Za nostalgičare: Internet Artifacts – interaktivni muzej “najboljeg doba Interneta”
Marx.ba Neal Agarwal, developer je koji se proteklih godina posvetio zabavnim internetskim projektima. Već se govorilo o njegovoj interaktivnoj web stranici na kojoj možete vidjeti koliku bi štetu izazvao udar asteroida na bilo koje mjesto na Zemlji, kao i o frustrirajućoj zabavnoj igri The Password Game, objavljenoj ovoga ljeta. Agarwal je ovih dana obilježio šest godina od pokretanja svojeg repozitorija takvih beskorisnih internetskih projekata, a za tu obljetnicu pripremio je ponovno nešto posebno – interaktivni muzej historiji Interneta, piše Bug. Muzej Internet Artifacts posvećen je ranim danima Interneta i weba, počevši od njegovog prethodnika ARPANET-a, pa sve do modernih dana. Projekt ima namjeru odati počast vremenu kada je Internet bio drugačiji nego što je to danas, otvoren, slobodan, nesputan i razigran, ali i kada se moralo malo više potruditi da bi se na njemu nešto stvorilo (u usporedbi s današnjom hiperprodukcijom sadržaja na društvenim mrežama). Ovaj muzej posjećuje se virtualno na ovoj adresi, a izloške se, kaže Agarwal, smije dodirivati. Vidjet ćete tako prvi spam e-mail, prvi ikada napisani emotikon (dakako, smiley :)), podsjetit ćete se kako je to bilo koristiti Usenet ili IRC u tim davnim danima, surfati prvim web stanicama, skidati pjesme s Napstera, ili pratiti stranice svojih omiljenih zvijezda na Geocitiesu. Brojna su tamo skrivena iznenađenja, pa je svaki izložak u virtualnom muzeju detaljno opisan, a mnogi su i interaktivni. Emulatori Flash igrica, starog Internet Explorera ili običnih retro web stranica – sve to moguće je istraživati, klikati, igrati se i nakratko se vratiti u svijet 80-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća, kada smo se na Internet spajali preko skupe dial-up veze. Kako su izgledale Appleova ili Googleova početna stranica krajem devedesetih, što je Friendster ili Million Dollar Homepage, koji je prvi video ikada postavljen na YouTube i još mnogo trivije iz popularne kulture – sve to pronađite u interaktivnom muzeju internetske historije. Možete kroz njega “proletjeti” u par minuta ili izgubiti sate lutajući po interaktivnim sadržajima. Vremenska linija izložbe, otkrit ćemo i to, završava početkom 2007. godine prikazom velike prekretnice. Posljednji eksponat ovog muzeja “Interneta kakav je nekad bio” je, naime, sada već legendarno Jobsovo predstavljanje prvog iPhonea, “uređaja koji je preoblikovao Internet”. Šetnja virtualnim muzejom završava riječima: “iPhone je prisilio web na redizajn sučelja, kako bi ona postala responzivna i minimalistička. Flash je počeo polako umirati jer nije bio podržan. Društvene mreže nastajale su primarno za mobilne uređaje i postale su sveprisutne. Jedna era Interneta je završila i počela je nova.”
