Industrijska špijunaža: Kako je otkrivena krađa najveće tajne o konzervi Coca-Cole
Marx.ba Mnogo puta ste u ruci držali limenku Coca-cole, ali vjerovatno niste znali da svaka limenka sadrži i ultratanki sloj plastike. Da nema tog plastičnog omotača, čija je debljina svega dva mikrona, napitak bi s vremenom razjeo metalni sloj limenke i iscurio napolje. Upravo hemijska formula za taj plastični polimer jeste jedna od najčuvanijih industrijskih tajni ili “druga najveća tajna”. Ta tajna je važna skoro koliko i sam recept za Coca-colu, s tim što, u ovom slučaju, formule za plastični omotač zapravo nisu pripadale Coca-Coli, već partnerskim multinacionalnim kompanijama za boje i premaze. Shannon Yo, hemijska inženjerka i radnica Coca-cole, bila je jedna od samo dvoje ljudi u kompaniji s pristupom podacima o formuli za plastični omotač. Kada je u avgustu 2017. dobila otkaz, iz sjedišta firme izašla je sa poslovnim tajnama vrednim 120 miliona dolara u džepu. Uveče 8. avgusta 2017. Yo je jednom od posljednjih puta izašla iz sjedišta kompanije Coca-cola u Atlanti. Coca-cola se borila da zadrži svoje mjesto na svjetskom tržištu pića, dok su nekada lojalni potrošači migrirali na druge brendove. Plan novog glavnog izvršnog direktora uključivao je restrukturiranje i otkaz za 1.200 radnika. A Shanon, hemičarka u pedesetim, nekoliko sdmica ranije je obaviještena da je i ona među njima. Kad god kompanija nekoga otpusti, postoji mogućnost da ta osoba ponese nešto sa sobom. Coca-cola, nosilac najpoznatije poslovne tajne na svijetu, bila je posebno usklađena s tim rizikom. Kompanija je imala šemu klasifikacije u stilu obavještajne službe, kao i softver koji je pratio korištenje podataka zaposlenih. Ubrzo je uočeno da je Yo, korištenjem klauda i hard-diska, preuzela podatke koje nije smjela. U međuvremenu je pronašla novog poslodavca. Međutim, kako se ispostavilo – ova hemičarka je zapravo pokušavala da tehnologiju koju je ukrala u Americi donese u Kinu, gdje proizvodnja limenki s plastičnim polimerom još nije postojala. Tu ujedno počinje i višegodišnja, izuzetno kompleksna priča o industrijskoj špijunaži s naslovnice Bloomberg Businessweeka, u koju se u na kraju uključio i FBI. Shanon je imala pristup nekim od najvažnijih informacija u kompaniji: skupu detaljnih hemijskih recepata za plastične omote debljine 2 mikrona unutar limenki za piće koje se pune i prodaju. Federalni tužilac bi ih kasnije opisao to kao „druga tajna formule kompanije“. Razvijeni uz velike troškove, vjerovatno su bili čak i važniji od teatralno čuvanog recepta za istoimeno bezalkoholno piće Coca-cole – taj slatki, kiseli napitak. Interni izvještaj kompanije o djelatnosti apoteke te avgustovske večeri počinje u 18:02. Priključen je USB port na računaru, a zatim pokušano premještanje datoteke na disk iz fascikle pod nazivom BPANI — skraćenica za klasu omotača konzervi. Međutim, pošto je bila otpuštena, ona je označena u internoj mreži, a transfer je blokiran. Iskačući prozor na ekranu ju je podsjetio da svaki prenos datoteka sa njenog radnog računara treba da ide preko naloga za skladištenje u oblaku koji je kompanija postavila sa softverskom kompanijom Bok Inc. Ignorisali je poruku. U 6:08 priključila je drugi čvrsti disk u svoj računar i pokušala da premjesti datoteke na njega, ponovo bezuspješno. U 7:00 ponovo je uključila originalni disk u svoj računar, ali umjesto da prevuče datoteke, otvorila je tabelu i pokušala da ih sačuva na spoljnom disku. Ni to nije uspjelo. Niti je uspjelo u 8:41 kada je pokušala istu stvar sa word dokumentom. Tek krajem mjeseca je našla rešenje. Dana 25. avgusta, koristila je njen telefon da snimi seriju fotografija monitora svog radnog računara sa jednom za drugom otvaranom datotekom. I otprilike u to vrijeme naučila je, vjerovatno od kolega, za još jedno jednostavno rješenje. Kasno uveče 29. avgusta, otpremila je nekoliko šifrovanih datoteka sa svog računara na lični nalog na Google disku. Sledeće noći je učitala još neke. Sutradan je bio njen posljednji u Coca-coli. Ali mjesec je bio naporan. Dana 17. avgusta, bez znanja svojih nadzornika, otputovala je u kineski grad Veihai. Tamo se susrela sa biznismenima koji su joj pomagali da pokrene sopstvenu kompaniju premaza. Da bi finansirala poduhvat, prijavila se za milione dolara državnog novca, a dok je bila u gradu imala je intervju za provincijski program grantova. Mjesec dana kasnije, odletela je u Peking da se kandiduje za još jednu prijavu, ovog puta za nacionalni program grantova pod nazivom Hiljadu talenata. Novac bi, napisala je u svojoj prijavi, pomogao kompaniji kojoj je bila suosnivač da „izgradi prvu proizvodnu liniju premaza BPANI u Kini“, razbijajući „međunarodni monopol“ u globalnoj industriji premaza za kontejnere za hranu. Datoteke sa njenog kompjutera Coca-cole bile su centralne za plan, i ona je očigledno bila svjesna pravne opasnosti u koju ju je dovela. Shannon Yo danas služi 14-godišnju zatvorsku kaznu u Sjedinjenim Državama.
