Dubai Mall postaje još veći kroz preuređenje vrijedno 400 miliona dolara
Marx.ba The Dubai Mall, jedan od najvećih trgovačkih centara na svijetu, uskoro će postati još veći s planiranom ekspanzijom koja će koštati procijenjenih 1,5 milijardi dirhama (408 miliona dolara). U Dubai Mallu danas je smješteno više od 1.200 trgovina i ugostiteljskih objekata, akvarij s 10 miliona litara vode, olimpijsko pozorište, zatvorena kineska četvrt te jedna od najvećih prodavnica slastica na svijetu. Prostire se na više od milion kvadratnih metara i povezan je s Burj Khalifom, najvećim neboderom na svijetu. Kompanija koja stoji iza razvoja Dubai Malla, Emaar Properties, prošli je mjesec najavila plan proširenja koji će omogućiti lokaciju za 240 novih luksuznih trgovina i ugostiteljskih objekata. – Novo proširenje Dubai Malla sjajan je dodatak jednom od najposjećenijih mjesta na svijetu, rekao je Mohamed Alabbar, osnivač Emaara. Izjavio je da plan odražava ambiciju Dubaija da dodatno učvrsti svoju poziciju “kao vrhunske globalne destinacije.” Prošle godine Dubai Mall je posjetilo nevjerovatnih 105 miliona ljudi, procjenjuje Emaar, što ga čini uvjerljivo najposjećenijom lokacijom na svijetu.
Dubrovnik, Sarajevo i Zagreb će biti najbrže rastući aerodromi u trećem kvartalu
N. D. Aerodromi u Dubrovniku, Sarajevu i Zagrebu bit će najbrže rastući u bivšoj Jugoslaviji tokom trećeg kvartala (jul – oktobar). Trio će dodati najviše planiranih kapaciteta u istom periodu prošle godine, piše EX YU aviation. Aerodrom Dubrovnik će prednjačiti, sa dodatnih 171.203 sjedišta. Snažan rast dolazi nakon otvaranja Ryanairove baze u gradu ovog ljeta, s tim da je aerodrom imao ukupno 891.385 sjedišta tokom tromjesečnog perioda. Samo Ryanair će imati 252.688 sjedišta ili oko 28% ukupnog kapaciteta, dok je prošle godine njegov udio iznosio samo 4,6%. Većina drugih avioprijevoznika koji prometuju u Dubrovnik također će povećati svoje kapacitete tijekom trećeg tromjesečja, a neka od najvećih povećanja dolaze iz Volotee, easyJeta i Iberia. Aerodrom Sarajevo će nastaviti da objavljuje rekordne rezultate u broju putnika, a aerodrom će dodati 125.359 sjedišta tokom trećeg kvartala 2024. za ukupan planirani kapacitet od 438.761. Rast je potaknut uvođenjem novih letova brojnih aviokompanija, predvođenih Ryanairom sa dodatkom 62.844 sjedišta, a slijede Pegasus Airlines, Air Arabia i Jazeera Airways. U Zagrebu, aerodrom dodaje dodatnih 119.450 sjedišta tokom trećeg tromjesečja, a samo Ryanair povećava svoj kapacitet za 96.698 sjedišta i predstavlja jedan od glavnih katalizatora rasta. Međutim, brojne druge aviokompanije su također povećale operacije, uključujući Croatia Airlines, Lufthansu i Iberiu, dok će južnokorejski T’Way Air također doprinijeti, dodajući 13.533 sjedišta na tržištu tokom kvartala. S druge strane, neće svi aerodromi rasti u odnosu na treći kvartal prošle godine. Najteže će biti pogođen aerodrom Tuzla, koji će izgubiti 72.545 sjedišta, odnosno oko 78% ukupnog kapaciteta. To je rezultat zatvaranja baze Wizz Aira u gradu prošlog septembra. Slijedi Niš, koji je utjecao na smanjenje kapaciteta Wizz Aira zbog problema sa motorom, koji je izgubio 23.326 sjedišta u trećem kvartalu 2023. Slično tome, Ohrid će imati 15.516 sjedišta manje, a Banja Luka 15.131 iz istog razloga. Sveukupno, destinacija koja će u trećem kvartalu imati najviše dodanih kapaciteta iz bivše Jugoslavije je Istanbul Sabiha Gokcen, zatim London Stansted i Minhen, dok su one koje će izgubiti najviše mjesta Dortmund, Malmo i Stockholm Skavsta. Aviokompanije mijenjaju kapacitet na dnevnoj bazi i promjene ostaju vjerovatne.
