Svjetske berze porasle, očekuje se smanjenje kamata
Marx.ba Na svjetskim su berzama tokom sedmice cijene dionica porasle, nadoknadivši gubitke od prethodne sedmice, jer se ulagači nadaju da će središnje banke uskoro početi smanjivati kamatne stope. Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,3 posto, na 37.592 boda, dok je S&P 500 porastao 1,8 posto, na 4.783 boda, a Nasdaq indeks 3,1 posto, na 14.972 boda. Kretanja indeksa na najvećoj svjetskoj berzi već due vrijeme ovise o špekulacijama kada će američka centralna banka početi smanjivati kamatne stope. Krajem prošle godine cijene su dionica snažno porasle jer su se ulagači nadali agresivnom smanjenju kamata Feda u ovoj godini, počevši od marta. No, početkom ove godine takve su špekulacije splasnule. Polovicom prošle sedmice objavljeno je da su potrošačke cijene u decembru u SAD porasle 0,3 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini ojačale 3,4 posto. To je viša stopa inflacije nego što se očekivalo jer su analitičari procjenjivali da će cijene porasti 0,2 posto na mjesečnoj, a 3,2 posto na godišnjem nivou. Zbog toga je splasnuo optimizam u vezi smanjenja kamatnih stopa Feda. Ipak, u petak je objavljeno da su u decembru proizvođačke cijene neočekivano pale za 0,1 posto na mjesečnom nivou, dok su na godišnjoem nivou porasle 1 posto. To je ponovno ojačalo špekulacije da će Fed već u martu početi smanjivati kamate, premda čelnici Feda poručuju da je još uvijek prerano za rezove jer je inflacija i dalje visoka. – Tržište pokušava procijeniti što se u 2024. može očekivati po pitanju kamatnih stopa i zarada kompanija i može li to opravdati snažan rast cijena dionica u novembru i decembru, kaže Sam Stovall, strateg u kompaniji CFRA Research. Krajem sedmice počela je i sezona objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija, što će idućih sedmica znatno utjecati na smjer tržišta. I na većini evropskih berzi cijene su dionica porasle u sedmici za nama. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0,8 posto, na 7.624 boda, ali frankfurtski DAX porastao je 0,7 posto, na 16.704 boda, a pariški CAC 0,6 posto, na 7.465 bodova. Podršku tržištu pružila je izjava predsjednice Evropske centralne banke Christine Lagarde da je najgore što se inflacije tiče vjerovatno prošlo i da će kamatne stope biti smanjene ako inflacija padne na nivo od dva posto.
I to se događa: Jedna zemlja EU morala istopiti 27 miliona kovanica, pa ih praviti ponovo
Marx.ba Francuska je uništila i ponovno iskovala 27 miliona kovanica nakon što je ustanovljeno da prikaz zvijezda sa zastave EU nije u skladu sa standardima Evropske komisije. Kovnica novca Monnaie de Paris proizvela je novčiće od 10, 20 i 50 centi u novembru prošle godine. Prema pravilima Evropske unije, zemlje mogu mijenjati dizajn “nacionalnog” lica eurokovanica svakih 15 godina, ali im je potrebno zeleno svjetlo Komisije, kao i drugih vlada eurozone, piše Politico. Francuska je neformalno kontaktirala s Komisijom u novembru, prije nego što je poslala službeni zahtjev za odobrenje zahtjeva, ali je kovnica nastavila s radom bez čekanja odluke Evropske unije. Nakon toga je Evropska komisija uputila neformalno upozorenje u kojem se naglašava da novi dizajn nije u skladu s pravilima EU. Uposlenik ministarstva ekonomije izjavio je da je Monnaie autonomna javna kompanija, a ne dio francuske uprave. To znači da će Monnaie u cijelosti snositi troškove ponovnog kovanja novčića. – Neće biti troškova za francuske porezne obveznike jer će ih kompanija apsorbirati u svojim operativnim troškovima, rekao je uposlenik.
