Neumski hoteli uveliko bukirani za ljeto, radna snaga stiže i iz Nepala
Marx.ba Hotelijeri u jedinom bh. gradu na moru već se pripremaju za predstojeću sezonu, a smještajni kapaciteti su uveliko popunjeni. Da pripreme uveliko traju i u hotelima čiji je vlasnik potvrdio je Tomislav Lovrić za “Nezavisne novine”. Prema njegovim riječima, 80 odsto kapaciteta je već sada bukirano, a prve goste očekuju već od aprila. Gostiju imaju, ali radne snage ne te im to predstavlja najveći problem koga pokušavaju riješiti dovođenjem radnika iz drugih zemalja svijeta. – Ja sam vlasnik dva hotela i imam zaposlenih oko 80 domaćih ljudi i u procesu sam dovođenja još osam radnica iz Nepala, čistačica i spremačica. Što se tiče radne snage, to je trenutno jedan od najvećih problema u Neumu. Jednostavno se ne može naći. Ne postoje ljudi. Nije samo u hotelijerstvu, to je globalni problem, ističe Lovrić. Kada je riječ o predstojećoj sezoni, on se nada da će biti bolja nego prethodna, ali ne bi imao ništa protiv ni da bude kao lani. Pripreme su odavno okončali u hotelu “Vapore”, a prema riječima Darija Maslaća, direktora prodaje i marketinga ovog hotela i sekretara Udruženja hotelijera opštine Neum, trenutne najave garantuju dobru sezonu. – Pripreme za sezonu 2024. su već završene, jer su pripreme za samu sezonu počele sredinom prošlog ljeta kada smo krenuli sa ugovaranjima smještajnih kapaciteta sa postojećim partnerima, a uvijek je potraga i za novim partnerima. Hoteli su trenutno zatvoreni i otvaranje se očekuje krajem drugog i početkom trećeg mjeseca, kada će većinom svi hoteli otvoriti svoja vrata za goste, istakao je Maslać za “Nezavisne novine”. Svi hotelijeri, pa tako i Maslać, nadaju se da će se u sezoni koja je pred njima oboriti novi rekordi po broju noćenja, a još 2019. godina nosi titulu rekordne. Da je nedostatak radne snage jedan od najvećih problema u Neumu ističe i Maslać koji navodi da tog problema nisu lišeni ni mnogo veći turistički centri, kao ni gradovi i mjesta u susjednoj Hrvatskoj koja je zasigurno među najposjećenijim destinacijama ljeti u Evropi. Sve većem broju turista u Neumu u godinama nakon pandemije svjedoči i načelnik ovog mjesta Dragan Jurković, koji ističe da se nadaju dobroj sezoni iako se u turizmu ništa sa sigurnošću ne može tvrditi.
Bivša supruga Jeffa Bezosa prodala dionice Amazona teške 10 milijardi dolara
Marx.ba Mackenzie Scott, bivša supruga osnivača Amazona, Jeffa Bezosa, iznenadila je tržište prodajom značajnog broja svojih dionica Amazona, čija je ukupna vrijednost dosegnula deset milijardi dolara. Nakon razvoda od Bezosa 2019. godine, kada je stekla impresivnih 19,7 miliona dionica Amazona – što predstavlja udio od četiri posto u najvećoj svjetskom internetskoj trgovini – Scott je preko noći postala najbogatija žena na svijetu. Od tada pa do danas, kontinuirano prodaje dionice Amazona, s namjerom da donira milijarde dolara u dobrotvorne svrhe. Scott se pridružila Warrenu Buffettu, Billu Gatesu i Marku Zuckerbergu, kao potpisnica Giving Pledge, i tako se obavezala veći dio svog bogatstva donirati i usmjeriti prema humaniranim udruženjima i inicijativama. Scott je tako nedavno objavila kako je putem svoje fondacije Yield Giving prošle godine donirala impresivnih 2,15 milijardi dolara, podržavajući 360 različitih organizacija. Njeno ukupno bogatstvo, prema Bloombergovoj listi milijardera, procijenjeno je na iznos od 37 milijardi dolara.
