Floyd Mayweather najavljuje investicije u hotele u komšiluku
Marx.ba Najbolji boksač svih vremena Floyd Mayweather stigao je u Crnu Goru, gdje će investirati u hotelski biznis. Ovaj 47-godišnji Amerikanac nedavno je boravio u Izraelu, gdje je izazvao brojne kontroverze podržavajući izraelsku vojsku tokom rata u Gazi, a prekjučer je stigao u Crnu Goru. Mayweather je prekjučer boravio u Budvi, a kako je potvrdio za crnogorske Vijesti, namjerava investirati u hotelijerstvo i turizam, kao i nekretninski biznis u Budvi. U Crnu Goru je došao na poziv svojih partnera Jakova Zorje i Haima Mizrahija. – Moji prijatelji ovdje dolaze godinama i na njihov poziv došao sam da investiram. Trenutno radimo na različitim projektima, jer je Crna Gora nevjerovatno mjesto, rekao je Mayweather za Vijesti. Mayweather je od 1996. do 2017. godine ostvario 50 pobjeda iz isto toliko mečeva i osvojio 15 naslova u nekoliko kategorija, od super pero do velter kategorije, a mnogi ga smatraju najboljim boksačem u historiji, a četo je na vrhu liste po bogatstvu među sportistima.
Eurozona u januaru zabilježila suficit od 11,4 milijarde eura u trgovini robom
Marx.ba Eurozona je u trgovini robom sa ostatkom svijeta u januaru zabilježila suficit od 11,4 milijarde eura, objavio je Eurostat. Organizacija podsjeća da je eurozona u januaru 2023. godine zabilježila deficit u trgovini robom od 32,6 milijardi eura. Vrijednost izvoza robe iz eurozone u ostatak svijeta je u januaru 2024. godine iznosio 225,9 milijardi eura, što predstavlja rast za 1,3 posto međugodišnje. Eksport eurozone u SAD, Japan i Švicarsku je porastao, dok je zabilježen pad izvoza u Rusiji, Kinu i Norvešku. Vrijednost uvoza robe je pala za 16,1 posto međugodišnje na 214,5 milijardi eura, a pao je prije svega uvoz iz Kine, Švicarske, SAD ili Norveške. Eurozona je u 2023. godini zabeležila ukupan trgovinski suficit od 64 milijarde evra. Evropska unija je u trgovini robom sa ostatkom svijeta u januaru zabilježila suficit od 6,2 milijarde eura. Vrijednost EU izvoza u januaru 2024. je iznosila 198,7 milijardi eura, a vrijednost uvoza u Evropsku uniju 192,4 milijarde eura. Evropska unija je u 2023. registrovala ukupan trgovinski suficit od 38 milijardi eura.
Tri ključna faktora: Šta je ESG u poslovanju kompanije
Marx.ba ESG (Enviromental, Social and Governance) ili prevedeno “okoliš, društvo i upravljanje” je okvir koji pomaže zainteresovanim stranama da shvate kako organizacija upravlja rizicima i prilikama u vezi sa ekološkim, društvenim kriterijumima i kriterijumima upravljanja (ponekad se nazivaju ESG faktori). ESG zauzima holistički stav da se održivost proteže dalje od samo ekoloških pitanja. Iako se pojam ESG često koristi u kontekstu ulaganja, dionici uključuju ne samo investicionu zajednicu, već i kupce, dobavljače i zaposlenike, koji su svi sve više zainteresirani za to koliko je održivo poslovanje organizacije. ESG su tri ključna faktora koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedine kompanije ili investicije. Primjeri ovakvog poslovanja uključuju analizu kako se pojedina kompanija nosi s klimatskim promjenama, kakav je odnos prema zaposlenima, kako se ponaša prema svojim klijentima i dobavljačima, kakva je korporativna kultura i upravljanje te slično. 1. Okoliš Faktori životne sredine odnose se na uticaje na životnu sredinu i prakse upravljanja rizikom. To uključuje direktne i indirektne emisije stakleničkih plinova, upravljanje prirodnim resursima i ukupnu otpornost firme na fizičke klimatske rizike (kao što su klimatske promjene, poplave i požari). 2. Društveni Društveni stub se odnosi na odnose organizacije sa zainteresovanim stranama. Primjeri faktora prema kojima se firma može mjeriti uključuju metriku upravljanja ljudskim kapitalom (HCM) (kao što su pravedne plate i angažovanje zaposlenih), ali i utjecaj organizacije na zajednice u kojima posluje. Obilježje ESG-a je kako su se očekivanja društvenog uticaja proširila izvan zidova kompanije i na partnere u lancu snabdijevanja, posebno na one u ekonomijama u razvoju u kojima standardi zaštite životne sredine i rada mogu biti manje robusni. 3. Upravljanje Korporativno upravljanje se odnosi na to kako se organizacijom vodi i upravlja. Analitičari ESG-a nastojat će bolje razumjeti kako su poticaji rukovodstva usklađeni s očekivanjima dionika, kako se gledaju i poštuju prava dioničara i koje vrste internih kontrola postoje za promoviranje transparentnosti i odgovornosti od strane rukovodstva.