Jasmina Selimović nova guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine
N. D. Novoimenovano Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) izabralo je dr. Jasminu Selimović za guvernerku CBBiH na mandatni period od šest godina. Dr. Jasmina Selimović je izabrana na sjednici Upravnog vijeća CBBiH, 3. januara 2024. godine na kojoj su novoimenovani članovi Upravnog vijeća CBBiH, dr. Jasmina Selimović, dr. Mirza Kršo, dr. Danijela Martinović, dr. Radomir Božić i dr. Darko Tomaš i zvanično preuzeli dužnost. – Sa današnjim danom preuzimam dužnost guvernerke Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ponosna, jer sam prva žena guverner u modernoj historiji BiH, ali i svjesna velike odgovornosti koju ova časna dužnost nosi, zahvalna sam članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine na prijedlogu i članovima Upravnog vijeća CBBiH na podršci, izjavila je Selimović po imenovanju. – Aktivnosti CBBiH u narednom periodu će biti usmjerene primarno na očuvanje valutnog odbora, stabilnosti Institucije i sistema rada. Način rada, koji je definiran Zakonom o Centralnoj banci BiH je jasno propisao parametre monetarne politike BiH, te aranžman valutnog odbora, koji i dalje ostaje na snazi. Centralna banka BiH i dalje mora održati svoju nezavisnost i profesionalno djelovanje. Valuta BiH, konvertibilna marka, je stabilna i konvertibilna a to su preduslovi finansijske stabilnosti zemlje i ekonomskog prosperiteta. СВВіН kao vlasnik RTGS sistema i žiro kliringa će i dalje osiguravati stabilnost platnih sistema i njihovo funkcionisanje. Bankarski sistem BiH je stabilan i dovoljno kapitaliziran, što se odnosi i na entitete. U narednom periodu usmjerićemo posebnu pažnju na povezivanje CBBiH sa centralnim bankama regiona i Evrope. Sve dobre prakse, primjenjive u BiH, ćemo pažljivo razmotriti. Cilj nam je dalje unapređenje naših procesa, vidljivosti, ali i transparentnosti rada Institucije. U našem djelovanju očekujemo adekvatnu podršku medija ali i drugih interesnih strana, primarno u finansijskom sektoru, porućila je novoimenovana guvernerka. Dr. Jasmina Selimović je na poziciji guvernera CBBiH zamijenila dr. Senada Softića. Novoimenovana guvernerka, koja je istovremeno i predsjedavajuća Upravnog vijeća CBBiH, doktor je ekonomskih nauka. Od 2004. godine je angažovana na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, na Katedri za finansije i Katedri za kvantitativnu ekonomiju. Završila je postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, oblast Poslovna ekonomija, smjer Aktuarstvo i osiguranje. U SAD je pripremala, a na Ekonomskom fakultetu odbranila doktorsku disertaciju iz oblasti aktuarstva. Trenutno, u zvanju redovne profesorice, izvodi nastavu na predmetima iz oblasti Finansija, Kvantitativne ekonomije i Aktuarstva na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Pored angažmana u nastavnom procesu, obavljala je dužnosti zamjenice rukovodioca Katedre za finansije, prodekanice za nastavu i međunarodnu saradnju, a 2018. godine izabrana je za dužnost dekanice Fakulteta. Godine 2022. obnovila je četverogodišnji mandat. Članica je brojnih profesionalnih asocijacija u zemlji i inostranstvu. Aktivna je pri svjetskim organizacijama za akreditaciju poslovnih škola i univerziteta (AACSB i EFMD), a angažovana je i kao međunarodni ekspert za akreditaciju pri agencijama za kvalitet u zemljama EU. Pohađala je brojna usavršavanja u zemlji i inostranstvu. Autorica je i koautorica nekoliko knjiga i poglavlja u monografijama, brojnih naučnih i stručnih članaka, objavljenih u međunarodno indeksiranim časopisima, zbornicima radova i stručnim časopisima. Učestvovala je na mnogim međunarodnim i domaćim konferencijama i projektima. Ima licencu stalnog sudskog vještaka ekonomske struke, licencu internog revizora za banke i finansijske institucije kao i licencu za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. Od 2011. do 2015. godine je bila članica Savjetodavne grupe Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine (kao izaslanica premijera Federacije BiH). Od 2018. godine je bila nezavisna članica Nadzornog odbora Raiffeisen bank BiH. Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine imenovana je za članicu Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine, na mandatni period od šest godina, počev od 1. januara 2024. godine.
