki rudnik je ostvario ukupan prihod od 93,8 miliona KM, što je 22,1 posto više nego godinu ranije kada je prihod bio 76,8 miliona KM. Ukupni rashodi bili su 89,2 miliona KM i povećani su za 2,1 posto nu odnosu na prvo polugodište 2023. godine kada su bili 87,3 miliona KM. RMU Banovići imao je na kraju perioda 2.485 zaposlenih, a na kraju 2023. godine ta brojka bila je 2.614.Kompanija je u većinskom (69,5 posto) vlasništvu Federacije BiH, piše Indikator.
Šta kažu pravila: Koliku naknadu možete dobiti u slučaju kašnjenja leta
Marx.ba Sve češće kašnjenje letova uslijed tehničkih problema, kako u komšiluku tako i na aerodromima širom Evrope, ne samo da izaziva velike poteškoće i nelagodnosti putnicima, već i finansijske izdatke avio-kompanijama. Prema podacima Udruženja za zaštitu prava putnika (APRA) u posljednjih godinu dana svaki peti putnik je imao problem sa svojim letom, uključujući kašnjenje leta, otkazivanje leta, uskraćivanje ukrcavanja na let ili smještaj u nižu klasu od one za koju je kupljena karta. Ovakve situacije u mnogim zemljama regulišu se prema odredbama člana 14. Evropske Uredbe (EZ) br. 261/2004, kao i lokalnim zakonima o obligacionim odnosima i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju. Prema pomenutoj Evropskoj uredbi, ukoliko ste doživjeli kašnjenje leta od više od tri sata, iznos naknade štete koju možete da dobijete zavisi od dužine Vašeg leta. Ukoliko je dužina Vašeg leta bila manja od 1.500 kilometara naknada na koju imate pravo od avio-kompanije iznosiće 250 eura. Za let dužine između 1.500 i 3.500 kilometara naknada će iznositi 400 eura. Za letove duže od 3.500 kilometara nakanada će iznositi 600 eura. Također, putnici koji su doživjeli kašnjenje od dva sata imaju pravo na kompenzaciju svojih troškova za hranu i piće na aerodromu. U skladu s Evropskom Uredbom 261/04, avio-kompanije nisu dužne da isplaćuju naknade štete putnicima u slučaju kašnjenja leta ukoliko je kašnjenje uzrokovano „vanrednim okolnostima“. U uredbi se navodi da treba smanjiti i nevolje i neprijatnosti za putnike zbog otkazivanja letova, kao i da bi to trebalo da se postigne tako što će se prevoznici obavijestiti putnike o otkazivanju, ponuditi im razumno preusmjeravanje, kako bi putnici mogli da naprave druge aranžmane. Avio-prevoznici treba da obeštete putnike ako to ne urade, osim kada do otkazivanja dođe u vanrednim okolnostima koje se ne bi mogle izbjeći čak i da su preduzete sve razumne mjere. “Prema Montrealskoj konvenciji, obaveze operativnih avio-prevoznika treba da budu ograničene ili isključene u slučajevima kada je događaj izazvan vanrednim okolnostima koje se nisu mogle izbjeći čak i da su preduzete sve razumne mjere. Takve okolnosti mogu se, posebno, desiti u slučajevima političke nestabilnosti, meteoroloških uslova koji nisu kompatibilni sa obavljanjem leta u pitanju, bezbjednosnih rizika, neočekivanih nedostataka u bezbjednosti leta i štrajkova koji utiču na rad operativnog avio-prevoznika, navodi se u ovoj uredbi. Također, navodi se i da bi trebalo smatrati da postoje vanredne okolnosti “kada utjecaj odluke o upravljanju vazdušnim saobraćajem u vezi sa određenim vazduhoplovom na određeni dan dovede do dugog kašnjenja, kašnjenja preko noći ili otkazivanje jednog ili više letova od strane tog aviona, iako je dotični avio-prevoznik preduzeo sve razumne mjere da izbjegne kašnjenja ili otkazivanja”, piše Bankar.