Ove evropske regije imaju najveću stopu zaposlenosti
Marx.ba Stopa zaposlenosti u Evropskoj uniji dosegla je historijski maksimum od 74,6 posto u 2022., pokazuju novi podaci Eurostata, a tu je i pregled po regijama. Kada se pogleda evropska stopa zaposlenosti na karti, lako je vidjeti podjelu između sjevernih i južnih država. Eurostat (statistički ured Evropske komisije) utvrdio je da nakon podjele zemalja na 242 osnovne regije, dvije petine područja imaju stopu zaposlenosti jednaku ili veću od 78 posto, prenosi Tportal. Ta su područja uglavnom bila koncentrirana u Češkoj, Danskoj, Njemačkoj, Estoniji, Malti, Nizozemskoj i Švedskoj. U finskom arhipelagu Aland, Eurostat je zabilježio najveću stopu zaposlenosti od 89,7 posto, a druga najviša stopa zabilježena je u regiji poljskog glavnog grada Varšave, gdje je iznosila 85,4 posto. Nizozemska regija Utrecht i regija glavnog grada Švedske, Stockholma, našle su se iza prva dva područja, obje sa stopom zaposlenosti od 85,1 posto. S druge strane tabele, u tri regije u južnoj Italiji manje od polovice stanovništva bilo je zaposleno 2022. godine. Ta su područja bila Sicilija (46,2 posto), Kalabrija (47 posto) i Kampanija (47,3 posto). U nekim dijelovima Turske stopa zaposlenosti pala je čak niže nego u Italiji te ukupno iznosi 32,8 posto u gradovima Mardin, Batman, Sırnak i Siirt. Eurostat je otkrio da je u devet od 10 regija zabilježeno povećanje stope zaposlenosti između 2021. i 2022. Prvih pet područja s najvećom stopom rasta uključuju četiri grčke regije: Epir (porast od 7,7 postotnih bodova), Južni Egej (+5,8), Kreta (+5,7) i Središnja Grčka (+5,4). Visok rast zabilježen je i na španskim Kanarskim otocima, s povećanjem od 5,5 postotnih bodova. Ipak, rastuća stopa zaposlenosti nije primijećena u cijelosti, jer je manjina država zabilježila pad broja građana koji rade. Poljska regija Opoljsko vojvodstvo zabilježila je pad od 1,5 postotnih bodova, a slijede španska regija Melilla (-1,3), njemačka regija Donja Frankonija (-1,2) i francuske regije Limousin (-1,0), Bretanja i Guadeloupe (obje -0,9). Uz rast zaposlenosti, najnoviji podaci iz avgusta 2023. pokazuju da se nezaposlenost u EU smanjuje. Dvije su brojke jasno povezane, ali na njih može utjecati i broj ljudi koji ne spadaju ni u jednu kategoriju, poput onih koji su studenti ili njegovatelji.
Jedan od vodećih zračnih prijevoznika pokreće novu kompaniju: Jačanje kratkih relacija
Marx.ba Jedan od vodećih evropskih zračnih prijevoznika pokreće novu zrakoplovnu liniju za kratke linijske letove na kontinentu. Lufthansa, vodeći njemački zrakoplovni prijevoznik i najveća evropska zrakoplovna grupacija, kaže da će nova flota pomoći u smanjenju troškova. – Nova kompanija City Airlines započet će s radom u ljeto 2024., nakon što je dobila odobrenje prošlog juna, objavila je njemačka grupa. Regionalni prijevoznik će letjeti iz zračnih luka u Munchenu i Frankfurtu odakle polaze mnogi Lufthansini dugolinijski letovi. Lufthansina nova podružnica trebala bi krenuti s letovima u julu 2024. To će omogućiti kompaniji da ojača svoju konkurentnost na kratkim relacijama u Evropi, rekao je njemački prijevoznik. Ovim segmentom trenutno uglavnom upravlja još jedna Lufthansina podružnica, Lufthansa CityLine, čiju je strukturu troškova menadžment dugo smatrao preskupom. – Dvije podružnice nastavit će raditi u isto vrijeme, naveli su iz kompanije, prenosi Euronews.
