Odlični rezultati Sky Alpsa na Aerodromu Mostar
Marx.ba Sky Alps je u ljetnoj sezoni 2024. ostvario 194 operacije i 388 letova iz Mostara. Ni jedan let ove kompanije nije otkazan, a slijetali su i uz jak vjetar. Sky Alps je ove godine letio za Rim, Minhen, Veronu i Bari, piše Zamaaero uz napomenu da je nakon uvodnih mjeseci kada je bio loš load faktor, od avgusta bio izvanredan. Inače, Zračna luka Mostar dobiva bazu SkyAlpsa iduće proljeće, u maju. Bazirani avion će imati osam linija. Za sad se zna da će SkyAlps letjeti tri sedmična leta za Rim, te po dva sedmična lete za Minhen, Stuttgart, Bari, Napulj, Cataniju i Palermo. Verona se više neće letjeti. To je ukupno 15 sedmičnih letova. Dogovara se i 8. linija, još uvijek nije definirana, a na uskoj listi su Beč i Milano Bergamo. To znači da će baza imati 17 sedmičnih letova. Mostar je u finalnim pregovorima i sa jednim LCC za letove, sve će se znati u idućih sedmica. Paralelno sa SkyAlpsom Mostar će i dalje imati po tri sedmična leta Air Serbie i Croatie Airlines, a koje će obije kompanija letjeti i cijelu zimu, te će imati niz chartera. Stoga bi aerodrom mogao 2025. preći i 100.000 putnika. VEZANO Aerodrom Mostar planira širiti terminal
Znate li koliko je ljudi posjetilo regionalni sajam poslova: Mnogi aplicirali za radna mjesta

Marx.ba Na Regionalnom sajmu poslova, održanom od 15. do 22. oktobra, zabilježeno je više od 650.000 posjeta, dok su kandidati podnijeli više od 60.000 prijava za otvorene konkurse. Kako se navodi u saopćenju, na sajmu je učestvovalo 125 poslodavaca iz Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, BiH i Slovenije, koji su ponudili gotovo 1.000 otvorenih radnih pozicija. Kandidati su imali priliku istražiti širok spektar mogućnosti u različitim industrijama, od prodaje i ugostiteljstva do tehnoloških sektora. Sajam je organizirala Alma Career Croatia, u saradnji s regionalnim partnerima: Poslovi Infostud iz Srbije, MojPosao.ba iz Bosne i Hercegovine, Vrabotuvanje iz Sjeverne Makedonije te Deloglasnik iz Slovenije. Virtualni štandovi poslodavaca, osim oglasa za posao, nudili su i sadržaje poput fotografija i videozapisa radnog okruženja. Ovi sadržaji privukli su veliku pažnju, što potvrđuje i podatak da je zabilježeno 3.980.000 pregleda stranica. VEZANO Kako trgovci na malo i firme za e-trgovinu mogu povećati prodaju i lojalnost
Kako trgovci na malo i firme za e-trgovinu mogu povećati prodaju i lojalnost

Marx.ba Novo istraživanje naglašava kako različite generacije žele komunicirati s firmama i brendovima uoči Crnog petka koji je narednog mjeseca. Kada najmanje 86 posto svih generacija očekuje ciljanu i relevantnu komunikaciju, prema istraživanju Infobipa trgovci trebaju personalizirani pristup za svaku generaciju kupaca. Crni petak je vrijeme kada milioni potrošača traže ponude na mreži, pružajući trgovcima sve veću priliku za povećanje prodaje i jačanje prisutnosti robne marke. Prema konsultantskoj tvrtki Bain & Company, čak i povećanje zadržavanja kupaca od 5 posto može povećati profit za više od 25 posto. Međutim, stvaranje odgovarajuće višekanalne strategije za komunikaciju s potrošačima kroz četiri generacije može biti izazovno. Pogriješite i robne marke mogu izgubiti prodaju ili čak lojalne kupce. Infobipov izvještaj o trendovima generacijskog slanja poruka otkriva komunikacijske preferencije svake generacije. Studija pokazuje da baby boomeri manje prihvataju sadržaj koji se ponavlja. 40 posto želi raznovrsniju komunikaciju naspram 8 posto Generacije Z, ali preferiraju aplikacije za chat više nego Generaciju X (68 posto u usporedbi s 57 posto). 73 posto generacije X radije prima ažuriranja proizvoda i usluga u usporedbi sa samo 55 posto generacije Z. Mlađe generacije otvorenije su za nove komunikacijske kanale, dok 60 posto milenijalaca rado kupuje putem chatbota. 