Prognoza inflacije za regiju u 2024: Najbolje će proći BiH, a najgore Sjeverna Makedonija
Bloomberg Adria Ako je vjerovati analitičarima, rast cijena će sljedeće godine usporiti u cijelom Adria regionu, osim u Sjevernoj Makedoniji. Iako je region složen u smislu geopolitike i poteza monetarnih vlasti, preovlađujući je stav da će inflacija popustiti pod pritiskom mjera centralnih banaka, pa nas tako čeka makar nešto lakša 2024. godina. Srbija: Sa 12 na oko pet posto Iako se još uvijek čekaju podaci za decembar, već se može utvrditi da je inflacija u Srbiji u godini za nama iznosila oko 12 posto, a kako predviđaju analitičari, rast cijena bi u 2024. mogao biti upola sporiji, pa bi se kretao oko pet odsto. Marcin Sulewski iz Ipopema Securitiesa kaže za Bloomberg Adriju da bi inflacija u Srbiji u 2024. godini u prosjeku mogla da iznosi između četiri i pet posto, za razliku od prošlogodišnjih 12-13 procenata. – Pretpostavljam da će najveći faktor koji će vući cijene naniže biti cijene hrane. Bazna inflacija i njene komponente ne bi trebalo da znatnije utiču na ukupnu inflaciju, kaže Sulewski. Analitičari banke ING su rekli da za sljedeću godinu očekuju da inflacija nastavi da postepeno usporava. Kako je za našu redakciju rekao analitičar Stefan Posea, oni očekuju da će inflacija na kraju godine iznositi 4,4 posto (što je u okviru ciljanog raspona Narodne banke Srbije od 1,5 do 4,5 posto), a da će godišnji prosjek inflacije iznositi pet posto. Podsjećanja radi, NBS ima nešto optimističnije projekcije pa očekuje da će se inflacija u okvire ciljanog raspona vratiti sredinom godine, dok bi krajem 2024. stopa inflacije bila oko tri odsto. Sjeverna Makedonija: Izbori donose nove pritiske U Sjevernoj Makedoniji postoje oni koji smatraju da će rast cijena nastaviti da usporava, ali postoje i oni koji nisu tako optimistični. – Povećanje zarada u uslovima niske produktivnosti, očekivanja nižeg rasta privatne potrošnje nego do sada, ograničene konkurentnosti domaćih preduzeća i veličine sive ekonomije kao dodatnih negativnih efekata u prosjeku će pomjeriti stopu inflacije sa sedam na osam odsto sljedeće godine, rekao je profesor Bujamin Bela. – Sljedeće godine će se insistirati da se inflacija zadrži na jednocifrenoj stopi, koja bi se kretala do osam posto. Kako je 2024. godina izborna, očekuje se da vladine mjere neće biti restriktivne i da neće usporiti inflaciju za privredu i građane. Zato su preporuke transparentno trošenje, kapitalna ulaganja i ulaganje u ljudski kapital, dodao je. Jesenji podaci centralne banke predviđaju da će inflacija u Sjevernoj Makedoniji sljedeće godine usporiti na od 3,5 do četiri posto i da će se nakon toga stabilizovati na oko dva procenta. Vicepremijer za ekonomska pitanja Fatmir Bitići rekao je da se nada da će inflacija do kraja 2024. usporiti na 2,5 posto, a da će biti ostvaren isti privredni rast kao i ove godine. Hrvatska: Evropa optimističnija od Vlade Iduće godine se očekuje osjetno usporavanje rasta potrošačkih cijena u Hrvatskoj, ali uprkos tome što većina analitičara predviđa da će se inflacija praktično prepoloviti, i dalje će nanijeti popriličnu štetu novčanicima hrvatskih građana. U zavisnosti od toga koga pitate, brojke variraju, ali bi srednja vrijednost mogla biti negdje oko 3,5 posto. Zanimljivo je i da je Evropska komisija po tom pitanju optimističnija od vlasti, dok institucije generalno imaju nešto bolja očekivanja od tržišta. Predviđanja Komisije za sljedeću godinu pokazuju da bi stopa inflacije u Hrvatskoj trebalo da padne na 2,4 posto, a Vlada je, međutim, budžetske projekcije zasnivala na očekivanoj stopi inflacije od 3,1 posto. Medijan 12 prognoza inflacije globalnih analitičarskih kuća za iduću godinu stavlja