Veliki uspjeh: Grad Mostar službeno preuzeo titulu Evropskog grada vina Dionisio
Marx.ba Na svečanom prijemu u Vijećnici francuskog grada Toulousea gradonačelnik Grada Mostara dr. Mario Kordić preuzeo je titulu Europskog grada vina Dionisio 2024. godine. – Nakon što smo prošle godine preuzeli nagradu u Portugalu ove godine je, kao u ragbiju, predajemo Mostaru. Želio bih još dodati da su upravo gradovi predvodnici Evropske unije, te da su još od srednjeg vijeka na ovamo održavali veze i stvarali su evropski duh saradnje. Tako i danas na ovom događanju slavimo vino, jer vino povezuje sve ljude bez obzira na naciju, izjavio je ovom prilikom gradonačelnik Toulousea Jean-Luc Moudenc. Titulu Europskog grada vina Dionisio dodjeljuje Evropska mreža vinskih gradova RECEVIN s ciljem promocije destinacija koje su uspješno povezale vinogradarstvo i turizam. Ova titula posljednja je u nizu priznanja koje su hercegovački vinari i Hercegovina kao vinogradarska regija osvojili u proteklom razdoblju, uključujući članstvo Vinske ceste Hercegovine u Kulturnoj ruti Vijeća Europe Iter Vitis, nagradu „Najbolji Iter Vitis vinski grad“ za Grad Mostar, „Najbolja održiva destinacija za vinski turizam“ za Grad Trebinje, „Najbolja praksa unapređenja kulturno-povijesnog nasljeđa i vina“ za Manastir Tvrdoš, te 39 medalja za hercegovačka vina na Decanter World Wine Awards 2023, najprestižnijem svjetskom ocjenjivanju vina. – Ovo je izvanredno priznanje našem gradu i svim ljubiteljima vina u našoj regiji. Recevin Dionisio Grad Vina za 2024. godinu predstavlja iznimnu priliku za promociju Vinske ceste Hercegovine i njenih vinara te će potaknuti razvoj turizma i gospodarstva u našem gradu. Ovo je prilika da svi zajedno pokažemo što Mostar i Hercegovina mogu ponuditi svijetu, izjavio je gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić. Kroz aktivniju prisutnost i vidljivost bosanskohercegovačkog vinogradarstva i vinskog turizma u evropskim krugovima, pozivnice za predstavnike Vinske ceste Hercegovine i vinogradarskih gradova na različite vinske događaje u Evropi postale su učestalije. Delegacija Bosne i Hercegovine u Toulouseu tako sudjeluje i u obilježavanju Europskog grada vina, te Godišnjem sastanku Iter Vitisa, u sklopu koje će biti održana prezentacija Vinske ceste Hercegovine. Pored Grada Mostara, delegacija Bosne i Hercegovine uključuje i predstavnike Vanjskotrgovinske komore, koja u saradnji s lokalnim zajednicama rukovodi Vinskom ceste Hercegovine, te projekta USAID Turizam, koji pruža značajnu podršku njenom razvoju. – Ponosni smo na Grad Mostar i čestitamo im na prestižnoj tituli – Evropski grad vina za 2024! Ovo priznanje dodatno ističe značaj Hercegovine u svijetu vinskog turizma. Vinska cesta Hercegovine nudi jedinstveno i bogato iskustvo za ljubitelje vina, omogućujući im da uživaju u izvrsnim okusima naših lokalno proizvedenih vina dok istražuju jedinstvenu kulturnu baštinu Hercegovine. Ova prilika također predstavlja značajan korak prema promociji naših vina i vinogradara na međunarodnoj razini. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ostaje posvećena podršci vinogradarima i vinarijama i nastaviše razvijati Vinsku cestu Hercegovine kao jednu od vodećih destinacija za vinski turizam, izjavio je dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore dr. Vjekoslav Vuković. Od Ljubuškog i Čitluka u zapadnoj Hercegovini, preko Mostara, Čapljine i Stoca u centralnom dijelu, pa sve do Trebinja na jugoistoku, proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina žilavke, blatine, vranca i trnjaka. Vinarije su tek najvidljiviji dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno naslijeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva.
Ostajemo li bez flaša za poznate proizvode: Evropska unija planira napraviti promjene
Marx.ba Flaša Coka-cole sa potpisom, zajedno sa drugim dizajnerskim flašama za viski ili parfem, mogla bi da bude istisnuta sa evropskog tržišta. To bi moglo da se dogodi prema novom nacrtu pravila EU za promovisanje pakovanja za višekratnu upotrebu da bi se smanjio ambalažni otpad u Evropi. Taj zakon je izglasan 24. oktobra u Komitetu Evropskog parlamenta za životnu sredinu, što je prvi korak u proceduri prije nego što parlament u novembru usvoji nacrt, objavio je Euractiv. Plan je da se zakon finalizuje na vrijeme prije junskih evropskih izbora. Euractiv ističe da primjenom tog zakona postoji rizik da se naruši zaštita prava intelektualne svojine kada je u pitanju posebna ambalaža kao što su brendirane boce za piće. – Rizik je da će upakovani proizvodi početi da izgledaju isto. Kreativni dizajn i kultni oblici postepeno će nestati, a komercijalna vrijednost će biti protraćena jer brendovi više ne mogu da se izdvajaju jedni od drugih na policama, saopštilo je trgovinsko udruženje koje predstavlja proizvođače staklenih flaša FEVE. Zahtjevi za dizajn ambalaže su navedeni u direktivi o ambalažnom otpadu koja zahtijeva da se težina i zapremina ambalaže svedu na minimum. Predstavništvo kompanije Coca-cola u EU u Briselu za sada je odbilo da komentariše nacrt novog zakona, navodeći da istražuje implikacije na svoje proizvode.