83 posto ispitanika iz generacije Z očekuje da ih brend razumije kao pojedince, a 65 posto želi dvosmjerni dijalog s brendovima od kojih kupuju. – Naše istraživanje pokazuje da većina kupaca, bez obzira na dob, želi da brendovi komuniciraju s njima kao s prijateljem putem kanala razgovora i kažu da će to povećati njihovu lojalnost. Međutim, marke moraju pravilno komunicirati s kupcima kako bi povećale lojalnost i povećale prodaju. Zato je Infobip analizirao što svaka generacija preferira te objavio novo izvještaj i priručnik kako bi pomogao trgovcima i eCommerce kompanijama da što bolje iskoriste sezonu kupovine, rekao je Ivan Ostojić, direktor poslovanja Infobipa. VEZANO Meteorolog Bakir Krajinović za Marx.ba: Skijališta se pripremaju, hoće li biti snijega
U nedjelju na snagu stupa zimski red letenja: Iz Sarajeva za 21 destinaciju

Marx.ba Kako je objavio Aerodrom Sarajevo, u nedjelju, 27. oktobra, stupa na snagu zimski red letenja na ovoj bh. zračnoj luci. – I ove zime na raspolaganju vam je 21 destinacija iz Sarajeva od čega i željno iščekivana prema Rimu! Ne zaboravite pomjeriti kazaljke na satu, jer prelazimo na zimsko računanje vremena. Isplanirajte svoje putovanje na vrijeme i provjerite raspored letova na našoj web stranici, poručili su. Inače, Aerodrom Sarajevo je sredinom mjeseca objavio da je dostigao brojku do 1,5 miliona putnika. Tome je bez sumnje doprinio i dobar septembar upostalom kao i cijela godina. U septembru je Aerodrom Sarajevo ostvario 188.040 putnika (144.013 u septembru 2023). To je već šesti mjesec za redom da Sarajevo ima preko 100.000 putnika, aerodrom će to sigurno imati i u oktobru i novembru, a moguće i u decembru, govore najave. VEZANO Analiza: Koje dodatne zimske linije bi mogao imati Aerodrom Sarajevo
Danas se obilježava Svjetski dan paste: BiH druga u Jugoistočnoj Evropi po rastu narudžbi tjestenine

Marx.ba Svjetski dan paste, koji se obilježava 25. oktobra, slavi jedno od najpoznatijih jela na planeti. Pasta, koja potiče iz Italije, s vremenom je postala globalno popularan gastronomski proizvod, koji ujedno predstavlja umjetnost kulinarstva. U svojoj jednostavnosti, ona omogućava beskonačne varijacije ukusa i prilika za uživanje, od brzih svakodnevnih obroka do složenijih kulinarskih kreacija. Bosna i Hercegovina se itekako pridružuje ovoj svjetskoj ljubavi prema pasti. Podaci višekategorijske platforme koja omogućava pristup različitim proizvodima – Glovo pokazuju da je u posljednjih 12 mjeseci, putem njihove aplikacije, u zemlji isporučeno više od 70,000 porcija pasta proizvoda, uz impresivan rast od +19% na godišnjem nivou. Interesantno je da Bosna i Hercegovina zauzima drugo mjesto u Jugoistočnoj Evropi po godišnjem rastu narudžbi paste. Kada je riječ o lokalnim trendovima, najviše se pasta naručuje u ljetnim mjesecima, sa julom kao vrhuncem narudžbi, dok su srijeda i četvrtak dani kada stanovnici najviše posežu za ovim omiljenim jelom. Najviše narudžbi dolazi iz Sarajeva, a prate ga Banja Luka i Bijeljina. Ipak, zanimljivo je da su gradovi poput Bihaća i Tuzle i zabilježili najbrži rast u narudžbama paste u proteklih godinu dana. Vrhunac narudžbi tjestenine u jednom danu zabilježen je 24. avgusta 2024. godine, a kada je u pitanju specifični dio dana vrijeme koje Bosanci i Hercegovci preferiraju je 17:00 sati. Najpopularniji oblici paste u BiH su lasagna, koja čini 19% ukupnih narudžbi, zatim tagliatelle i penne, a kada je riječ o receptima, pasta s piletinom vodi sa 19% narudžbi, dok su na drugom mjestu klasična bolognese pasta i pasta s povrćem. Dok cijeli svijet slavi ovaj gastronomski izum, Bosna i Hercegovina pokazuje da je pasta i ovdje neizostavan dio svakodnevnog jelovnika. VEZANO 18. godina dm-a u BiH: U poslovanje, zaposlenike i zajednicu investirano više od 14 miliona KM
FIC i FIPA organizuju diskusiju: Zašto (ne)investirati u BiH?