Stanje u Sueskom kanalu: Brodare ne privlače ni popusti, čeka se na normalizaciju stanja
Marx.ba Dolarski prihod Sueskog kanala pao je od početka godine za 40 posto u odnosu na isto razdoblje 2023., rekao je šef uprave Osama Rabie, budući da ga brodari zaobilaze kako bi izbjegli napade jemenskih Huta Od 1. do 11. januara brodski promet smanjio se za 30 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, rekao je egipatski dužnosnik u kasnonoćnom talk showu. Od početka godine kanalom su prošla 544 broda, u odnosu na 777 u istom razdoblju 2023., naveo je Rabie. Rutu oko Rta dobre nade izabrali su po njegovim riječima samo oni brodovi koji su morali odmah nastaviti putovanje dok ostali čekaju da se situacija stabilizira. Zabrinutost za sigurnost brodara ne može se otkloniti popustima ni drugim poticajnim mjerama koje Sueski kanal nudi, naglasio je. – Veliki dio robe vratit će se (Sueskom kanalu) kada tome dođe kraj, zaključio je, govoreći o napadima Huta. Krajem prošle godine Huti su u Crvenom moru počeli napadati komercijalne brodove kako bi iskazali podršku palestinskom Hamasu u borbi protiv izraelskih oružanih snaga u okupiranom Pojasu Gaze. U takvim uvjetima mnogi brodari preusmjerili su brodove preko Rta dobre nade, a SAD je inicirao međunarodnu misiju koja bi trebala zaštititi plovidbu. Sueski kanal ključni je izvor deviznih prihoda za Egipat i vlasti su ga proteklih godina nastojale povećati, proširivši ga u 2015. Radovi na proširenju još nisu završeni.
Sarajevo će uskoro biti povezano sa tri nove aviolinije
N. D. Na osnovu Javnog poziva za subvencioniranje aviosaobraćaja na području Kantona Sarajevo koji je 28.11.2023. godine raspisala Turistička zajednica Kantona Sarajevo sa ciljem razvoja turizma, uspostavljanja novih destinacija i povećanja broja putnika, te osnaživanja turističkog sektora, bit će realizovane nove direktne avio linije prema gradovima – Atina, Solun, te ponovno uspostavljanje letova prema Varšavi. Komisija za stručnu ocjenu je, nakon razmatranja zaprimljenih prijava, zapisnikom utvrdila da je po Javnom pozivu pristiglo pet blagovremenih prijava te je jednoglasno konstatovala da su četiri kompanije – POLSKIE LINIE LOTNICZE “LOT” S.A., RYANAIR DAC, AEGEAN AIRLINES S.A. i TUI AIRWAYS dostavile urednu dokumentaciju traženu Javnim pozivom, te će sa istim zaključiti ugovore. – Turistička zajednica Kantona Sarajevo u saradnji s Vladom Kantona Sarajevo, odnosno Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo i Međunarodnim aerodromom Sarajevo nastavlja s aktivnostima uvođenja novih direktnih avio linija putem subvenicioniranja aviokompanija, a sve u cilju unapređenja i razvoja turističkog sektora u Kantonu Sarajevo. Ovaj put javni poziv omogućio je da aviokompanija Aegean Airlines potvrdi obavljanje letova iz Sarajeva za Skoplje tokom cijele godine. Također, aviokompanija TUI AIRWAYS će zahvaljujući poticajima, nastaviti sa obavljanjem letova na relaciji London – Sarajevo, koji su izuzetno važni za razvoj zimskog turizma u BiH. Aviokompanija Lot Polish ponovo uspostavlja letove za Varšavu. Nažalost, aviokompanija Norwegian Air Shuttle koja planira uspostavu letova prema Skandinaviji, nije dostavila svu potrebnu dokumentaciju zahtjevanu Javnim pozivom, poručeno je. Novi Javni poziv za subvencioniranje aviosaobraćaja na području Kantona Sarajevo bit će prilika za sve avio kompanije koje imaju potencijal i značaj za turističko tržište, brojnu dijasporu i građane.