inflaciju u Hrvatskoj na nivo od 3,8 posto, dok bi u 2025. trebalo da dodatno uspori, na 2,7 procenata. – Nesporno je da je ekonomija EU u procesu smanjenja inflacije, ali zbog trenutne geopolitičke situacije i procesa deglobalizacije pad ispod dva posto je moguć samo ako dođe do značajnog pada BDP-a, rekao je ekonomski analitičar Neven Vidaković. Dodaje da inflacija ne usporava na dva posto jer EMU nije prepoznala strukturnu inflaciju u kojoj se nalazi. – To je najveći problem”, zaključio je Vidaković. Bosna i Hercegovina: Optimizam i složena struktura I u Bosni i Hercegovini očekuje se stabilizovanje inflacije, ali ova država nosi svoje specifičnosti u pogledu računanja stope rasta cijena. Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, rekao je da uprkos opštem trendu postoje izolovani džepovi gdje inflacija i dalje predstavlja izazov, ali da se ona u BiH prilično stabilizovala. Na domaćem terenu, BiH je već prošla kroz izazovan period koji je rezultirao znatnim pritiskom na ekonomiju. Stoga je ključno da se zadrži postojeći nivo stabilnosti, rekao je Karamujić. Njegova očekivanja su da će se inflacija kretati unutar raspona od dva do tri posto. Nešto manje optimizma pokazao je Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu. – Ne smatram da sa zadovoljavajućom dozom pouzdanosti mogu da predvidim kretanje inflacije u BiH i zemljama regiona u 2024, ali ako bih morao da se kladim na nešto, bile bi to stope inflacije između tri i 4,5 posto, navodi. Posebna složenost dolazi iz specifičnog uređenja Bosne i Hercegovine. Dok je Federacija BiH pobijedila inflaciju i na mjesečnom i na godišnjem nivou, to nije slučaj s Republikom Srpskom, gdje cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju stagniraju u oktobru u odnosu na septembar ove godine, a inflacija na godišnjem nivou iznosi 3,8 posto. Slovenija: Ciljanih dva posto tek 2025. Stopa međugodišnje inflacije će nastaviti da se smanjuje u Sloveniji, ako ne bude novih šokova spolja, a mjere monetarne politike bi rast cijena do kraja 2024. godine trebalo da svedu na oko tri posto, predviđaju iz Kancelarije za makroekonomske odnose i razvoj (Umar). U prosjeku bi godišnja inflacija sledeće godine trebalo da iznosi 3,9 posto, što je niže od novembarskih 4,9 procenata. U 2025. godini inflacija bi trebalo da uspori na dva posto, kažu iz kancelarije. Inflacioni rizici uključuju brži rast cijena hrane i otpornije visoke cijene energenata. Slovenija, koja je bila pogođena poplavama i sušom, mogla bi, u slučaju novih ekstremnih vremenskih prilika, zabilježiti nove skokove cijena hrane, upozoravaju iz Umara. Prema projekcijama centralne banke, inflacija će u 2023. iznositi prosječnih 7,5 posto, dok će u naredne dvije godine usporiti na 3,6 i 2,5 procenata. Šta kažu analitičari Bloomberg Adrije Analitički tim Bloomberg Adrije je početkom decembra izradio svoju posljednju kvartalnu makroekonomsku analizu ove godine. Prema njihovim projekcijama, najvišu inflaciju će u 2024. zabilježiti Srbija, a najnižu Slovenija. Rast cijena će tako u
Ryanair od jula uvodi novi let iz Sarajeva i pored najavljenih pet linija
Marx.ba Nakon što je aviokompanija Ryanair najavila uvođenje letova iz Sarajeva na proljeće 2024. godine te predstavila pet destinacija na kojima će se letovi odvijati, čini se kako je kompanija odlučila otvoriti i dodatnu avioliniju. Prema ranijim najavama Ryanaira, kompanija će na proljeće prevoziti putnike iz Sarajeva za Memmingen, Goteborg, Brisel, London i Milano. Ipak, prema informacijama sa zvanične stranice, od jula 2024. godine kompanija planira uvesti i dodatnu liniju i to prema Grčkoj, odnosno gradu Solunu. Kako se navodi na stranici, jednosmjerna karta za Solun koštat će 58 eura.
