Konferencija o cirkularnoj ekonomiji: Otpad kao ključni resurs za održivi i industrijski razvoj
Marx.ba U Beogradu je održana konferencija pod nazivom “Otpad – resurs za razvoj cirkularne ekonomije”, koja je okupila više od 100 učesnika, uključujući stručnjake, donosioce odluka, predstavnike privatnog sektora, civilnog društva i međunarodnih organizacija. Konferencija je imala za cilj da promoviše značaj cirkularne ekonomije kao održivog modela razvoja, koji doprinosi očuvanju resursa, smanjenju zagađenja i podsticanju ekonomskog rasta. Skup je održan u organizaciji Privredne komore Federacije BiH, uz podršku partnera Privredne komore Srbije, BioHub-a, kao i Generalnog pokrovitelja Cementare Lafarge. Konferenciju su podržali i sponzori Elxir Group i Land Friend. Tokom skupa, učesnici su razmatrali ključne izazove i mogućnosti koje donosi prelazak sa linearne na cirkularnu ekonomiju, a posebno u oblasti upravljanja otpadom. Istaknuta je važnost efikasnog recikliranja i ponovnog korištenja materijala, kao i uloga inovacija i novih tehnologija u ovom procesu. Posebna pažnja bila je posvećena cementnoj industriji, koja igra ključnu ulogu u prelasku na cirkularnu ekonomiju. Kao jedan od najvećih potrošača sirovina, cementna industrija ima ogroman potencijal za reciklažu i ponovnu upotrebu otpada, čime se značajno smanjuje uticaj na okoliš. Korištenje sekundarnih sirovina, poput recikliranog betona i industrijskog otpada, može doprinijeti smanjenju emisije CO2, čime cementna industrija postaje važan partner u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Drugi dio konferencije bio je posvećen praktičnim primjerima iz zemlje i inostranstva, koji pokazuju kako se koncept cirkularne ekonomije već uspješno primjenjuje u različitim industrijama. Učesnici su imali priliku da se upoznaju s uspješnim projektima u oblasti upravljanja otpadom, koji dovode do uštede resursa, smanjenja emisije CO2 i stvaranja novih radnih mjesta. U okviru konferencije, diskutovano je i o regulatornim okvirima, zakonodavnim inicijativama i potrebnim reformama kako bi se unaprijedila primjena cirkularne ekonomije u regionu. Posebna pažnja posvećena je ulozi obrazovanja i podizanja svijesti među građanima, kako bi se postigla šira društvena promjena u pristupu otpadu i resursima. Kroz panel diskusije i prezentacije, učesnici su se složili da je za budući razvoj cirkularne ekonomije potrebno međusektorsko povezivanje i zajednička saradnja između javnog i privatnog sektora, kao i uloga međunarodnih organizacija u podršci implementaciji globalnih ciljeva održivog razvoja. Organizatori konferencije, zajedno sa svim učesnicima, izrazili su opredjeljenost za dalji rad na stvaranju boljeg okruženja za primjenu cirkularne ekonomije u regionu, s naglaskom na praktičnu primjenu i dugoročne koristi za društvo i ekonomiju. VEZANO Centralna banka Bosne i Hercegovine želi unaprijediti zaštitna obilježja KM
Sarajevo, Zagreb i Priština bit će najbrže rastući aerodromi u prvom kvartalu 2025.
