Svjetska tržišta: Indeksi porasli, tehnološki sektor najveći dobitnik
Marx.ba Berzanski indeksi u New Yorku zaključili su petak dobru sedmicu. To se, prema analitičarima, najviše može pripisati izvještaju Ministarstva rada o stanju na tržištu rada u aprilu. To je bilo gore od predviđanja, ali je upravo zato ulagače ulilo nadom da će Federalne rezerve prije početi snižavati kamate. Rastu burzanskih indeksa pridonijeli su i dobri poslovni izvještaji nekih velikih kompanija, poput Amazona i Applea, koja su nadmašila očekivanja analitičara s Wall Streeta. U odnosu na prošlosedmični petak, širi indeks Standard & Poor’s 500 napredovao je za 27,83 boda ili 0,5 posto na 5.127,79 bodova, industrijski indeks Dow Jones za 436,02 boda ili 1,1 posto na 38.675,68 bodova, tehnološki indeks The Nasdaq Composite porastao je za 228,43 boda ili 1,4 posto na 16.156,33 boda. Indeksi su otvorili sedmicu u porastu u ponedjeljak jer su se ulagači nadali da bi Federalne rezerve mogle u srijedu nagovijestiti da će kamatne stope uskoro početi padati, suprotno većini očekivanja. Optimizam oko kamatnih stopa u utorak je prešao u pesimizam i indeksi su nazadovali. Odbor za otvoreno tržište Feda je nakon dvodnevnog sastanka u srijedu bez ikakvih iznenađenja odlučio da neće mijenjati ključnu kamatnu stopu i zadržao je na nivou između 5,25 i 5,50 posto. Predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell tada je na konferenciji za novinare rekao da će se na početak snižavanja morati pričekati nešto duže nego što se očekivalo početkom godine. Istodobno je Institut za upravljanje opskrbom (ISM) izvijestio da je aktivnost u prerađivačkoj industriji smanjena u aprilu. Indeks ISM pao je s 50,3 posto u martu na 49,2 posto u aprilu, a svaka vrijednost ispod 50 bodova znači pad. Indeksi su blago pali. U četvrtak su, pak, izvještaji tehnoloških kompanija o dobrom prvom kvartalu doveli do rasta indeksa. Istodobno je Ministarstvo trgovine izvijestilo da je vanjskotrgovinski deficit u martu u odnosu na februar smanjen za 0,1 posto na 69,4 milijarde dolara. I uvoz i izvoz bili su manji u martu. Pravo uzbuđenje došlo je u petak, kada je Ministarstvo rada izvijestilo da je SAD u aprilu dodao 175.000 neto novih radnih mjesta, unatoč predviđanjima analitičara za više od 200.000. Ulagači su se veselili što bi cedntralna banka zbog toga mogla brže početi smanjivati kamatne stope. S 3,9 posto stopa nezaposlenosti bila je 0,1 postotni bod viša nego u martu. Rast indeksa premašio je jedan posto, Nasdaq je čak skočio dva posto. Do sada je ove godine S&P 500 napredovao za 357,96 bodova ili 7,5 posto, Dow Jones za 986,14 bodova ili 2,6 posto, a Nasdaq za 1144,98 bodova ili 7,6 posto, piše Seebiz.