Tržišna očekivanja u 2024.: Šta kažu BlackRock, Goldman Sachs, JP Morgan, Unicredit, Deutsche Bank…
Marx.ba Na samom početku superizborne godine u kojoj će gotovo polovica globalnog stanovništva iz čak 40 zemalja svijeta odabrati svoje političko vodstvo, a što će imati reperkusije i na globalnu ekonomiju, većina je svjetskih investitora oprezna u svojim predviđanjima. Uglavnom pažljivo kažu da će se centralne banke okrenuti lakšim monetarnim politikama, pa će kamatne stope u 2024. konačno početi padati, ekonomije će rasti sporije, neka čak i ući u blagu recesiju. Kraj bitke protiv inflacije i oporavak slijede tek u drugoj polovici godine. U tom kontekstu, većina stručnjaka iz najvećih svjetskih finansijskih kompanija poput Goldman Sachsa, JPMorgana i Deutsche Banka naglašava potrebu ulaganja u kvalitetne dionice, diversifikacije portfelja po sektorima i regijama te iskorištavanja najboljih prinosa u fiksnim prihodima, poput obveznica. No to su gotovo svi predviđali i prošle godine, pa su u 2023. obveznice mjesecima bile u padu zbog dizanja kamatnih stopa, dok su dionice doživljele veliki rast zahvaljujući valu popularnosti umjetne inteligencije. Vrijedi pogledati šta najveće svjetske finansijske kompanije vide u godini pred nama, prema anketi koju je proveo Bloomberg News. BlackRock Investment Institute Sporiji rast, viša inflacija, više kamatne stope i veća volatilnost obilježit će 2024. godinu, smatraju u investicijskoj kompaniji BlackRock, dodajući da investitori moraju aktivnije pristupati svojim portfeljima. Ovo nije vrijeme za uključivanje “autopilota”, već vrijeme da investitori preuzmu kontrolu nad svojim portfeljima. U BlackRocku za sebe kažu da su “taktički neutralni i strateški podređeni dugoročnim državnim obveznicama”, i to onima vezanima uz inflaciju. Čvrstog su stava da će inflacija ostati blizu tri posto, a kao rezultat toga vide da će nekretnine i infrastruktura igrati ključnu ulogu u strateškim portfeljima, budući da su cijene nekretnina i prihodi od najma u korelaciji s inflacijom. Na globalnim tržištima vide veću disperziju povrata, sviđaju im se japanske dionice na razvijenim tržištima, evropske dionice smatraju slabima, a od tržišta u nastajanju preferiraju Indiju i Meksiko. Tehnološki sektor, odnosno razvoj umjetne inteligencije, vide kao glavnog pokretača ukupnog rasta dobiti američkih preduzeća u 2024. Amundi Da se ulagači moraju snaći u volatilnom okruženju u 2024. ističu i u francuskom Amundiju, najvećoj kompaniji za upravljanje imovinom u Evropi. Globalni rast će, potaknut usporavanjem razvijenih ekonomija i blagom recesijom u SAD u prvoj polovici godine, usporiti. U Amundiju prognoziraju rast globalnog BDP-a za 2,5 posto u 2024. – na razvijenim tržištima prosječno 0,7 posto naspram 3,6 posto na tržištima u razvoju. Rast američke ekonomije procjenjuju na 0,6 posto te eurozone i Ujedinjenog Kraljevstva za 0,5 posto u 2024. S obzirom na očekivano slabljenje američkog dolara, ključan faktor u ovoj će godini biti upravljanje valutom. Analitičari Amundija očekuju i preokret u monetarnoj politici, odnosno smanjenje kamatnih stopa krajem prvog polugodišta. Fed i Evropska centralna banka će, očekuju, smanjiti kamatne stope za ukupno 150 odnosno 125 baznih bodova u 2024. Inflacija bi se također trebala smanjiti, ali do kraja godine ostat će iznad ciljeva središnjih banaka od dva posto. Kvalitetne obveznice, bilo da se radi o državnima ili korporativnima, bit će omiljena klasa imovine ove godine, dok zlato može poslužiti kao zaštita od geopolitičkih napetosti. Uz umjetnu inteligenciju, prema njihovom mišljenju na tržištu kapitala treba posmatrati teme energetske tranzicije i zdravstvene skrbi. Goldman Sachs U Goldman Sachsu očekuju da će velik broj razvijenih tržišta i tržišta u nastajanju izbjeći recesiju u nadolazećoj godini, ponajviše SAD. Prema njihovoj procjeni, vjerovatnost recesije