Marx.ba Aerodromi u Sarajevu, Zagrebu i Dubrovniku će u prvom kvartalu nove godine 2025. godine (januar, februar i mart) imati najbrži rast u bivšoj Jugoslaviji. Trio će dodati najviše planiranih kapaciteta u odnosu na isti period prethodne godine. Sarajevski aerodrom će prednjačiti, kao što je bio slučaj tokom većeg dijela 2024. godine, sa dodatnih 142.719 sjedišta. Snažan rast prvenstveno je rezultat Ryanaira, koji nije bio prisutan na tržištu u Q1 2024. Nadalje, većina prijevoznika koji opslužuju glavni grad Bosne i Hercegovine povećat će frekvencije i sjedišta. Ryanair donosi 52.606 dodatnih sjedišta u Sarajevo tokom tromjesečnog perioda, dok će Pegasus Airlines dodati dodatnih 26.221 sjedište u odnosu na prethodnu godinu. Zagreb će nastaviti imati koristi od Ryanairovih operacija u prvom tromjesečju 2025. Ovaj prijevoznik povećava svoje kapacitete za 21% u prvom kvartalu 2024., dodajući 57.318 sjedišta na tržište nakon povećanja frekvencija na brojnim linijama tokom zime i održavanja letova do nekoliko novih destinacija lansiranih prošlog ljeta, piše EX YU aviation. U Prištini će većina prevoznika koji obavljaju redovne usluge održati više letova nego u prvom kvartalu 2024. godine. Naime, Pegasus Airlines dodaje dodatnih 37.049 sjedišta, dok će easyJet, koji je nedavno uveo operacije iz Amsterdama i Milana, povećati svoj kapacitet za 30.576 sjedišta. S druge strane, najveći pad raspoloživih planiranih kapaciteta doživjet će Skoplje, Ljubljana, Tivat i Niš. Problemi sa motorom Pratt & Whittney koji utiču na flotu Wizz Aira, a koji su rezultirali smanjenjem mreže i kapaciteta, i dalje ometaju i Skoplje i Niš u prvom kvartalu, dok će na aerodromu Ljubljana osam avio-kompanija smanjiti svoje kapacitete, a British Airways više neće opsluživati grad. Avio-kompanije konstantno revidiraju nivoe kapaciteta raspoređivanjem većih ili manjih aviona, promjenom frekvencija ili dodavanjem i obustavom ruta, što će rezultirati nekim promjenama sadašnjih najava. VEZANO Norwegian od ljeta 2025. uspostavlja avioliniju iz Sarajeva prema Danskoj
Objavljena je boja godine za 2025.: Ako želite imati radni ili životni prostor u trendu, nema dileme
Marx.ba Slavni institut za boje Pantone tradicionalno u decembru objavljuje koja će boja obilježiti nadolazeću godinu. Za 2025. godinu, Pantone je objavio da je Mocha Mousse boja godine – topla smeđa nijansa koja odiše bogatstvom i sofisticiranošću. Prema riječima Laurie Pressman, potpredsjednice Pantonea, Mocha Mousse simbolizira našu potrebu za utjehom i povezanošću. Ako želite uređenje svog radnog, ali i životnog prostora u narednoj godini, a da budete u trendu, onda sada više nema dileme. – Ova nijansa simbolizira i osjećaj smirenosti i blagosti i poziva nas na uživanje u jednostavnim životnim radostima poput kafe s prijateljima ili dekadentnog okusa čokolade. Istovremeno, Mocha Mousse u sebi nosi eleganciju koja se lako prilagođava različitim estetskim kontekstima. Svojom bogatom, toplom paletom, Mocha Mousse briljira u različitim industrijama – od mode i interijera, do grafičkog dizajna i kozmetike, poručili su. VEZANO Ovo su najmoćnije poslovne žene na svijetu u 2024. godini
Norwegian od ljeta 2025. uspostavlja avioliniju iz Sarajeva prema Danskoj