Više od 90 posto farmi u Evropskoj uniji su porodična gazdinstva
Marx.ba U Evropskoj uniji je 2020. godine bio ukupno 9,1 milion poljoprivrednih farmi, od kojih ogromna većina, više od 90 posto može da se svrsta u kategoriju porodičnih gazdinstava. Riječ je o poljoprivrednim gazdinstvima kojima upravlja i na kojima rade isključivo članovi jedne porodice, ili na kojima više od 50 posto svih poslova obavljaju članovi jedne porodice, a takvih farmi je u EU 93 posto. Takva porodična gazdinstva posedovala su 2020. godine i većinu korisnog poljoprivrednog zemljišta, odnosno 61 posto od ukupno 157,4 miliona hektara poljoprivredne zemlje u EU, objavila je evropska statistička agencija Eurostat. Međutim, bez obzira na to, iako ih je procentualno manje, svega sedam posto, ne-porodična gazdinstva su imala srazmjerno daleko veći udio u površini poljoprivrednog zemljišta, oko 39 posto, u broju zaposlenih radnika (oko 22 posto), po broju korisnih životinja (oko 45 posto) i po ukupnoj proizvodnji (oko 44 posto). Porodične farme u gotovo svim zemljama EU čine najmanje 80 posto poljoprivrednih i stočarskih gazdinstava. Izuzetak su Estonija sa 65 posto i Francuska sa 58 posto.
Meta ne posustaje: Dionice skočile na vijest o profitu, Facebook uvećao broj korisnika
Marx.ba Meta je ponovo nadmašila očekivanja Wall Streeta, kada je u srijedu, 25. oktobra, objavila zaradu za kvartal koji je završen u septembru. To je, naime, još jedan znak da strategija preokreta ove tehnološke kompanije u “godini efikasnosti” nastavlja da daje rezultate. Snažni rezultati dolaze u momentu kada Meta navodi da je “značajno završila” plan vezan za otpuštanje radnika, u cilju smanjenja troškova, nakon burne 2022. godine. Matična kompanija Facebooka je objavila kvartalni rast prihoda od 23 posto u odnosu na prethodnu godinu – na više od 34 milijarde dolara, što je više od prognoze analitičari koji su predviđali 33,5 milijardi dolara. Meta je, također, više nego udvostručila profit u poređenju sa kvartalom od prošle godine, prijavivši neto prihod od skoro 11,6 milijardi dolara. Tokom istog kvartala prethodne godine, Meta profit je opao za polovinu, piše CNN. Akcije kompanije su, sasvim logično, na ovu vijest skočile za čak 4% u trgovanju poslije radnog vremena. Ako se osvrnemo na period od početka godine do danas, dionice kompanije koju je osnovao Mark Zuckerberg porasle su čak 140 procenata. Zuckerberg je, inače, izložio svoje planove za “godinu efikasnosti” još u februaru, nakon pada prihoda kompanije u trećem kvartalu, nakon teške godine u kojoj se kompanija suočila sa izazovima. Jedan od njih vezan je za politiku privatnosti na Appleovim uređajima, a drugi je vezan za nižu potrošnju na digitalne oglase usred šire makroekonomske neizvjesnosti. Rast korisnika kompanije također je usporen, usred oštre konkurencije rivala kao što je TikTok. Ipak, Meta je objavila relativno snažan rast korisnika. Broj aktivnih korisnika Facebooka na mjesečnom nivou porastao je za 3% u odnosu na prethodnu godinu – na više od 3 milijarde, što je povećanje u odnosu na stopu rasta od 2% tokom lanjskog kvartala. Bilo je pozitivnih signala i za osnovnu djelatnost kompanije – reklame. Prikazi oglasa u svim Meta aplikacijama porasli su za 31% u odnosu na isti period prošle godine, u septembarskom kvartalu. Kompanija je, također, prijavila pad prosječne cijene po oglasu od 6% u odnosu na prethodnu godinu, što je možda razlog za osnaživanje ovog sektora. Meta radi i na poboljšanju svoje tehnologije targetiranja oglasa, koristeći vještačku inteligenciju, kako bi poboljšala povrat ulaganja za oglašivače i da bi bolje unovčila svoju popularnu funkciju Reels na Instagramu, navodi dalje američki medij.