Dobit Vindije skočila za čak 743 posto
Marx.ba Varaždinska Vindija čiji ostvarila je lani 473,5 miliona eura prihoda, što je skroman rast od 3,7 posto, ali zato je snažno rasla neto dobit. Iznosila je 21 milion eura i bila je čak 743 posto veća nego prethodne godine. Vindija je lani imala oko 1.290 zaposlenih, što je 80-ak više nego predlani. Prosječna neto plaća iznosila je 1.046 eura i veća je za 70-ak eura. Kao i druge kompanije iz grupe Vindija, i matična je kompanija lani zapravo stagnirala jer rast prodaje nije pratio rast inflacije. Koka je imala 214 milijuna eura prihoda uz rast od 6 posto. Neto dobit bila je 8,61 milion eura, što je rast od čak 159 posto. Koka je lani imala oko 1.510 radnika, što je manje za 30-ak ljudi. Prosječna neto plaća iznosila je 799 eura te je veća za 50-ak eura u odnosu na predlani. Vindon iz Slavonskog Broda imao je lani 36,5 miliona eura prihoda (rast od 4,3 posto) te 2,33 miliona eura dobiti (više za 24 posto). Imali su 320 radnika (20-ak manje nego predlani) čija je prosječna neto plaća bila 969 eura (80-ak eura više). Vindija trgovina, s druge strane, prilično je podbacila lani. Imala je 23 miliona eura prihoda uz rast manji od 1 posto te je ostvarila gubitak od 759.000 eura. Zaposleno je 240 radnika, a prosječna mjesečna neto plaća iznosila je tek 663 eura.
Trgovanje: Nafta danas blago poskupjela, sedmični saldo ostaje negativan
Marx.ba Sirova je nafta blago porasla u današnjem trgovanju nakon što su cijene nafte na tržištima ov e sedmice pale. Sedmični saldo na tržištu nafte i dalje je negativan, jer su cijene nafte od ponedjeljka pale za oko pet dolara. Kako piše njemačka novinska agencija dpa, glavni razlog je nada u popuštanje ratnih napetosti u Gazi. Barel West Texas Intermediate sirove nafte od 159 litara za isporuku u junu koštao je 79,24 dolara do poslijepodneva po singapurskom vremenu, 28 centi više nego u četvrtak. Sjevernomorska nafta Brent za isporuku u julu porasla je 29 centi na 83,96 dolara. Utjecaj rata između Izraela i ekstremnog palestinskog pokreta Hamas zasad se nije pretjerano odrazio na crpljenje nafte na Bliskom istoku. No, strah od širenja sukoba, posebice na Iran, prenio se i na tržište nafte, piše Seebiz.
OECD podigla prognozu svjetskog rasta za 2024. godinu
Marx.ba Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) podigla je prognoze svjetskog privrednog rasta u 2024. godini, posebno zahvaljujući dinamici oporavka u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). OECD je podigla prognozu globalnog rasta u 2024. na 3,1 odsto, dok je prema posljednjim ekonomskim predviđanjima iz februara ona iznosila 2,9 posto. – Oprezni optimizam počeo je da osvaja globalnu ekonomiju, ocijenila je OECD u tromjesečnom izvještaju, koji međutim ukazuje na velike razlike među zemljama. Za SAD se tako vidi povećanje prognoze rasta na 2,6 posto u 2024, u poređenju sa ranije prognoziranih 2,1 posto. Prognoza za eurozonu blago je povećana, na 0,7 posto, u poređenju sa ranije očekivanih 0,6 posto. To je, kako se navodi, i dalje umjeren napredak.
Objavljeni podaci: Kako su poslovale kompanije Mate Rimca
Marx.ba Iz analize poslovanja najvažnijih kompanija Mate Rimca u 2023. godini – Rimac Technology, Bugatti Rimac te Rimac Group – može se zaključiti da su sve tri poslovale s gubitkom, da su podizale prosječne plaće dosta iznad nivoa opće inflacije i da su dvije veće kompanije imale velike valove zapošljavanja, piše Juatrnji. A dok su Bugatti Rimac i Rimac Group uprihodili manje nego u 2022. godini, Rimac Technology zabilježila je povećanje prihoda. Kumulativno gledano, prihodi sve tri kompanije iznosili su 259,16 miliona eura, a ostvarili su ukupni gubitak od 89,83 miliona eura. U sve tri kompanije Rimčeva sustava u 2023. godini radilo je 1.711 zaposlenika. Najveća kompanija u Rimčevom ekosistemu, Rimac Technology, u 2023. godini imala je 1.202 zaposlenika, odnosno 29,67 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna mjesečna plaća porasla im je za 15,32 posto, na 2.184 eura. Ukupni prihodi Rimac Technologyja iznosili su 99,05 miliona eura ili 32,47 posto više nego 2022. godine (74,77 miliona). Gubitak kompanije u prošloj godini bio je 6,85 posto manji nego godinu prije, konkretno 60,85 miliona eura. Kompanija Bugatti Rimac ostvarila je u 2023. godini prihod od gotovo 150,44 miliona eura, što je pad od čak 19,65 posto u odnosu na godinu prije, kada su uprihodili 187,23 milijuna eura. Zabilježili su i gubitak od 16,2 milijuna eura (u prethodnoj su godini imali dobit od 20,6 milijuna).