Marx.ba Kako je objavio Aerdorom Sarajevo, Norwegian od ljeta 2025. uspostavlja avioliniju prema Danskoj. Aviokompanija naredne godine započinje sa letovima na relaciji Sarajevo – Copenhagen. Letovi će se odvijati od 03. maja 2025. i to dva puta sedmično utorkom i subotom do kraja ljetnog reda letenja. Pored ove nove destinacije, aviokompanija Norwegian je najavila i povećanje frekvencija letova za Oslo i Stockholm tokom ljetnog perioda, na dvije sedmične frekvencije, navodi se u saopćenju Međunarodnog aerodroma Sarajevo. VEZANO Područje bivše države imalo više od 32 miliona putnika: Bh. aerodrom među tri s najvećim rastom
Područje bivše države imalo više od 32 miliona putnika: Bh. aerodrom među tri s najvećim rastom
Marx.ba Komercijalni aerodromi širom bivše Jugoslavije prevezli su ukupno 32.114.233 putnika tokom perioda januar – oktobar, sa 3,17 miliona putnika samo u oktobru. Među njima su se tokom desetog mjeseca godine po visokim stopama rasta istakla tri aerodroma. Crunogorski Tivat sa rastom u oktobru od 61,3 posto u odnosu na isti period prošle godine, vodeći je po rastu, a domah iza njega je najveća bh. zračna luka. Aerodrom Sarajevo imao je u oktobru rast od 32, 1 posto u odnosu na isti pereiod prošle godine. Na treće mjesto po rastu u mjescu oktobru smjetio se hrvatski Dubrovnik sa rastom od 26,7 posto, piše EX YU aviation. S druge strane, nekoliko regionalnih aerodroma je imalo lošije rezultate tokom mjeseca, uključujući Maribor, koji je zabilježio pad od 72,2%, Rijeka, koja je imala 65,1% manje putnika nego u oktobru 2023., i Niš, koji je izgubio 9,6% putnika u godini. I niz drugih aerodroma je zabilježio pad u odnosu na prošlu godinu, među kojima su Podgorica, Banja Luka, Ohrid, Osijek, Brač i Kraljevo. VEZANO Aerodrom Mostar i u novembru imao veliki rast u odnosu na prošlu godinu
Centralna banka Bosne i Hercegovine želi unaprijediti zaštitna obilježja KM
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine, uz podršku Predsjedništva Bosne i Hercegovine, raspisala je tender za unapređenje sigurnosnih obilježja postojećih novčanica konvertibilne marke. – Unapređenjem će osigurati moderniji izgled, veću otpornost na krivotvorenje te produžiti vijek trajanja novčanica u opticaju, poručili su iz Centralne banke BiH. Unapređenjem sigurnosnih obilježja, Centralna banka Bosne i Hercegovine nastoji osigurati veću pouzdanost i sigurnost u svakodnevnom korištenju novčanica. – Podizanjem standarda kvaliteta novca u opticaju, cilj je očuvati integritet domaće valute, poručili su. Inače, modernizacija podrazumijeva redizajn postojećih apoena od 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM, zatim uvođenje novog apoena od 200 KM te izradu suvenir novčanice koja će biti predstavljena 2027. godine povodom obilježavanja 30. godišnjice Centralne banke BiH. VEZANO Šta niste znali o firmi koja će kovati bh. novac: Nema snimanja ni slikanja, ulazak strogo ograničen
Cijene nafte blago snižene zbog produženja smanjenja OPEC+ ponude i slabe potražnje
Marx.ba Cijene nafte blago su pale u petak, s fokusom na slabu potražnju, nakon što je skupina OPEC+ odgodila planirano povećanje ponude i produžila duboka smanjenja proizvodnje do kraja 2026. godine. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu pali su za šest centi, na 72,03 američka dolara po barelu. Terminski ugovori za američku West Texas Intermediate (WTI) naftu jeftiniji su za cent i iznosili su 68,29 dolara po barelu. Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezini saveznici u četvrtak su odgodili početak povećanja proizvodnje nafte za tri mjeseca, do aprila 2025., te produžili potpuni povratak proizvodnje na kraju 2026. godine. Grupa poznata kao OPEC+, koja je odgovorna za oko polovice svjetske proizvodnje nafte, planirala je početi smanjivati ograničenja proizvodnje u oktobru 2024. godine, navodi Reuters, ali usporavanje globalne potražnje, posebno u Kini, i rast proizvodnje drugdje prisilili su je na višestruka odgađanja plana. – Zanemarujući neočekivano smanjenje američkih zaliha sirove nafte prošle sedmice te produženje OPEC+ planova za povećanje proizvodnje do septembra 2026., cijene nafte dodatno su pale zbog sve većih zabrinutosti oko slabe globalne potražnje i prezasićenosti tržišta, rekla je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka u kompaniji Phillip Nova. – Unatoč slabljenju američkog dolara u posljednjih nekoliko sesija, zabrinutost oko globalne potražnje za naftom u 2025. čini se da ne uspijeva stabilizirati cijene nafte, dodala je Sachdeva. Najnovije produženje smanjuje nivo proizvodnje OPEC+ ispod prognoza glavnih banaka, što bi moglo pružiti određenu podršku tržištu u budućnosti, naveli su analitičari energetske konzultantske kompanije FGE. Međutim, zabrinutost da će ponuda i dalje nadmašivati potražnju čak i sljedeće godine dodatno je opteretila cijene. Analitičari iz Macquarie predviđaju da će saudijska proizvodnja nafte ostati na nivou od niskih 9 miliona barela dnevno u 2025. godini, ali očekuju da će, unatoč toj disciplini u opskrbi, tržište biti prezasićeno za više od milion barela dnevno. – U sljedećoj godini predviđamo značajan višak, budući da se očekuje rast ponude izvan OPEC-a koji će zadovoljiti rast potražnje ispod trenda, smanjujući potrebu za opskrbom iz OPEC-a i ograničavajući potrebu za povratkom dobrovoljnih smanjenja proizvodnje, navodi se u bilješci za klijente. Tržišta također prate izvještaj o zapošljavanju u SAD koje se očekuje kasnije tokom dana, kako bi se vidjelo hoće li podržati očekivanja o smanjenju kamatnih stopa na sljedećem sastanku Federalnih rezervi SAD. Tržište trenutno predviđa 72 posto vjerovatnosti da će Fed smanjiti kamatne stope za 25 baznih bodova na sastanku 17.-18. decembra, što je porast u odnosu na 66,5 posto prije sedam dana, prema alatu CME FedWatch. Jasnoća o smanjenju kamatnih stopa s idućeg sastanka Fed-a mogla bi utjecati na prognoze potražnje za naftom u 2025., rekla je Sachdeva iz Phillip Nova, pišu Financije. VEZANO Cijene nafte blago porasle uoči sastanka OPEC+
Aerodrom Mostar i u novembru imao veliki rast u odnosu na prošlu godinu
Marx.ba Aerodrom Mostar je u novembru imao 2.659 putnika, što je dosta više u odnosu na isti period prošle godine. Naime ovaj hercegovački aerodtom je u 11. mjesu 2023. godine imao 984 putnik. Aerodrom je ostvario 63 operacije (42 u novembru 2023) od čega 53 na redovnim operacijama i 10 generalne avijacije, piše Zamaaero. Ukupno je od početka godine Mostar ostvario 44.669 putnika od čega 23.613 dolaznih, 21.048 odlaznih, pet u transferu i tri u tranzitu. Od toga je bilo 95 domaćih i 44.574 stranih putnika. Izvjesno je da Mostar do kraja godine imati oko 47.000 putnika. Aerodrom je od početka godine ostvario 1.250 operacija od čega 1.085 na redovnim operacijama, 169 generalne avijacije, te šest vojnih letova. Podsjetimo, tokom novembra je u Mostaru potpisan Ugovor između Grada Mostara i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske o učešću u finansiranju razvoja zračne povezanosti. Ovaj ugovor predstavlja značajan korak u unapređenju prometne infrastrukture i povezivanju Mostara s regijama Hrvatske i Evropske unije. Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske, Gradu Mostaru dodijeljena su finansijska sredstva u iznosu od 900.000 eura. Sredstva su namijenjena za podršku postojećim letovima te razvoj novih programa zračne povezanosti, čime se nastoji poboljšati dostupnost Mostara kao turističke i ekonomske destinacije. VEZANO Isplativ posao: Aerodrom Mostar platio milion eura kompaniji SkyAlps