Marx.ba Vijeće stranih investitora BiH (FIC) u saradnji s Agencijom za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) organizuje diskusiju na temu „Zašto (ne) investirati u Bosnu i Hercegovinu?“. Ovaj događaj, koji će okupiti privrednike, donosioce odluka, predstavnike institucija i stručnjake iz različitih sektora, održat će se Sarajevu u utorak, 29. oktobra 2024. godine. Glavne teme diskusije uključuju trenutnu investicionu klimu u BiH, izazove s kojima se privrednici suočavaju, zelenu tranziciju, pravnu sigurnost, infrastrukturu i EU integracije. Cilj događaja je pokrenuti konstruktivan dijalog između poslovnog i javnog sektora, s fokusom na unapređenje uslova za investicije u zemlji i privredni rast. „Vijeće stranih investitora BiH (FIC) kontinuirano radi na podršci investitora i kompanija koje žele da daju svoj doprinos stvaranju povoljne investicione klime i unapređenju poslovnog ambijenta kako bismo bili što konkurentniji i atraktivniji potencijalnim novim investitorima. U posljednje vrijeme, investiciona klima u BiH pokazuje napredak, ali još uvijek postoje brojni izazovi koji se mogu riješiti jedino kroz konstruktivan dijalog i saradnju svih relevantnih aktera. Cilj ove diskusije je upravo iniciranje jednog takvog dijaloga. Za isti sto želimo dovesti privatni i javni sektor kako bismo zajednički zagovarali rješenja za mnogobrojne probleme s kojima se suočavaju investitori i poslodavci u BiH, te na taj način dodatno unaprijedili investicionu klimu,“ izjavila je Sanja Miovčić, direktorica Vijeća stranih investitora u BiH. Najčešći izazovi s kojima se investitori suočavaju u BiH uključuju pravnu nesigurnost, složen regulatorni okvir, nedostatak kvalitetne infrastrukture, te izazove vezane za zelenu tranziciju i nedostatak kvalificirane radne snage. Ova diskusija ima za cilj adresirati upravo ove probleme i ponuditi rješenja za poboljšanje privrednog ambijenta i uslova poslovanja kako za strane tako i za domaće kompanije. – FIPA je u stalnom kontaktu sa stranim investitorima koji posluju u BiH i pomaže im u okviru svojih nadležnosti u otklanjanju administrativnih prepreka s kojima se suočavaju u svom poslovanju u našoj zemčji, doprinoseći na taj način bržoj implementaciji investicija i širenju postojećih što u konačnici dovodi do zapošljavanja naših građana u čemu se ogleda i najveći značaj svake investicije.Tamo gdje FIPA ne može sama riješiti problem investitoru koji se tiče poslovnog ambijenta, uključuje i ostale nadležne institucije kako bi zajednički radili na rješavanju. I na ovom skupu ćemo upravo govoriti o tome kako nadležne institucije mogu pomoći u rješavanju problema investitora, izjavio je Marko Kubatlija, direktor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA). Događaj organizovan kao okrugli sto I prisustvo je ograničeno isključivo na pozvane učesnike. VEZANO Koridor 5C do 2030. godine: Mostar i Prenj najveći izazovi
Meteorolog Bakir Krajinović za Marx.ba: Skijališta se pripremaju, hoće li biti snijega