Apple najavio najveći otkup vlastitih dionica u historiji SAD
Marx.ba Apple je jučer najavio otkup vlastitih dionica težak 110 milijardi dolara, što je najveći otkup ove vrste u historiji finansijskih tržišta SAD. – Zapanjujući iznos. Apple možda priznaje da postaje dionica s vrijednošću koja vraća novac dioničarima umjesto visoko potentne dionice u rastu koja treba novac za istraživanje i razvoj ili širenje poslovanja, rekao je Steve Sosnick, glavni strateg u Interactive Brokers LLC. Ovom najavom, proizvođač iPhonea nadmašuje vlastiti rekord za najveću vrijednost otkupa dionica objavljenih u SAD. Prema podacima koje je prikupila istraživačka kompanija Birinyi Associates koja seže unatrag do 1999. godine, tehnološki div je 2018. godine odobrio otkup dionica u vrijednosti od 100 milijardi dolara. Sveukupno gledano, Apple je odgovoran za šest od deset najvećih američkih otkupa vlastitih dionica. Apple je također objavio kvartalne rezultate nakon zatvaranja finansijskih tržišta u četvrtak koji su premašili očekivanja investitora. Kompanija je objavila prodajne rezultate koji su bolji od procjena analitičara, a najavljen je i nastavak rasta prihoda. Apple je također povećao iznos kvartalne dividende već dvanaestu godinu zaredom.
Grade luksuznu superjahtu koja se transformira u podvodnu tvrđavu
Marx.ba Ako ste nesagledivo bogati i želite novu igračku, ovo je prava stvar za vas. Austrijska kompanija Migaloo planira izgraditi superjahtu dugačku 165 metara koja se može transformirati u podmornicu. Koncept Migaloo M5 je superjahta koja će, prema tvrdnjama Austrijanaca, moći zaroniti oko 240 metara po morem i tamo ostati do mjesec dana. – Potrebe vlasnika superjahti složenije su nego ikad. Te želje ne uključuju samo performanse, dužinu ili dizajn, rekao je izvršni direktor Migalooa Christian Gumpold za Business Insider. Gumpold kaže da vlasnici jahti “traže privatnost, sigurnost i zaštitu za sebe, svoje goste i svoje dragocjenosti, ali i ispunjenje jedinstvenih iskustava do znanstvenih želja kao i za najveću moguću ekskluzivnost.” Izgled plovila i njegove karakteristike mogu se dizajnirati ovisno što je kupcu važno, bilo da je to sigurnost, traženje uzbuđenja, istraživanje ili jednostavno odmor, tvrde iz Migalooa. Kompanija potencijalnim kupcima nudi popis raznih dodataka, poput LED vanjske rasvjete s laserskim showom, heliodrom, balon na vrući zrak čak i podvodnu stanicu za hranjenje morskih pasa. Brod potencijalno može ugostiti mnoštvo dodatnih vozila, uključujući mini-podmornice, istraživačka vozila i radne brodove. Zamišljeno je da jahta primiti do 20 gostiju i oko 40 članova posade. Cilj je zadovoljiti sve veću želju za privatnošću i sigurnošću među najbogatijim ljudima svijeta. Najskuplje megajahte ikad prodane sada se kreću u rasponu od pola milijarde dolara ili više u vlasništvu raznih oligarha. Austrijanci tvrde da sarađuju sa sigurnosnom kompanijom SAFE koja može stvoriti “privatnu podvodnu tvrđavu”, nudeći zaštitu od EMP impulsa, kibernetičkog kriminala, piratstva, solarnih baklji i asteroida.