Saudijski naftni div zaradio više od Facebooka, Amazona i Tesle zajedno
Marx.ba Naftni div iz Saudijske Arabije, Saudi Aramco, izvijestio je o dobiti od 121 milijardu američkih dolara za prošlu godinu, što je manje od rekorda iz 2022. godine zbog nižih cijena energije. Godine 2022. godine prijavili su dobit od 161 milijardu dolara, vjeruje se da je to najveća ikad prijavljena dobit od strane javno izlistane kompanije. – Smanjenje uglavnom odražava utjecaj nižih cijena sirove nafte, manjih prodanih količina te slabljenja marži rafinerija i kemikalija, objavila je kompanija. Aramco je prošle godine imao prihode u iznosu od od 440 milijardi dolara što je pad u odnosu na 535 milijardi dolara prihoda u 2022. godini. – Naša otpornost i agilnost doprinijeli su zdravim novčanim tokovima i visokim nivoima profitabilnosti, unatoč izazovnim ekonomskim uvjetima, poručio je llavni izvršni direktor Aramca, Amin H Nasser. Vlada Saudijske Arabije naredila je kompaniji da zadrži proizvodnju od 12,8 miliona barela nafte dnevno unatoč ranijim planovima za povećanje proizvodnje. Saudijski ogromni naftni resursi, smješteni blizu površine pustinjskog prostranstva, čine ga jednim od najmanje skupih mjesta na svijetu za proizvodnju nafte. Princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman nada se iskoristiti bogatstvo od nafte kako bi kraljevstvo udaljio od ovisnosti o “crnom zlatu”, a to pokušavaju kroz projekte poput futurističkog pustinjskog megapolista Neom.
Nova najava: ECB u junu najvjerovatnije smanjuje kamatne stope
Marx.ba Član Upravnog vijeća Evropske centralne banke (ECB) Pablo Hernandez de Cos rekao je da očekuje da će kamatne stope biti smanjene u junu, ako inflacija nastavi da se smanjuje po sadašnjem tempu. – Prošlosedmična najava da smo ispunili naš cilj da inflaciju dovedemo na 2 posto kompatibilna je sa uskoro smanjenjem kamatnih stopa, a to bi se vjerovatno moglo dogoditi u junu, rekao je Hernandez de Cos, koji je ujedno i guverner Banke Španije. Tada bi moglo doći do prvog smanjenja kamatnih stopa ako glavne prognoze nastave da ispunjavaju ciljeve u narednim mjesecima, rekao je on u intervjuu za magazin El Periodio, prenosi Investitor. I ranije je najavljivano da bi ECB na ljeto mogao napraviti prvo smanjenje kamatnih stopa, nakon što se uvjere da se inflacija održivo vraća na cilj od 2 posto. Predsjednica ECB-a Kristin Lagard rekla je ranije ovog mjeseca da je došlo do definitivnog usporavanja potrošačkih cijena, ali nije bila dovoljno sigurna i da najavi monetarno popuštanje. I ostali članovi Upravnog veća ECB-a sve češće pominju mogućnost smanjenja kamatnih stopa, a jedan od njih, Yannis Stournaras, priželjkuje čak dva smanjenja prije redovne godišnje pauze u avgustu.
