Na Weekend.17 stiže predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin
Marx.ba Predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin bit će poseban gost na ovogodišnjem festivalu koji se održava u Rovinju od 19. do 22. septembra. Čeferin će, u ekskluzivnom formatu “jedan na jedan”, podijeliti svoja razmišljanja i iskustva o ključnim temama koje oblikuju budućnost najgledanijeg sporta na svijetu – nogometa. Od početaka do čelne pozicije najmoćnije sportske organizacije Weekend.17 vodeći je regionalni festival komunikacija, medija, tehnologije i kreativnosti, a ove godine okuplja i neke od najvećih stručnjaka iz svijeta sporta i biznisa. Aleksandar Čeferin tu je kako bi nam ispričao svoju fascinantnu priču — od samih početaka do uspona na čelnu poziciju jedne od najmoćnijih sportskih organizacija na svijetu. Sudionici će tako na Weekendu.17 imati priliku čuti sve o izazovima i prekretnicama koje su oblikovale njegovu karijeru, kao i o Čeferinovom pogledu na trenutne i buduće izazove u svijetu sporta. Super liga i njen utjecaj na nogometni svijet Jedna od ključnih tema u Rovinju bit će i kontroverzna Superliga te njezin utjecaj na nogometni svijet. Je li Super liga poželjna? Je li novi format Lige prvaka odgovor na pokušaj uspostavljanja Super lige? Je li Super liga neizbježna ili može li ju UEFA kontrolirati? Sve o tome saznajte iz prve ruke Aleksandra Čeferina, koji će govoriti o dinamici koja je dovela do stvaranja ovog projekta te o njegovim implikacijama za budućnost nogometa. Upravljanje milionima Kako UEFA najveću zaradu ima upravo od televizijskih prava dotaknut ćemo se i tema upravljanja milijardama eura koje se ulažu u medijska prava u nogometu. Čeferin će tako pojasniti kako UEFA balansira interese različitih dionika u industriji te kako se ovi resursi koriste za razvoj nogometa na svim nivoima. Novi format Tokom razgovora, Čeferin će također predstaviti novi sistem takmičenja UEFA lige, objašnjavajući promjene i inovacije koje su uvedene kako bi se dodatno unaprijedilo takmičenje i učinilo ga još uzbudljivijim za gledatelje i učesnike. Učešće Aleksandra Čeferina na Weekendu.17 bit će prilika za sve ljubitelje sporta, ali i za profesionalce iz svijeta medija i industrije, da iz prve ruke saznaju više o budućnosti nogometa i izazovima s kojima se suočava ovaj globalno popularni sport. Weekend Media Festival uvijek prati aktualne trendove i ključna pitanja, pružajući prostor za pronalaženje odgovora i rješenja. Program je dostupan ovdje, a sve novosti možete pratiti putem naših profila na Facebooku, Instagramu i LinkedInu.
MOL počeo s proizvodnjom u postrojenju za proizvodnju zelenog vodika najvećeg kapaciteta u regiji
Marx.ba Postrojenje za proizvodnju zelenog vodika kapaciteta deset megavata, vrijedno 22 miliona eura, započelo je s proizvodnjom u MOL-ovoj rafineriji u Százhalombatti. Ovo je ujedno i najveće postrojenje te vrste u srednjoj i istočnoj Evropi Proizvodi 1.600 tona čistog, ugljično neutralnog zelenog vodika godišnje, koji se potom upotrebljava za proizvodnju goriva te se tako smanjuju emisije ugljikovog dioksida Rafinerije Dunav za 25.000 tona, što je jednako godišnjim emisijama ugljikovog dioksida iz oko 5.400 uobičajenih automobila, objavljeno je iz ove kompanije. Postrojenje bi trebalo da