N. DEMIROVIĆ Skijaški centri u Evropi pripremaju se za predstojeću sezonu. Plan je da se otvore krajem novembra ili početkom decembra, uz nadu da će biti snijega. Naravno, slično je i u regiji i našoj zemlji, a svi se nadaju da će biti dovoljno snijega, ali i uslova da se on pravi. Prošla sezone mnogima je donijela probleme, zbog viših temperatura, ali iz znatno manjih padavina nego što je to uobičajeno. – Klimatske promjene predstavljaju stalni izazov koji može da utiče na budućnost zimskih sportova, objavilo je Njemačko udruženje žičara i vučnih liftova, a zanimljivo je da u toj državi ski centar Jener objavio kraj tradicionalnog skijanja, čime je okončana jedna era. Naravno, zimski sportovi u Alpima ostaju ključni dio poslovne strategije, a tako je i na našim ljepoticama Bjelašnici, Jahorini, Vlašiću… Biznis planovi na skijalištima su tu, a priroda ima svoje viđenje stvari. Možda bude darovita, pa na kraju sezona skijanja u našoj zemlji bude uspješna. Na ovu temu za Marx.ba govorio je meteorolog Bakir Krajinović. – Sezonske prognoze koje se rade za tri mjeseca unaprijed pripremaju s kolegama iz cijele regije. Mi sarađujemo kroz jedan forum gdje se sastajemo sa meteorolozima iz mediteranske regije, dakle cijela južna Evropa i sjeverna Evropa i na taj način pripremamo prognozu, kaže Krajinović. Prema njegovim riječima još je rano za pouzdane prognoze, ali nešto govore i trendovi. – Još je rano da izađemo s pouzdanim informacijama ili prognozama na osnovu kojih se mogu praviti određeni planovi. Ova godina do sada je bila puno toplija od prosjeka i sve tri sezone ove godine bile su dosta toplije, sa manjim količinama padavina i takav trend se očekuje do kraja godine. Prognozirati snježne padavine tako daleko je popriličlno neozbiljno za hidrometeorološku službu, ali ono što se može reći, jeste da očekujemo nastavak trenda sa temperaturama višim od prosjeka i sa količinama padavina manjim od prosjeka. To ne znači da mi tokom zime nećemo imati snijega, ali svjedoci smo da je prošla zima bila najtoplija od početka mjerenja u Bosni i Hercegovini sa izuzetno malim količinama snježnih padavina, naglasio je Krajinović. Očigledno je da će skijaške centre u budućnosti čekati sve više izazova. – Takve zime će biti sve češće i imat ćemo sve više izazova kada je u pitanju sve ono što se dešava i sa temperaturnim i padavinskim režimom. Dakle, moramo se prilagoditi i pripremiti na toplije zime s manjim snježnim padavinama, ali to nikako ne isključuje da ćemo mi tokom zime imati snijega i snježnog pokrivača. Ipak se mi nalazimo u klimatskoj zoni koja ima jasno izdiferencirane četiri sezone i tokom zime kada imamo najniže vrijednosti temperatura imamo i vrlo često snježne padavine. Svjedoci smo bili 2012. sa rekordnim snijegom, a i prošle zime kada snijega gotovo da nije bilo, koliko klimatske oscilacije variraju od godine do godine, ali usljed klimatskih priomjena, toplije zime s manje snježnih padavina bivaju sve češće i šešće. Prošle sezone, mnoge staze su imale problema zbog nedostatka snijega, a staze u dolinama su često bile ranije zatvarane. Nasuprot tome, više nadmorske visine su imale natprosječne sniježne padavine, rekao je Krajinović. VEZANO Bit će nadomak Sarajeva: Šta donosi prva skijaška dvorana na Balkanu
Počelo drugo izdanje Međunarodne konferencije logistike u BiH

N. D. U organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine danas je počela Druga Međunarodna konferencija logistike u BiH, koja će trajati dva dana u hotelu Hills u Sarajevu. Na konferenciji će učestvovati logistički stručnjaci, špediteri, prijevoznici i distributeri, koji će se u okviru panel sesija moći informirati o aktualnostima u ovoj branši. Ove godine je tu više od 200 kompanija i eksperata, te 38 panelista. – Dobrodošli na Drugu međunarodnu konferenciju logistike u Bosni i Hercegovini koju organizira Komora. Meni je izuzetna čast i zadovoljstvo što imamo ovoliki broj sudionika i partnera. Ova dva dana ćemo slušati eksperte