Kompanija “Zrak” Sarajevo isporučila svoje proizvode po ugovoru evropskom partneru
MArx.ba Oporavak firme „Zrak“ d. d. Sarajevo nije lagan, niti kratkoročan proces, ali ide svojim tokom. Dokaz tome, pored novozaključenih ugovora i povećanja broja uposlenih, jeste realizacija ugovora i isporuka proizvoda austrijskom i evropskom renomiranom proizvođaču vojne opreme Hirtenberger. Naime, u Zraku je jučer izvršena kontrola i isporuka drugog dijela od 70 komada nišanskih sprava i dijelova od ukupno isporučenih 120 komada, s obzirom na to da je prvi dio isporuke izvršen prije dva mjeseca. – Da ništa nije nemoguće, da se kompanije mogu podići iz pepela kada imaju radnike voljne da se uhvate u koštac sa svim nedaćama dokaz je upravo „Zrak“, izjavio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, iskazavši zahvalnost i srdačne čestitke stečajnom upravniku i svim uposlenicima „Zraka“ što su pokazali da i u ovakvoj situaciji mogu napraviti dobar posao. Na ovome, dodao je, neće se stati jer slijede i druge pomoći, kako drugih firmi namjenske industrije, ali i partnera iz inostranstva da ova firma bude još bolja, uspješnija, sa mnogo više ugovora i što je najvažnije, zaposli još više radnika, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Apple izgubio status najvrjednije kompanije na svijetu
Marx.ba Dva tehnološka diva bore se za titulu najvrjednije kompanije na svijetu. Microsoft je prvi put od 2021. pretekao Apple i postao najvrednija kompanija na svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji – koja mjeri vrijednost i broj dionica firne, prenosi Reuters. Microsoft, sa sjedištem u Redmondu u saveznoj državi Washington, nadmašio je Apple tokom današnjeg trgovanja na Njujorškoj burzi (NYSE) kada je njegova vrijednost porasla za 1.5% i dosegla 2.888 biliona dolara. Apple, sa sjedištem u Cupertinu u Kaliforniji, pao je za 0.3% s tržišnom kapitalizacijom od 2.887 biliona dolara. “Kina bi mogla biti kočnica” Dionice Applea pale su 3.3% do sada u januaru, u usporedbi s rastom Microsofta od 1.8%. Pad Applea uslijedio je nakon niza snižavanja rejtinga i rasta zabrinutosti da će prodaja iPhonea, najprepoznatljivijeg proizvoda kompanije, ostati slaba, posebno na glavnom tržištu u Kini. – Kina bi mogla biti kočnica za učinak u nadolazećim godinama, poručila je brokerska kuća Redburn Atlantic u jučerašnjoj bilješci za klijente, ukazujući na ponovno konkurentnost Huaweija i kinesko-američke napetosti koje su povećale pritisak na Apple. Dionice Applea, čija je tržišna kapitalizacija dosegla vrhunac od 3.081 biliona dolara 14. decembra, završile su prošlu godinu s dobitkom od 48%. To je bilo niže od porasta od 57% Microsofta, koji je 2023. godine izbacio alate pokretane generativnom umjetnom inteligencijom (AI) zahvaljujući svojoj povezanosti s OpenAI-jem, proizvođačem ChatGPT-a.. Wall Street pozitivniji prema Microsoftu Microsoft je nakratko preuzeo vodstvo nad Appleom kao najvrednijom kompanijom nekoliko puta od 2018., posljednji put 2021. kada je zabrinutost zbog nestašica u opskrbnom lancu uzrokovanih COVID-om pogodila cijenu dionica proizvođača iPhonea. Trenutno je Wall Street pozitivniji prema Microsoftu. Kompanija nema ocjenu “prodati” i gotovo 90% brokerskih kuća koje pokrivaju kompaniju preporučuje kupovinu dionica. Apple ima dvije ocjene “prodati” i samo dvije trećine analitičara koji prate kompaniju preporučuju kupovinu dionica. Obje dionice izgledaju relativno skupo u smislu cijene u odnosu na njihovu očekivanu zaradu, što je uobičajena metoda vrednovanja javno kotiranih kompanija.
