Low-cost prijevoznik nadmašio konkurenciju usred CrowdStrike krize zahvaljujući prastarim Windowsima
Marx.ba Southwest Airlines, američki low-cost prijevoznik, neočekivano je ostao obavljati letove dok su se konkurenti prizemljili u haosu uzrokovanom pogreškom u ažuriranju sistema CrowdStrike. Odgovor leži u korištenju Windows for Workgroups 3.11. Dobro ste pročitali, riječ je o operacijskom suistemu izdanom 1992. godine, a povućenom iz upotrebe prije 16 godina. Microsoft službeno 12. jula 2008. godine prekida svu prodaju Windows for Workgroups 3.11. – Za one koji nisu znali, nedavno smo objavili da OEM proizvođači više neće moći licencirati Windows for Workgroups 3.11. Konačno je kraj jedne ere, objavio je tada John Coyne iz Microsofta. Operacijama aviokompanije upravlja sistem nazvan SkySolver, koji radi upravo na tom OS-u. Nastao je kao ažurirana verzija Windowsa 3.1 i bio je prva verzija Windowsa prikladna za peer-to-peer umrežavanje i prvenstveno orijentirana prema poslovnim korisnicima. I danas očito radi jer organizira poslovanje flote Southwesta od približno 700 aviona s oko 4.000 dnevnih letova, koji lete do 121 odredište s posadama od 5-6 osoba po letu. Svaki avion može prevoziti između 150-180 putnika. Ako se to pomnoži, dnevno prevezu, koordinirano s pouzdanim softverom oko 700.000 putnika. Southwest, već se u prošlosti suočavao s kritikama zbog oslanjanja na zastarjelu tehnologiju. U januaru prošle godine cijeli se sistem raspao, svi su letovi otkazani kao glavi krivac upravo su proglašene zastarjele aplikacije SkySolver i Crew Web Access, koje su pogonjene na zastarjelom OS-u. SkySolver i CWA mogu istovremeno obraditi oko 300 promjena rasporeda, a za sve više od toga – pada sistem. Početkom ove godine TomsHardware je objavio da su njemačke željeznice objavile oglas za administratora sistema Windows for Workgroups 3.11 Administrator bi navodno nadzirao sisteme s procesorima od 166 MHz i 8 MB RAM-a, piše Bug.
Revolucija: Prvi supermarketi testiraju novu vrstu automata
Marx.ba Njemački trgovački lanci na sve načine žele osigurati kupcima bržu i jednostavniju kupovinu. U tu svrhu lanac Aldi pokrenuo je novi sistem automata – za preuzimanje robe koja je naručena online, piše Fenix-magazin. Kupci koji naručenu robu ne mogu preuzeti isti dan, mogu do učiniti u roku do pet radnih dana između 15:15 i 21:00 sati. Asortiman koji se može naručiti je manji nego u trgovini. Narudžbe se mogu izvršiti putem web stranice mein-aldi.de ili povezane aplikacije. Minimalna vrijednost narudžbe je 20 eura, a kupci nemaju dodatnih naknada. Kupci nakon narudžbe dobivaju QR kod. Zatim se kod mora skenirati na automatima koji se nalaze neposredno uz poslovnice Aldija na parkiralištu. Nakon što se otvore staklena vrata kupci preuzimaju narudžbu koja je spremna u papirnatim vrećicama. Automat za preuzimanje robe je zapravo kontejner dug oko sedam, širok tri i visok tri i po metra. U ponudi ove vrste usluge postoje svježi proizvodi, pa čak i smrznuti proizvodi. Sestrinska kompanija Aldi Nord još uvijek se suzdržava od ovakvih ponuda. Prema riječima glasnogovornika, fokus je posebno na modernizaciji poslovnica i poboljšanjima “za brzu i jednostavnu kupovinu”. Konkurent Rewe već duže vrijeme nudi uslugu “Click & Collect”. Preuzimanje je moguće u svakoj sekundi u jednom od 1.800 supermarketa u Njemačkoj. Rewe ima samo 16 automata za preuzimanje robe, većina ih je u Kölnu i Berlinu – ali mogu se koristiti 24 sata dnevno. – Format postaje za preuzimanje posebno je prikladan u gradskim središtima gdje nema dovoljno mjesta za Rewe trgovinu s uslugom preuzimanja, rekao je glasnogovornik. Stručnjaci iz trgovačkog sektora su oprezni u pogledu ekonomskog potencijala ove ponude. – Automat će vjerojatno biti skup, pogotovo jer se hladi i zahtjeva električnu energiju, kaže stručnjak. Također postoje visoki troškovi skladištenja i manje “impulsnih kupovina” kojih se treba bojati: “Ljudi više ne odlaze u poslovnice i onda ne kupuju spontano.” Za neke ljude još uvijek bi mogla biti prednost što mogu nabaviti namirnice čak i usred noći .