smanji i ugljični otisak Rafinerije Dunav za više od 25.000 tona ugljikovog dioksida godišnje. Taj je korak usklađen s korporativnom strategijom MOL Grupe pod nazivom SHAPE TOMORROW, čiji je cilj učiniti regiju održivijom, konkurentnom i samodostatnom. – MOL Grupa je u aprilu pustila u rad svoje novo postrojenje u Százhalombatti, u kojem proizvodi oko 1.600 tona čistog, ugljično neutralnog zelenog vodika godišnje s pomoću jedinice za elektrolizu od 10 megavata proizvođača Plug Power. Izvršene su zadaće koje su bile potrebne kako bi se pokrenula proizvodnja, što uključuje ispitivanja pritiska, inspekciju sistema za kontrolu procesa, umetanje i spajanje elektrolitičkih ćelija sa sistemom te puštanje u rad sistema za pročišćavanje vode, ističu iz MOL-a. Oprema za elektrolizu proizvođača Plug Power koristi se električnom energijom iz obnovljivih izvora za razgradnju vode na vodik i kisik. To znači da ne nastaju onečišćujući nusproizvodi, naprotiv, postrojenje proizvodi od osam do devet tona čistog kisika po toni vodika. Američka kompanija, koja iza sebe ima gotovo 50 godina operativnog iskustva, ponudila je MOL-u inovativnu i pouzdanu tehnologiju: generatore vodika, koji su optimizirani za proizvodnju čistog vodika. – Zeleni vodik čist je i svestran izvor energije kojim se trenutno koristimo u proizvodnji goriva kako bismo smanjili naš ugljični otisak, a prema našim planovima uskoro će se moći upotrebljavati i direktno u prometnom sektoru. Proizvodnja i upotreba zelenog vodika doprinose zelenoj energetskoj tranziciji na inovativan način, što je temeljni cilj MOL-ove strategije. Nakon Százhalombatte, planiramo slična postrojenja u Bratislavi i Rijeci koja bi mogla započeti s proizvodnjom u 2026., rekao je Ádám Horváth, potpredsjednik MOL Grupe za nove i održive poslove. Nova će tehnologija postupno zamijeniti proizvodni proces koji se temelji na prirodnom plinu, a na koji trenutno otpada šestina ukupnih emisija ugljikovog dioksida MOL Grupe, navedeno je u saopćenju.
Letovi od Mostara do Beograda tokom cijele godine
Marx.ba Gradonačelnik Mostara Mario Kordić u četvrtak se u Gradskoj vijećnici sastao s direktorom Aerodroma Mostara Markom Đuzelom gdje je istaknuto zadovoljstvo činjenicom kako je Aerodrom Mostar potpisao novi jednogodišnji ugovor s kompanijom Air Serbia. – Prema ovom ugovoru srpska nacionalna avio-kompanija će između Beograda i Mostar letjeti do oktobra 2025. godine. Air Serbia iz Mostara obavlja letove tri puta sedmično, odnosno nedjeljom, ponedjeljkom i petkom, a let traje oko 50 minuta, objavljeno je iz Grada Mostara. Aerodrom Mostar u 2024. godini ostvarila je stopostotno povećanje broja putnika, a avio-linija Mostar – Beograd je statistički i komercijalno najbolja linija s popunjenošću od 80 do 90 posto. Žitelji Mostara i Hercegovine pozitivno su reagirali na otvaranje avio-linije Mostar-Beograd, jer Air Serbia omogućava kvalitetne avio-veze iz Mostara, preko Beograda do Pariza, Amsterdama, Barcelone, Stockholma, Bruxellesa, Kopenhagena i mnogih drugih gradova. Gradonačelnik Kordić čestitao je Upravi Aerodroma Mostar na postignutim rezultatima kojima su stvoreni preduvjeti za daljnji razvoj. Aerodrom Mostar sada tokom cijele godine ima dvije avio-linije, za Beograd i Zagreb, odnosno šest redovnih letova sedmično.