Hoće li doći do promjene u velikoj industriji: Grafen zamjenjuje pijesak u betonu
Marx.ba Studija koju su proveli istraživači s američkog Univerziteta Rice iz Houstona u Teksasu, otkrila je da grafen dobiven iz metalurškog koksa, proizvoda na bazi ugljena, može poslužiti ne samo kao aditiv za ojačanje cementa, već i kao zamjena za pijesak u betonu. – Ovo bi moglo imati veliki utjecaj na jednu od najvećih svjetskih industrija. Usporedili smo beton napravljen pomoću zamjene agregata grafena, s betonom napravljenim korištenjem agregata od pijeska i otkrili smo da je naš beton 25 posto lakši, ali jednako čvrst, rekao je James Tour, profesor kemije, nauke o materijalima i nanoinženjeringa. Beton, mješavina agregata poput pijeska i šljunka povezanih cementom i vodom, ključan je za urbani razvoj. Budući da se očekuje da će 68% svjetske populacije živjeti u urbanim područjima do 2050. godine, predviđa se da će potražnja za betonom, a time i iskopavanjem pijeska, značajno porasti. To se utrostručilo u posljednja dva desetljeća, dosegnuvši oko 50 milijardi tona godišnje, što ima značajan negativni utjecaj na okoliš. Proizvodnja cementa, ključne komponente betona, čini 8% svjetskih emisija ugljičnog dioksida. Štaviše, iskopavanje pijeska, uglavnom neregulirano, predstavlja ozbiljnu prijetnju riječnim i obalnim ekosistemima. Prema izvještaju Ujedinjenih naroda za 2022., sve veća potražnja za pijeskom, zajedno s rastom stanovništva i urbanim širenjem, uskoro bi mogla izazvati “pješčanu krizu”. Primjenom svoje tehnike “Jouleovog zagrijavanja” na metalurški koks, laboratorij je stvorio vrstu grafena koji bi mogao poslužiti kao zamjena za pijesak u betonu. – Početni eksperimenti u kojima je metalurški koks pretvoren u grafen rezultirali su materijalom koji je izgledao nalik pijesku, rekao je Paul Advincula, Riceov doktorant koji je vodeći autor studije. – Odlučili smo istražiti korištenje grafena dobivenog iz metalurškog koksa kao potpune zamjene za pijesak u betonu, a naši nalazi pokazuju da bi to stvarno dobro funkcioniralo, dodao je. Beton na bazi grafena ne samo da odgovara mehaničkim svojstvima standardnog betona, već nudi i veći omjer čvrstoće i težine. – Ova tehnika proizvodi grafen brže i u većem opsegu od prethodnih metoda, rekao je Advincula. S potencijalom smanjenja ovisnosti o prirodnom pijesku i nižim emisijama ugljika iz industrije betona, ova bi nova tehnologija mogla dovesti do održivijih praksi urbanog razvoja. Trebat će neko vrijeme da cijena grafena padne dovoljno niska da ovo postane održivo, navode istraživači, ali su mišljenja da ovo samo pokazuje da postoje alternative kojima možemo težiti.
Od bh. tla do norveškog leda: Argeta, Konzum i Mercator posjetili Banku gena poljoprivrednih kultura
Marx.ba Predstavnici Argete, Mercatora i Konzuma posjetili su danas Banku gena poljoprivrednih kultura u Sarajevu. Ove su kompanije, zajedno sa pekarom Slatko i Slano, lani udružile snage na projektu domaćeg hljeba, a posljednja posjeta dio je inicijative da se očuva sjeme koje čini srž recepture ovog već omiljenog hljeba, koji će tako moći biti dostupan zauvijek, ali i postavlja temelje za dugoročnu sigurnost lokalnih žitarica. Ova inicijativa predstavlja važan korak prema očuvanju biološke raznolikosti i genetske baštine poljoprivrednih biljaka te potiče na održivost i dugoročnuv zaštitu sjemena, osiguravajući resurse za buduće generacije. Kroz zajedničke napore Argete, Konzuma i Mercatora, omogućit će se pohranjivanje sjemenskog materijala lokalnih populacija heljde (Fagopyrum esculentum), ključne komponente njegove recepture, duboko u Arktičkom krugu, unutar vječnog leda Globalnog trezora sjemena u Svalbardu. U sklopu posjete, organiziran je detaljan obilazak prostorija banke gena, pružajući predstavnicima kompanija uvid u inovativnu opremu i impresivnu kolekciju sjemena. S posebnim naglaskom, predstavljeni su i paketi sjemenskog materijala, pažljivo pripremljeni za uvrštavanje u kolekciju trezora. Globalni trezor sjemena već pohranjuje više od milion primjeraka najvrijednijih biljnih sjemenki iz cijelog svijeta. Ovdje su sjemenke sigurne od svih vanjskih utjecaja i katastrofa. Zakopana više od 100 metara duboko