Bingo Petrol otvorio novu pumpu u Mostaru: Objavili cijene goriva
Marx.ba Kompanija Bingo nastavila je širenje svog biznisa s benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini. Nova benzinska pumpa otvorena je jučer u Mostaru. – Od sada vas uslužujemo i u Mostaru na adresi Maršala Tita bb. Posjetite nas i obradujte vašeg limenog ljubimca visokokvalitetnim gorivom iz naše ponude, objavili su iz Binga. Novootvorena benzinska pumpa Bingo Petrola doprinosi i ekonomskom razvoju lokalne zajednice kroz otvaranje novih radnih mjesta. Ovo je deveta benzinska pumpa kompanije Bingo koja je u svojoj objavi na društvenim mrežama objavila i cijene goriva.
Statistika: Gdje je najviše porastao, a gdje pao broj milionera
Marx.ba Najveći rast broja milionera na svijetu u posljednjih deset godina zabilježio je Vijetnam, od evropskih zemalja u prvih deset ušle su Malta i Monako. Najveći pad, kada je riječ o broju milionera, bilježi Nigerija i to za 48 posto, a slijede Brazil i Rusija sa 28, odnosno 26 posto. SAD, bez obzira na to što su se našle na devetom mjestu sa rastom od 62 posto, i dalje zauzimaju prvo mjesto na svijetu sa skoro 5,5 miliona milionera. Vijetnam, čija je ekonomija u usponu kao i u Kini i Indiji, uz rast od 98 posto danas ima 19.400 milionera, navodi Visual Capitalist koji precizira da izvještaj prati pojedince koji posjeduju likvidno bogatstvo od milion dolara ili više. Indija i Kina su za posljednjih deset godina dobile stotine hiljada novih milionera, učvršćujući svoje pozicije glavnih igrača u globalnom bogatstvu. Kina u kojoj je broj milionera porastao za 92 posto danas ih ima više od 860.000, a Indija, uz rast od 85 posto, ima 326.000 milionera. Mauricijus, koji je na trećem mjestu liste zemalja sa najvećim brojem rasta milionera, iza Indije i Vijetnama, danas ih ima 5.100, uz rast od 87 posto. Na petom mestu su UAE, gdje uz rast od 77 posto ima 116.500 milionera. Slijede Malta i Monako, pa Singapur. Malta je zabilježila rast od 74, a Monako od 68 posto i danas te dve zemlje imaju 10.000, odnosno 15.000 milionera. Na devetom mjestu sa rastom od 62 posto su SAD, a na desetom mjestu je Novi Zeland sa rastom ispod 50 posto i ukupnim brojem od 56.100 milionera. U Evropi najviše milionera imaju Njemačka, Švicarska, Portugal, Italija, Francuska, Grčka i Velika Britanija, koja je zabilježila pad i danas ih ima 602.500. Njemačka se sa 806.000 bogataša ozbiljno približila drugoplasiranoj Kini. Južnoafrička Republika bilježi pad broja milionera za 20 posto, Velika Britanija za osam posto, a Japan i Hong Kong za oko pet posto. Afričke zemlje poput Nigerije i JAR zabilježile su pad broja milionera, dijelom zbog emigracije i ekonomske nestabilnosti.