Više od pola svjetske ekonomije testira digitalne valute
Marx.ba Ukupno 134 države, koje predstavljaju 98 posto globalne ekonomije, razmatraju uvođenje digitalne inačice svojih valuta. Više od pola njih su u naprednoj fazi razvoja, pilot fazi ili fazi pokretanja, pokazalo je istraživanje američkog think tanka Atlantic Council. Sve zemlje grupe G20, izuzumajući Argentinu, sada u nekoj od naprednih faza. Sjedinjene Države sve više zaostaju. Dok i dalje napreduju u “veleprodajnom” digitalnom dolaru za banke, izdanje za širu populaciju SAD zasad stoji. Šef Federalnih rezervi Jerome Powell rekao je ovog mjeseca kako nisu ni blizu situacije u kojoj bi se tako nešto moglo dogoditi. Američki predsjednik Joe Biden naredio je dužnosnicima razmatranje mogućnosti uvođenja digitalnog dolara još 2022. godine. U međuvremenu je to postalo političko pitanje. Kandidat republikanaca u ovogodišnjoj izbornoj utrci u SAD Donald Trump obećao je kako to neće dopustiti. Zagovornici tvrde kako će će digitalne valute otvoriti nove mogućnosti i pružiti alternativu fizičkoj gotovini kojoj, čini se, nema spasa. Protivnici ukazuju na to kako bi digitalna valuta vlastima mogla omogućiti guranje nosa tamo gdje mu nije mjesto. Nastavi li SAD zaostajati, rezultat bi mogao biti fragmentiraniji sistem međunarodnog plaćanja, a službeni bi Washington mogao izgubiti dio svoje globalne finansijske moći ako neće učestvovati u postavljanju novih standarda. Trenutno je u toku oko 36 pilot projekata, uključujući kineski e-CNY kojeg testira 260 miliona ljudi u 25 gradova te u Evropi, gdje Evropska centralna banka (ECB) šest mjeseci radi na pripremi digitalnog eura. Nastojanja ECB-a mogla bi kopirati druge vodeće velike ekonomije. Bahami, Jamajka i Nigerija već imaju svoje funkcionalne sisteme digitalnih valuta, iako je Eastern Caribbean Currency Union – koja se sastoji od osam država – nedavno postala prva koja je isključila jednu nakon što korisnici zbog problema nisu mogli pristupiti digitalnim novčanicima. Trenutno je u toku trinaest prekograničnih veleprodajnih projekata, uključujući mBridge koji povezuje Kinu, Tajland, Ujedinjene Arapske Emirate i Hong Kong, a proširit će se na još 11 država ove godine. Sve zemlje članice BRICS-a – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika – u naprednoj su fazi. Kineski digitalni juan trenutno je najveći i najnapredniji pilot projekt, isproban u raznim scenarijima od karata za javni prijevoz i testova za COVID do kupnje nafte i plemenitih metala, piše Reuters, prenosi Bug.
Cijene nafte u padu, očekuje se poboljšanje u snabdijevanju
Marx.ba U subotu ujutro cijene nafte na američkom tržištu su se kretale naniže, te je tako WTI nafta, referentna za američko tržište iznosila 81,04 dolara, a Brent nafta 85,34 dolara za barel, prenio je Oil Price. Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod 85 dolara budući da su nagađanja da bi američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed), mogla sniziti kamatne stope tek početkom ljeta prevagnula nad padom zaliha. Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podneva bila niža 55 centi nego na zatvaranju trgovine u četvrtak i iznosila je 84,83 dolara. U četvrtak je zaključio trgovinu u plusu 1,39 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 56 centi višoj cijeni, od 80,7 dolara. U četvrtak je zaključio trgovinu u plusu 1,54 dolara. Tržišta su u četvrtak ohrabrile prognoze Međunarodne agencije za energiju (IEA) koje signaliziraju poboljšanje u snabdijevanje u ovoj godini. Agencija procjenjuje da će globalna potražnja za naftom u prvom tromjesečju porasti 1,7 miliona barela dnevno, snažnije nego što su bili očekivali, zbog poboljšanih izgleda u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i pojačane potražnje za gorivom pod utjecajem putovanja brodova dužom rutom oko Rta dobre nade. IEA je u februaru prognozirala da će potražnja u ovoj godini porasti za 1,22 miliona barela dnevno, dok je OPEC u svom februarskom izvještaju naveo procjenu rasta od 2,25 miliona barela dnevno. Razlika u prognozi odgovara količini od jedan posto dnevne svjetske potražnje.