u planinu, Svjetska banka sjemena zaštićena je trajno zamrznutim okolišem poznatim kao permafrost. Argeta, poznata kao “Dobra strana hljeba” već više od 20 godina, zauvijek je zahvalna svima koji peku hljeb i s kojima dijeli uspjeh da je danas broj 1 mesna i riblja pašteta u Europi. Stoga je od 2023. godine kompanija odlučila posvetiti dodatnu pažnju očuvanju i zaštiti lokalnog sjemena. Domaći hljeb zajedničko je obećanje Argete, Konzuma i Mercatora, te pekare Slatko i Slano da će podržati banku gena poljoprivrednih kultura, koja štiti i čuva naše lokalno sjeme, i to obećanje se s pažnjom održava. I ti možeš biti dio priče. Priuštite si domaći hljeb sa svojom omiljenom Argetom. Pronađite ga isključivo u Konzum i Mercator prodajnim objektima i saznajte više o njegovoj priči na domacihljeb.argeta.com
Sve je krenulo nakon pandemije: Ova industrija uskoro će vrijediti više od 45 milijardi dolara
Marx.ba U proteklih pet godina tržište je preplavila gomila kućnih testova i naprava pomoću kojih pacijenti konzumenti mogu samostalno i, vjeruje se, precizno postaviti vlastite dijagnoze. Prema istraživanju renomirane tvrtke RR Donnelley & Sons, praktičnost i privatnost prilikom testiranja najveći su razlozi rasta popularnosti navedenih proizvoda. Ekonomisti se slažu da je ovo tržište pokrenula pandemija covida-19, a tvrtka Allied Market Research objavila je studiozni izvještaj u kojem se predviđa da će njegova vrijednost do 2031. dosegnuti 45,58 milijardi američkih dolara. Usporedbe radi, 2021. ono je vrijedilo 16,66 milijardi dolara, a prošle se godine brojka popela na 20,35 milijardi. Hipohondri i sportisti Testovi su popularni i među hipohondrima, kao i fitness fanaticima koji svaki dana žele analizirati vlastitu krvnu sliku. Zato su metode i naprave u ponudi raznolike, od uređaja koji nalikuju na električne cigarete, a zapravo mjere metabolizam, do senzora za praćenje šećera koji se nose na stražnjoj strani ruke. U ponudi su i krvni testovi koji, navodno, otkrivaju što i kako utječe na san, energiju i seksualni nagon konzumenata. Tu je i Thorneov test, gdje se, pak, putem sline, analizira kako tijelo reagira na svakodnevni stres. – Potrošači su sve više informirani i spremni su preuzeti kontrolu nad svojim zdravljem, izjavio je za Bloomberg liječnik Gil Blander, poznat po svojim istraživanjima o starenju. Kao osnivač i glavni naučni direktor kompanije InsideTrackera, on pak nudi paket Ultimate + DNA + InnerAge, koji stoji 1047 američkih dolara, a mjeri 261 genetski marker koji bi trebao otkriti atletske predispozicije korisnika. – Ulagači su svjesni da potrošači sve više investiraju u zdravlje, a pandemija je pokazala da se u svakom domu mogu obaviti razna testiranja. Ovakvi su proizvodi točka na kojoj se susreću zdravstvena preventiva, visoka tehnologija i potrošački impuls, obrazložio je Blander, prenosi Jutarnji. Testovi za dijabetes No, tržište će prvenstveno ovisiti o (ne)volji hroničnih bolesnika, posebno dijabetičara. Najviše se prodaje testova za mjerenje nivoa glukoze u krvi. Čak tri petine globalnog tržišta čine takvi testovi, a vjeruje se da će u sljedećih osam godina baš za njima potražnja i najviše nastaviti rasti. Prodavat će se i testovi za zarazne bolesti, trudnoću, test-trake za kolesterol, testovi za otkrivanje prisutnosti droga u tijelu, za praćenje koagulacije… Kada je riječ o kanalima distribucije, tu prednjače apoteke, gdje se kupuje više od dvije petine pribora za kućna testiranja. Procjenjuje se da će tako ostati i do 2031. U izvještaju se spominje i kako će sve važniju ulogu igrati prodaja putem “internet apoteka”. Najveće tržište je ono Sjevernoameričko, koje čini dvije petine globalnog tržišnog udjela. Tako bi trebalo ostati sve do 2031., a najveći rast potražnje, od 11,6 posto, očekuje se na zapadu Azije. Potrošačima odgovara cijena proizvoda, a industriji demografska slika svijeta. Prema podacima koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija, do 2030. godine svaka šesta osoba na svijetu imat će 60 ili više godina. Ljekari, ipak, pozivaju na oprez, odnosno upozoravaju da naprave za samotestiranje vjerovatno neće biti tačne ili pouzdane kao tradicionalni laboratorijski testovi.