Centralna banka BiH: Devizne rezerve na kraju maja 15,77 milijardi KM
Marx.ba Kako je objavila Centralna banka BiH, ukupna novčana masa (M2) na kraju maja 2024. godine iznosila je 36,63 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec registrirano je smanjenje novčane mase za 40,6 miliona KM (0,1%). Novac (M1) je smanjen za 3,2 miliona KM, a kvazi novac (QM) za 37,5 miliona KM (0,3%), što je rezultiralo smanjenjem novčane mase (M2). U strukturi novca (M1), gotovina izvan banaka je manja za 63,1 milion KM (0,9%), dok su prenosivi depoziti u domaćoj valuti povećani za 60 miliona KM (0,4%). Kvazi novac (QM) je smanjen uslijed pada prenosivih depozita u inozemnoj valuti za 40,1 milion KM (1,0%) i ostalih depozita u inozemnoj valuti za 16,2 miliona KM (0,2%), dok su istodobno ostali depoziti u domaćoj valuti povećani za 18,8 miliona KM (0,6%). Na godišnem nivou, porast novčane mase (M2) u maju 2024. godine iznosio je 2,84 milijarde KM (8,4%).Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 446,2 miliona KM (7,2%), kod prenosivih depozita udomaćoj valuti za 1,56 milijardi KM (11,2%), kod prenosivih depozita u inozemnoj valuti za 136,3 milionaKM (3,5%), kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 130,3 miliona KM (4,6%) i kod ostalih depozita uinozemnoj valuti za 569,6 miliona KM (8,2%). Protustavka smanjenju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u maju 2024. godine u iznosu od 40,6miliona KM (0,1%), je smanjenje neto strane aktive (NSA) za 326,3 miliona KM (1,6%) i povećanje netodomaće aktive (NDA) za 285,7 miliona KM (1,8%). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od 2,84milijarde KM (8,4%), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 983,6 miliona KM (5,0%) i netodomaće aktive (NDA) za 1,86 milijardi KM (13,1%). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju maja 2024. godine iznosili su 24,53 milijarde KM, u odnosuna prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 260,2 miliona KM (1,1%). Kreditni rast registriranje kod sektora stanovništva za 129,7 miliona KM (1,1%), kod privatnih poduzeća za 109,2 miliona KM(1,1%), kod vladinih institucija za 19 miliona KM (1,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 2,6 milionaKM (1,0%). Smanjenje kreditnog rasta je zabilježeno kod nefinansijskih javnih poduzeća za 0,3 milionaKM (0,1%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u maju 2024. godine iznosila je 9,4%, nominalno 2,11 milijardiKM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,02 milijarde KM (9,1%), kod privatnihpoduzeća za 956,5 miliona KM (10,2%), kod vladinih institucija za 55,6 miliona KM (10,7%), kodnefinansijskih javnih poduzeća za 4,5 miliona KM (0,8%) i kod ostalih domaćih sektora za 72,6 milionaKM (39,7%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju maja 2024. godine iznosili su 31,88 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec depoziti su smanjeni za 39,4 miliona KM (0,1%). Smanjenje depozita na mjesečnomnivou registrirano je kod sektora stanovništva za 225,6 miliona KM (1,3%) i kod vladinih institucija za64,8 miliona KM (1,5%). Depoziti su povećani kod privatnih poduzeća za 192,3 miliona KM (2,7%), kodnefinancijskih javnih poduzeća za 7,9 miliona KM (0,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 50,8 milionaKM (2,8%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u maju 2024. godine iznosila je 7,2%, što je u apsolutnom iznosu2,15 milijardi KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,42 milijarde KM(9,4%), kod privatnih poduzeća za 897,7 miliona KM (14,2%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 56,5miliona KM (2,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 18,7 miliona KM (1,0%). Depoziti su na godišnjojrazini smanjeni kod vladinih institucija za 244,4 miliona KM (5,4%). Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju svibnja 2024. godine iznosile su 15,77 milijardi KM i nagodišnjoj razini su povećane za 239 milijuna KM (1,5%).
