Razvojna banka FBiH otpočela pregovore za članstvo u Evropsko Udruženje javnih banaka
Marx.ba Predstavnici Razvojne banke FBiH, gospodin Borislav Trlin, v.d. Predsjednik Uprave i Dalibor Milinković, v.d. Izvršni direktor za projekte i razvoj, susreli su se s delegacijom Evropskog Udruženja javnih banaka (EAPB) kako bi započeli pregovore o aktivnom učlanjenju Razvojne banke FBiH u ovo ugledno udruženje. Naime, Evropsko Udruženje javnih banaka okuplja 28 članica iz 15 država Evropske unije, uključujući i tri zemlje koje nisu članice EU – Investicionu Razvojnu banku Republike Srpske, Narodnu Banku Sjeverne Makedonije i Kommunalbanken Norveška. Članstvo u EAPB omogućava stalnu i intenzivnu razmjenu iskustava, znanja i dobrih praksi između članica u području bankarstva, ekonomske i fiskalne politike kao i usklađenosti s pravilima Evropske unije. Isto tako, ostvarivanje suradnje s ostalim evropskim institucijama, fondovima, bankama, agencijama za financiranje i bankarskim asocijacijama izvan granica Evropske unije jedna je od ključnih aktivnosti. EAPB aktivno zastupa i interese svojih članica putem institucija Evropske unije u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu. Pregovori su u početnoj fazi, a iz Razvojne banka FBiH s optimizmom gledaju prema budućoj suradnji s EAPB. – S obzirom na kandidatski status Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, eventualno pridruživanje Evropskom Udruženju javnih banaka predstavlja ključnu priliku za izgradnju mosta između naše banke i evropskih partnera. S dubokim uvjerenjem vjerujem da će uskoro doći vrijeme kada će sve institucije u državi morati pokrenuti aktivnosti usklađivanja sa standardima Evropske unije, a naša želja je da Razvojna banka FBiH, kao banka Vlade FBiH, bude pionir u tom procesu, rekao je Borislav Trlin, v.d. Predsjednik Uprave Razvojne Banke FBiH.
Kakva je reakcija ulagača uoči poruka Evropske centralne banke
Marx.ba Na evropskim su berzama u četvrtak ujutro indeksi blago pali, nakon rasta dan prije, jer ulagači ne žele riskirati uoči odluka i poruka čelnika Evropske centralne banke s redovne sjednice. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,1 posto, nakon jučerašnjeg znatnog rasta. Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,19 posto, na 7.515 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,22 posto, na 16.850 bodova, a pariški CAC 0,14 posto, na 7.448 bodova. Premda se ne očekuju promjene u monetarnoj politici, u fokusu ulagača bit će danas sjednica čelnika ECB-a jer bi njihove poruke mogle pojasniti kada se može očekivati početak ciklusa smanjenja kamata. A na azijskim su berzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,7 posto, ojačavši treći dan zaredom. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 3 posto. Snažan rast cijena dionica u Hong Kongu i Šangaju zahvaljuje se najavi centralne kineske banke da će od veljače smanjiti stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka kako bi se poboljšala likvidnost i potaknulo kreditiranje. Na taj način monetarne vlasti pokušavaju podržati gospodarstvo, koje već dulje vrijeme raste sporije nego što se očekivalo. I dok su kineske berze porasle, na ostalim se tržištima u regiji trguje opreznije jer nema previše razloga za kupovinu dionica. Tim više što su splasnule špekulacije da bi centralne banke zapadnih zemalja mogle početi smanjivati kamatne stope već u prvom tromjesečju.