Generalni BH sajam ZEPS 2024 predstavljen na Çerkezköy sajmu industrije u Istanbulu
Marx.ba Organizacijski tim Generalnog BH sajma ZEPS 2024, predvođen menadžerom sajma, Sanelom Ibrićem, u čijem sastavu su i asistent menadžera sajma za Tursku, Adnan Ibrišimović, kao i Elvir i Jelena Ajanović iz kompanije Tapas d.o.o., vlasnika licence sajma ZEPS, trenutno boravi na Çerkezköy industrijskom sajmu (ÇEF 2024 Fuarı). Ovaj prestižni događaj koji se održava od 4. do 6. septembra u regiji Çerkezköy u Istanbulu, okupio je preko 400 izlagača, što ga čini jednim od ključnih sajmova u regiji. Važno je istaći da je sajam uz ostale najviše zvaničnike iz privrednog života Republike Turske, otvorio i ministar privrede Zeničko – dobojskog kantona, Samir Šibonjić. Ovim je ukazana velika čast Zeničko – dobojskom kantonu kao kičmi privrede naše zemlje, ali i najvažnijem sajmu u Bosni i Hercegovini, Generalnom BH sajmu ZEPS sa tradicijom dugom 30 godina, kao i Bosni i Hercegovini u cjelini. Turske kompanije imale su priliku detaljnije upoznati se sa Generalnim BH sajmom ZEPS 2024 i to na samostalnom štandu našeg sajma. Izraženo je veliko zadovoljstvo predstavljanjem ZEPS-a, a mnoge firme su osim ovogodišnjeg, već najavile svoje učešće iduće godine na Generalnom BH sajmu ZEPS 2025. Također, organizacijski tim ZEPS-a zåjedno sa ministrom Šibonjićem, posjetio je Privrednu komoru Çerkezköy, gdje su srdačno dočekani od strane predsjednika komore, gospodina Ahmeta Çetina. Ova komora okuplja 7.000 članica i organizator je osmog izdanja sajma ÇEF 2024 Fuarı, čime se dodatno potvrđuje značaj ovog događaja u poslovnom svijetu Turske. Generalni BH sajam ZEPS 2024 održat će se od 1. do 5. oktobra na Kamberovića polju u Zenici.
Istraživanja: Letenje je danas sigurnije nego ikada prije, BiH nije među visokorizičnim zemljama
Marx.ba Nedavna istraživanja pokazala su da su letovi danas sigurniji nego što su ikada bili. Prema novoj studiji, postoji samo jedan prema 13,7 miliona šanse da će putnik bilo gdje u svijetu umrijeti u avionu. Istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT) u SAD analizirali su globalne podatke o putnicima i smrtnim slučajevima između 2018. i 2022. i otkrili da je broj smrtnih slučajeva u avionima padao u prosjeku za sedam posto godišnje. Ti rezultati slijede obrazac “kontinuiranog poboljšanja” koji je započeo 1968. kada je stopa smrtnosti padala u prosjeku za 7,5 posto godišnje. Stopa incidenata ovisi o tome u koje zemlje i iz kojih ljudi lete, a istraživači dijele zemlje u tri nivoa niskog, srednjeg i visokog rizika na temelju podataka o sigurnosti u avioprometu. Najniži rizik ima Tier 1 grupa koja uključuje Europsku uniju, Australiju, Kanadu, Kinu, Izrael, Japan, Crnu Goru, Novi Zeland, Norvešku, Švicarsku, Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države. Neki primjeri zemalja nivoa 2 uključuju Bahrein, Bosnu i Hercegovinu, Brazil, Bruneje, Čile, Hong Kong, Indiju, Jordan, Kuvajt, Maleziju, Meksiko, Filipine, Katar, Singapur, Južnu Afriku, Južnu Koreju, Tajvan, Tajland, Tursku i Ujedinjeni Arapski Emirati. Ostale zemlje svijeta su u Tier 3 ili grupi visokog rizika. Za prve dva nivoa, rizik od smrti pada na jedan u 80 miliona ukrcaja putnika, pokazalo je istraživanje. Ove zemlje čine više od polovine od osam milijardi ljudi na svijetu, piše Euronews.