I u Hercegovini turistički radnici zadovoljni: Padaju rekordi
Bloomberg Adria Turistička sezona u Bosni i Hercegovini obećava obaranje prošlogodišnjih rekorda. Očekuje se daljnji rast dolaska turista podstaknut povećanom dostupnošću letova iz različitih dijelova svijeta, dok turističke zajednice planiraju jaču promociju usklađenu s globalnim trendovima. Anđelko Maslać, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, gostovao je u programu Bloomberg Adrije te izrazio optimizam u vezi s predstojećom turističkom sezonom. – Prve naznake za ovu godinu su odlične i možemo biti optimistični. Ukupna ocjena je da će ova godina po dolascima i noćenjima turista, te po prihodima biti zaista rekordna, naglasio je. Rast turizma, kako je istakao, posljedica je pozitivnih socio-ekonomskih i političkih preduslova. Društvena i ekonomska stabilnost, kao i sigurnosni aspekti, ključni su faktori koji su doprinijeli rastu turizma nakon pandemije i inflacije koja je pogodila svjetsku ekonomiju.
BiH za pet mjeseci posjetilo oko 615 hiljada turista, u maju ih bilo skoro 190 hiljada
Marx.ba Bosnu i Hercegovinu je u prvih pet mjeseci ove godine (januar-maj) posjetilo 614.844 turista (stranih 406.450 i domaćih gostiju 208.394), što je za 7,2 posto više u odnosu na isti period 2023. godine. U Bosni i Hercegovini samo u maju 2024. turisti su ostvarili 188.719 posjeta, što je više za 34,7 posto u odnosu na april 2024. i za 12,5 posto više u odnosu na maj 2023. godine. Najviše stranih turista u prvih pet mjeseci je iz Hrvatske (76.086), Srbije (65.181), Turske (47.541), Slovenije (29.186) i Kine (20.231). Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su u periodu januar – maj 2024. ostvarili 1.289.248 noćenja, što je za 5,7 posto više u odnosu na isti period 2023. godine (1.219.362 noćenja). Broj noćenja domaćih turista veći je za 4,6 posto, dok je broj noćenja stranih turista veći za 6,3 posto u odnosu na isti period 2023. godine. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (21,3 posto), Srbije (16,5 posto), Turske (8,4 posto), Slovenije (7,7 posto), Njemačke (4,1 posto), Crne Gore (3,4 posto), Kine i SAD-a po (3,1 posto). Po dužini boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su turisti iz Irana sa 3,9 noći, Egipata i Novog Zelanda sa po 3,5 noći, Kuvajta s 3,4 noći, Irske sa 3,3 noći te južnoafričkih zemlja i Katara sa po 3,2 noćenja.