Kompanija JYSK otvorila Business-to-Business kancelariju u BiH
Kompanija JYSK postala je bogatija za još jedan sektor, otvaranjem Business-to-Business (B2B) kancelarije u BiH. Glavni segmenti u fokusu novog sektora su turizam, HoReCa, javni kupci, poslovni prostori, kao i poslovanje sa nekretninama kojima će se omogućiti podrška i pomoć za sve specifične zahtjeve kupaca.Prema riječima Lane Barković, B2B managerice za JYSK BiH, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju, cilj B2B sektora je povećanje prodaje u prodavnicama, online i projektnoj prodaji, kroz veću prisutnost u prodavnicama, marketinškim aktivnostima, ali i saradnju sa strateškim partnerima. – Kao kompanija smo prepoznali potrebu razvoja na području komercijalne prodaje, kako bismo odgovorili na tržišne zahtjeve za dobrim i brzim rješenjima. Cilj nam je da postanemo partneri i nudimo rješenja malim iznajmljivačima, hotelima, restoranima, ali i poslovnim prostorima, školskom i socijalnom smještaju. Kada kompanije biraju namještaj i asortiman za spavanje, primarni cilj je ispunjenje zahtjeva njihovih kupaca i korisnika, zbog čega je kvalitetno savjetovanje od presudnog značaja i upravo tu nastupamo mi kao stručnjaci. JYSK je u jedinstvenoj poziciji zbog svoje rasprostranjene mreže da omogući kupcima da vide, osjete i isprobaju naše proizvode, iz prve ruke. Čvrsto vjerujem da ćemo u tome uspjeti i na tržištu BiH, zbog pristupačnih cijena, dodatnih B2B popusta i velike potpore koju nudimo kupcima, istakla je Lana Barković. Kompanija JYSK sa više od četrdeset godina iskustva u maloprodajnom sektoru i asortimanom od preko deset hiljada proizvoda koji se mogu upotrebljavati u mnogim organizacijama prepoznala je savršenu predispoziciju da postane omiljen partner svim klijentima koji imaju potrebu za opremanjem prostora. Business-to-Business (B2B) sektor će dugoročno doprinijeti poslovanju kompanije JYSK, uz veću vidljivost i fokus na prodaju poslovnim kupcima u prodavnicama. Prva JYSK prodavnica otvorena je u Danskoj 1979. godine, a danas ova kompanija posluje u 48 država sa više od 3.300 prodavnica i webshopova. U BiH kompanija JYSK posluje sa 30 prodavnica uključujući webshop.
Violeta uskoro otvara tvornicu vrijednu 35 miliona eura
Marx.ba Bh. poduzetnik i vlasnik kompanije “Violeta” Petar Ćorluka uskoro u Grudama otvara najmoderniju tvornicu kartonske ambalaže u regiji, koja je već krajem prošle godine krenula s testnom proizvodnjom, a riječ je o investiciji vrijednoj 35 miliona eura. – Cijeli proces proizvodnje prate najmoderniji softveri, naše mašine zadovoljavaju najviše svjetske standarde. Tvornica se prostire na 30.000 kvadratnih metara zatvorenog prostora. Ukupna vrijednost investicije je 35 miliona eura, izjavio je u razgovoru za Fenu Petar Ćorluka. Potvrdio je kako je krenula i testna proizvodnja, a da službeno otvaranje tvornice još nije definirano, ali da će biti uskoro. – Kao što smo najavljivali u ranijim intervjuima, u septembru 2023. godine je došla oprema za proizvodnju kartonske ambalaže, a u decembru je krenula testna proizvodnja. Za sada proizvodimo kartonsku ambalažu za naše potrebe, rekao je poduzetnik iz Gruda. Kapacitet tvornice po smjeni je 60.000 tona, a glavni plan je da se zadovolje potrebe domaćeg tržišta. – Prvenstveno želimo zadovoljiti potrebe bh. tržišta, ali proizvode planiramo lansirati na tržišta od Austrije do Grčke, izjavio je Ćorluka.
Iz regionalne agencije za Marx.ba: Koja su neobična putovanja najpopularnija među bh. građanima