Amerikanci poslovni neuspjeh vide kao “znak časti”, a Evropljani ga ne opraštaju
Marx.ba Istaknuti osnivač tehnoloških kompanija, Britanac Dan Wagner, a koji je prodao svoje kompanije za stotine miliona dolara, kaže da američki investitori poslovni neuspjeh vide kao “znak časti”, dok u Evropi neuspjeh često znači da možete završiti na “smetljištu”. Wagner je započeo svoju karijeru kao prodavač hi-fi uređaja u Londonu prije nego što je osnovao nekoliko poslovnih poduhvata. Među njima su Maid, jedna od prvih online IT kompanija koju je osnovao 1984. godine, a 1994. godine je uvrštena na berzu, čime je postao najmlađi direktor kompanije koja je kotirala na londonskoj berzi. Međutim, još jedna Wagnerova kompanija, Powa Technologies, mobilna e-commerce kompanija, koju je pohvalio bivši britanski premijer David Cameron i koja je bila britanski “jednorog”, neslavno je propala 2016. godine, piše Tech.eu. – Evropsko tržište rizičnog i privatnog kapitala fantastično se razvilo u posljednjih 40 godina. Sjećam se kada sam 1984. godine pokušavao prikupiti novac za Maid, svoju prvu firmu, ljudi su me ismijali, kada sam imao 20 godina. Sada postoji pravo tržište kapitala koje finansira poduzetnike sa sjajnim idejama u tehnologiji ili bilo čemu drugom i daje im priliku da uspiju, kaže Wagner. – Međutim, nivo kapitala koja je dostupan u SAD znatno je veći, nivo razumijevanja u Sjedinjenim Državama je znatno sofisticiraniji. I poduzetnici, koji su doživjeli neuspjeh kao što sam ja, zapravo dobivaju neku vrstu znaka časti, gotovo kao “neuspjeh ti je donio mnoge lekcije”. Dok u Evropi, mislim ako doživiš neuspjeh, posebno kad si u srednjim pedesetim godinama – gotov si. Nemaš više nikakvu vrijednost, mišljenja je Wagner, prenosi Poslovni puls.
Aerodrom Mostar traži aviokompanije za uspostavu baze
Marx.ba Mostarski aerodrom objavio je javni poziv za uspostavu baze avio kompanije. Uprava aerodoma će ponude zainteresovanih kompanija primati do 17. septembra 2024. godine Mostarski aerodrom ima subvenciorane letove koje obavljaju kompanije SkyAlps, Croatia Airlines i Air Serbia. Kako su iz Uprave Aerodroma navodili za medije, sa kompanijom SkyAlps je prilikom uspostave letova iz Mostara u maju ove godine postignut načelni dogovor o baziranju jednog aviona u Mostaru 2025. godine i otvaranju dvadesetak sedmičnih letova. Uz linije koje opeariraju ove godine, kako je govoreno, planiraju se i letovi za Stuttgart, Beč, Napulj, Palermo i Cataniu, što bi pak značilo oko 70.000 putnika koje bi akumulirao SkyAlps godišnje ili oko 100.000 putnika koje bi mostarski aerodrom 2025. imao imao i bez dodatnih letova nekih drugih prijevoznika. Mostarski aerodrom je u periodu januar-juli 2024. godine imao ukupno 20.927 putnika.
Kompanija Ferrero lansirat će novu verziju Nutele
Marx.ba Kompanija Ferrero lansirat će vegansku verziju Nutele u Italiji, Belgiji i Francuskoj. List “Les Ehos” prenio je da će ova ponuda uskoro biti plasirana i u Njemačkoj. Da bi došla do najnovijeg proizvoda, grupa je provela pet godina istraživanja, prenijela je italijanska agencija Nova. Cilj je da se utrostruči prodaja veganskih čokoladnih proizvoda, koja je u prvih sedam mjeseci ove godine dostigla vrijednost od 6,7 miliona eura, na globalnom tržištu od 434 miliona.