Visa i Mastercard produžuju limit naknada za strance u EU
Marx.ba Visa i Mastercard produžit će ograničenja naknada za kartična plaćanja stranih državljana u Evropskoj uniji za još pet godina, do 2029. godine, objavila je u petak Evropska komisija, prenosi Tportal. Kako bi izbjegli novčane kazne za kršenje propisa EU o tržišnom takmičenju, Visa i Mastercard pristali su 2019. ograničiti naknade za plaćanja stranih državljana debitnim karticama u trgovinama u EU na 0,2 posto. Ograničili su i naknade na plaćanja kreditnim karticama, na 0,3 posto. Limit je uveden nakon istrage Evropske komisije, na temelju pritužbe udruge trgovaca EuroCommerce iz 1997. godine, i trebao je biti na snazi do kraja ove godine. Brisel je u petak objavio da su kartičarski divovi predložili da se produži za još pet godina.
Aerodrom Mostar očekuje povećanje broja putnika za 100 posto, radi se na uspostavljanju linije s Turskom
Marx.ba Mostarski aerodrom bilježi značajan porast broja putnika u prvoj polovini ove godine u odnosu na prošlu, a očekuje se da bi do kraja godine broj putnika mogao dosegnuti 40.000, što bi predstavljalo povećanje od sto posto u odnosu na lani, istakao je direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel. – Prošle smo godine u ovim mjesecima, maju i junu, imali po 1.400 putnika, dok je već sada broj putnika na 5.500 do 6.000 putnika mjesečno. Očekujemo da bi na kraju godine trebali imati do 40.000 putnika, što je povećanje od sto posto, sukladno našim kalkulacijama – rekao je Đuzel u izjavi za Fenu. Naglasio je važnost vraćanja povjerenja putnika nakon godina u kojima su letovi često bili otkazivani. Ističe da se, bez obzira na popunjenost, svi letovi moraju održati te da će se finansijski gubici pokriti kako bi se povjerenje putnika vratilo. Osim toga, Zračna luka Mostar kontinuirano radi na povezivanju s ključnim međunarodnim destinacijama s ciljem unapređenja povezanosti regije i podrške ekonomskom rastu kroz povećanje broja putnika i razvoj novih linija. – Mi sada imamo redovne linije za Beograd i Zagreb. Imamo naravno i Bari, Rim, Veronu i München. Cilj nam je zadržati Zagreb i Beograd kao cjelogodišnje linije, a da ostale linije budu sezonske uz, naravno, pokušaj da iduće godine još dodamo dodatne gradove kao što su Stuttgart, Napulj, Catania, Palermo i Krakov. To će ovisiti o razgovorima koje ćemo imati u narednih mjesec dana – otkrio je direktor mostarske Zračne luke. Intenzivno se radi i na uspostavljanju linije s Turskom, kaže Đuzel, dodajući da su već stupili u kontakt s aviokompanijom. – To je naša dugogodišnja želja i radimo sve da ne bude i do nas. Stupili smo u kontakt s aviokompanijom, ponudili konkretne finansijske popuste, što se tiče naših usluga, i ponudit ćemo određene benefite koje nudimo svim ostalim kompanijama. Vidjet ćemo do koje će faze doći – podvukao je on. Đuzel također ističe da je jedan od prioriteta i povezivanje sa zemljama Skandinavije te da su pregovori u toku. – Mi smo to na neki način ublažili s Beogradom koji ima jako dobre konekcije sa Skandinavijom, tako da nam dosta putnika dolazi iz Skandinavije preko Beograda. Međutim, nama je cilj direktna linija. Sve je to daleko od realizacije, ali pregovori traju tako da je mogućnost još otvorena – zaključio je direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel.
Konjic Summer Fest: Ekipa “Senigor” pobjednik “Garden City Business Run”
Marx.ba Međunarodni festival „Konjic Summer Fest“ u organizazaciji Atletskog kluba „Pace“ počeo je sinoć utrkom „Garden City Business Run“ u kojoj su učestvovali timovi iz 28 kompanija. Stazu u dužini od skoro 5 kilometara, od Garden City pa do Konjičke ćuprije, najbrže je istrčao tim iz „Senigor“ kompanije. Drugo mjesto pripalo je timu iz „Eurosjaj“ Konjic, a treće ASA banci Sarajevo. Danas će biti održana dječija utrka „Grawe Kids Run“, dok su večeras u 19:30 na rasporedu tri utrke: „Bingo konjički cener“, štafetna utrka „Ibis Relay Race“ i državno prvenstvo u atletici na 10.000 kilometara. U nedjelju, 7.jula biće održana „MMU puzijada“ od 18:30 do 19:30 u hotelu Garden City.