je svega 15 posto. Vjetar u leđa globalnom rastu u 2024. dat će rast realnog dohotka domaćinstava, olakšanja monetarne politike (doduše, prema njihovoj prognozi tek u drugoj polovici godine) te oporavak proizvodnih aktivnosti, smatraju u ovoj globalnoj investicijskoj kompaniji. Također, dolar će prema njihovom mišljenju vjerovatno ostati jak. Sljedeće godine očekuju dezinflaciju – temeljna inflacija trebala bi se vratiti na 2 do 2,5 posto do kraja 2024. Po prvi put u nekoliko godina predviđaju pozitivne povrate za obveznice, kredite i dionice. Uz to, očekuju da će ograničenja u opskrbi i daljnji rast potražnje potaknuti rast cijena ključnih burzovnih roba u 2024., no ne i nafte. UniCredit Italijanska bankarska grupa UniCredit također predviđa dodatno usporavanje globalnog rasta zbog pooštravanja monetarne politike i problema kineske ekonomije. Od sredine godine Fed i Evropska centralna banka će početi rezati kamatne stope, pa će se do kraja 2024. inflacija u SAD i eurozoni spustiti do ciljanih dva posto, a u 2025. čak i ispod tog nivoa, smatraju u UniCreditu. Isto tako, globalni rast će se nastaviti u 2025. Ipak, upozoravaju da ekonomski i geopolitički rizici i dalje postoje te se naziru veliki iznosi refinanciranja duga. Očekuju i blago slabljenje dolara. U 2024., pak, očekuju pozitivne povrate obveznica i kapitala. Već spomenuta dezinflacija dovest će do veće potražnje za obveznicama, posebno srednjoročnih i dugoročnih. Za ostvarivanje dvoznamenkastih prinosa u 2024. najbolji su izbor dionice. Cijene dionica u eurozoni imaju potencijal porasta za oko 10 posto u 2024., a potencijal je još veći u SAD budući da su dionice tehnoloških kompanija osjetljivije na kamatne stope. Morgan Stanley Prestanak povećanja i početak smanjenja kamatnih stopa znači da obveznice visokog stepena imaju bolje rezultate, dolar ostaje jak, a imovina tržišta u razvoju zaostaje, smatraju stručnjaci Morgan Stanleyja. Očekuju da će do sredine 2024. kamatne stope u SAD doći do vrhunca od pet posto, a u Evropskoj uniji na 4,5 posto. Prvo smanjenje kamatnih stopa američkog Feda i Evropske centralne banke očekuju u junu. Očekuju da će kineski BDP-a blago porasti na 4,2 posto u 2024., a da će inflacija postupno rasti na 1,1 posto u 2024. s 0,3 posto u 2023. Dolar će tokom prvog tromjesečjna ostati snažan. Prilike vide u visokokvalitetnim fiksnim prihodima, poput državnih obveznica razvijenih tržišta. Američke i evropske dionice bilježit će pozitivne povrate – SAD 4,7 posto, Evropa 4,4 posto. Jednako kao i Goldman Sachs, i u Morgan Stanleyju očekuju da će cijena nafte Brent ostati u rasponu od oko 85 dolara po barelu. JP Morgan Zbog monetarnih prepreka, geopolitičkih rizika i skupih procjena imovine, istraživači JP Morgana oprezni su u predviđanjima za sljedećih dvanaest mjeseci. Ipak, očekuju da će inflacija i ekonomska potražnja oslabiti, ali vide samo mali rizik da globalna ekonomija sklizne u recesiju. Trenutna tržišna očekivanja da će centralne banke početi smanjivati kamatne stope u prvoj polovici 2024. vjerovatno će dovesti do razočaranja, dodaju u JPMorganu, smatrajući da će
Kompanija Aegean nastavlja sa 15 sedmičnih letova u regiji, od toga tri iz Sarajeva
Marx.ba Kompanija Aegean će u zimskom periodu nastaviti sa 15 sedmičnih letova u regiji. Kako piše Zamaaero to su slijedeći letovi. Podsjećamo, Aegean od 2.10. povezuje Skoplje i Sarajevo, tri puta sedmično, ponedjeljkom, srijedom i petkom. Letovi se ostvaruju sa ATR 72 Olympic Air. Na ovaj let se povezuje linija iz Atine koja dolazi, čime je Sarajevo povezano i sa Atinom. Inače, grčki nacionalni avioprijevoznik Aegean Airlines, član udruženja STAR ALLIANCE. – Ova ruta označava i naš povratak u Bosnu i Hercegovinu nakon izazova koje je postavila pandemija Covid-19, rekao je Roland Jaggi, glavni komercijalni direktor Aegeana, kada je objelodanjeno da će opet letjeti iz Sarajeva.