N. D. Oni su najmanja Azijska zemlja, kako po površini tako i po broju stanovnika. Nalaze se u Indijskom okeanu i sastoje se od 1.200 manjih i većih ostrva od kojih je samo oko 200 ostrva naseljeno. Svako ostrvo predstavlja posebnu priču i sve je podređeno uživanju i prema podacima jedne od vodećih regionalnih turističkih agencija najopopularnije su neobično putovanje bh. građana. Riječ je o Maldivima, a po svemu sudeći bh. građani, oni koji sebi to mogu priuštiti, očarani su ovom destinacijom. – Najpopularnija destinacija građana BiH su Maldivi. Veliki je interes, a možemo reći da su nakon Maldiva najzanimljiviji Zanzibar i Dubai. Negdje do pojave korone Bali je bio vodeća neobična destinacija, ali nakon toga je došlo do poremećaja cijene aviokarata, pa je postalo dosta skuplje i izgubilo na popularnosti, toliko da više nije vodeća destinacija. Ponuda je šarolika, a bh. građani vole sebi priuštiti neobična putovanja. Možemo reći da zaista imamo veliku ponudu, a između ostalog nudimo Šri lanku, Tajland, a sada i Pakistan. Građani putuju, a mi se trudimo trudimo se da pokrijemo sve kontinte. Sada imamo Antartik, koji porkrivamo iz svih naših ureda u regiji rečeno je za Marx.ba iz bh. agencije Jungle Travel koja je dio regionalne agencije specijalizirane za neobična ili egzotična putovanja. Osim u BiH, oni rade u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoja Gori, a kako kažu, Slovenija se pokriva online. Nisu jedini, ali zanimljivo je pogledati i koliko bh. građani trebaju izdvojiti za ovakva putovanja. Uz naglasak da su neka do putovanja već rasprodana, te da su neka nuđena po akcijskim cijenama, treba reći da se 10 dana na Maldivima sa uračunatim avioprijevozom nudi za 2.880 KM po osobi, za Mauricius isto tako 10 dana 2.980 KM, a Dubai šest dana 1.790 KM. Nekada najpopularaniji, ali još uvijek popularni Bali košta 2.780 KM (12 dana), 11 dana na Tajlandu je 2.680 KM, a 12 dana u Maleziji 2.980 KM. Recimo da je Pakistan 13 dana 3.480 KM, Kenija se nudi za 2.580 KM (10 dana), Sejšeli za 2.880 (10 dana), safari u Namibiji u trajanju do 12 dana za 4.900 KM, Kuba za 2.780 KM (10 dana)…
Prva privatna bolnica integrisana u mrežu državnog zdravstvenog osiguranja
Marx.ba Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo je aktivirao opciju upućivanja terminalno bolesnih pacijenata u hospitalnu ustanovu Moja klinika Hospis, jedinu ustanovu toga tipa u Kantonu Sarajevo. Da bi proces upućivanja bio što lakši i brži, u MedIT platformi koju koriste svi ljekari je kreirana interaktivna uputnica koja ljekara vodi kroz kriterije nužne za upućivanje pacijenta na hospitalizaciju. Pri ulasku u segment Hospis potrebno je odabrati kategoriju oboljenja koje je uzrok hospitalizacije pacijenta, te u sistemu označiti već popunjeni upitnik sa kriterijima za hospitalizaciju. Po završenom postupku klikom na označeno polje uputnica postaje aktivna i pacijent može biti upućen na prijem u Hospis koji se nalazi na adresi Blažuj 44. Pacijenti nemaju nikakvih troškova tokom boravka u ustanovi Moja klinika Hospis, a sve troškove osiguranika Kantona Sarajevo snosi Zavod zdravstvenog osiguranja KS. Moja klinika Hospis bolnica koristi sve opcije emedIT@BIS platforme u punom kapacitetu, kao bilo koja druga bolnica i UKCS u Kantonu Sarajevo. Svi zdravstveni podaci su u centralnom elektronskom kartonu pacijenta.
Proizvodnja struje iz nuklearnih elektrana će u 2025. godini oboriti sve rekorde
Marx.ba Proizvodnja nuklearne energije vjerovatno će oboriti rekorde 2025. godine jer sve više zemalja ulaže u reaktore kako bi potaknule prelazak na globalnu ekonomiju s niskim udjelom ugljika. Očekuje se da će obnovljiva energija vjerovatno potisnuti ugalj kao izvor energije početkom sljedeće godine, pokazuju podaci. Kina, Indija, Koreja i Evropa vjerovatno će pokrenuti nove reaktore, dok se predviđa da će se nekoliko reaktora u Japanu vratiti na proizvodnju, a proizvodnja u Francuskoj trebala bi se povećati, navodi se u izvještaju o stanju globalnih tržišta električne energije koje je objavio International Agencija za energiju (IEA) u srijedu. Očekuje se da će potražnja za električnom energijom porasti širom svijeta, uglavnom potaknuta prelaskom na niskougljičnu privredu. Nastavak brzog rasta opskrbe obnovljivom energijom znači da će te dodatne