Hrvatska kompanija jedini kandidat za projekt digitalizacije javnih servisa u BiH
Marx.ba Kako piše Hina, hrvatska kompanija Odašiljači i veze (OiV) jedini je kandidat za preuzimanje cjelokupnog projekta digitalizacije javnih radijskih i televizijskih servisa u Bosni i Hercegovini, nakon što se zbog američkih sankcija raspao konzorcij kojeg su bili dio i koji je na javnom konkursu dobio taj posao vrijedan milion eura. Konačnu odluku o tome hoće li OiV nastaviti započeti projekt donijet će ministarstvo prometa i komunikacija BiH, piše Hina. Digitalizacija javnih servisa u BiH već godinama kasni, a tek je prošle godine okončan javni konkurs na kojem je taj projekt vrijedan 25,8 miliona konvertibilnih maraka povjeren konzorciju koji su činili banjalučki Sirius te OiV. No, Sirius se u junu našao na udaru sankcija američke administracije, koja je tada odlučila kazniti još sedam kompanija povezanih s porodicom Milorada Dodika, odnosno s njegovim sinom Igorom. Iz ministarstva financija SAD obrazložili su kako su Dodik i njegovi najbliži srodnici stvorili zamršenu mrežu kompanija koje su imale privilegirani status i dobivale unosne poslove s entitetskim, odnosno državnim vlastima iz čega se opet finansira čelnika bosanskih Srba i njegovu obitelj. Jedna od takvih kompanija je i Sirius 2010. sa sjedištem u Banjoj Luci, registrirana za poslove povezane s informacijskim tehnologijama. Kao i sve druge kompanije i osobe iz BiH kojima je SAD nametnuo sankcije, Sirius se odmah našao u velikim problemima jer su mu poslovne banke počele gasiti račune strahujući da bi u protivnom i same mogle biti kažnjene, odnosno izbačene iz međunarodnog platnog sistema SWIFT. Sirius je u posebnom problemu jer je već isporučio opremu za digitalizaciju i sada iz te kompanije panično pokušavaju naplatiti tu uslugu prije nego što im bude zatvoren i posljednji račun, ali iz ministarstva prometa i komunikacija BiH nastupaju krajnje oprezno i razmatraju šta će poduzeti jer, kako su pojasnili, ne žele ni na koji način prekršiti režim američkih sankcija koje zabranjuju svako poslovanje s kažnjenim kompanijama i pojedincima, piše hrvatska agencija.
AutoCar: Prosječna masa automobila u samo sedam godina narasla za 400 kilograma
Marx.ba Britanski portal AutoCar uporedio je karakteristike automobila koje su testirali posljednjih godina, pa su došli do zanimljivog i pomalo iznenađujućeg podatka o kontinuiranom porastu njihove mase. Portal specijaliziran za automobile i sve povezano s njima, britanski AutoCar, svake godine testira više desetaka novih automobila. Svoju su veliku bazu podataka, tako popunjenu kroz godine, sada iskoristili za izradu zanimljive statistike – one o “debljanju” automobila koji stižu na tržište. Prema njima, u samo sedam godina, od 2016. do 2023., što predstavlja otprilike jedan ciklus u modelima vozila, prosječni novi automobil na testu imao je gotovo 400 kilograma više. Prije osam godina prosječna je masa automobila na AutoCarovim testiranjima iznosila 1.553, a lani čak 1.947 kilograma. Porast pripisuju trendovima kao što su elektrifikacija i povećana potražnja za SUV-ovima. Primjerice, prosječni SUV je 2016. godine težio 1.722 kg, a testirano ih je bilo ukupno 16. Prošle godine pak, na testu ih je bilo 24, prosječne mase čak 183 kilograma veće negoli 2016. godine. No, SUV vozila i njima slični nekad su bili značajno teži od prosjeka, a sada se ta razlika smanjila, što otkriva drugog “krivca” za porast mase – elektrifikaciju. Tokom prošle godine prosječni baterijsko električni automobil težio je 1.991 kilograma, stotinjak kilograma više od prosječnog automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem. Izbace li se iz računice hibridi, prosječna masa pada za 150 kilograma. Dugoročni trend, gledano od početka stoljeća do današnjih dana, uzlazna je krivulja bez naznake zaustavljanja. Već u prvom tromjesečju ove godine prosječna je masa testiranog novog automobila premašila 2 tone i iznosi čak 2.087 kilograma i teško da do kraja godine neće dodatno narasti. Primjerice, tek nedavno predstavljeni BMW M5 mjeri prazan oko 2,5 tone i teži je od brojnih modernih SUV vozila.