iz oblasti logistike, transporta, skladištenja, pa čak i novih tehnologija koje se dotiću robotike. Govorit ćemo koje su prilike i izazovi, ali i štete koje nastaju novim evropskim direktivama. Naravno osvrnut ćemo se na nemile događaje koji su nas nažalost zadesili, rekao je između ostalog Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. Kako je najavljeno, cilj Konferencije je postati mjesto okupljanja, na kojem će se govoriti o uspješnim projektima implementacije logističkih rješenja u različitim industrijama, ali i izazovima u ovoj oblasti. Vodeći regionalni i međunarodni stručnjaci podijelit će svoje savjete i iskustva iz oblasti logistike, kao i konkretne primjere kako rješavaju kompleksne izazove unutar ove industrije. Teme konferencije su: logistički trendovi i izazovi (robotika i automatizacija logističkih sustava, planiranje i upravljanje logističkim rizicima i sl.), multimodalni logistički lanci (trendovi i izazovi u pomorskoj logistici, logistika transportnih terminala, željeznički i cestovni logistički lanci), intralogistika, upravljanje skladištenjem, auto-id, pakiranje, city logistika, logistika i digitalizacija lanaca opskrbe, optimizacija logističkih troškova, održiva i e-logistika. Učesnici Međunarodne konferencije logistike u BiH imat će priliku da direktno razgovaraju s predstavnicima institucija, upoznaju međunarodno priznate stručnjake i predstavnike poslovne zajednice, informiraju se o aktualnim problemima u ovoj oblasti i što je najvažnije- razgovaraju o mogućim pristupima za njihovo rješavanje. VEZANO Vanjskotrgovinska komora BiH: Ukidanje viza će olakšati poslovanje bh. kompanija na Kosovu
18. godina dm-a u BiH: U poslovanje, zaposlenike i zajednicu investirano više od 14 miliona KM

Marx.ba Rezultati 18. godine poslovanja kompanije dm drogerie markt u Bosni i Hercegovini potvrdili su kontinuiran, stabilan poslovni rast i razvoj ove kompanije na domaćem tržištu. Tome su doprinijela sve veća ulaganja u zadovoljstvo kupaca te u dobrobit zaposlenika i društva, a detalji su predstavljeni danas na godišnjoj konferenciji za medije u Sarajevu. Rezultati za proteklu poslovnu godinu (1.10.2023 30.9.2024), u kojoj je ostvaren promet u iznosu od 421,2 miliona KM, ukazuju na rast od 22,38 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu i još jednu potvrdu liderske pozicije na drogerijskom tržištu. Rast prometa pratio je i rast investicija u mnogobrojnim segmentima poslovanja, od rasta broja zaposlenika do širenja prodajne mreže. Tako su se u 18. godini poslovanja timu kompanije pridružila 32 nova zaposlenika, dok je prodajna mreža bogatija za četiri nove dm prodavnice otvorene u Gradačcu, Zvorniku, Tuzli i Bihaću. Ostvaren je i rekord u broju kupovina. U dm prodavnicama širom BiH te putem dm online shopa ostvareno je 16.960.609 kupovina, najviše u svih osamnaest godina poslovanja, a za 12,27 posto više u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. “Rast broja kupovina, odnosno rekordan broj kupovina u prošloj poslovnoj godini potvrda je našeg stalnog nastojanja da razvijamo i unapređujemo naše procese, usluge i poslovanje općenito. Kupci su to prepoznali i nagradili nas, a mi smo također nastavili da putem društveno korisnog djelovanja zajednici u kojoj poslujemo zahvalimo i dio vratimo te da putem novih pogodnosti za kupce i kroz sniženje cijena u vrijeme inflacije i globalnog rasta uzvratimo kupcima za njihovu vjernost. Naravno, ništa od toga ne bi bilo u potpunosti moguće bez naših