Američka privreda u trećem tromjesečju snažno porasla, najviše u posljednje dvije godine
Marx.ba Sjedinjene Američke Države zabilježile su u trećem kvartalu 2023. godine rast privrede od 4,9 posto, što je više od očekivanja ekonomista te najbrži rast od četvrtog kvartala 2021. godine. Prema preliminarnim podacima odjela trgovine Ureda za ekonomsku analizu (The Bureau of Economic Analysis), SAD ovakav rast BDP-a od jula do septembra bilježi zbog snažne lične potrošnje. U drugom kvartalu 2023. privreda SAD rasla je 2,1 posto, a ekonomisti su procjenjivali da će prosječan rast u trećem kvartalu biti 4,3 posto. No američka privreda pokazala je ekonomsku otpornost, unatoč rastu kamatnih stopa. Osobna potrošnja rasla je prema anualiziranoj stopi 4 posto, što je veliki skok, budući da je u drugom kvartalu taj rast iznosio svega 0,8 posto, pri čemu su i proizvodi i usluge zabilježili su solidan rast. Također je rasla i potrošnja poduzeća, federalne vlade, investicije u stanogradnju te izvoz. Sljedeće sedmice u fokusu će biti sastanak američke centralne banke Fed na kojemu će odlučiti o daljnjem smjeru monetarne politike, odnosno nivoima kamatnih stopa. Za sada je Fed povećanjem kamatnih stopa nastojao suzbiti inflaciju i vratiti ju na ciljani nivo od 2 posto, bez naglog pada gospodarstva, prenosi Financial Times.
Zajednička promocija turizma Bosne i Hercegovine u Južnoj Koreji
Marx.ba Zajedničkom promocijom Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine, uz slogan „Najuzbudljivija destinacija na svijetu“ Turistička zajednica Kantona Sarajevo sa Vanjskotrgovinskom/Spoljnotrgovinskom komorom BiH i Turkish Airlinesom, a na poziv USAID Razvoj održivog turizma u Bosni i Hercegovini i uz ostale turističke djelatnike iz BiH učestvuje u roadshow kampanji u Seulu (Južnoj Koreji). Na promociji u Seulu prezentirana je turistička ponuda Sarajeva i BiH pred više od 50 turističkih novinara. Događaju je prisustvovala i Young Shim Doha, bivša ambasadorica Južne Koreje u Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO) koja djelimično poznaje Bosnu i Hercegovinu, odnosno Sarajevo i njegovo olimpijsko naslijeđe, te je na osnovu vlastitog znanja dala preporuke za posjetu našoj turističkoj destinaciji. Timskim radom kroz prezentacije, Faruk Čaluk iz Turističke zajednice KS te Feđa Begovic i Jusuf Jamakosmanović iz USAID-a pružili su motive za dolazak i informacije zašto je Bosna i Hercegovina idealna destinacija za putnike iz Koreje. Cilj promocije je unaprijeđenje imidža BiH na svjetskoj turističkoj sceni naglašavajući naše kulturno bogastvo, predivne pejzaže i srdačno gostoprimstvo na strateškim tržištima širom svijeta. Roadshow turneja će biti nastavljena u Japanu a prva stanica je sajam Tourism Expo Japan – Osaka 2023.
Koliko milijardera ima u Evropi: Jedna zemlja daleko ispred ostalih
Marx.ba Evropa ima više od 600 milijardera. Infografika otkriva kako je najveći broj njih iz Njemačke, nakon čega slijedi Rusija Inače najbogatiji Evropljanin je Francuz Bernard Jean Etienne Arnault, vlasnik koncerna luksuznih proizvoda LVMH. On je ujedno i najimućniji čovjek na svijetu s procijenjenim bogatstvom većim od 200 milijardi dolara. U leđa mu gledaju Amerikanci Elon Musk s 180 milijardi dolara i Jeff Bezos s 114 milijardi dolara. Na ovoj listi nema osoba iz Bosne i Hercegovine, a ni zemalja iz našeg okruženja. (Izvor: Pixsell)