Posao iz snova: Za spavanje nude više od 10.000 eura
Marx.ba Kompanija Bensons for Beds nudi posao za ulogu Chief Sleep Officer (CSO), odn0sno traži osobu koja bi zarađivala – spavanjem. Ovo stvarno zvuči kao posao iz snova, a osoba koja bude izabrana dobit će 10.000 funti (oko 11.600 eura) za šest mjeseci zaposlenja na pola radnog vremena koje pokriva 874 sata obuke, spavanja i besplatnog šopinga, prenosi Daily Star. – Sretni kandidat će moći testirati do jedan madrac svake dvije sedmice, četiri jastuka mjesečno i jedan krevetni okvir svakih 6 sedmica, pojasnila je Carrie Westwell, voditeljica odjela za ljudske resurse u ovoj britanskoj kompaniji. – To je savršena uloga za svakoga ko želi nadopuniti svoj postojeći prihod ili želi istražiti industriju kreveta prije nego što se odluči na veliki korak i promjenu karijere, dodala je. Inače, istraživanje kompanije Bensons for Beds je otkrilo da je 28% Britanaca zaspalo na poslu kada to nije trebalo, a glavni razlozi za to bili su dosada (33%), nisu se osjećali dobro (30%) i pretopla prostorija (24%).
Ugalj i dalje dominantan: Najveći svjetski potrošači nemaju namjeru da se odreknu fosilnih goriva
Marx.ba Rastuće ekonomije Kine i Indije nastavit će podsticati potražnju za ugljem, bez obzira na to što postavljaju ambiciozne ciljeve za obnovljivu energiju, kažu stručnjaci. Dok je Kina najveći svjetski potrošač energije, Indija je na trećem mjestu na svijetu, a obje zemlje su najveći potrošači uglja, u nastojanju da podstaknu ekonomski rast. Udio Kine u globalnoj potrošnji električne energije, od čega 60 posto “otpada” na ugalj, trebalo bi da skoči na jednu trećinu do 2025. godine, u poređenju sa jednom četvrtinom u 2015, prema projekcijama Međunarodne agencije za energetiku. Također, indijska ekonomija koja brzo raste izražava sve veću potražnju za energijom, uključujući naftu i prirodni gas. – Ako Indija i Kina nastave da ekonomski rastu, po pristojnim stopama u narednoj deceniji, neće doći do prekida potražnje za ugljem u skorije vrijeme, na globalnom nivou – rekao je za CNBC Ian Roper, strateg za robu u “Astris Advisory Japan KK”. Globalna potrošnja uglja u 2023. dostigla je rekordno visok nivo, prvi put premašivši 8,5 milijardi tona, zahvaljujući snažnoj potražnji u zemljama u razvoju i ekonomijama kao što su Indija i Kina, saopštila je IEA u nedavnom izvještaju. Dakle, nema znakova usporavanja, a IEA predviđa da će potrošnja uglja u Indiji i jugoistočnoj Aziji “značajno rasti”. Proizvodnja uglja u Indiji porasla je na 893 miliona tona tokom finansijske godine koja se završava u martu 2023, skočivši za skoro 15% u odnosu na godinu ranije. Proizvodnja sirovog uglja u Kini od januara do novembra 2023. porasla je za 2,9 posto u poređenju sa istim periodom 2022. godine. Nasuprot tome, SAD, koje su drugi najveći svjetski potrošač uglja, zabilježile su smanjenje upotrebe goriva. Prema Institutu za energetsku ekonomiju i finansijske analize, količina uglja koju ova supersila potroši svakog dana zabilježila je pad od 62 posto – sa 2,8 miliona na 1,1 milion tona dnevno. Imajući sve ovo u vidu, 75% indijske energije dobija se iz elektrana na ugalj. Zalihe u indijskim elektranama porasle su za 6 posto u 2023. godini u odnosu na 2022, prema istraživanju Sitibanke. Indija, također, treba da pridoda 80 gigavata toplotnog kapaciteta na bazi uglja u narednih osam godina. Slično tome, ugalj čini 61% proizvodnje električne energije u Kini, iako je azijska zemlja priznata kao “neosporni lider u ekspanziji obnovljive energije”. Kina istovremeno implementira nove projekte u svoju mrežu, skoro jednakom brzinom kao i ostale svjetske zemlje zajedno, u 2022. godini. Također ima ambicije da do 2060. postane CO2 neutralna. Ali, nedostatak pouzdanosti u obnovljive izvore energije znači da je ugalj još uvijek bio kritična rezervna opcija za dvije zemlje.