Eurozona: Kada se može očekivati potpuni ekonomski oporavak
Marx.ba Glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave) za euro područje u januaru i dalje upućuju na razvoj recesije. Najpouzdaniji poslovni barometar za euro područje – PMI indeks za uslužni sektor – pao je za 0,4 boda na 48,4 bodova, što je šesta uzastopna objava ispod nivoa od 50 bodova na kojoj se (historijski gledano) očekuje recesija, navodi se u prošlosedmičnoj analizi Hrvatske udruge poslodavaca. PMI indeks za prerađivačku industriju porastao je na 46,6 bodova, gdje se i dalje očekuje recesija u proizvodnom dijelu ekonomije. Istovremeno, njemački GfK sentiment potrošača te IFO indeks poslovne klime bilježi daljnji neočekivan pad uz daljnje pogoršanje procjene šestomjesečnih očekivanja. Europske kompanije još nisu u potpunosti “probavile”’” kumulativni rast kamatnih stopa od 450 baznih bodova, kao ni trajno povećanje cijena energenata, a očekuje sa slabiji fiskalni stimulans i usporavanje potražnje iz Kine, što upućuje na daljnju kontrakciju ekonomskih aktivnosti. Stoga nakon manjeg realnog pada BDP-a u euro području u četvrtom kvartalu od -0,1 posto kvartalno, u prvom kvartalu 2024. godine HUP očekuje i nešto veće smanjenje ekonomskih aktivnosti. Aktuelna recesija mogla bi potrajati kroz prvu polovicu godine nakon čega ne valja očekivati značajan oporavak dok god ESB značajno ne spusti kamatne stope. Stoga u 2024. HUP očekuje de facto stagnaciju ekonomije euro područja (rast od jedva 0,1 posto), dok bi njemačka ekonomija mogla pasti za 0,3 posto. S obzirom na trajniji prigušujući učinak spomenutih negativnih faktora na ekonomiju, sve nekako “miriše” na 2000. godinu, kada su njemačke kompanije prisiljene na razduživanje, a ekonomija je jedva rasla u prosjeku četiri godine, s blagim recesijama koje su se izmjenjivale s epizodama slabašnog oporavka. Pogoršana poslovna klima vjerovatno će potaknuti korekciju ESB-ovih makroekonomskih projekcija u martu naniže, što ponovo može ojačati špekulacije u pogledu intenziteta smanjenja kamatnih stopa ove godine. Recesija za sada nije utjecala na zaposlenost zahvaljujući snažnoj potražnji za radom te rastu plaća, što u kombinaciji sa snažnim bilancama poduzeća sugerira “plitku” recesiju unatoč snažnom rastu kamatnih stopa. Jenjavanje poremećaja u vanjskoj trgovini te EU fondovi nove generacije također djeluju stabilizacijski, piše Lider.