U oktobru u BiH boravilo 182.405 turista
Marx.ba BiH je u oktobru posjetilo 182.405 turista, što je više za 9,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te manje za 11,3 posto u odnosu na septembar. Turisti su u oktobru ostvarili 353.001 noćenje, što je više za 7,7 odsto u odnosu na isti mjesec lani, te manje za 12,8 posto u odnosu na septembar, podaci su Agencije za statistiku BiH. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 28,4 posto, a stranih 71,6 posto. Broj noćenja domaćih turista u oktobru manji je za 1,9 posto u odnosu na oktobar 2023., te manji za 7,9 posto u odnosu na septembar, dok je broj noćenja stranih turista veći za 12,1 posto u odnosu na oktobar lani, te manji za 14,6 posto u odnosu na septembar. U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, i to 12,6 posto, slijede turisti iz Srbije 11 posto, Turske 10,5 posto, Slovenije 8,4 posto, Kine 6,3 posto, Njemačke 5,2 posto, SAD pet posto, Italije 3,1 posto, Austrije i Francuske po 2,5 posto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 32,9 posto noćenja. Neto stopa iskorištenosti soba u oktobru iznosila je 36,1 posto, a stalnih kreveta 26,8 posto, dok je u oktobru 2023. stopa iskorištenosti soba iznosila 35,9 posto, a stalnih kreveta 26,5 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u hotelima i sličnom smještaju sa učešćem od 95,3 posto. VEZANO Sve više se putuje, brojke gotovo nadmašuju period prije pandemije
Stručnjaci analiziraju: Najjača kriptovaluta magični nivo osvojila prije zlata, Applea i Amazona
Marx.ba Bitcoin je zabilježio historijsku prekretnicu oborivši granicu cijene od 100.000 dolara, ali kriptovaluta je još uvijek u “povojima”, prema riječima izvršne direktorice ARK Investa. Cathie Wood, osnivačica i izvršna direktorica kripto-prijateljske investicijske kompanije ARK, rekla je da je budućnost Bitcoina svijetla čak i nakon što je BTC prešao 100.000 dolara. Wood je čestitala industriji na izabranom predsjedniku Sjedinjenih Država Donaldu Trumpu koji je nominirao pro-kripto Paula Atkinsa da zamijeni Garyja Genslera za novog šefa Komisije za vrijednosne papire i burzu. Također je spomenula da je predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell opisao bitcoin kao digitalnu verziju zlata. Wood je tržište Bitcoina usporedila sa spot zlatom, ističući da je zlato tržište vrijedno 15 triliona dolara po cijeni od 2.700 dolara po unci. Bitcoin, čija je cijena danas bila 102.750 dolara, ima tržišnu vrijednost od oko 2 triliona dolara, što mu ostavlja značajan potencijal za rast. U kontekstu Powellovog spominjanja bitcoina kao “digitalnog zlata”, Wood je nagovijestila da je koncept Bitcoina veći od zlata, s obzirom na njegovu digitalnu prirodu bez granica. U martu je Wood predvidjela da je bitcoin dobro postavljen da pređe granicu od milion dolara do 2030. Dok je Amazonu trebalo 29 godina da dosegne tržišnu vrijednost od 2 triliona dolara, Bitcoinu je to pošlo za manje od 16 godina od prve BTC transakcije u januaru 2009. godine. Appleu, drugoj po veličini imovini nakon zlata, trebale su gotovo 42 godine da po prvi put 2020. dosegne tržišnu kapitalizaciju od 2 triliona dolara. Po svojoj trenutnoj cijeni, Bitcoin čini 52,6% cjelokupnog kripto tržišta, s ukupnom tržišnom kapitalizacijom od 3,9 triliona dolara, prema CoinGecku. VEZANO Bitcoin prvi put u historiji prešao 100.000 dolara