Mepas Grupa s rastom i u prvom polugodištu
Marx.ba Članice Mepas Grupe – Saponia, Koestlin i Kandit, nastavljaju s rastom u prvoj polovici ove godine, zabilježivši rast prometa u odnosu na isto razdoblje lani, unatoč izazovima na tržištu sirovina i značajnom rastu troškova, izvijestili su u petak iz Mepas Grupe čije je sjedište u Hercegovini. Deterdžentsko-toaletna industrija Saponia ostvarila je u prvih šest mjeseci rast od 27,5 posto u odnosu na isti period prošle godine, s ukupnim prihodima od 63,1 miliona eura. – Takav rast prihoda Saponije dodatno potvrđuje našu vodeću poziciju u industriji te nas potiče na daljnja ulaganja u modernizaciju proizvodnje, ljudske kapacitete, istraživanje i razvoj te razvoj asortimana kojima ćemo osigurati dugoročan i stabilan rast te provedbu ambicioznih poslovnih planova u regiji, izjavio je predsjednik Uprave Mepas Grupe Ivan Grbešić. Rast prihoda su ostvarile i konditorske kompanije Koestlin i Kandit – Koestlin je ostvario rast poslovnih prihoda od pet posto, na 13,25 miliona eura, dok su poslovni prihodi Kandita porasli za 3,2 posto, na 18,79 miliona eura. Iako zadovoljan poslovnim rezultatima Grupe, Grbešić navodi da je Kandit prvo polugodište završio s gubitkom od 2,05 miliona eura, što je rezultat povećanja poslovnih rashoda za 15,7 posto, uzrokovanih rastom cijena sirovina. – Cijena sirovina je veća šest puta nego prethodne godine, no mjerama za povećanje efikasnosti poslovanja vjerujemo da možemo doći do pozitivnih poslovnih rezultata do kraja godine te da će naši kupci nastaviti uživati u svojim omiljenim proizvodima, istaknao je. Također je naveo kako su usmjerenost na operativnu učinkovitost, inovacije i održivi rast Mepas Grupi omogućili da se nosi s izazovima i iskoristi prilike. Grbešić ističe da je Mepas Grupa u prosjeku povećala plaće zaposlenima za 29 posto. Najavio je daljnje investicije, uključujući preseljenje pogona Saponije u Nemetin te završetak izgradnje 1,6 megavatne fotonaponske elektrane, što će pridonijeti smanjenju troškova poslovanja i povećanju prihoda.
U Sarajevu se obaraju rekordi posjećenosti, najviše turista očekuje se za vrijeme SFF-a
Marx.ba Posljednji statistički podaci Turističke zajednice Kantona Sarajevo pokazuju nastavak trenda rasta dolazaka i noćenja turista u Kantonu Sarajevo. U julu 2024. godine u Kantonu Sarajevo zabilježeno je blizu 106.000 gostiju i ostvareno gotovo 234.000 noćenja što je za 23 posto više dolazaka, te za 13 posto više noćenja u odnosu na juli 2023. godine. U julu ove godine najviše dolazaka stranih turista bilo je iz Saudijske Arabije, Turske, Hrvatske, Srbije, Kine, Njemačke, SAD, Slovenije, UAE i Kuvajta, saopćeno je iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo. Povećan broj dolazaka i noćenja statistika Turističke zajednice Kantona Sarajevo bilježi tokom prvih sedam mjeseci 2024. godine, i to povećanje broja gostiju za 29 posto i povećanje noćenja za 26 posto u odnosu na isti period 2023. godine, prenosi Fena. – Očekujemo da ćemo ove godine oboriti sve dosadašnje rekorde dolazaka i noćenja turista u Kantona Sarajevo. Tokom ove godine, a posebno u ljetnom periodu, Sarajevo je izuzetno posjećeno i predstavlja vrlo interesantnu turističku destinaciju, te vjerujemo da ćemo vrlo brzo imati nove stastičke rekorde posjeta i noćenja, posebno u dane Sarajevo Film Festivala, kazao je predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić.