zahtjeve vjerovatno u potpunosti pokriti proizvodnja iz vjetra, sunca i drugih čistih izvora energije. Obnovljivi izvori energije činit će otprilike trećinu ukupne globalne proizvodnje električne energije početkom sljedeće godine. Dave Jones, direktor za uvide u energetskom thinktanku Ember, rekao je da otkrića označavaju potencijalnu prekretnicu. – Ovo je početak kraja ere fosilnih goriva. Konačno, svijet se čini kao da je prošao vrhunac fosilne energije, ključnu prekretnicu u energetskoj tranziciji. Ovajizvještaj pokazuje da će 2023. označiti kraj rasta fosilne energije. Od ove godine vjerojatno ćemo biti u novoj eri opadanja fosilne energije. Postizanje vrhunca nije dovoljno – potrebna su nam duboka i brza smanjenja emisija CO2 kako bismo zadržali svoj proračun ugljika koji je nestajuće mali. Radimo prave stvari, samo ih trebamo raditi još brže, rekao je. Fatih Birol, izvršni direktor IEA-e, pozdravio je razvoj događaja kao pozitivan znak za borbu protiv klimatskih promjena, iako je rekao da je potrebno mnogo više truda. – Energetski sektor proizvodi više emisija ugljičnog dioksida nego bilo koji drugi u svjetskoj ekonomiji, stoga je ohrabrujuće vidjeti da su brzi rast obnovljivih izvora energije i stalno širenje nuklearne energije na putu da udovolje cjelokupnom porastu globalne potražnje za električnom energijom tokom sljedeće tri godine, rekao je. IEA-ina godišnja analiza tržišnih kretanja i politika, Electricity 2024, objavljena u srijedu, pokazala je da je globalna potražnja za električnom energijom porasla za 2,2 posto u 2023. i da će vjerovatno dosegnuti oko 3,4 posto od 2024. do 2026. Očekivalo se da će najveći dio povećanja doći iz ekonomija u brzom razvoju: uglavnom Kine, Indije i jugoistočne Azije. Međutim, IEA je također upozorila da je rast energetskih kapaciteta još uvijek neujednačen diljem svijeta. Na primjer, dok je opskrba električnom energijom općenito porasla u Africi, na temelju potrošnje energije po glavi stanovnika na cijelom kontinentu stagnira više od tri decenije. To je kočnica ekonomskom i društvenom razvoju, jer se ljudi u siromaštvu okreću zagađujućim izvorima energije kao što su biomasa i parafin. Nedostatak lako dostupne električne energije također sprečava djecu u obrazovanju i ugrožava zdravlje kad god bolnice dođu do nestanka struje. Afrika ima jedan od najvećih svjetskih potencijala za solarnu i vjetrogeneraciju te mnoge od vitalnih minerala potrebnih za komponente obnovljive energije, ali potencijalni proizvođači suočavaju se s velikim preprekama u obliku visoke cijene kapitala za projekte obnovljive energije. Mnoge vlade potiču institucije poput Svjetske banke da prilagode svoje prakse kako bi olakšale takav razvoj.
Lufthansa smanjuje broj letova u regiji, iz Sarajeva povećava
Marx.ba Lufthansa opako reže broj letova u cijeloj svojoj mreži, tvrde radi prizemljenja A320neo porodice radi problema sa isporukama Pratt & Whitney motora. Zato ne treba čuditi da će ove godine rezati i u regiji, oiše Zamaaero. Tako liniju Beograd – Frankfurt smanjuje sa 21 na 18 sedmičnih letova, Beograd – Minhen je bio planiran sa 21 letom, no letjet će se 14 (kao i prošlog ljeta), Zagreb – Minhen se smanjuje sa 14 na 13 sedmičnih letova, Split – Minhen se smanjuje sa 8 na 7 sedmičnih letova, Skoplje – Frankfurt sa 10 na 9 sedmičnih letova dok na relaciji Rijeka – Minhen više neće letjeti (prošlog ljeta 1 let sedmično). Ipak, psotoje i linije na kojima kompanija povećava broj letova, a raduje da seradi i o letovima s Aerodroma Sarajevo. Zagreb – Frankfurt sa prošlogodišnjih 12 ići će na ovogodišnjih 14 letova, Ljubljana – Minhen sa prošlogodišnjih 7 na ovogodišnjih 12 letova, Ljubljana – Frankfurt sa prošlogodišnjih 18 na 21 let, a Sarajevo -Frankfurt sa prošlogodišnjih 8 na 10 letova sedmično. Na linijama Split – Frankfurt, Dubrovnik – Frankfurt i Zadar – Frankfurt više ne leti Lufthansa nego Discover.