Kako i kada delegirati zadatke drugima, a šta možemo učiniti sami
Marx.ba Ako niste sigurni trebate li i kada delegirati zadatke drugima, niste jedini. Mnogi se suočavaju s tim problemom. Ljudi se često boje delegiranja jer misle da neko drugi neće dobro obaviti zadatak ili da delegiranjem impliciraju da sami ne mogu obaviti zadatak. No, strateško delegiranje može znatno pomoći ispunjavanju ciljeva kompanije, piše za portal Fast Company Andrea Liebross, poslovna savjetnica i trenerica specijalizirana za žensko poduzetništvo. Liebross kao savršenu ilustraciju navodi primjer s kojim se nedavno susrela. Poduzetnica Darcy (nije njeno pravo ime) je osnivačica i izvršna direktorica male prodajne firme sa šest zaposlenih, uključujući i nju. Tokom jedne od sesija iznijela je nekoliko važnih projekata: Darcy se borila kako sve to uklopiti u svoj pretrpani raspored. Osjećala se iscrpljeno. Također, suočavala se s niskim moralom tima i velikom fluktuacijom. Bojala se da bi dodjeljivanje novih zadataka drugima moglo natjerati ljude na odlazak, prisiljavajući je da opet počinje ispočetka. Prestanite se bojati – Darcyin strah nije pomagao niti njoj, niti njezinu timu. Umjesto toga, trebala se usredotočiti na maksimiziranje rezultata i učinkovitosti svih – kako bi ušla u onošto ja zovem Zona izvanrednih postignuća, tumači Liebross. Unutar Zone izvanrednih postignuća, boljim usklađivanjem cijeli tim postiže novi nivo produktivnosti i užitka u radu. Imajući to na umu, odgovori na ova četiri važna pitanja pomoći će vam da odlučite kako pristupiti ciljevima: Pridonosi li ovaj zadatak napretku firme? Često uđemo u rutinu obavljanja poslova jer smo to “uvijek tako radili”. Ali ponekad moramo zastati i upitati se treba li nešto mijenjati. Možda je to imalo smisla prije četiri godine, kada nismo imali današnji softver. Možda je to bilo usklađeno s našim prethodnim organizacijskim prioritetima. Ali ima li to danas još uvijek smisla? Darcyjina četiri zadatka definitivno su pridonosila napretku firme. Svi su, dakle, zadovoljili taj test. Sada je trebalo odlučiti ko će ih obaviti. Iscrpljuje li me ovaj zadatak ili mi daje novu energiju? Svako mora raditi i stvari koje ne voli. Međutim, kada radite previše takvih stvari odjednom ili veći dio dana trošite kako biste ih obavili, gubite energiju i izgarate. Suprotno se događa kada radite ono što volite – tada dobivate energiju. Darcy voli raditi s ljudima. Voli prodaju, vidi to kao pomaganje klijentima u rješavanju njihovih problema. Uzbuđena je zbog kreiranja novih procesa i obučavanja članova tima. Uživa u većini aspekata recenzija izvedbe, iako ne voli kritizirati. Međutim, potajno mrzi baviti se proračunom. Radije bi stvarala nego analizirala. Jesam li dobar za ovaj zadatak? Ovaj odgovor često je u korelaciji s odgovorima na drugo pitanje jer vjerovatno ste dobri u onome što volite raditi i obrnuto. Sa svojim vještinama u radu s ljudima, Darcy je bila briljantna u kreiranju procesa usmjerenih na ljude, u treningu i podučavanju. Za izradu proračuna, međutim, trebalo joj je više vremena nego što bi nekome drugome bilo potrebno. Mogu li to obaviti samo ja ili može i neko drugi? Darcy je isprva vjerovala da samo ona može obaviti sve te zadatke. Ali ubrzo se pokazalo da nije tako. Znala je najviše o procesima firme i imala je veliko iskustvo u prodaji svih proizvoda firme. No, iako njena dva nova prodajna predstavnika još nisu bila upoznata sa svim proizvodima, svo troje imalo je iskustva u prodaji. Mogli bi uspostaviti proces praćenja potencijalnih klijenata, posebno nakon što budu obučeni. Uspostavom procesa više bi se uključili u njegovo praćenje, a pomaganje u njegovoj izradi pridonijelo bi da se osjećaju vrijednima. Štoviše, omogućilo bi da bolje upoznaju svoje klijente. Darcy je pretpostavila da si ne može priuštiti da obuku povjeri vanjskim saradnicima. No, nakon što je pogledala planirane brojke, shvatila je da je zapela u razmišljanja kakvo je imala kad je njena firma bila manja. Sada si više nije mogla priuštiti da ne angažira vanjske kompanije. Kad su imali vremena, ona i njezin kolega iz prodaje polako su obučavali nove zaposlenike, ali to je značilo da su nakon četiri mjeseca novi zaposlenici