zaposlenika i njihovog predanog rada, zato smo i u njihov razvoj te druge benefite prošle poslovne godine uložili blizu 1,5 miliona KM”, izjavio je Damir Šlosel, direktor dm-a u Bosni i Hercegovini. Naime, osim već ustaljenih benefita poput regresa i 13. plate koji se iznosom ne razlikuju od redovnih mjesečnih primanja, svim zaposlenicima od januara ove godine, kako je rečeno, plata je povećana za 18 posto, u sklopu redovnih godišnjih povećanja. Za kraj uspješne poslovne godine zaposlenici su dobili i dm poklon karticu u vrijednosti od po 200 KM. Svi roditelji prvačića ostvarili su pravo na plaćen slobodan dan na prvi dan škole, dok plaćeno porodiljsko odsustvo trenutno koriste 44 zaposlenice. Ukupne investicije, koje osim već spomenutih ulaganja podrazumijevaju i ulaganja u preuređenje osam postojećih dm prodavnica, u poslovnoj 2023/24. godini iznosile su 14 miliona KM, čime je nastavljen trend rasta investicija zabilježen i u proteklim godinama. Direktor Šlosel je kazao da u narednoj godini ukupne investicije bi trebalo da iznose 13 miliona KM. Između ostalog, planirano je otvaranje 5 novih poslovnica, proširenje skladišnih kapaciteta u Blažuju te otvaranje 66 novih radnih mjesta. Rast dm robne marke i online kupovine Kako je danas istaknuto, Više od 500 novih proizvoda obogatilo je ponudu dm-a koja sada broji blizu 14.000 proizvoda. U ukupnim količinama prodanog asortimana, 45,97 posto čine proizvodi dm robne marke, čiji je udio u ukupnom prometu kompanije 33,33 posto i bilježi rast od 22,61 posto. Odličan omjer cijene i kvaliteta, koji je jednak i zagarantovan u svih 14 zemalja dm grupe, je jedan od razloga zbog kojeg kupci preferiraju dm robne marke. “Trenutno u dm asortimanu kupcima nudimo proizvode 31 dm robne marke, među kojima su i brojni održivi proizvodi za koje također kupci sve više pokazuju interes. Osim širenja asortimana te stalnih inovacija kada su kanali prodaje u pitanju, kupcima garantujemo stabilnost cijene u periodu od minimalno četiri mjeseca kroz UVIJEKPOVOLJNO koncept. Medu ostalim pogodnostima je i active beauty program lojalnosti koji sada broji gotovo 440.000 članova, a koji su iskoristivši sakupljene active beauty bodove ostvarili uštede u vrijednost od blizu 9,5 miliona KM”, izjavila je Admira Isaković, članica Poslovodstva dm-a u BiH. Iz dm-a su podsjetili kako raste i broj online kupaca koji najčešće online kupovinu obavljaju putem ‘Moj dm’ aplikacije, njih 74,59 posto. Vodeće asortimanske kategorije koje se rado kupuju online su: bebe & djeca, pranje veša i čišćenje domaćinstva te njega tijela. dmLIVE – novi format online kupovine Kao first-mover na tržištu, dm je u protekloj poslovnoj godini uveo dmLIVE emisiju, novi format online kupovine u sklopu ‘Moj dm’ aplikacije. Tako kupci svake druge srijede u terminu od 18.30 h, dok putem ‘Moj dm’ aplikacije gledaju emisije sa zanimljivim i relevantnim temama i gostima stručnjacima i poznatim osobama, mogu obavljati live online kupovinu te ostvariti dodatne pogodnosti. Popularnost formata potvrđuju podaci da u prosjeku ovu live shopping emisiju prati 5.000 gledatelja koji prosječno ostvare 47.000 različitih interakcija. Društvena odgovornost – Podrška mentalnom i fizičkom zdravlju žena Društvena odgovornost dm-a i ove godine bila je u znaku edukacije i podizanja svijesti o važnim temama, novčanoj i stručnoj podršci različitim projektima i inicijativama te volonterskom angažmanu dm zaposlenika. Poseban naglasak stavljen je na podršku mentalnom