Berzanske robe: Kafa i kakaovac u avgustu ostvarili najveći rast, energenti pali
Marx.ba U avgustu je bilo dobitnika i gubitnika na tržištu roba. Kafa, sok od narandžee i kakaovac su robe koje su imale najveći rast, dok su energetska tržišta bila lošija i cijene tih roba su uglavnom pale (što nije loša vijest za potrošače). Glavni robni indeks (Bloomber Commodity Index) na nivou mjeseca nije se puno promijenio, -0,4 posto. I proše sedmice je bio mješovit. Dok su na nivou sedmice cijene agri roba porasle, cijene energije, predvođene naftom su pale. SPX raste, cijena nafte pada, dolar jača, euro i brazilski real slabe. Povrh svega, sedmicu započinjemo praznikom u SAD, pa će ova sedmica započeti s utorkom. Inače, septembar će biti zanimljiv mjesec, jer nas između ostalog očekuje sijaset podataka i događaja, koji svi redom mogu imati velikog utjecaja na dio berzanskih roba, ili čak na robe općenito. Tako nas očekuju podaci o plaćama za nepoljoprivredne djelatnosti u SAD, izvještaji USDA o napretku žetve, debata Harris-Trump, CPI podaci o inflaciji, USDA WASDE izvještaj, odluka o politici FED-a i kamatnim stopama, USDA izvještaj o zalihama i površinama na kraju mjeseca… Treba razmotriti još dosta geopolitičkih napetosti između Ukrajine i Rusije, kao i Izraela i Hezbollaha. Čini se da se akcije na Bliskom Istoku mogu poduzeti, ali napetosti su i dalje visoke i ovaj dio svijeta treba kontinuirano promatrati. Američke dionice pogurale su nove vrhunce, sve zbog optimizma smanjenja stope u septembru i još nekoliko koji će uslijediti nakon toga! FED se sada pomao s fokusa na inflaciju na fokus na zapošljavanje, a tu za sada nema dugotrajnih problema, pa ispada da sada nema ničega što bi promijenilo septembarsko smanjenje stope. Inflacija u eurozoni pada na trogodišnji najniži nivo od 2,2 posto, što također potiče ideju o smanjenju stope u septembru. Američki kvartalni BDP također pokazuje rast i to od tri posto, piše Lider. Ponekad makro korelacije jednostavno imaju smisla. Na primjer, cijene pamuka u SAD i kineske valute juana trenutno su u korelaciji +0,83, što je najjača makro veza u cijelom poljoprivrednom kompleksu. Zašto? Kina je jedan od najvećih svjetskih uvoznika pamuka, a jača valuta juan daje kineskim tvornicama tekstila i odjeće više moći. Ovo je podsjetnik da su makro okruženje i globalne fluktuacije valute važni za smjer kretanja burzovnih roba. Terminske cijene sirove nafte Brent pale su na početku sedmice na oko 76,5 dolara po barelu, budući da je OPEC-ov plan za povećanje proizvodnje u sljedećem tromjesečju opteretio tržište. Povećanje, počevši od oktobra, dovest će do povećanja proizvodnje u osam članica OPEC+ za 180 hiljada barela dnevno, djelomično poništavajući nedavna smanjenja od 2,2 miliona barela dnevno dok će se druga smanjenja zadržati do kraja 2025. Zabrinutost oko potražnje također je povećana nakon što je kineska tvornička aktivnost pala na najnižu šestomjesečnu razinu u oktobru, izazivajući strahove da će kineska ekonomija propustiti ciljeve rasta. Ovo slijedi nakon EIA podataka koji pokazuju da je potrošnja nafte u SAD u junu usporila na najniže sezonske nivoe od pandemije 2020. godine. U međuvremenu, izvještaj Reutersa pokazalo je da su libijska naftna polja Sarir, Messla i Nafoura dobila upute da nastave s radom nakon političkog sukoba koji je zatvorio većinu naftnih polja u zemlji. Terminske cijene evropskog prirodnog plina TTF pale su ispod 39 eura po megavatsatu, jer su tržišta procijenila moguće rizike opskrbe uoči početka zime sa sezonski većom potražnjom. Turska vlada potpisala je 10-godišnji ugovor o LNG-u sa Shellom s opcijom preusmjeravanja isporuka u Evropu, usklađen s ciljem Ankare da postane veći igrač na tržištima plina u EU i Aziji, te proširenjem obnove opskrbnih lanaca u Evropi koji su dijelom popucali uslijed tada šokantne invazije Rusije na Ukrajinu. To je dodatno doprinijelo sigurnosti, budući da je evropsko skladište plina popunjeno s oko 92 posto, što premašuje cilj