Na Wall Streetu postignut novi rekord
Marx.ba Na Wall Streetu je u utorak S&P 500 indeks dosegnuo novu rekordni nivo, treći trgovinski dan zaredom, dok ulagači prate kvartalne poslovne rezultate kompanija. Dow Jones oslabio je 0,25 posto, na 37.905 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,29 posto, na 4.864 boda, a Nasdaq indeks 0,43 posto, na 15.425 bodova. Rast S&P 500 i Nasdaq indeksa četvrti dan zaredom zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima nekoliko kompanija, među ostalim, Verizon Communicationsa i Procter & Gamblea. S druge strane, zbog slabijih poslovnih rezultata pale su cijene dionica 3M-a i Johnson & Jonhsona. Idućih dana slijedi val poslovnih izvješća najvećih kompanija, uključujući Netflix i Teslu, a iduće sedmice na rasporedu su i tehnološki divovi, kao što su Apple, Microsoft… Sezona objava kvartalnih poslovnih izvještaja dosad nije bila baš impresivna, s obzirom na neujednačene rezultate najvećih banaka. Ulagači se nadaju boljim rezultatima kompanija iz drugih sektora. Analitičari u prosjeku procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u posljednjem lanjskom kvartalu porasle 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Bio bi to manji rast zarada u odnosu na treće lanjsko tromjesečje, kada su porasle za 7,5 posto. Posljedica je to usporavanja rasta ekonomije i potrošnje. Zbog toga dio analitičara upozorava da je tržište možda precijenjeno. – Zarade svih dioničkih klasa dosegnule su vrhunac i postupno će padati jer se rast ekonomije usporava, kao i rast prihoda, upozorio je u poruci klijentima Sameer Samana, strateg u tvrtki Wells Fargo. U fokusu ulagača bit će ove sedmice i novi podaci o kretanju inflacije u SAD, kao i izvještaj o bruto domaćem proizvodu u posljednjem lanjskom tromjesečju. Ulagači se nadaju da će nakon tih podataka biti nešto jasnije kada bi američka centralna banka mogla početi smanjivati kamatne stope. Zbog stabilnog rasta ekonomije, relativno visoke inflacije i poruka čelnika centralne banke da ne treba žuriti sa smanjenjem kamata, splasnula su očekivanja da će Fed već u martu smanjiti cijenu novca. Izglednije je, procjenjuju analitičari, da će rez kamata za 0,25 postotnih bodova uslijediti u drugom tromjesečju, u maju ili junu. A na evropskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,03 posto, na 7.485 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,34 posto, na 16.627 bodova, a pariški CAC 0,34 posto, na 7.388 bodova.
Analiza: Koliko su putnika prevezli aerodromi na području bivše Jugoslavije tokom prošle godine
N. D. Komercijalni aerodromi u bivšoj Jugoslaviji prevezli su preko 32,5 miliona putnika u 2023. godini, dodajući oko pet miliona dodatnih putnika u odnosu na prethodnu godinu. Nešto više od polovine svih aerodroma uspjelo je registrovati svoju najprometniju godinu u historiji, dok jedan broj njih još uvijek zaostaje za nivoom putnika prije Covida. Tokom 2023. godine Tivat je pretekao Ljubljanu kao aerodrom koji se najsporije oporavlja u regionu, sa preko pola miliona putnika u 2019. godine. Njegov pad prvenstveno se pripisuje ratu u Ukrajini, jer su većinu njegovih putnika činili ruski putnici, sa značajan broj kupaca iz Ukrajine i Bjelorusije, piše Ex YU aviation. Protekle 2023. godine Skoplje je prvi put preteklo tradicionalno prometniji Dubrovnik. Aerodrom Ljubljana je preuzeo vodstvo u odnosu na Zadar, koji je bolje prošao 2022. Banja Luka i Niš su nadmašili Pulu, koja je do prošle godine tradicionalno bila prometnija od ova dva aerodroma. Aerodrom Kraljevo, koji je otvoren u decembru 2019. godine, dodao je još oko 200 putnika u 2023. u odnosu na prethodnu godinu, a može se pohvaliti potpuno istim brojem odlaznih komercijalnih letova – 158. Sve u svemu, beogradski aerodrom je zadržao poziciju najprometnijeg aerodroma u bivšoj Jugoslaviji. Dodao je najviše putnika u 2019. godini prije pandemije, dočekavši dodatnih 1,8 miliona putnika. Priština je bila druga po broju prevezenih putnika, sa dodatnih milion kupaca. Aerodrom Skoplje je u 2019. ostvario dodatnih pola miliona putnika, a slijedi ga Zračna luka Zadar sa dodatnih 400.000 putnika. Wizz Air je bio najveći prevoznik koji je saobraćao na i sa tržišta bivše Jugoslavije na osnovu raspoloživog kapaciteta, dodajući dodatnih 1,8 miliona sedišta.