i fizičkom zdravlju žena te na smanjenje menstrualnog siromaštva. Upravo s ciljem promocije zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja žena, u protekloj poslovnoj godini održana je druga dm stručna konferencija o fizičkom i mentalnom zdravlju žena u tri bh. grada: Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru koju je pratilo više od 500 posjetiteljica Konferencije na kojima je predavanje održalo 13 vodećih stručnjakinja iz oblasti fizičkog i mentalnog zdravlja, ukazale su na važnost preventivnog pristupa zdravlju i pružile konkretne savjete ženama kako da vode zdraviji i kvalitetniji život. “Zaklljučili smo kako žensko zdravlje kao tema ima potencijal da bude prisutnija u društvu. Stoga su upravo menstrualno zdravlje i menstrualno siromaštvo bili u fokusu naše društveno odgovorne kampanje (ZAJEDNO) za bolje sutra. U 15 mjesta širom BiH odabrali smo 18 projekata čija realizacija doprinosi smanjenu menstrualnog siromaštva i promjeni percepcije menstruacije u javnosti te ih podržali u ukupnoj vrijednosti od gotovo. 60.000 KM”, pojasnila je Kristina Ćosić, članica Poslovodstva dm-a u BiH. U protekloj poslovnoj godini dm je još jednom potvrdio i svoju posvećenost općem zdravlju te je u devet gradova širom Bosne i Hercegovine organizovao jednodnevne besplatne dermatološke preglede. U Sarajevu, Zenici, Doboju, Banjoj Luci, Tuzli, Bijeljini, Mostaru, Neumu i Bihaću ukupno je obavljeno 1.385 dermatoloških pregleda, dok su 193
Atlantic Grupa bilježi dobre brojke: Ostvarili snažan rast prihoda

Marx.ba Atlantic Grupa je u prvih devet mjeseci 2024. godine zabilježila prihod od prodaje u iznosu od 798,5 miliona eura, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od 10,6 posto. Dobit prijekamata, poreza i amortizacije (EBITDA) porasla je 33,1 posto na 97,3 miliona eura, dok je neto dobit porasla 22,3 posto i iznosi 44,7 miliona eura. – Atlantic Grupa i u prvih devet mjeseci 2024. godine nastavlja s odličnim rezultatima. Zahvaljujući rastu prodaje u gotovo svim poslovnim i distribucijskim područjima te uštedama na energiji, uspjeli smo postići snažan rast profitabilnosti, unatoč značajnom poskupljenju sirove kave i kakaa te većim ulaganjima u zaposlene i marketing. Najveći negativni utjecaj poskupljenja ključnih sirovina na profitabilnost očekujemo u zadnjem kvartalu ove godine. U daljnjem razvoju poslovanja stavljamo fokus na jačanje konkurentnosti, inovacije, profitabilan rast i održivi razvoj, istakao je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Najveći rast prodaje ostvarila su Strateška poslovna područja (SPP) – kafa (20,3 posto), te pića i delikatesni namazi, oba s rastom od 10,4 posto. Kafa je s udjelom u ukupnom prihodu od 21,9 posto najveća pojedinačna kategorija. U distribuciji prednjače Strateško distribucijsko područje (SDP) Sjeverna Makedonija s rastom od 12,3 posto, a slijede Srbija s rastom od 9,2 posto i Hrvatska s rastom od 8,8 posto, a značajan je rast ostvaren i na ključnim zapadnim tržištima (Njemačka, Austrija, Švicarska). U ukupnoj prodaji vlastiti brendovi čine 63,0 posto, ljekarničko poslovanje 8,8 posto, dok principalski brendovi učestvuju s 28,2 posto prihoda od prodaje. Kako su između ostalog naglasili iz kompanije, u julu je isplaćena dividenda od 1,20 eura po dionici, što čini više od 50 posto konsolidirane godišnje dobiti, a čime se dodatno potvrđuje stabilnost i nastavak poslovne uspješnosti, piše Večernji. VEZANO Snažan rast Atlantic Grupe: Najavljuju nova ulaganja