još uvijek mogli prodavati samo neke proizvode. Zato više nije štedjela novac i prepustila je obuku vanjskim saradnicima, jer bi u protivnom gubila prihode. Vanjska obuka isplatila bi se za dva mjeseca ako novi prodajni predstavnici ostvare prosječnu prodaju. Nije mogla delegirati analizu učinka jer je cijelo osoblje odgovaralo njoj. Ali trebaju li svi odgovarati njoj? Došlo je vrijeme da promakne svoju iskusniju zaposlenicu na poziciju menadžera prodaje. Ona će u sljedećem tromjesčju preuzeti analizu učinka i osloboditi Darcy vrijeme za druge poslove. U međuvremenu, sastavljanja izvještaja o proračunu prepustila je svom računovođi, koji se ionako dobro snalazi s brojkama, a zatim je zamolila voditelja obuke da joj pomogne analizirati izvještaje i da preporuke u okviru svoje nove uloge. Darcy je sada imala samo 1,5 zadatak koji mora odraditi sama, a i način da potakne svoj tim bez odustajanja od ciljeva. Bez pametnog delegiranja, vaša se organizacija ne može skalirati i postići više, a frustrirani zaposlenici koji žele rasti i učiti potražit će prilike drugdje. A vama će ostati zaposlenici koji ne žele rasti ili prihvatiti izazove, stvarajući učmalu atmosferu koja će se s vremenom pogoršavati. Ako ne delegirate zadatke jer se bojite da netko neće odraditi posao dobro ili zato što misite da nije zainteresiran, možda biste trebali razmisiti treba li takva osoba raditi za vas. Da bismo postigli izvanredne stvari, svačije snage i osobni ciljevi trebaju se uskladiti s ciljevima firme kad god je to moguće. Ako nisu prave osobe za ostvarenje vaših ciljeva, trebali bi sami potražiti mjesto koje im više odgovara.
Pripremite se za budućnost: Ovo su najbrže rastući poslovi u Evropi
Marx.ba Tržište rada prolazi kroz brzu transformaciju u Evropi jer se konkurencija za radna mjesta udvostručila u prošloj godini pojavom novih radnih mjesta koja nisu postojala prije 20 godina, pokazuje najnovije istraživanje LinkedIna. Gledajući na nadolazeću godinu, najbrže rastuće pozicije povezane su s održivošću, umjetnom inteligencijom i poslovnim razvojem, predviđa društvena platforma usmjerena na zapošljavanje. LinkedIn je proveo istraživanje o milionima poslova što su ih otvorili njegovi članovi između 1. januara 2019. i 31. jula 2023. kako bi se izračunala stopa rasta za svaku profesiju, prenosi Euronews. Otkrili su da dvije trećine (67%) evropskih stručnjaka ove godine razmišlja o promjeni posla iako je konkurencija na tržištu rada sve veća. U 2022. bilo je samo jedno radno mjesto za otprilike svaka dva aktivna kandidata u Velikoj Britaniji i Francuskoj na LinkedInu, a sada postoji samo jedno radno mjesto za otprilike četiri kandidata. Osim toga, 37 posto evropskih stručnjaka kaže da traže veće plaće da bi prebrodili krizu troškova života, a 19 posto njih tvrdi da su sigurniji u svoje sposobnosti te žele pronaći bolju ulogu za razvoj svoje karijere. Najbrže rastuća radna mjesta razlikuju se u proučavanim evropskim zemljama, ali zajednički trend pokazuje da su uloge umjetne inteligencije, održivosti i kibernetičke sigurnosti u porastu te se kompanije bore da se uhvate u koštac s ovim glavnim trendovima koji utječu na ekonomiju. Nazivi traženih poslova uključuju: upravitelja održivošću, inženjera umjetne inteligencije i analitičara kibernetičke sigurnosti. – U 2024. jasno je da su umjetna inteligencija i održivost dva glavna pokretača te temeljno preoblikuju tržište rada, a kompanije sve više žele zaposliti stručnjake sa zelenim i vještinama umjetne inteligencije, rekao je izvršni direktor LinkedIna za Evropu i Latinsku Ameriku Josh Graff. Pet najtraženijih pozicija u Velikoj Britaniji redom su: voditelj održivosti, predstavnik razvoja prodaje, analitičar osiguranja (ocjenjuje pojedince i firme kako bi se utvrdio nivo rizika koju predstavljaju), glavni službenik za prihode i stomatološki terapeut. U Njemačkoj se traže: voditelj održivosti, analitičar kibernetičke sigurnosti, konsultant za javni sektor, influencer marketing manager i energetski menadžer. Pet najtraženijih poslova u Italiji su: business development manager, inženjer umjetne inteligencije, analitičar sigurnosnog operativnog centra, stručnjak za održivost i cloud inženjer, prenosi Tportal.