Pozitivne prognoze Svjetske banke za BiH: Očekivan rast BDP-a za 2,8 posto
Marx.ba Bruto domaći proizvod u BiH tokom 2024. godine, prema najnovijim prognozama Svjetske banke, porast će za 2,8 posto što je za 0,4 posto više u odnosu na globalni privredni rast. To znači da će ekonomija BiH imati određeni uzlet u odnosu na 2023. godinu kada je aktivnost prema najnovijim procjenama porasla za 2,2 posto. Domaća privreda, prema prognozama ove finansijske institucije, dodatno će ubrzati rast tokom 2025. godine i to na 3,4 oposto. Kada je u pitanju globalni rast, Svjetska banka je upozorila da će biti usporen treću godinu zaredom, te da posljedice pandemije Covida-19, rata u Ukrajini i naglih skokova inflacije i kamatnih stopa širom svijeta, ukazuju da će u prvoj polovini ove decenije biti ostvaren najgori učinak u posljednjih 30 godina. Svjetska banka predviđa da će globalni bruto domaći proizvod vjerovatno porasti za 2,4 posto ove godine. Poređenja radi, u 2023. godini rast je iznosio 2,6 posto, u 2022. godini tri procenta, a u 2021. godini 6,2 posto, kada je došlo do oporavka nakon okončanja pandemije. U dokumentu se navodi i to da bi, izuzimajući pandemijsku kontrakciju 2020. godine, rast ove godine trebalo da bude najslabiji od globalne finansijske krize 2009. godine. Za 2025. godinu, Svjetska banka predviđa globalni rast nešto viši od 2,7 posto. Cilj Svjetske banke da ekstremno siromaštvo bude okončano do 2030. godine sada izgleda uglavnom nedostižan, a ekonomsku aktivnost koče geopolitički sukobi. – Bez velike korekcije kursa, 2020-te će proći kao decenija propuštenih prilika – istakao je u saopštenju glavni ekonomista Svjetske banke Indermit Gill. On je dodao da će kratkoročni rast ostati slab, a mnoge zemlje u razvoju, posebno najsiromašnije, ostat će zaglavljene u zamci, sa parališućim nivoima duga i slabim pristupom hrani za skoro svaku treću osobu.
Za 11 mjeseci 2023. godine u BiH više od 1,6 miliona turista
Marx.ba U periodu januar – novembar 2023. godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.621.831 posjetu, što je za 18 posto više u odnosu na isti period 2022. godine i 3.431.903 noćenja, što je za 13,7 posto više u odnosu na isti period 2022. godine. U usporedbi sa istim periodom 2019. godine, godinom prije izbijanja pandemije Covid-19, u periodu januar – novembar 2023. godine BiH je posjetilo 77.379 turista više, te je ostvareno 253.487 noćenja više u odnosu na isti period do sada rekordne 2019.godine. U periodu januar – novembar te godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.544.452 posjete, što je bilo više za 12 posto i 3.178.416 noćenja, što je bilo više za 10,7 posto odnosu na isti period prethodne 2018. godine. Broj noćenja domaćih turista u periodu januar – novembar prošle godine bio je manji za 5,8 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 25,5 posto u odnosu na isti period 2022. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja u periodu janur – novembar prošle godine učešće domaćih turista bilo je 31,1 posto dok je 68,9 posto bilo učešće stranih turista. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (14,2 posto), Srbije (12,3 posto), Turske (8,1 posto), Slovenije (6,7 posto), Saudijske Arabije (5,3 posto), Njemačke (4,8 posto), SAD (3,4 posto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,1 posto) što je ukupno 57,9 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 42,1 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH. Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su: Kuvajćani sa 3,8 noćenja, Katarani sa 3,3 noćenja, Egipćani i Irci sa 3,2 noćenja, te turisti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Irana sa po 3,0 noći, Francuske, Albanije i Bahreina sa po 2,9 noćenja. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,2 posto.