Globalne cijene hrane stabilne, ne bi trebalo biti poskupljenja
Bloomberg Adria FAO indeks cijena hrane (FFPI) u junu je ostao nepromijenjen u odnosu na maj budući da su povećanja indeksa cijena biljnog ulja, šećera i mliječnih proizvoda uravnotežila pad indeksa cijena žitarica, dok je indeks mesa bio gotovo nepromijenjen. Unatoč tri uzastopna mjesečna porasta, FFPI je ostao 2,1 posto niži u odnosu na juni prošle godine i 24,8 posto ispod svog vrhunca dosegnutog u martu 2022. Cijene žitarica pale su za tri posto u odnosu na maj i za devet posto u poređenju s junom 2023. Svjetske izvozne cijene svih važnijih žitarica pale su na mjesečnom nivou. Pad cijena pšenice uglavnom je odražavao sezonski pritisak žetve koja je u toku na sjevernoj hemisferi. Neznatno poboljšani izgledi za proizvodnju u nekim velikim zemljama izvoznicama, uključujući Kazahstan i Ukrajinu, zajedno s provedbom privremene zabrane uvoza Turske također su pridonijeli blažem tonu cijena. Izvozne cijene kukuruza također su pale u junu, kako su berbe u Argentini i Brazilu napredovale, pri čemu se sada očekuje da će proizvodnja u obje zemlje biti veća nego što se ranije očekivalo. FAO indeks cijena riže zabilježio je skroman mjesečni pad u junu, uglavnom odražavajući općenito tihe trgovinske aktivnosti. Biljna ulja su poskupjela za 3,1 posto u odnosu na maj, što je najviši nivo od marta 2023. Porast je potaknut višim kotacijama palminog, sojinog i suncokretovog ulja, dok su cijene ulja repice ostale gotovo nepromijenjene. Za 1,2 posto u odnosu na maj porasle su cijene mliječnih proizvoda. Na godišnjem nivou cijene su više za 6,6 posto. U junu su međunarodne kotacije cijena maslaca porasle na najviši nivo u 24 mjeseca, poduprte povećanom globalnom potražnjom za kratkoročnim isporukama usred velike maloprodaje i sezonskog pada isporuka mlijeka u Zapadnoj Evropi. Na cijene maslaca uticale su i niske zalihe u Okeaniji, koje su se poklopile s najnižom tačkom proizvodnje mlijeka u regiji. Nasuprot tome, cijene sira neznatno su pale, što je uglavnom uzrokovano usporavanjem globalne uvozne potražnje za kratkoročnim isporukama. Nakon tri uzastopna mjesečna pada u junu je porasla cijena šećera i to za 1,9 posto u odnosu na maj, ali je još uvijek niža za 21,6 posto u poređenju s junom 2023. Povećanje u junu uglavnom je izazvano nižim rezultatima žetve od očekivanih tokom maja u Brazilu, što je pojačalo zabrinutost zbog mogućeg uticaja dugotrajnih sušnih vremenskih uvjeta na proizvodnju šećera u narednim mjesecima. Neredovite monsunske kiše u Indiji, zajedno s revizijom prognoza prinosa usjeva u Evropskoj uniji, također su pridonijele ukupnom pritisku na rast svjetskih cijena šećera, što je djelomično neutralizirano slabljenjem brazilskog reala u odnosu na američki dolar. Globalne cijene mesa ostale su nepromijenjene u poređenju s majem, te su 1,8 posto niže na godišnjem nivou. Pad međunarodnih cijena mesa peradi gotovo je nadoknađen umjerenim do blagim porastom cijena ovčijeg, svinjskog i goveđeg mesa. Pad cijena mesa peradi uglavnom je potaknut obilnom zalihom iz nekih vodećih zemalja proizvođača. Nasuprot tome, cijene ovčijeg mesa značajno su porasle zbog stalne velike uvozne potražnje i