Šta se događa u Sueskom kanalu: Koliki je trenutno tranzit tereta
Marx.ba Obim tereta u tranzitu kroz Sueski kanal smanjio se zbog napetosti u Crvenom moru za 45 posto u odnosu na početak decembra, upozorila je UN-ova agencija za trgovinu i razvoj UNCTAD. Kroz Sueski kanal sada prolazi 39 posto manje brodova, izvijestila je agencija, što odgovara padu obima tereta za 45 posto. U prošloj sedmici kontejnerske pošiljke smanjile su se za 82 posto u odnosu na početak decembra, a još su više smanjene pošiljke ukapljenog plina, ističe UNCTAD, ne navodeći brojke. Transport žitarica tek se blago smanjio, a transport nafte tankerima blago se povećao, navodi agencija UN-a. Sueski kanal pokriva 12 do 15 posto globalne trgovine i 25 do 30 posto kontejnerskog prometa. Početkom novembra jemenski pokret Ansar Allah počeo je u Crvenom moru napadati brodove povezane s Izraelom, tražeći primirje u okupiranom palestinskom Pojasu Gaze i dostavu humanitarne pomoći Palestincima. Pokret je vodeća snaga u savezu koji upravlja većinom naseljenih dijelova Jemena. SAD i Britanija odgovorili su napadima na ciljeve u Jemenu, uz obrazloženje da žele zaštititi plovidbu komercijalnih brodova, što je dodatno zaoštrilo napetosti u regiji, napominje UNCTAD. U takvom su okruženju logističke firme počele preusmjeravati brodove oko Rta dobre nade, što produžuje putovanje i do 14 dana i povećava troškove goriva, uz rizik raspirivanja inflacije, ugrožavanja prehrambene sigurnosti i većih emisija stakleničkih plinova, ističe agencija. Kriza u Crvenom moru nadovezala se na poremećaje u svjetskoj trgovini koje su izazvali rat u Ukrajini i neuobičajno nizak nivo vode u Panamskom kanalu zbog suše, povezane s klimatskim promjenama, primjećuje agencija. Kroz Panamski kanal sada prolazi za 36 posto manje brodova nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, utvrdio je UNCTAD. – Posljedice su dramatične, upozorava voditelj trgovinske logistike u UNCTAD-u Jan Hoffmann. – Jako smo zabrinuti. Svjedočimo kašnjenjima, većim troškovima, većoj emisiji stakleničkih plinova, rekao je Hoffmann novinarima, objasnivši da su emisije porasle budući da brodovi plove dužim rutama. Od početka decembra 2023. vozarine iz Šangaja u prosjeku su udvostručene, a one do Evrope utrostručene, navodi dužnosnik UNCTAD-a, a porasle su i na potezu do zapadne obale SAD, ističe dužnosnik UN-a. Očekujemo višestruke posljedice takvog razvoja situacije, dodao je, upozorivši na veće troškove, moguće jačanje inflacije i kašnjenja pošiljki i pogoršanje faktora koji potiču klimatske promjene, piše Lider.