U odnosu na lani: U martu ove godine 2,1 posto turista više u Federaciji BiH
Marx.ba Ukupan broj dolazaka turista Federaciji BiH u martu 2024. godine iznosio je 67.315 što je za 2,1 posto više u odnosu na mart 2023. godine, a u odnosu na februar 2024. godine veći je za 9,1 posto. Učešće domaćih u ukupnom broju dolazaka turista bilo je 32,8 posto, a stranih turista 67,2 posto. Ukupan broj noćenja turista u martu 2024. godine u FBiH iznosio je 129.408 što je za 3,1 posto više u odnosu na mart 2023. godine, dok je u odnosu na februar 2024. godine bio veći za 8,2 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja bilo je 29,8 posto, a stranih turista 70,2 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 96,1 posto. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (21 posto), Srbije (8,9 posto), Turske (7,9 posto), Slovenije (7,6 posto) i Italije (4,8 posto) što je ukupno 50,2 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 49,8 posto noćenja, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Broj raspoloživih kreveta u martu 2024. godine iznosio je 28.740 što je za 1,4 posto više u odnosu na mart 2023. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je 16 posto.
Mastercard ugodno iznenadio analitičare
Marx.ba Američki pružatelj usluga plaćanja kreditnim i debitnim karticama Mastercard u prvom je ovogodišnjem tromjesečju ostvario 6,35 milijardi dolara (5,92 milijarde eura) prihoda, što je za desetinu više nego u istom periodu prošle godine. Dobit je porasla za oko četvrtinu na tri milijarde dolara (2,8 milijardi eura). Rezultat je pozitivno iznenadio analitičare. Voditelji Mastercarda uspjeh su pripisali rastu broja i vrijednosti plaćanja karticama američkih potrošača. Iako je inflacija i dalje visoka, prema analitičarima, potrošači su optimistični zbog rasta plaća i stabilnog tržišta rada, piše novinska agencija Reuters, prenosi Seebiz.
Federalne rezerve zadržale postojeće kamatne stope, čekaju dalje smanjenje inflacije
Marx.ba Američke Federalne rezerve odlučile su jučer da ne mijenjaju ključne kamatne stope. Federalni komitet za otvoreno tržište (FOMC) glasao je da ciljana referentna kamata ostane u dosadašnjem rasponu od 5,25 do 5,5 posto, što je najviše u posljednje dvije decenije. Kamate u SAD nalaze se na tom nivou od jula prošle godine, a u međuvremenu na šest uzastopnih sastanaka Feda nije došlo do promjene cijene zaduživanja. Planove Feda za skori početak monetarnog popuštanja pokvarila je inflacija u martu, kada su cijene rasle više od očekivanja. Naime, godišnja inflacija u SAD ponovo je porasla na 3,5 procenata, prema podacima Biroa za statistiku rada. Rast cijena goriva i visoki troškovi stanovanja prekinuli su napredak koji je ranije postignut. Martovski podaci pokazali su rast stope inflacije u odnosu na februar kada je izmjereno 3,2 posto, što je predstavljalo najveći godišnji rast cijena u posljednjih šest mjeseci. Trgovci su u međuvremenu počeli da ulažu opklade i da Fed može ponovo povećati kamatne stope, što je do skoro bilo nezamislivo, a što ukazuje na promjenu očekivanja nakon jačih ekonomskih podataka iz SAD.