Koliko koštaju izbori u SAD: Ko ima više novca – Biden ili Trump
Marx.ba Svake četiri godine ključna tema u politici svijeta su američki predsednički izbori, koji će ove godine po svemu sudeći biti historijski. Najveći izbori na svijetu, i po svom značaju, a i po svom obimu koštaju, i to mnogo. Prema javno dostupnim brojkama Federalne komisije za izbore SAD, do kraja juna kandidati na ovogodišnjim izborima prikupili su do sada oko 695 miliona dolara za svoje kampanje. Na prvom mestu je Joe Biden koji je prikupio oko trećine svih sredstava u trci, tj. 232,4 miliona dolara, dok je Donald Tramp na drugom mjestu sa prikupljenih 199,5 miliona dolara. Ostatak novca raspodeljen je među ostalim kandidatima. Oni će ovaj novac u najvećoj mjeri trošiti na svoj politički marketing, ali svota često služi i kao signal snage podrške pojedinačnog kandidata. Postoji nekoliko Zakona u SAD koji regulišu prikupljanje novca u svrhu političkih kampanja. Oni diktiraju ko može da doprinese kampanji kandidata, koliko maksimalno novca mogu da doniraju, kako će se donacije bilježiti i prijavljivati… Ovi Zakoni variraju na državnom i federalnom nivou, ali imaju nešto zajedničko – političari u svojim kampanjama mogu dobiti sredstva od pojedinaca, komiteta političkih partija i ono što je najvažnije za cijelu priču o finansiranju kampanja preko PAC-ova (Političkih akcionih komiteta). Prema pravilima igre, korporacije, radne organizacije i druge grupe ne mogu direktno da doprinose kampanjama, ali oni mogu da osnuju Politički akcioni komitet i da putem ovih odbora traže donacije od članica i saradnika kako bi dali doprinose za kampanju ili finansirali aktivnosti kao što je oglašavanje. Ova sredstva podležu saveznim ograničenjima doduše. Takođe postoje i super PAC-ovi, tj. nezavisni politički komiteti koji prikupljaju novac kako bi utjecali na izbore putem reklama i drugih napora. Za razliku od običnih ovi PAC-ovi ne mogu direktno doprinositi kampanjama i kandidatima niti da koordiniraju sa njima, ali ne podliježu ograničenjima. Pored toga, kandidati na raspolaganju imaju i javno finansiranje. Naime, svi poreski obveznici u SAD mogu dobrovoljno donirati oko 3 dolara u fond za predsjedničke izbore kada plaćaju svoje poreze. Oni kandidati koji odaberu ovaj izvor finansiranja mogu koristiti ovaj novac, ali on dolazi sa sijaset ograničenja te predsjednički kandidati često odbijaju javno finansiranje. Također, sve donacije koje iznose ispod 200 dolara ne spadaju ni u jednu od ovih grupa, a prema pisanju Federalne komisije za izbore na primjer tokom prošlih predsjedničkih izbora na ovaj način predsjednički kandidati su prikupili oko 4,1 milijardu dolara. Podaci o prikupljenim sredstvima i potrošnji istih su javno dostupne. Tako se vrlo lako može naći ko su najveći donatori bilo kojeg kandidata. U posljednjih mesec dana, makar što se tiče donacija, stvar se drastično promijenila. Iako su demokrate tradicionalno do sada uvijek skupljale više sredstava nego republikanci, sa serijom Bidenovih gafova to više nije tako. Od katastrofalne debate nekoliko istaknutih donatora se povuklo. Generalno, od aprila do juna Trump je sa republikancima uspio sakupiti 331 milion dolara, dok je Biden prikupio 264 miliona dolara. Čak 95 odsto svih donacija u ovom periodu bilo je ispod 200 dolara pojedinačno.
Potrošačke cijene u FBiH pale drugi mjesec zaredom
Bloomberg Adria Potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine pale su u junu drugi mjesec zaredom, čemu je uglavnom doprinijelo smanjenje cijena odjeće i obuće i prijevoza. S druge strane, kao i posljednjih nekoliko mjeseci, cijene u hotelima i restoranima bilježe najsnažniji rast. Godišnja inflacija se zadržala na 1,5 posto, kao i prethodni mjesec. U junu su, u poređenju s majem, potrošačke cijene u FBiH pale za 0,5 posto, što je drugi uzastopni pad. Posmatrano po odjeljcima, cijene su porasle u restoranima i hotelima, rekreaciji i kulturi, zdravstvu, komunikacijama te cijene ostalih dobara i usluga. Na mjesečnom nivou pojeftinili su odjeća i obuća, prijevoz, hrana i stanovanje. Na godišnjem nivou najviše su rasle cijene u hotelima i restoranima te cijene ostalih dobara i usluga, posebno finansijskih usluga – 23,5 posto. Najveći pad cijena na godišnjem nivou evidentiran je kod odjeće i obuće. Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, ranije je kazao da je domaće makroekonomsko okruženje pogodno za opstanak inflatornih pritisaka. – Potrošački fundamenti se poboljšavaju, što vidimo kroz rast zarada, pojašnjava Blažeković. Prosječna mjesečna neto plata u maju ove godine u Federaciji BiH iznosila je 1.384 KM i nominalno je viša za 1,5 posto, a realno za 1,6 posto u odnosu na april, najnoviji su podaci Federalnog zavoda za statistiku. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna neto plata u maju je bila nominalno viša za 8,4 posto, a realno viša za 6,8 posto. Također, pozitivni trendovi na tržištu rada omogućili su konstantan rast prometa u trgovini na malo, ali i rast štednje stanovništva. U maju je u Federaciji BiH bilo zaposleno 548.795 osoba, što je u odnosu na april više za 0,4 posto. Broj zaposlenih u pravnim osobama je rastao za 0,2 posto, a u obrtu i srodnim djelatnostima za 1,4 posto. – Ovakvi trendovi podržavaju potražnju i samim tim opstanak inflatornih pritisaka – pogotovo u segmentu usluga, što je trend i u ostatku regiona, dodaje. Za cijelu 2024., naš analitički tim u BiH očekuje inflaciju u prosjeku od 2,2 posto, sa sezonskim varijacijama, uslijed opstanka pomenutih inflatornih pritisaka iz domaćeg okruženja i daljnjeg usklađivanja cijena usluga.