Devizne rezerve Centralne banke BiH 16,56 milijardi KM
Marx.ba Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju juna 2024. godine iznosile su 16,56 milijardi KM i na godišnjem nivou su povećane za 1,24 milijarde KM (8,1 posto), govore podaci Centralne banke BiH o monetarnim kretanjima. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju juna 2024. godine iznosili su 24,81 milijardu KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 280,2 miliona KM (1,1 posto). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 107 miliona KM (0,9 posto), kod privatnih preduzeća za 142,5 miliona KM (1,4 posto), kod vladinih institucija za 4,1 milion KM (0,4 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 28,4 miliona KM (11,1 posto). Smanjenje kreditnog rasta je zabilježeno kod nefinansijskih javnih preduzeća za 1,9 miliona KM (0,3 posto). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u junu 2024. godine iznosila je 9,2 posto, nominalno 2,09 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 988,5 miliona KM (8,7 posto), kod privatnih preduzeća za 951,9 miliona KM (10 posto), kod vladinih institucija za 88,1 milion KM (11,7 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 74,7 miliona KM (35,7 posto). Kod nefinansijskih javnih preduzeća zabilježen je pad kreditnog rasta na godišnjem nivou za 18,2 miliona KM (3,0 posto). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju juna 2024. godine iznosili su 32 milijarde KM, u odnosu naprethodni mjesec depoziti su povećani za 118,5 miliona KM (0,4 posto). Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 141,3 miliona KM (0,9 posto) i kod privatnih preduzeća za 99,3 miliona KM (1,4 posto). Depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 31,9 miliona KM (1,6 posto), kod vladinih institucija za 89,9 miliona KM (2,1 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 0,3 miliona KM. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u junu 2024. godine iznosila je 7,1posto, što je u apsolutnom iznosu 2,13 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,4 milijarde KM (9,2 posto), kod privatnih preduzeća za 940,7 miliona KM (14,7 posto) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 118,6 miliona KM (6,3 posto). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 311,4 miliona KM (7,0 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 9,2 miliona KM (0,5 posto). Ukupna novčana masa (M2) na kraju juna 2024. godine iznosila je 36,94 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec registrovan je porast novčane mase za 310,4 miliona KM (0,8 posto). Ovaj porast novčane mase (M2) rezultat je povećanja novca (M1) za 233,2 miliona KM (1,1 posto) i kvazi novca (QM) za 77,1 milion KM (0,5 posto). U strukturi novca (M1), gotovina izvan banaka je povećana za 113,6 miliona KM (1,7 posto), a prenosivi depoziti u domaćoj valuti povećani su za 119,6 miliona KM (0,8 posto). Kvazi novac (QM) je povećan usljed porasta ostalih depozita u domaćoj valuti za 52,1 milion KM (1,8 posto) i ostalih depozita u stranoj valuti za 48,3 miliona KM (0,6 posto), dok su istovremeno prenosivi depoziti u stranoj valuti smanjeni za 23,3 miliona KM (0,6 posto) Na godišnjem nivou, porast novčane mase (M2) u junu 2024. godine iznosio je 2,88 milijardi KM (8,5 posto). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 470,2 miliona KM (7,5 posto), kod prenosivih depozita u domaćoj valuti za 1,52 milijarde KM (10,8 posto), kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 149,9 miliona KM (3,9 posto, kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 143,4 miliona KM (5,0 posto) i kod ostalih depozita u stranoj valuti za 599,4 miliona KM (8,6 posto) Protustavka povećanju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u junu 2024. godine u iznosu od 310,4 miliona KM (0,8 posto) je povećanje neto strane aktive (NSA) za 201,5 miliona KM (1,0 posto) i povećanje neto domaće aktive (NDA) za 108,9 miliona KM (0,7 posto). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od 2,88 milijardi KM (8,5 posto), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 1,2 milijarde KM (6,1 posto) i neto domaće aktive (NDA) za 1,69 milijardi KM (11,6 posto).