Bitcoin nadmašio zlato u raspodjeli portfelja investitora
Marx.ba Bitcoin je pretekao zlato u raspodjeli portfelja investitora kada se prilagodi volatilnosti, prema analitičaru JP Morgana. Izvršni direktor JPMorgana Nikolaos Panigirtzoglou navodno je rekao da je, kada se prilagodi volatilnosti, alokacija bitcoina u portfeljima ulagača 3,7 puta veća od zlata. Analitičar je istakao značajne priljeve od preko 10 milijardi dolara u spot Bitcoin fondove kojima se trguje na berzi (ETF-ove) od njihovog odobrenja u januaru i ustvrdio da bi potencijalna veličina tržišta Bitcoin ETF-a mogla doseći 62 milijarde dolara, koristeći zlato kao referentnu vrijednost, piše Cointelegraph. Drugi izvještaj JPM Securitiesa predviđa da bi spot tržište Bitcoin ETF-ova moglo narasti do čak 220 milijardi dolara u sljedeće dvije do tri godine. – Procjenjujemo da će 220 milijardi dolara inkrementalnih tokova stići u ETF-ove tokom sljedeće tri godine, što bi također moglo biti prilično utjecajno na cijenu Bitcoina s obzirom na multiplikator kapitala, poručeno je. Bitcoin ETF-ovi su se pokazali neto pozitivnim za kripto tržište, pri čemu je najveća svjetska kriptovaluta u februaru dobila više od 45% tržišne kapitalizacije. Neto prodaja spot Bitcoin ETF-ova popela se na 6,1 milijardu dolara u fabruaru, u usporedbi s 1,5 milijardi dolara u januaru. Najveći dnevni priljevi u spot Bitcoin ETF-ove dosegnuli su 12. marta vrhunac od preko 1 milijarde dolara, a analitičari vjeruju da bi taj iznos mogao dodatno porasti nakon što odljevi iz Grayscale Bitcoin Trust ETF-a prestanu. S prepolovljenjem Bitcoina za nešto više od mjesec dana, dnevna ponuda BTC-a bila bi prepolovljena, što bi moglo dodatno potaknuti potražnju i dovesti do krize ponude u sljedećih šest mjeseci, predviđa Ki Young Ju, izvršni direktor kripto analitike kompanije CryptoQuant. Nakon produžene kripto zime koja je trajala gotovo tri godine, spot odobrenja Bitcoin ETF-a postala su katalizator za ogromnu akciju cijena BTC-a koja ga je gurnula iznad rekordne vrijednosti posljednjeg bikovskog ciklusa od iznad 69.000 dolara, kao i otvaranje vrata institucionalnom usvajanju predvođenom najveći svjetski upravitelj imovinom, BlackRock.
Uspješno “meko slijetanje” Evropske centralne banke
Marx.ba Evropska centralna banka je uspela da ukroti inflaciju bez izazivanja ekonomskog pada, rekao je član Upravnog savjeta Evropske centralne banke Janis Sturnaras. – Monetarna politika je bila uspešna, uprkos svim kritikama. Ostvarili smo meko sletanje, rekao je grčki zvaničnik na događaju u Londonu, prenio je njegove reči Bloomberg. Uprkos velikom pesimizmu otkako je počeo ratni sukob u Ukrajini, inflacija je u povlačenju, rekao je Stournaras. – Da, u Evropi nemamo značajan rast, ali također nemamo ni recesiju, rekao je. Inače, da je inflacija u fazi popuštanja, ali da rizike poput kretanja na tržištu rada te plaća, kao i geopolitičke prilike, treba pratiti, ocijenjeno je na skupu guvernera centralnih banaka većine zemalja Adria regije održanom u petak na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Na okruglom stolu u Splitu učestvovali su hrvatski guverner Boris Vujčić, slovenski guverner Boštjan Vasle, guvernerka Centralne banke Sjeverne Makedonije Anita Angelovska Bezhovska, Crne Gore Irena Radović te viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Željko Marić. U fokusu je bila tema učinaka inflacije i podizanja kamatnih stopa u tim zemljama, posebno u smislu finansijske, odnosno kreditne situacije korporativnog sektora i domaćinstava.
Mostar dobio 900.000 eura za zagrebačke letove
Mrrx.ba Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku o dodjeli 900.000 aura Gradu Mostaru u cilju poboljšanja zračne povezanosti grada Mostara. Sredstva su namijenjena za aktivnosti i programe koji će se provoditi tokom 2024. godine uključujući i one koji već jesu u toku, kao i programe koji se planiraju pripremiti u saradnji sa faktorima zračnog prometa sektora. Kako piše portal Zamaaero, oni su od Marka Đuzela, direktora Arodroma Mostar dobili još konkretnije informacije. Prema tom informacijama, novac će se utrošiti na Croatijinu liniju Zagreb-Mostar. Linija ima trošak od oko 700-800.000 eura za cijelu godinu. Ostali novac će se prebaciti na početak iduće godine kako ne bi linija stala i kako ne bi bilo diskontinuiteta linije. Nije nelogično. Naravno, tri sedmična leta prema Zagrebu nisu dovoljno, a kako piše Zamaaero Đuzel radi na tome da uskoro dobije pet sedmičnih letova sa intencijom da poveća broj letova na svakodnevno u doglednoj budućnosti. Prema istom izvoru, load faktor na liniji Mostar – Zagreb sa 30 porastao na preko 50 posto, te da u zadnjih par dana ima i load faktor od 65 posto.