unatoč obilnim izvoznim zalihama, budući da su farmeri počeli likvidirati svoja stada kao odgovor na neobično sušne uvjete u dijelovima Australije. Duncan Fox, viši analitičar Bloomberg Intelligencea, navodi da evropske proizvođače hrane očekuje sporiji rast prihoda s obzirom na to da su cijene robe stabilne. Kompanije za pakiranu hranu poput Nestlea i Danonea očekuju ograničen rast zarade u prvoj polovici godine, te im je potreban povratak kupaca premium proizvodima. Navodi da evropske kompanije za pakiranu hranu imaju malo šanse za daljnje povećanje cijena u 2024. godini, ali bi mogle pokušati povećati srednjoročne investicije dok su troškovi meke robe još uvijek niski. Ova prilika možda neće dugo trajati jer bi vremenski fenomen La Nina mogao započeti tokom ljetnih mjeseci na sjevernoj hemisferi, što znači da će kompanije možda morati ponovo razmotriti cijene u nekom trenutku tokom četvrtog kvartala. Ističe da se sve evropske kompanije za pakiranu hranu slažu da rast volumena mora biti obnovljen u 2024., s tim da kompanije poput Nestlea i Danonea naglašavaju kako će volumenski miks biti pozitivan do kraja godine. To sugerira da će cijene nastaviti padati ispod ključnog nivoa od tri posto.
Održan Festival Vinske ceste Hercegovine
Marx.ba S ciljem promocije bogate vinske kulture i turističke ponude Hercegovine, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je Festival Vinske ceste Hercegovine u Mostaru. Na Festivalu je sudjelovalo više od dvadeset izlagača, uključujući hotele, turoperatere, restorane i vinarije iz Mostara, Čapljine, Čitluka, Ljubuškog, Trebinja i Stoca. – Projekt Vinska cesta Hercegovine je izuzetno značajan za turističku ponudu i bh. gospodarstvo. Ovaj Festival predstavlja izuzetnu priliku za promociju našeg bogatog vinskog nasljeđa i cjelokupne turističke ponude. Komora će i dalje nastaviti provoditi edukativne, promotivne i sve ostale aktivnosti koje će doprinijeti, kroz ovaj projekt, afirmaciji Hercegovine kao prestižne vinske destinacije, rekao je predsjednik VTK/STK BH dr. sc. Vjekoslav Vuković. Na Festivalu su održane radionice o autohtonim sortama vina i povezivanju vina i umjetnosti te panel o trendovima u vinskom turizmu. -Ovaj projekt ujedinjuje Hercegovinu kao regiju i radimo na tome da organiziramo što više manifestacija koje će promovirati turizam. Ulazak Vinske ceste u Iter vitis i proglašenje Mostara evropskim gradom vina su mnogo pomogli, jer je ova vinska cesta u regionu najaktivnija u zadnje vrijeme i sigurno je da ćemo imati sve veći broj turistički posjeta, istakao je predsjednik Vijeća Vinske ceste Hercegovine Radovan Vukoje. Vinska cesta Hercegovine je kulturna ruta koja obuhvata višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine. Proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina žilavke, blatine, vranca i trnjaka, Vinarije su najvidljiviji dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno nasljeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva. Vinskom cestom Hercegovine rukovodi Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u suradnji s gradovima/općinama Ljubuški, Čitluk, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma Bosne i Hercegovine (Turizam).