Pola vijeka crno-bijelih linija koje su unijele revoluciju u svjetsku trgovinu
Marx.ba Prvi moderni bar-kod skeniran je na pakovanju od 10 žvakaćih guma u prodavnici u Troju, u američkoj državi Ohajo prije 50 godina. Ne razmišljamo o ovim crno-bijelim linijama, uprkos – ili možda baš zbog – njihove sveprisutnosti, niti smo svjesni koliko je taj prvi bar-kod na pakovanju žvaka pokrenuo lanac događaja koji su transformisali svijet. Pedeset godina za većinu tehnologija je ozbiljna starost, ali bar-kodovi se i dalje ne predaju. Više od 10 milijardi bar kodova se skenira svakog dana širom svijeta. A noviji tipovi simbola bar-kodova, kao što su QR kodovi, stvorili su još više prostora za upotrebu ove tehnologije. Iako bar-kod nije najavio kraj historije, kao što su teoretičari zavjere svojevremeno brinuli, on je uveo novo doba u globalnoj trgovini. Dok se svet mnogo promijenio od sredine sedamdesetih, Univerzalni kod proizvoda (UPC) – koji poznajemo kao „bar-kod“ – nije. Kod koji je prvi put skeniran na pakovanju žvaka 26. juna 1974. godine, u osnovi je identičan milijardama bar kodova koji se danas skeniraju u prodavnicama širom svijeta. Kada je skeniran taj prvi UPC kod, to je bio vrhunac višegodišnjeg planiranja američke prehrambene industrije. Krajem šezdesetih, troškovi rada su brzo rasli u prodavnicama prehrambenih proizvoda, a zalihe je postajalo sve teže pratiti. Rukovodioci prehrambenih proizvoda nadali su se da bi im bar-kod mogao pomoći da riješe oba ova problema, i na kraju su bili u pravu. Početkom sedamdesetih, industrija je osnovala komitet koji je razvio UPC standard podataka i odabrao IBM-ov bar-kod simbol među gomilom alternativnih predloga. I standard podataka i IBM bar-kod simbol se i danas koriste. Na osnovu bilješki sa sastanka koje su pohranjene u arhivi Univerziteta Stony Brook, vidi se da su ljudi koji su razvili UPC sistem vjerovali da rade važan posao. Međutim, nisu ni slutili da stvaraju nešto što će dugo nadživjeti većinu njih. Čak su i optimistične procjene prehrambene industrije predviđale da će manje od 10.000 kompanija ubuduće koristiti bar-kodove. Kao rezultat toga, skeniranju prvog UPC bar-koda u to vrijeme nije poklonjena neka naročita pažnja. Nekoliko novina je objavilo kratke članke o tome, ali to nije bila vijest za naslovne strane. Njegova važnost je bila očigledna tek godinama kasnije, pošto su bar-kodovi postali jedna od najuspešnijih infrastruktura digitalnih podataka u dotadašnjoj istoriji. Bar kodovi nisu samo promijenili iskustvo kupovine pri plaćanju. Učinivši proizvode mašinski čitljivim, omogućili su ogromna poboljšanja praćenja zaliha. To je značilo da se artikli koji se dobro prodaju mogu na osnovu podataka koje pruža bar-kod brzo obnoviti, što je zahtijevalo manje prostora na policama da bi se izložio bilo koji proizvod. Kako je pisao stručnjak za bar-kodove Steven A. Brown, smanjena potreba za više prostora na policama omogućila je brzo širenje novih proizvoda. Zato možemo okriviti bar-kodove za činjenicu da u samoposluzi nalazimo 15 različitih pasti za zube za koje ne znamo po čemu se razlikuju. Slično tome, današnje ogromne prodavnice prehrambenih proizvoda i megamarketi vjerovatno ne bi mogli postojati bez ogromne količine podataka o zalihama koji se danas dobijaju zahvaljujući sistemu bar-kodova. Savremeni bar kod je rođen u prehrambenoj industriji, ali nije dugo bio ograničen samo na samoposluge. Do sredine osamdesetih, uspjeh UPC sistema podstakao je druge industrije da usvoje bar-kodove. Na primjer, u periodu od tri godine, Volmart, Ministarstvo odbrane i američka automobilska industrija počeli su koristiti bar-kodove za praćenje robe u lancima snabdijevanja. Privatne brodarske kompanije su također usvojile bar-kodove za snimanje identifikacionih podataka. Do kraja devedesetihih, bar-kodovi su postali „ključni element u historiji novog načina funkcionisanja svijeta“. Oni su pomogli da se omogući brza globalizacija na načine koje bi bilo teško zamisliti da ne postoje, objasnili su stručnjaci. Većina ljudi ne razmišlja o ovim crno-bijelim linijama, uprkos – ili možda baš zbog – njihove sveprisutnosti, niti su svjesni koliko je taj prvi bar-kod na pakovanju žvaka pokrenuo lanac događaja koji su transformisali svijet. Decenijama su bar-kodovi bili radni konj u pozadini naših života. Danas ih skeniramo nebrojeno puta svaki dan, ali rijetko razmišljamo o njima jer nisu blistavi i samo rade. U svakom slučaju, i pored pola vijeka postojanja, bar-kodovi su podsjetnik da su naizgled dosadne tehnologije često mnogo interesantnije i donose veće koristi nego što većina nas to razumije, prenosi Bankar.