Snažan rast dionica u 2023.: Pogledajte koliko su rasli svjetski berzanski indeksi
Marx.ba Na svjetskim se berzama prošle sedmice trgovalo se mirno jer nije bilo vijesti koje bi osjetnije utjecale na tržišta, a cijene su dionica blago porasle i tako učvrstile dobitke u cijeloj godini. Na Wall Streetu je Dow Jones proše sedmice ojačao 0,8 posto, na 37.689 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,3 posto, na 4.769 bodova, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 15.011 bodova. Ti su indeksi porasli devetu sedmicu zaredom, a tokom sedmice Dow Jones dosegnuo je rekordan nivo, dok se S&P 500 rekordnom nivou primakao na manje od jedan posto. Tako su indeksi učvrstili svoje dobitke u 2023. godini. Dow Jones porastao je 13,7 posto, S&P 500 24,2, a Nasdaq indeks 43,4 posto. Snažan rast cijena dionica u protekloj godini zahvaljuje se postupnom popuštanju inflacije u SAD i usporavanju rasta ekonomije. Naime, zbog toga je američka centralna banka najvjerovatnije završila ciklus povećanja kamatnih stopa, pa iduće godine slijedi smanjenje kamata. Na tržištu novca procjenjuje se da bi Fed mogao početi smanjivati kamate već u martu. Podršku tržištu pruža i uvjerenje ulagača da će, unatoč agresivnom povećanju kamata posljednjih godina, ekonomija izbjeći recesiju. Zahvaljujući tome, S&P 500 indeks porastao je devet sedmica zaredom, što nije zabilježeno još od 2004. godine. – Ovo je jedan od najvećih skokova tržišta na kraju godine, a započeo je i prije Fedovih poruka polovicom decembra u vezi kamata i inflacije. To pokazuje koliko smo daleko došli od dna tržišta “medvjeda” prošle godine i podsjeća ulagače da nakon tamnih oblaka uvijek dolazi sunce – kaže Ryan Detrick, strateg u kompaniji Carson Group. I na većini evropskih berzi cijene su dionica prošle sedmice porasle. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,5 posto, na 7.733 boda, a frankfurtski DAX 0,3 posto, na 16.751 bod. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,3 posto, na 7.543 boda. U cijeloj protekloj godini ti su indeksi znatno porasli. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica skočio je 12,6 posto i tako nadoknadio većinu gubitka od prethodne godine. Stoga se kreće oko najvišeg nivoa u 23 mjeseca. Njemački DAX porastao je u proteklih godinu dana gotovo 20 posto, unatoč nezavisnoj situaciji u ekonomiji. Francuski CAC porastao je, pak, više od 16 posto, a britanski FTSE oko 3,6 posto. Snažan rast berzanskih indeksa u zemljama evrozone zahvaljuje se procjenama da je i Evropska centralna banka, kao i Fed, završila ciklus povećanja kamata i da će ih iduće godine smanjiti. I na većini azijskih berzi ove su godine cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, porastao je oko pet posto, što mu je prvi rast nakon dvije godine pada. Najviše je u ovoj godini, oko 28 posto, skočio japanski Nikkei indeks i kreće se na najvišim nivoima u više od 30 godina. S rastom od gotovo 27 posto slijedi tajvanska berza, dok je indijski Nifty indeks porastao oko 20 posto. S druge strane, najviše su ove godine pale cijene dionica na berzi u Tajlandu, oko 15 posto. Hongkonški Hang Seng indeks skliznuo je, pak, oko 14 posto, dok su indeksi u Šangaju skliznuli više od 10 posto. Posljedica je to krize na kineskom tržištu nekretnina i sporijeg nego što se očekivalo oporavka ekonomije od koronakrize.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretnu Novu 2024. godinu
Marx.ba Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretnu Novu 2024. godinu.