AI groznica: Nvidia prešla prag od 1,5 triliona dolara procijenjene vrijednosti
Marx.ba Procjena tržišne vrijednosti Nvidije je u srijedu po prvi put prešla prag od 1,5 triliona dolara dok ludnica za ulaganjem u sve što ima veze s umjetnom inteligencijom nastavlja gurati proizvođača prema još većoj zaradi. Dionice su porasle nešto više od jedan posto na zatvaranju, što je bilo dovoljno za podizanje ukupne tržišne kapitalizacije poluvodičkog diva Jensena Huanga s 1,48 bilijuna dolara na 1,52 biliona dolara, prema podacima Refinitiva. Tehnološke dionice s tzv. mega kapitalizacijom već su porasle za 24 posto u 2024., nastavljajući tako pobjednički niz od prošle godine kada su skočile gotovo 250 posto zahvaljujući eksploziji interesa za ChatGPT. Investitori su istaknuli Nvidiju kao ključnu dionicu AI-ja zbog njene dominacije na tržištu grafičkih procesorskih jedinica (GPU-ova) koje pokreću OpenAI-jev chatbot i druge inteligentne jezične alate. Njegov troznamenkasti porast podigao ga je u maju na vrijednost od trilion dolara i uspostavio ga kao člana takozvane “Sedam veličanstvenih” velikih tehnoloških kompanija, zajedno s Appleom, Microsoftom, Alphabetom, vlasnikom Googlea, Amazonom, vlasnikom Facebooka Meta Platformom i Teslom. Nvidia nije bila jedini član te grupe koji je u srijedu postigao veliku procjenu. Microsoftova ukupna tržišna kapitalizacija popela se na dosad neviđenih tri biliona dolara, dok je Meta premašila jedan bilion dolara po prvi put od 2021. s dionicama koje su dobro ušle u novu godinu zahvaljujući rezanju troškova u “Godini učinkovitosti” izvršnog direktora Marka Zuckerberga. Wedbushov tehnološki analitičar Dan Ives vjeruje da je ovo tek početak zlatne groznice umjetne inteligencije. Čak i nakon vrhunske godine za tehnološke dionice povezane s umjetnom inteligencijom 2023., ulagači mogu očekivati više dobitaka ove godine jer tehnologija počne povećavati zaradu poduzeća. – Vjerujemo da će dionice tehnologije porasti za 25 posto u 2024., napisao je Ives u nedavnoj bilješci za Fortune. U najboljem slučaju, Ives smatra da bi dionice tehnologije mogao čak zabilježiti porast od 35 posto u 2024., dovodeći Nasdaq Composite do rekordnih 20.000. Ključ optimističnog pogleda poznatog analitičara na tehnološke dionice temelji se na jednoj jednostavnoj ideji: slučajevi upotrebe umjetne inteligencije “eksplodiraju globalno”. Temeljeno na novim istraživanjima i svojim nedavnim putovanjima u tehnološke kompanije širom svijeta, Ives vjeruje da njegove kolege na Wall Streetu još uvijek “značajno podcjenjuju koliko brzo se odvija ovaj ciklus monetizacije umjetne inteligencije.” Tokom proteklih nekoliko godina na Wall Streetu se vodila žestoka rasprava o tome koliko će brzo umjetna inteligencija utjecati na krajnji rezultat velikih korporacija. Neki tvrde da je nedavna pompa oko sposobnosti umjetne inteligencije da smanji troškove i poveća produktivnost poduzeća, iako je na mnogo načina opravdana, malo preuranjena. To je dovelo do nekih rizičnih kupovina dionica od neiskusnih investitora koji se nadaju da će slijediti trend, prema iskusnim promatračima tržišta. Čak je i izvršni direktor Amazona Andy Jassy rekao prošlog ljeta da su neki od najnovijih alata umjetne inteligencije još uvijek dio “hype ciklusa”, tvrdeći da još nisu sposobni proizvesti značajne rezultate za kompanije. S druge strane, više od 50 posto svih preduzeća vjeruje da postoji 20 ili više slučajeva upotrebe generativne umjetne inteligencije u njihovim kompanijama, dok preko 80 posto vidi deset ili više slučajeva upotrebe, otkrio je Wedbush u nedavnom istraživanju velikih korporacija. Ives je tvrdio da ovi rezultati istraživanja pokazuju da prednosti korištenja generativne umjetne inteligencije u svemu, od analize podataka do marketinga, poduzećima “postaju sve jasnije”.