NASA bi mogla angažirati SpaceX za povratak astronauta na Zemlju
Marx.ba NASA je objavila razmatra mogućnost da iskoristi SpaceX za prevoz dvoje astronauta nazad na Zemlju sa Međunarodne svemirske stanice, nakon tehničkih poteškoća sa Boeingovim svemirskim brodom CST-100 Starliner, kojim su stigli tamo. Dvoje astronauta trebalo je da se vrate na Zemlju prije skoro dva mjeseca, ali bi mogli ostati na stanici do februara. SpaceX je imao planiranu misiju ka svemirskoj stanici kasnije ovog mjeseca kako bi isporučio posadu i zalihe, ali NASA je sada odložila ovu misiju za septembar kako bi razmotrila da li treba da dovede astronaute nazad, prenosi Reuters. Misija SpaceX možda će povesti samo dva astronauta umjesto četiri, ostavljajući dva mjesta da za povratak dvoje pomenutih astronauta početkom slijedeće godine. Zvaničnici NASA rekli su da još procjenjuju koji svemirski brod da koriste za vraćanje astronauta, kao i da će agencija donijeti odluku sredinom avgusta. – Nalazimo se u novoj situaciji gdje imamo više opcija. Ne moramo vratiti posadu samo na Starlineru. Možemo ih vratiti drugim vozilom. Razumni ljudi bi mogli odabrati bilo koji put, rekao je Kenneth Bowersox, pomoćnik administratora NASA, koji je naveo da agencija „postaje ozbiljnija u procjeni drugih opcija. Ovaj potez bi bio udarac za Boeing, koji je pod nadzorom regulatora zbog kvaliteta i bezbjednosti svojih procesa za proizvodnju komercijalnih aviona. Boeing je u julu priznao krivicu za prevaru američke Federalne uprave za avijaciju. Starliner je zamišljen da konkuriše kompaniji SpaceX, koja je u vlasništvu milijardera Elona Muska, u prevozu posade i zaliha do svemirske stanice. Ali, program je imao sopstvene prepreke, prekoračivši budžet za više milijardi dolara i sa višestrukim kašnjenjima lansiranja.
Derubis Series 7 nominovan za prestižnu Plus X nagradu
N. D. Ugledna bh kompanija Derubis Caravans, nakon prestižnih nagrada u proteklom periodu, blizu je još jednog priznanja. Derubis Series 7 je direktno nominovan od cijenjenog žirija za prestižnu Plus X nagradu, objavljeno je danas. – Biti ponovo prepoznat među najboljima u industriji (kategorija Automotive) je ogromna čast, a mi smo nevjerovatno ponosni na naporan rad i strast koju je naš tim uložio kako bi ovo postignuće omogućili. Radujemo se nastavku pomicanja granica inovacija i kvaliteta, pručila je na LinkedINu Lejla Kraljević, suvlasnica Derubis Caravansa uz potvrdu nominacije koja je stigla. Inače, sa međunarodnim i nezavisnim žirijem iz 80 industrija, 23 strateška partnera i više od 700 međunarodnih brendova koji učestvuju, Plus X nagrada je najveća svjetska nagrada za inovacije za tehnologiju, sport i životni stil. – Nagrade se dodeljuju za nove i inovativne tehnologije, izvanredan dizajn i inteligentne operativne sisteme jednostavne za korištenje, kaže se između ostalog u obrazloženju Plus X Award.
Eurowings povećava broj letova iz Sarajeva
Marx.ba Eurowings izuzetno mnogo povećava broj letova s Aerodroma Sarajevo ove godine. I dok je prošle godine kompanija imala tek 1-2 leta za Cologne, a dio zime nije imala letove, a za Stuttgart nije imala letova osim oko Nove godine, ove godine kompanija će na obije linije osjetno povećati, piše Zamaaero. Oni su objavili popis letova: Ovo je vrlo ozbiljno povećanje broja letova iz Sarajeva za u prosjeku četiri do pet letova sedmično, piše Zamaaero.