Novo veliko tržište: U budućnosti bismo mogli, uz Olimpijske imati i Olimpijske esport igre
Marx.ba Profesionalni sportisti širom svijeta odbrojavaju posljednje mjesece uoči Olimpijskih igara koje bi se 2024. godine trebale održati u Parizu. Upravo bi Olimpijske igre u Parizu po prvi put trebale ugostiti i nešto drugačije sportiste. One koji svoje vrhunske rezultate postižu koristeći računare. Govorimo o esportašima koji bi svoje sposobnosti trebali po prvi put pokazati i na ovim Olimpijskim igrama, ali hoće li i tamo ostati za sljedeće Olimpijske igre, tek će se odlučiti. Ako pitate predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta, Thomasa Bacha, esportu i esportistimaa trebalo bi osigurati prostor na kojem bi se mogli ravnopravno takmičiti. A to je, po njegovom mišljenju, zasebne esport Olimpijske igre. – Digitalna revolucija, a posebno umjetna inteligencija i esportovi, nude nam ogromne mogućnosti. Moramo ih odmah uhvatiti. Zbog toga Komisija za esport MOK-a proučava stvaranje Olimpijskih esport igara. Ovaj novi pothvat esport zajednica je prihvatila s entuzijazmom. Zaista postavljamo nove temelje. Snažan zamah potvrđuje veliki potencijal koji za nas predstavlja ovaj uzbudljivi digitalni projekt. Kakav god oblik Olimpijske esport igre poprimile, naši parametri i uvjeti su postavljeni. Ostat ćemo vjerni našim vrijednostima – olimpijskim vrijednostima mira, poštovanja, nediskriminacije i solidarnosti, naveo je u svojoj novogodišnjoj poruci Bach. Podsjetimo, MOK još je 2021. godine pokrenuo virtuelnu Olimpijsku seriju te 2022. Olimpijska sedmica esportova tokom kojeg su se esportisti takmičili u 10 računarskih igara sportske tematike – bejzbol, streljaštvo, moto sport, biciklizam, šah, streljaštvo, jedrenje, tae-kwon-do, ples i tenis. Je li to dovoljno za Olimpijske esport igre ili će MOK posegnuti za nekim drugim popularnim igrama kao što su dosadašnja FIFA ili pak Counter Strike, za sad nije poznato. No, da se MOK okreće sve više tehnologiji i digitalizaciji, ne bi li tako privukao i mlađu publiku, pokazuje Bachova poruka o uvođenju umjetne inteligencije. – Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, naš imperativ “promijeni se ili budi promijenjen” dobiva novo značenje. Želimo iskoristiti transformativnu moć umjetne inteligencije za podršku sportistima i poticanje razvoja sporta. Ovdje se radi o prepoznavanju talenta; stvaranje individualiziranih metoda treninga; učiniti ocjenjivanje objektivnijim; prilagođavanje individualnog iskustva gledanja milijardi olimpijskih navijača. Mogućnosti su bezgranične…, poručio je Bach.
Nafta ove godine pojeftinila 10 posto, prvi put od pandemije
Marx.ba Unatoč geopolitičkim napetostima, čak i ratu vrlo blizu najnaftonosnijeg područja na svijetu te ograničenja proizvodnje najvećih izvoznika, cijena nafte ove je godine pala za čak 10 posto. Štaviše, ovo je prvi godišnji pad vrijednosti barela od izbijanja pandemije koronavirusa 2020. godine. Kako prenosi Reuters, u petak prijepodne, zadnjeg trgovinskog dana u ovoj godini, terminski ugovori na Brent naftu iznosili su 77,48 dolara, odnosno 0,4 posto više nego dan ranije. Za barel WTI nafte trebalo je dati 71,97 dolara, 0,3 posto više. Inače, cijene nafte u petak su se stabilizirale nakon što su u četvrtak potonule više od tri posto nakon vijesti da se sve više brodara priprema da opet usmjeri svoje brodove na rutu kroz Crveno more. Podsjetimo, tokom decembra većina velikih brodarskih kompanija prekinula je plovidbu tim dijelom svijeta zbog napada jemenskih Huta na brodove. Oba mjerila ovu će godinu zaključiti na najnižim nivoima od 2020. godine kada je izbijanje pandemije srezalo potražnju za gorivom i stropoštalo cijene nafte. Štaviše, u odnosu na najvišu cjenovni nivo postignut ove godine, i Brent i WTI nafta trenutno su jeftiniji za 20 posto. To samo pokazuje koliko je neučinkovita odluka članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i Rusije (OPEC+) da smanjenjem proizvodnih kvota podignu cijene na svjetskom tržištu. Prema navodima Reutersa, inozemni analitičari smatraju da očekivano smanjenje kamatnih stopa, koje bi moglo dovesti do pada troškova zaduživanja u dijelovima svijeta koji su najveći globalni potrošači nafte, mogli potaknuti potražnju tokom 2024. godine. Jedna od posljedica pada kamatnih stopa trebao bi biti i slabiji dolar, što će pojeftiniti uvoz nafte. Reutersova anketa među 30 ekonomista pokazala je da bi se prosječna cijena barela Brent nafte tokom 2024. mogla kretati na 84,4 dolara. Za usporedbu, ove je godine prosječna cijena iznosila 80 dolara, a nakon invazije Rusije na Ukrajinu početkom 2022. godine cijena je jurnula i iznad stotinu dolara, piše Lider.