EU za novembar za više od dva mjeseca vrijednosti kapaciteta. Unatoč mjerama za povećanje ponude, neizvjesna proizvodnja velikih proizvođača držala je cijene čvrsto visokim od kraja drugog tromjesečja. Nedavno održavanje smanjilo je nominacije norveškog plina za 10 miliona kubičnih metara dnevno, što je utjecalo na glavne plinovode kao što su Franpipe, Emden i Dornum. U SAD očekuju suho vrijeme bez padavina do sredine septembra. Generalno, fondovi su prošle sedmice kupovali nazad futurese, smanjujući svoju short poziciju zbog ne više tako idealnog vremena u SAD, boljeg izvoza i novih prodaja te osjećaja da procjene američkog uroda više neće rasti (odnosno da s ovih trenutno procijenjenih nivoa mogu samo padati). Poljoprivredni trgovci također prate rane rezultate žetve kukuruza i soje u SAD, riječnu logistiku u SAD, vrijeme u Južnoj Americi, potražnju i kretnje cijene fizičkih roba te smjer sirove nafte i američkog dolara. Od početka nove sezone (1. jula 2024.), EU je uvezla 1,77 miliona tona soje (naspram 2,19 miliona tona u 2023.), 2.78 miliona tona sačme (naspram 2.48 miliona tona prije 12 mjeseci), 3,3 miliona tona kukuruza (u odnosu na 2,54 miliona tona u 2023.). Istovremeno je izvezla 3,93 miliona tona pšenice (naspram 5,04 miliona tona prije 12 mjeseci). Iz ovoga se očituje generalno manja aktivnost na tržištu. Isto tako, trenutno EK procjenjuje žetvu 2024. – meka pšenica na 116 miliona tona (pet miliona tona manje nego lani), kukuruz na 61,7 miliona tona (1,2 miliona tona manje), ječam na 51,3 miliona tona (1,4 miliona tona manje), uljana repica na 18 miliona tona (0,4 miliona tona manje). U Ukrajini, tamošnje Ministarstvo procjenjuje da će žetva žitarica i uljarica 2024. biti manja za 15 posto u usporedbi s 2023. godinom. Terminske cijene bakra početkom septembra pale su na oko 4,12 dolara/lbs zbog rastućih zaliha i slabe kineske potražnje. Zalihe bakra u skladištima LME-a nedavno su porasle za 8,7 hiljada tona usred prigušenih tržišnih uvjeta. Što se tiče potražnje, australski rudarski div BHP Group nedavno je snizio svoju prognozu potražnje bakra u Kini zbog zabrinutosti oko ekonomskog oporavka zemlje. Službeni podaci također su pokazali da se proizvodna aktivnost u Kini dodatno smanjila u avgustu, iako je privatno istraživanje otkrilo da se proizvodni sektor vratio rastu i proširio više od očekivanog prošlog mjeseca. Drugdje su se cijene bakra suočile s pritiskom jačeg dolara jer je stabilno očitanje američke PCE inflacije potaklo trgovce da smanje oklade na agresivno smanjenje stope FED-a, donosi analiza
Euribor na najnižem nivou u posljednjih godinu dana: Šta će biti s kamatama
Marxa.ba Tromjesečni euribor (3M) tokom posljednjih deset mjeseci nalazi na silaznoj putanji, pa je tako od četiri posto sredinom novembra 2023. godine stigao do trenutne vrijednosti od 3,49 procenata. Šestomjesečni euribor (6M) stigao je od maksimalnih 4,14 posto u oktobru prošle godine do trenutnih 3,36 procenata. Kako su ranije ocijenili bankari, ne treba očekivati da će se euribor vratiti na onako niske vrijednosti ili čak na negativne stope koje je godinama imao, ali bi u narednom periodu mogao da se stabilizuje u opsegu od dva do 2,5 procenta. Evropska centralna banka je na svom posljednjem sastanku u julu odlučila da ne mijenja kamate, pošto je mjesec dana ranije smanjila kamatne stope prvi put od 2019. godine. Kamatna stopa za glavne operacije refinansiranja sada je na nivou od 4,25 posto, kamatna stopa na graničnu kreditnu liniju 4,50 posto, a kamata na depozitnu liniju 3,75 procenata. Prema preliminarnim prockenama Eurostata, statističkog zavoda Evropske unije, očekuje se da će godišnja inflacija u eurozoni u avgustu tekuće godine iznositi 2,2 procenta, što je pad u odnosu na 2,6 posto u julu. Posmatrajući glavne komponente inflacije u eurozoni, usluge bi mogle da imaju najvišu godišnju stopu u avgustu (4,2 posto u poređenju sa 4,0 posto u julu), a zatim hrana, alkohol i duhan (2,4 posto u poređenju sa 2,3 posto).