Tokom Prime Daya putem e-trgovine Amerikanci potrošili 14,2 milijarde dolara
Marx.ba Prime Day je postavio novi rekord, pošto su kupci 16. i 17. jula potrošili 14,2 milijarde dolara na različitim sajtovima za e-trgovinu, što je 11% više u odnosu na prošlu godinu, prema podacima Adobe Analytics. Mobilna kupovina je donijela skoro polovinu (49,2%) od toga, dostigavši 7 milijardi dolara – 18,6% više nego prošle godine. Elektronika, odjeća i namještaj, koji inače pokreću skoro polovinu e-trgovine, zabilježili su nizak jednocifreni rast ove godine, ali Prime Day je bio katalizator za te kategorije. Tokom dva dana, prodaja elektronike porasla je 61% u poređenju sa prosječnom dnevnom prodajom u junu. Povratak u školu je također bio faktor: prodaja kutija za ručak, kancelarijskog materijala i drugog školskog i kancelarijskog materijala porasla je 216% u oba dana u odnosu na jun, a prodaja dječije odjeće porasla je za 165%. Prime Day se oduvijek bavio sniženjima, a kupci su do sada očekivali rasprodaju sredinom ljeta. – Potrošač je u osnovi obučen u ovom trenutku. Čini se da je u julu Crni petak, pa ljudi čekaju da vide šta će se desiti oko Prime Day-a za brendove koje žele da kupuju, rekao je Michael Wieder, suosnivač i predsednik brenda potrepština za bebe Lalo. Probijanje Prime Daya vjerovatno će podstaći online maloprodaju, koja je porasla za 4,8% u odnosu na prethodnu godinu u junu i 6,4% u maju, prema američkom Ministarstvu trgovine. Adobe procjenjuje da će internetska potrošnja porasti za 8,2% u julu na 84,4 milijarde dolara. Za godinu do kraja septembra, Adobe očekuje povećanje potrošnje na mreži za 7,3%. Inače, Prime Day je događaj koji je Amazon pokrenuo još 2015. godine kako bi proslavio svoju 20. obljetnicu. Bilo je tako uspješno da su od tada nastavljali svake godine. Krenuo je kao događaj koji traje 24 sata, a sada je to već 48 sati i više od toga.
Rekordan broj prijava i po programima podrške za osnivanje novih poslovnih subjekata
Marx.ba Po programima Podrška za osnivanje poslovnih subjekata kategoriji stanovništva od 36-55 godina starosti i Podrška mladima za osnivanje poslovnih subjekata u Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo pristiglo je 310 prijava, što je za 68,5 % više u odnosu na 2023. godinu. – Ovakav broj za nas predstavlja satisfakciju i svjedoči da smo na dobrom putu da vratimo povjerenje građana u sistem, govori nam da je javnost uvidjela da je u Ministarstvu privrede KS najvažniji kriterij izvrsnost. Ponosni smo na činjenicu da se ove godine obrada prijava odvija veoma brzo i da preliminarne rezultate po programu Podrška za osnivanje poslovnih subjekata kategoriji stanovništva od 36-55 godina starosti očekujemo do kraja naredne sedmice, a preliminarne rezultate po programu Podrška mladima za osnivanje poslovnih subjekata očekujemo do kraja ovog mjeseca, izjavio je ministar privrede KS Zlatko Mijatović. Za one koji su imali namjeru upustiti se u poduzetničke vode, a nisu uspjeli aplicirati na jedan od ova dva poziva, još postoji mogućnost da se prijave na program Finansijski poticaj sa inkubacijom za novoosnovane poslovne subjekte, o kojem se mogu informirati na poticajimpks.ba, objavila je Vlada KS.